arheoakustičke pojave u chavín de huántarozren bilan arheoakustičke pojave u chavín de huántar...

Ozren Bilan Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar - projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala

1

Bilan Audio Site

Arheoakustičke pojave u

Chavín de Huántar

Drevni arheoakustički projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala

Ozren Bilan

2014.

1970. arhaeolog Luis Lumbreras je uočio akustičku svrhu kanala u hramu. Ispitivanja Sveučilišta Stamford 2008. su pokazala da se iz proročišta, skrivenom u kilometarskom labirintu, složenim sustavom akustičkih hornova zvuk vodi do vanjskog trga. Princip je sličan kombinaciji transmisijskih zvučnika i hornova. Sustavu doprinosi akustička obrada i dimenzije komora na putu zvučnog vala koje na nekim frekvencijama unose slabljenje, a na drugim rezonancije. Dakle, vrši se frekvencijsko filtriranje i pojačanje glasnoće signala. Izmjereno je pojaćanje glasnoće do 20 dB. Na lokaciji su pronađene funkcionalne trube od školjki stare 3000 godina s fundamentalnom radnom frekvencijom od 272 Hz do 340 Hz, velike glasnoće.

20 m


2

Arheoakustičke pojave u Chavín de Huántar projekt filtriranja, transmisije i pojačanja zvučnog signala

Chavín de Huántar, upisan u UNESCO listu svjetske baštine, nalazi se u Peruu, a sagrađen je prije više od 3000 godina. Značaj hrama je u prvom redu zbog akustike prostora koja je planski i namjerno ugrađena u objekt, a složenost izvedbe ukazuje na iznimno složen arhitektonsko akustički projekt i veliko znanje pri projektiranju i gradnji. Chavín je smješten u dolini Mosna, na mjestu spoja rijeka Mosna i Huachecsa. Područje se naziva Ancash s nadmorskom visinom 3150 metara.

Chavín de Huántar je bio upravni centar naroda Chavín. Projekt hrama pokazuje da su pri izgradnji primijenjena mnoga tehnološki savršena rješenja. Kako hram ne bi bio poplavljen, za vrijeme kišnih sezona, primijenjen je sustav odvodnih kanala koji prolaze ispod hrama. Kako bi se zvuk mogao učinkovito koristiti primijenjen je je sustav filtriranja i pojačanja zvučnih valova. Pored toga u hramu je vidljiva primjena znanja i vještina metalurgije i termike pri rafiniranoj obradi zlata. Znali su otopiti zlato i koristiti ga kao materijal za spajanje. Glavni izvor hrane su bila stada ljama, a njihovo krzno su koristili za odjeću i obuću. Uspješno su uzgajali nekoliko žitarica jer su se bavili ratarstvom. Najviše su uzgajali kumpir, quinoa (najstarija žitarica) i kukuruz, a razvijeni sustav navodnjavanja omogućio im je uspješan uzgoj. Istovremeno su razvili prepoznatljivi umjetnički stil koji se proširio Andama.

Današnji izgled hrama

Rekonstrukcija Chavín de Huántar – s označenim mjestom Lanzona i vanjskim trgom gdje je bio obelisk Tello


3

Umjetnički predmeti Chavina ukrašavaju zidove hrama. To su reljefi, skulpture i lončarija. Umjetnici su češće prikazali egzotične životinje kao što su jaguari i orlovi nego lokalne biljke i životinje. Likovi porodice mačaka su najvažniji motivi umjetnosti jer su imali religijski značaj pa se vrlo često ponavljaju. Tri djela su najznačajnija. To su Obelisk Tello, Lanzón i brojne antropomorfne glave.

Tello Obelisk je gigantska skulptura sa slikama biljaka i životinja. Prikazni su kajmani, ptice, žito i ljudske figure. Pretpostavlja se da prikazuje priču stvaranja svijeta. Posvuda po Chavin de Huántar nailazi se na likove glava s likovima jaguara isklesanih od velikog kamenja, a nalaze se na unutarnjim zidovima.

Najipresivnija tvorevina je Lanzon – granitni monolit visine 4.53 m izložen u hramu. Prolazi kroz čitavu strukturu poda i stropa građevine, a prikazuje likove božanstava, glavnog kulta naroda Chavin.

Chavíni su moć legitimizirali kroz vjerovanje u malu skupinu elite koja je bila povezana s božanstvom. Šamani su izvodili moć i autoritet iz tvrdnje da su povezani s božanstvenim. Arheološki dokazi pokazuju primjere reinterpretacije, primjene psihotropnih droga, promjene okoline i manipulacije vjernicima. Također su primjenjivali kompleksno planiranje i konstrukciju kamenih galerija. Šamani su tako postali kulturna i vjerska elita - prva viša klasa na prostoru Peruanskih Anda. Osnovne arhitekturne karakteristike uključuju masivne višekatne zgrade, ukrašene keramikom i rezbarijama kostiju, školjaka i

kamena, okružene trgovima. Međutim, duboko ispod zemlje nailazimo na nešto mnogo intrigantnije: labirint kamenih hodnika, stupovi, galerije, komore i kanali koji su netaknuti 3000 godina. Veliki broj tunela s mnoštvom pravokutnih niša, smještenih i do 12 m pod zemljom dezorijentiraju posjetitelje uz začuđujuće zvučne efekte. Timovi arhaeologa, antropologa i eksperata za obradu zvuka pokušavaju nači odgovor na pitanje: jesu li ovi tuneli namjerno napravljeni kako bi izazvali čudne zvučne efekte?

Lanzon stela nalazi se u labirintu nasuprot

vanjskog okruglog trga

Obelisk Tello nalazio se na središtu

vanjskog trga, a sada je u Limi

labirintu nasuprot vanjskog trga


4

Posljednjih godina došlo se do novog intrigantnog, a ponekad i kontraverznog uvida. U hramovima Gobekli Tepe, Hypogeum Saflieni, Puma Puka, Chichen Itzi, Newgrange, Stonehange pa tako i u Chavín de Huántar namjerno je korišten zvuk kako bi se postigla posebna stanja uma. U Chavín de Huántar, tvrde znanstvenici, izvorni graditelji obradili su zvuk na iznenađujuće sofisticiran način.

Chavín de Huántar, tlocrt prema Kembelu. Na mjestu strelice nalazi se proročište iz kojeg se složenim sustavom akustičkih

hornova zvuk vodi kanalima do vanjskog trga. Princip je sličan kombinaciji transmisijskih zvučnika i hornova. Sustavu doprinosi akustička obrada i dimenzije prostorija na putu zvučnog vala koje na nekim frekvencijama unose slabljenje, a na

drugim rezonancije određenih frekvencija – dakle, vrši se frekvencijsko filtriranje i 20 dB pojačanja signala.

Postizanje stanja promijenjenog stanja uma sastavni je dio mnogih vjerskih ceremonija, a vrlo je vjerojatno da su šamani Chavina upravo to željeli postići na svojim ritualima. Stanovnici i posjetitelji Chavina, pa čak i prije nego su ušli u tunele, bili su okruženi duhovnim silama i ritualima promjene stanja svijesti. Fasada zgrade ukrašena je ljudskim i poluljudskim glavama. Na licima su im grimase i tragovi sekreta iz nosa – posljedice primjene psihotropnih droga ispijanjem ili udisanjem.

Druge glave imaju zmije umjesto kose, karakteristike velikih grabljivih mačaka ili ptica grabljivica, koje su vrlo važne u ritualima. Pri tome primjena psihotropnih droga igra vrlo veliku ulogu pri manipulacijama svijesti. Postoje posredni dokazi primjene psihotropnih droga, poput reljefa na kojem je prikazan kaktus San Pedro. Ako

Obelisk Tello

Smješeća meduza pridržava puputus Meduza pridržava kaktus San Pedro

Glave sa znakovima kozumacije psihotropnih droga


5

su pri ceremoniji mase koristile kaktus bile su podnožnije utjecaju šamana. Ako su šamani koristili kaktus, primjena je bila sveta i statusni simbol. Šamani su se tako percipirali kao osobe s posebnim moćima u kontaktu s božanskim - elita. Vrlo intenzivna promjena okoline Chavín de Huántar pri konstrukciji hrama, dokazuje da je netko ili grupa ljudi imala veliku moć kako bi ostvarila svoj naum. Konstrukcija složenog kompleksa velikih građevina podržava hipotezu asimetrične moći. Planiranje, projektiranje i konstrukcija kamenih galerija sugerira hijerarhijski sustav. Pored naređivanja ogromnom broju ljudi potrebnih za dovršenje projekta, galerije i oblik dokazuju vrlo pomnjivo planiranje i projektiranje te iznimno poznavanje akustike. Napravljen je samo jedan ulaz, što nije tipično za vrijeme nastanka, jer su u to vrijeme hramovi imali više ulaza i izlaza, a nadalje to implicira ograničenost pristupa, osim za elitu.

Ikonografija zidova i kamenih galerija je vrlo kompleksna što upućuje kako su to samo izabrani mogli razumijeti. Izabrani su bili prevoditelji malom broju ostalih koji su bili privilegirani da uđu u galerije. Ograničeni pristup dokazuje da su šamani bili elita Chavín de Huántar. Evolucija autoriteta posljedica je planirane strategije šamana i onih koji su planirali, projektirali, vodili konstrukciju hrama i izvodili rituale, kako bi se izdigli u elitu iznad mase. Arhaeolozi su na lokaciji iskopali i 20 velikih Strombus galeatus morskih školjki od koji su napravljene ritualne trube. Polirane su, obojene i ukrašene graviranim simbolima te sve imaju formiran pisak.

Ako su se instrumenti koristili unutar kamenih komora, s posebnim akustičkim svojstvima, zvučale bi tako da bi se vanjskom slušatelju činilo kao da zvuk dolazi odjednom iz nekoliko različitih smjerova. U zamračenom kompleksu to stvara osjećaj obezglavljenosti i konfuzije. Kameni podzemni labirint nije samo pojačavao i filtrirao zvuk nego je dezorjentirao umove.

Jedini ulaz u hram

Komore labirinta s tzv. nesimetričnim akustičnim policama u gornjem dijelu

Puputus na mjestu iskapanja i prikazanom gravurom


6

Ispod Chavín de Huántar leži otprilike kilometarski kompleks podzemnih komora i vijugavih hodnika povezanih zračnim kanalima. Proučavanje drevne akustike ili arheoakustika, uključuje analiziranja mnoštva zvučnih pojava pretpovijesnog razdoblja. To uključuje drevne glazbene instrumente poput frula (napravljenih od kostiju životinja), udaraljki; npr. ispitivanja da li brazde u lončanom posuđu sadržavaju zvukove od prije tisuća godina. Na različitim lokacijama proučavala se paleolitička umjetnosti te je otkrivena vrlo jaka korelacije između postojanja umjetničkih dijela ranih umjetnika ili primjetljivih oznaka na lokaciji i kvalitete rezonancija na tim lokacijama. Pri iskapanju tzv. Galerije labirinta istraživači su primjetili da se galerije sofisticiranim trikovima poigravaju ljudskim glasom kao i zvukom instrumanata pronađenim u Chavínu. Pronađene trube, koje se zovu puputu, stvaraju pri uporabi životinjsko režanje. Ako čovjek govori dok se kreće galerijama u svakom trenutku zvuk mu se drastično mijenja. U nekim prostorijama i s njima

povezanim prostorima preko hodnika i kanala, stvara se brza višestruka jeka koja stvara iluziju da zvuk odjednom dolazi iz svih smjerova. Stručnjaci Sveučilišnog centra Stanford za računalno istraživanje i akustiku, otkrili su da se zvuk reflektira vrlo brzo od nepravilnih kamenih površina u masu slučajnih refleksija različitog smjera i intenziteta. U Chavín de Huántar je postavljena hipoteza da su drevni šamani koristili

manipulaciju osjetilima pri ritualima u kombinaciji sa halucinogenim drogama kako bi stvorili percepciju da su nadnaravni autoriteti - elita. Vrijeme odjeka povećava se u funkciji broja refleksija između izvora i prijamnika. Što je izvor udaljeniji od prijemnika u galeriji se percipira duže vrijeme odjeka. Reverberacija u galerijama se može opisati vrlo gustim i energetskim ranim refleksijama, a vrlo niskom inter-auralnom križnom korelacijom. Vrijeme odjeka postiže Gaussovu statistiku (slučajnu) unutar 20 ms od početnog impulsa. Vrlo brza uspostava Gaussove (slučajne) statistike uz nisku razinu križne korelacije lijevog i desnog uha rezultira vrlo čudnom i neprirodnom karakteristikom galerija. Potpuno je nemoguće lokalizirati izvor signala jer ne postoji informacija direktnog zvuka. Peruanski arhaeolog Luis Lumbreras prvi je uočio zvučne učinke 1970. Pstavio je hipotezu da sustav tunela predstavlja seriju rezonantnih prostorija povezanih s hodnicima koji djeluju kao sustav cijevi za transmisiju zvuka. Danas, kada se posjeti kompleks, svi zvukovi su pojačani i neomoguće im je odrediti smjer izvora. Svaki tip zvuka koji nastaje u kompleksu, bilo da je to buka, šum, razgovor ili zvuk koraka, pobuđuje vrlo jake rezonanacije kojima je nemoguće odrediti smjer. Pretpostavlja se da je pri ceremonijama najčudnije od svega što bi učesnici doživjeli bio zvuk koji su čuli.

Duhači instrument od školjke Strombus, Chavín de Huántar, Peru

Arheolog Luis Lumbreras


7

Luis Lumbreras je pretpostavio da su kanali u kompleksu akustički valovodi koji pomoću vode koja protječe kroz podzemni sustav odvodnje, kreira grmljavinu i režanje velikih mačaka unutar galerija. Možemo zamisliti arhitektonske orgulje u kojima svira protjecanje vode u kanalima ispod zgrade. Primjer zvuka puputusa u galeriji http://www.alexandriaarchive.org/blog/?p=606.

Valni oblik spektrogram i spektar puputu ekstrahiran iz videa i filtriran

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/puputu.mp3

Rezonancije zvuka imaju strašnu moć i to ne samo u koncertnoj sali. Istraživanje na UCLA 2008. godine pokazalo je da rezonantna frekvencija 110 hertz, u radnom području puputusa i muškog glasa privremeno može izvršiti pomak moždane aktivnosti s logičke obrade lijeve strane korteksa na emocionalnu desnu stranu. Šamani u Chavìnu su koristili buku i šumove uz psihoaktivne droge kako bi uvjerili prisutne da posjeduju božju moć i da su sami bogovi. Rituali koji su preopteretili osjetila učesnika učvrstili su moći svećenstva Chavina kao prve elite na prostoru Anda. Arhitektonske karakteristike prostora slabe zvuk na nekim frekvencijama, a na drugim ih pojačavaju. Akustički model prostora omogućava najlakšu analizu akustike, a istovremeno omogućava svim zainteresiranima da osobno iskuse zvučne efekte u bilo kojoj točki prostora kompeksa Chavin. Arhitektonski sustav filtera i pojačanja u kompleksu omogućava pojačanje frekvencija pututusa i muškog glasa. Lanzon predstavlja svetu statuu ili stelu i prikazuje centralno božanstvo drevne kulture Chavín. Do njega se dolazi u centralnoj komori nakon što se prođe kroz niz podzemnih prolaza u Starom hramu ceremonijalnog i religijskog centra Chavín de Huántar. Od toga mjesta sagrađen je poseban kanal u obliku akustičkog ljevka koji spaja monolit s Kružnim trgom. Taj trg imao je posebni značaj jer je predstavljao mjesto ceremonijalnih aktivnosti. Lijevak je posebno projektiran kako bi filtrirao posebno frekvencijsko područje – i to upravo radno područje trube pututus. Oko Kružnog trga izdignuta je posebna terasa kako bi trg promjera 21 m bio u udubini. Također je otkriveno i da su graditelji kompleksa napravili još jedan akustički trik: kameno proročište Lanzon moglo se glasati. Duboko u labirintu kompleksa stajao je monolit Lanzón, kamena statua visine 4,5 m. Ispred njega postavljen je jedan dugački ljevak i dva kraća, s otvorom prema trgu. Ljevak je tako nakošen da predstavlja filter točno za frekvencije puputusa. To je, u stvari, kameni megafon koji pojačava samo zvuk puputusa, a odrezuje ostale frekvencije. Chavín - Akustički model Sveučilišta Stanford

http://www.alexandriaarchive.org/blog/?p=606

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/puputu.mp3


8

Lijevak je usmjeren točno na usta idola. Možda je prije nekoliko tisuća godina svećenik zatrubio puputu, a zastravljena svjetina je tako primila božju mudrost. Zašto bi netko uložio takav trud i renovirao kompleks u periodu od 800 godina, kako pokazuju dokazi na lokaciji kompleksa, samo za to da bi poboljšao zvučne efekte? Kompleks Chavín de Huántar nastao je u vremenima transformacije društva iz egalitarnog u hijerarhijsko. Ljudi su morali vjerovati da su promjene kroz koje prolaze potpuno prirodne. Specijalni efekti, psihodelične droge poput meskalina, svjetlosni efekti, dim, mirisi, kostimografija i glas božanstva predstavljali su šok terapiju svećeničke elite za vjernike sljedbenike.

Arhitektonsko akustička rekonstrukcija kružnog udubljenog trga i galerije Lanzón Gallery pokazuje govornu liniju između unutrašnjosti monolita Lanzón i vanjskog trga kroz centralni (horn) kanal koji rezonancijama akustički pojačava tonove

puputusa uz istovremeno prilogođenje akustičke impedancije zraka

Princip rada glasa proročišta i analiza djelovanja zvuka iz galerija Chavína na funkcioniranje ljudskog korteksa daje uvid kako su svećenici manipuliranjem zvukom poboljšali način način djelovanja na sljedbenike. U povijesti akustike to je najneodoljivije instrumentalno i arhitektonsko suglasje koje je dokumentirano do danas. Specifične zvučne frekvencije pojačavaju se do 20 dB iznad svih ostalih frekvencija preko tri arhitektonska kanala (horna) od kojih svaki ima svoju rezonantnu komoru. Horizontalni lijevci povezuju unutrašnju komoru Lanzón sa vanjskim Kružnim trgom. Po fizičkom smještaju centralni horn omogućava direktnu vidljivost, a akustička mjerenja dokazuju i govornu liniju, usta monolita i vanjskog svijeta... Zaključak Arheoakustička istraživanja su pokušala odgovoriti kako akustika Chavín djeluje na auditornu percepciju. Pri tome se došlo do zaključaka: Arhitektura kompleksa Chavína je cjelovito isprepletena kanalima različitih presjeka i dužina. Zbog toga jedinstvena struktura posebnih veličina i smještaja kanal sugerira projektom planiranu konstrukciju. Lokacije ugođenih zvučnih kanala između unutrašnjeg monolita i vanjskog trga ritualno su značajne i povezane su s primjenom puputusa pri ceremonijama. To prikazuju kameni reljefi s likovima u

Rezonantne komore

Lanzon Lijevci - zvukovodi


9

procesiji koji su poredani sjeverozapadnim zidom Kružnog trga, nekoliko metara od mjesta gdje izlaze tri horna iz zida kompleksa. Izmjerena i modelirana dinamika transmisije zvuka na akustičkom modelu Sveučilišta Stanford daje odgovor na pitanje kako je korišten zvuk pri komunikaciji s utjecajem na perspektivu učesnika ceremonije. Akustička mjerenja su pokazala da je pututus dinamički povezan s monolitom Lanzón tako da instrumenti i arhitektura zajedno tvore zvučni mehanizam proročišta. Cilj mehanizma je projiciranje iz ograničene dubine kompleksa prema učesnicima procesije na otvorenom. Konstrukcija megalitičkih kompleksa temeljena je na znanstvenoj tzv. tajnoj geometriji u skladu s prethodno idealno pripremljenim planovima drevnih akustičara i arhitekata. Primjeri su na Malti, Egiptu, Irskoj, Grčkoj, Turskoj, Peruu, itd. Mnogi hramovi, komore, prolazi i niše imaju funkciju obrade akustičkog signala, pojačanja zvuka, a bez izuzetaka, svi su ugođeni na rezonancije od 95 do 120 Hz kako bi djelovali na promjene stanja svijesti. Realizirana auditorna okolina kompleksa potpuno je neuobičajena u prirodnom svijetu i doprinosi položajnoj dezorijenataciji induciranoj rasporedom i oblikom labirinta. Budući da je manipulacija senzornim osjetilima imala vrlo veliku ulogu u kulturi Chavín, to je u potpunosti odredilo arhitektonski projekt. Projektanti Chavina prije 3000 godina imali su ogromno znanje o akustici i graditeljstvu. Za kraj U Peruu u mjestu Moray nalazi se posebna, tzv. akustička zdjela nepoznate namjene, posebnih akustičkih svojstava. Promjer je 200m u 12 terasa. U sredini je osjećaj dezorijentacije uz čudnu akustiku jer se jasno čuje svaki glas iz velike udaljenosti. Ovi akustički učinci i sličnost s udubljenim kružnim trgovima u Chavinu, doveli su do hipoteza da je riječ o amfiteatru. Iako su akustički učinci poznati od davnina, objekt još uvijek nije definiran. Za sad se pretpostavlja da je riječ o terasastom poljoprivrednom zemljištu, ali konstrukcija je različita; mnogo pravilnija i detaljnija od ostalih poljoprivrednih terasa. Uz to objekt pokazuje i neuobičajenu temperaturnu anomaliju između vrha i dna.

J. Abel, J Rick, P. Huang, M. A. Kolar, J. O. Smith, J. Chowning On the Acoustics of the Underground Galleries of Ancient Chavın de Huantar, Peru - Acoustics Paris, 2008 Ian A. Cook, Sarah K. Pajot & Andrew F. Leuchter (2008) Ancient Architectural Acoustic Resonance Patterns and Regional Brain Activity, Time and Mind: The Journal of Archaeology, Consciousness and Culture, 1:1, 95-104 http://dx.doi.org/10.2752/175169608783489099

http://dx.doi.org/10.2752/175169608783489099

arheoakustičke pojave u chavín de huántarozren bilan arheoakustičke pojave u chavín de huántar...

Documents