Biblioteka RADOST I NADA -10 Izdava Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove Zagreb, Jordanovac 110 Za izdavaa Marko Milii, Zagreb, Palmotieva 31 Prijevod Ivan Cindori Lektura Ana Jakovljevi Oprema Stjepan Harja Tisak KERSCHOFFSET, Zagreb Naklada: 2000 primjeraka CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb UDK 242 DE Mello, Anthonv Pjev ptice / Anthonv de Mello ; ilustrirao Dragan Vidovi ; [prijevod Ivan Cindori]. - 3. izd. - Zagreb : Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, 1997. - 115 str. : ilustr. ; 19 cm. -(Biblioteka Radost i nada ; 10) Prijevod djela: The song of the bird. ISBN 953-6257-09-2 970918009

Anthony de Mello

PJEV PTICEIlustrirao Dragan Vidovi

IV. izdanje

HrZagreb, 2001.

va je knjiga Naslov napisana izvornika za ljude Anthonv svih svjetonazora, za vjernike de Mello i nevjernike. S.J. THE SONG Ipak, ne mogu itateljima OF sakriti THE injenicu BIRD da sam ja sveKatolikecrkve. 1982 Anthony Slobodno de sam Mello se S.J. etao inim tradicijama koje nisu ni kranske, 1987 Gujarat Sanitva Prakash, ali ti religiozne, i one su silno i duboko djelovale na ie. Nu, ja se ipak vraam svojoj Crkvi, budui da je ona moj duhovni dom; dok sam jako, ponekad zbunjujue, svjestan njezinih ogranienosti i uskoe, takoer znam da me je Ona oblikovala i od mene nainila ono to danas jesam - sveenik Katolike crkve. Zato Njoj posveujem ovu knjigu.

Anthonv de Mello, Dl

Predgovor

Kako itati ove prie?

Upozorenje .raju mnogih pria napisao sam primjedbu. nmjedba je zamiljena kao primjer komentaifcop vi sami elite uiniti. Stvorite svoju vlastitu dbu i nemojte se ograniiti samo na ove u Zato posuivati tue shvaanje i razumijeIzbjegavajte priu primjenjivati na bilo koga agoga (sveenika, hodu, Crkvu, blinjega) osim __i samoga sebe. Postupite li tako, pria e vam teItiti. Svaka je pria o vama a ne o nekom drugom. ' Kad prvi put itate knjigu, itajte prie onim redom kako su poredane u knjizi. Taj red priopuje jedno uenje i duh e biti izgubljen bude li te prie itao nasumce. Rjenik Umjetnost prianja dogaaja o Bogu. Ali isto tako i umjetnost sluanja tih T 'eologija: dogaaja. Misticizam: Umjetnost kusanja i osjeanja u vaem srcu nutarnjeg znaenja takvih pria sve dok vas one ne preobraze.

S

vaki ovjek voli prie. Mnoge ete nai u ovoj knjizi: prie budistike, kranske, zen, hasid-ske, ruske, kineske, hinduistike, sufijske; prie drevne i suvremene. A sve one imaju neto posebno u sebi: itate li ih na odreeni nain, uzrokovat e u vama duhovni rast.

Mogu se itati trojako: 1. Proitajte priu jednom. Zatim proitajte drugu. Takvo e vas itanje zabavljati. 2. Proitajte priu dvaput. Razmiljajte o njoj. Primijenite je na svoj ivot. Tako ete kuati to je teologija. Takvo itanje moe biti plodno ako se obavlja u skupini u kojoj lanovi priopuju svoje refleksije o prii. Tada imate teoloki krug. 3. itajte priu ponovno, nakon to ste o njoj razmiljali. U nutarnjoj utnji u sebi pustite neka vam pria objavi svoju vlastitu nutarnju dubinu i znaenje: neto to je iznad rijei i razmiljanja. To e u vama probuditi osjeaj za mistino. Ili, nosite cijeli dan priu u sebi i dopustite da vas njezin miomiris, njezina melodija progoni. Neka govori vaem srcu a ne vaem razumu. Tako ete i vi postupno postajati mistik. S tom mistinom svrhom, veina ovih pria bila je izvorno izreena.

Jedi vlastiti plod

Pjev ptice su postavljali mnoga pitanja o Bogu. v Uitelj: Bog je Nepoznat, Nespoznatljiv. . rdnja o Njemu, svaki odgovor na vae okrivljuje Istinu. "_ ;. nici se silno udili. Zato onda uope golemu? _ _ _>to ptica pjeva?, odgovori Uitelj. Ne zato to ima neku tvrdnju, nego zato to i pjesmu. Rijei znanstvenika treba razumjeti. Rijei uii ne treba razumjeti. Njih treba sluati kao to ek slua vjetar u drveu, kao um rijeke, kao ptice. Te e rijei u srcu probuditi neto to je ad svakog znanja. alac ednom je jedan svetac dobio dar govora mravljim jezikom. Pristupio je jednom mravu koji je izgledao kao znanstvenik i upitao ga: Kako izgleda Svemogui? Je li ikako slian mravu? Odgovori znanstvenik: Svemogui? Nikako! Mi mravi, vidite, imamo samo jedan alac. Ali Svemogui ih ima dva. Sugeriran post scriptum: Kad su mravljeg znanstvenika pitali emu je nebo nalik, sveano je odgovorio: Tamo emo biti kao to je On. Imat emo dva alca, samo manja. Meu religioznim kolama razliita miljenja bijesni ustra raspra: na kojem e se tonom mjestu na nebeskom mravljem tijelu nalaziti drugi alac.

N

eki se uenik jednom tuio: Govori nam pripovijetke a nikada nam ne otkriva njihovo znaenje. Uitelj odgovori: Kako bi vam bilo da vam netko prui plod i savae ga prije negoli vam ga dadne? ivotna razlika

U

J

vvais, sufi, jednom bi upitan: to ti je donijela milost? On odgovori: Kad se ujutro probudim osjeam se kao ovjek koji nije siguran hoe li doivjeti veer. Ree pitalac: Ne zna li to svaki ovjek? Ree Uwais: Sigurno da ljudi to znaju. Ali, svi oni to ne osjeaju.

Nitko nikada nije postao pijan zato to je uo rije vino.

Slon i takor eki je slon uivao praakajui se u lokvi vode u dungli, kadli tamo doe takor koji je zahtijevao da slon izae van. Neu, odgovori slon. Zahtijevam da ovog trena izae, ree takor. Zato? To u ti rei tek kad izae iz vode. Onda ne idem van. Napokon tromo izae iz vode, stade pred takora i upita: Dakle, zato si htio da izaem iz vode? Da provjerim ne nosi li moje kupae gaice?, ree takor.

N

Prije e slon stati u kupae gaice od takora negoli Bog u nae pojmove o njemu.

10

Majmun Kraljevski spaava golub ribu V Nasruddin je postao kraljev premijer. Sto to radi, rekoh Jednom, kad za se Boga etao miloga?, palaom, opazi majmunu kad sam vidio kako je iz vode kraljevskog sokola. izvadio ribu i stavio je na drvo. Nasruddin nikada prije nije vidio takvog Spasio je da kare se ne utopi, glasio je goluba. Zatosam je uzeo i podrezao sokolu odgovor. kande, krila i kljun. Sad izgleda pristojna ptica, sovu. ree. Sunce koje dajekao vid orlu, zasljepljuje Oito, tvoj te je uvar zanemario. Ti si drukiji i zato s tobom neto nije u redu.

12

VMUHrto

Sol i pamuk u rijeci

Nasruddin je natovario sol na magarca i krenuo na trnicu. Dok je njegov magarac kroio kroz rijeku, sol se rastopila. Kad je dola na drugu obalu, ivotinja je trala u krug radosna to je njezin teret olakan. Ali Nasruddin je bio ljutit. Idueg sajamskog dana obloio je vree pamukom. Magarac se zamalo utopio zbog poveane teine pamuka koji je upio rijenu vodu. Tako!, ree Nasruddin radosno. To e te nauiti da tebi nee koristiti svaki put kad bude iao kroz vodu. Dva su ovjeka prihvatila vjeru.

14

Potraga za magarcem vaki je seljanin bio uzbuen kad je vidio hodu Nasruddina kako, jaui na magarcu, juri kroz selo. Kamo e, hodo?, pitali su ga. Traim svog magarca, odgovorio je hoda dahui. Uitelj ena Rinzai jednom je traio svoje tijelo. Bio je to povod beskrajnoj zabavi njegovim nepro-svijetljenim uenicima.

Ribica prosti!, rekla je jedna oceanska riba. Ti si starija od mene i zato: moe li mi rei gdje mogu nai ono to zovu Ocean? Ocean je to u emu upravo pliva, ree starija riba. Oh, to? Ali ovo je samo voda. Ja traim Ocean, ree razoarana mala riba plivajui dalje ne bi li ga drugdje nala. Doao je Uitelju u odijelu srjnjasia . I govorio je sanjasi jezikom: Godinama sam traio Boga. Traio sam ga posvuda gdje su mi rekli da se nalazi: na gorskim vrhovima, u nepreglednoj pustinji, u utnji samostana i u siromanim etvrtima. Jesi li ga naao?, upita Uitelj. Ne. Nisam. A ti? to je Uitelj mogao odgovoriti? Veernje je sunce slalo snopove zlatnog svjetla u sobu. Stotine vrabaca avrljalo je na oblinjoj smokvi. U daljini se mogao uti zvuk prometa na autocesti. Komarac je dao znak da e napasti... A taj je ovjek mogao tu sjediti i rei da Ga nije naao. Nakon nekog vremena izaao je, razoaran, i poao traiti drugdje. Ribice, nemoj traiti. Nema to traiti. Sve to mora uiniti jest: gledaj.

S O

Susreemo ak i ljude koji kau da trae Boga.

Prava duhovnost

P

itali su Uitelja: to je duhovnost? Odgovorio je: Duhovnost je ono to uspije privesti ovjeka do nutarnje preobrazbe. Primjenjujem li tradicionalne oblike koje su nam prenijeli uitelji, nije li to duhovnost? Nije duhovnost ako u tebi ne ostvari svoju zadau. Gunj vie nije gunj ako te ne grije. Znai, duhovnost se ne mijenja? Mijenjaju se ljudi i potrebe se mijenjaju. I zato, to neko bijae duhovnost, vie nije duhovnost. to openito nazivamo duhovnou, samo je zapis prolih metoda. Nemoj krojiti osobu da bi odgovarala kaputu.

1

* ta Sa vn nj o as od i ije (s lo. an ny as i): u In dij i pu tuj u i as ke ts ki u ite lj ko ji no si je dn os

1

uje li onaj pjev ptice?

H

induistika Indija razvila je velianstvenu sliku da bi opisala Boji odnos sa stvorenjem. Bog plee stvorenje. On je Plesa. Stvorenje je njegov Ples. Ples se razlikuje od plesaa. No, ples bez plesaa ne moe opstojati. Ako ti se svia, ne moe ga u kutiji ponijeti kui. U onom trenutku kada plesa prestane plesati, ples vie ne postoji. U naem traenju Boga mi previe mislimo, odve reflektiramo, odve govorimo. ak kad gledamo ovaj ples koji zovemo stvorenje, itavo vrijeme mi mislimo, govorimo (sebi i drugima), razmiljamo, ralanjujemo, filozofiramo. Rijei. Buka. Budi tih i promatraj Ples. Jednostavno gledaj: zvijezdu, cvijet, list koji uti, pticu, kamen... bilo koji dio Plesa. Gledaj! Sluaj! Mirii! Dodirni! Kuaj! I, nadam se, nee dugo potrajati i ugledat e Njega - samoga Plesaa. Uenik se neprestano tuio svom Uitelju: Od mene skriva konanu tajnu ena. I nije htio prihvatiti Uiteljev nijeni odgovor. Jednog su se dana etali po breuljcima, kadli su uli pjev ptice. Jesi li uo taj pjev ptice?, upita Uitelj. Da, odgovori uenik. E, sada zna da nisam nita sakrio od tebe! Da. Ako si zaista uo pjev ptice, ako si zaista vidio drvo... znat e. Iznad rijei i pojmova. to si to rekao? uo si mnogo ptijeg pjeva, vidio stotine drvea? Ah, jesi li vidio drvo ili naljepnicu? Ako gleda u drvo i vidi drvo, ti zaista nisi

vidio drvo. Kad gleda u drvo i vidi udo tada si, napokon, vidio! Je li tvoje srce ikada bilo ispunjeno nijemim uenjem kad si uo pjev ptice?

Cijepam drva!

K

ada je Uitelj ena postigao prosvjetljenje, pro-.slavio je to napisavi ove retke:

Oh, divnog li uda: Ja cijepam drva! Vadim vodu iz bunara! Nakon prosvjetljenja nita se stvarno ne mijenja. Drvo ostaje drvo; ljudi ostaju ono to su i prije bili; i ti isto tako. Ti moe i dalje biti tako udljiv ili staloen, tako mudar ili neznalica. No, razlika je u tome to stvari vidi drukijim okom. Sada si vie odcijepljen od njih. I tvoje je srce ispunjeno uenjem. To je bit kontemplacije: smisao za uenje. Kontemplacija se razlikuje od ekstaze po tome to ekstaza vodi u povuenost. Prosvijetljen kon-templativac nastavlja cijepati drva i vaditi vodu iz bunara. Kontemplacija se razlikuje od opaaja ljepote po tome to opaaj ljepote (slikanje ili zalaz sunca) pobuuje estetski uitak, dok kontemplacija izaziva uenje - bez obzira to se promatra: zalaz sunca ili kamen. To je povlastica djece. Oni se esto ude. I zato se lako uuljaju u Kraljevstvo. 1

Bambusi a pas Reks sjedio je pod drvetom gledajui u kronju, nauljenih uiju, napeto maui repom. Pazio je na majmuna. Samo je jedan predmet ispunjavao njegovu svijest: majmun. Nikakva misao nije mutila njegovu koncentraciju, nikakva briga za sutra. Reks je bio najblie bie kontemplaciji koje sam ikada vidio. Moda si i ti sam neto od toga iskusio kada si bio potpuno zaokupljen i promatrao kako se ma-ka igra. Evo jednog obrasca za kontemplaciju koji je isto tako dobar kao i bilo koji drugi koji je tebi poznat: posvema budi u sadanjosti. Ostavi na miru svaku misao o budunosti, ostavi na miru svaku misao o prolosti, ostavi na miru svaku sliku i apstrakciju i doi u sadanjost. I nastat e kontemplacija! Nakon godina uvjebavanja uenik je molio Uitelja da ga uvede u prosvijetljenost. Uitelj ga povede u bambusov umarak i ree: Vidi li onaj bambus kako je velik? Vidi li onaj tamo kako je malen? I uenik je bio prosvijetljen. Kau da je Buddha uvjebavao svaki mogui oblik asketizma koji je bio poznat u Indiji u njegovo doba. Jednog dana sjeo je pod drvo mudrosti i zbila se prosvijetljenost. Tajnu prosvijetljenosti prenio je svojim uenicima rijeima koje se neupuenima mogu initi udne: Kad duboko diete, bonzi*, budite svjesni da duboko diete. A kad pli-

N

tko diete, bonzi, budite svjesni da plitko diete. A kad srednje diete, bonzi, budite svjesni da srednje diete. Svjesnost. Pozornost. Zaokupljenost. Takvu zaokupljenost vidimo u malene djece. Oni su blizu Kraljevstva. Stalna svjesnost ijedan uenik ena nee se usuditi pouavati druge dok bar deset godina nije ivio sa svojim Uiteljem. Navrivi deset godina naukovanja, Termo je postigao stupanj uitelja. Jednog je dana posjetio uitelja Nan-ina. Budui da je bio kini dan, Termo je nosio drvene cokule i kiobran. Kada je uao u sobu, Nan-in ga je pozdravio: Ostavio si svoje drvene cokule i kiobran na verandi, zar ne? Reci mi, jesi li svoj kiobran stavio s desne ili s lijeve strane cokula? Tenno je bio zbunjen jer nije znao to bi odgovorio. Shvatio je da mu nedostaje svjesnost. I zato je postao Nan-inijev uenik i trudio se iduih deset godina da bi postigao stalnu svjesnost. Osoba koja je neprestano svjesna, osoba koja je cjelovito tu u svakom trenutku: evo Uitelja! *

N

Hramska zvona

N

a nekom otoku bio je izgraen hram koji je imao tisuu zvona. Zvona velika i mala to su ih izlili najbolji obrtnici na svijetu. Kad bi puhao vjetar ili bjesnila oluja, sva bi zvona zvonila kao u simfoniji koja bi srce sluaa dizala u zanos. Ali tijekom stoljea otok je potonuo u ocean, a s njime i hramska zvona. Jedna stara legenda veli da zvona jo uvijek neprestano zvone i moe ih uti svaki koji slua. Nadahnut legendom, neki je mladi putovao tisue kilometara, odluan da uje ta zvona. Danima je sjedio na obali nasuprot nesta-lom otoku i sluao svim svojim moima. Ali, uo je samo um mora. Uinio je sve da ga se oslobodi, no uzalud; inilo se da um mora preplavljuje itav svijet. Tjednima je ustrajao u svom pokuaju. Bio je obeshrabren svaki put kad bi uo seoske mudrace kako sa zanosom priaju tajanstvenu legendu o zvonima. Onda bi se njegovo srce zapalilo... da bi opet postalo obeshrabreno kada napor iduih tjedana nije donio nikakva rezultata. Napokon je odluio prestati s pokuajem da uje zvona. Moda mu nije bilo sueno da

ih uje? Moda legenda nije istinita? Doao je njegov zadnji dan i on je otiao na obalu da se oprosti od mora, neba, vjetra i od kokosova oraha. Leao je na pijesku i prvi put je sluao um mora. Uskoro se toliko izgubio u umu mora da je jedva bio svjestan sebe, tako je bila duboka utnja to ju je proizveo um. I u dubini te utnje, uo ju je! Najprije zvonjavu malog zvona, zatim drugog, potom treeg, zatim etvrtog... sve dok tisuu hramskih zvona nije 22

zvonilo u skladu, a njegovo je srce bilo zahvaeno radosnim zanosom.

Rije je tijelom postala Evanelju svetog Ivana itamo: Rije je tijelom postala i nastanila se meu nama... po njoj sve bijae stvoreno; bez nje nita ne postade. U njoj bijae ivot i ivot bijae svjetlo ljudima. Svjetlo svijetli u tami a tama ga nikada nije ugasila. Neprestano gledaj u tamu. I nee dugo potrajati i ugledat e svjetlo. Nee proi dugo vremena da ugleda Rije. Rije tijelom postade i nastani se meu nama... I prestani s mahnitim naporima da tijelo ponovno pretvori u rijei. Rijei, rijei, rijei!

U

eli li uti hramska zvona? Sluaj um mora. eli li barem malo vidjeti Boga? S pomnjom gledaj stvorenje. Svetost u sadanjem trenutku

P

itali su jednom Buddhu: to ovjeka ini svetim? Odgovorio je: Svaki je sat podijeljen u odreeni broj sekundi a svaka sekunda u odreeni broj djelia. Svaki onaj koji moe biti nazoan u svakom dijelu sekunde, taj je svet.

Uhvatili su japanskog ratnika i bacili ga u zatvor. Nou nije mogao spavati jer je bio uvjeren da e ga idueg jutra muiti. Tada se sjeti rijei svog Uitelja: Sutra nije stvarno. Jedina stvarnost je sada. Vratio se u sadanjost - i zaspao je. ovjek nad kojim je Budunost izgubila vlast: kako li je slian pticama u zraku i ljiljanima u polju! Nikakve tjeskobe za sutra. Potpuna nazonost u sadanjosti. Svetost!

ovjek idol edna stara hinduistika pria glasi: Neki je trgovac doivio brodolom. More ga je izbacilo na obale Sri Lanke gdje je Vibhishana bio kralj udovita. Ugledavi ga, Vibhishana je bio izvan sebe od radosti te ree: Ah! Izgleda upravo kao moj Rama. Isto ljudsko oblije! Naredio je da ga obuku u kraljevsku odoru, ukrase ga dragim kamenjem i da mu se klanjaju. Hinduistiki mistik Ramakrishna kae: Kad sam prvi put uo tu priu, osjetio sam neopisivu radost. Ako Boga moemo astiti u glinenom liku, zar ga ne moemo astiti u ljudima?

J

2

Traenje na pogrenom mjestu

N

Proizvoai naljepnica ? eki Z sus ato jed to na ov ao dje je im Na a sru vi e ddi svj na etla na . ruk am Tra ai i kol Bo jen ga im tam a. H o od gdj o, e si to ga tra izg i ubi ? o. S voj klj u. Ob a su Pitanje ovjek pita a bila mo na nah koljeni : ma S traei ve klju. te Nakon pla izvjesn nin og e, i vreme rije na ke, upita i susjed: ze Gdje mlj si ga a, i izgubi zvij o? ezd eK oda od kle ku dol e. aze M ? oj Od Bo gov e! ori Za Ui to telj ga : on t da o te ov nuk dje a tra na i

U

to pitanje?

MTrai unutra!

V ivot je kao opojno vino. Svatko ita naljepni cu na boci. Malo tko kua vino. Jednom je Buddha svojim uenicima pokazao jedan cvijet i zamolio ih da neto o njemu kau. Jedan je odrao predavanje. Drugi je ispjevao pjesmu. Trei je izrekao usporedbu. Jedan je nadvisio drugoga u dubini i znanju. Proizvo ai naljepni ca! Mahak ashvap se smijeio i nita nije rekao. Jedini je on vidio cvijet. Kad bih samo mogao osjetiti pticu, cvijet, drvo, ljudsko bie! Na alost, nemam vremena. Svoje sile troim na to da odgonetne m naljepnicu.

Obraza c istik se v r at i o iz p u st i n je . R e ci n a m , p it al i s u g a, k a k o iz g le d a B o g ? Ka ko im moe kazati ono to je iskusio u svom srcu? Moe mo li Boga staviti u rijei? Ko 2

nano, dao im je obraza c nepotp un i neprimje ren - u nadi da bi neke od njih moglo zanimati da to sami iskuse. Uh vatili su se obrasc a. Od njega su naprav ili sveti tekst. Namet nuli su ga drugim a kao sveto vjerovanj e. S veliki m naporo m proiril i su ga i u druge zemlje. Neki su ak za nj rtvov ali i svoj ivot. Mi stik je bio alosta n. Bilo bi bolje da nita nije rekao.

Istraiva

Toma Akvinski vie ne pie straiva se vratio u svoju domovin u u kojoj su ljudi nestrpljiv o htjeli sve saznati o Amazoni . Ali, kako bi mogao rijeima opisati osjeaje koji su preplavlji vali njegovo srce kada je vidio egzotino cvijee i sluao nonu pjesmu uma; kad je osjetio opasnost od divljih zvijeri ili kad je svojim kanuom prolazio kroz opasne brzace? Reka o im je: Idite i otkrijte sami. Da bi im pomogao, nacrtao je kartu rijeke. Poeli su prouavati kartu. Uokvirili su je i stavili u gradsku vijenicu. ak su je i umnoili. Tko god je imao kopiju rijeke, smatrao se istraiva em Amazone : nisu li znali svaki njezin zavoj i zaokret, koliko je

I

i r o k a , k o l i k o d

g d j e v o d o p a d i ? K a u d a j e B u d d h a u p o r n o o

Pu b o k a , g d j e s u b r z a c i a

dbijao da bude uvuen u razgovor o Bogu. Oito mu je bila poznata opasnost od crtanja karti za istraiva e u foteljima. ria se da je Toma Akvinski, jedan od najsposo bnijih svjetskih teologa, iznenada prestao pisati. Kad se njegov tajnik tuio zbog nedovre nih djela, Toma mu je odgovori o: Brate Reginald e, prije nekoliko mjeseci

iskusio sam neto od Apsolutn oga i sve to sam ikada o Bogu napisao, inilo mi se kao slama. Kako bi moglo biti drukije kad znanstve nik postane vidjelac? Kad je mistik siao s planine, susreo ga ateist koji mu sarkasti no ree: to si nam donio iz tog vrta slasti u kojem si bio? Misti k odgovori: Namjera

v a o s a m s v o j p l a t n a p u n i t i c v i j e e m i n a

s v o m p o v r a t k u d a t i g a s v o j i m p r i j a t e l j i m a .

Ali, dok sam bio gore, toliko sam bio opojen mirisom vrta da sam razvezao plat.

Uite lji ena kau to jezgrovit o: Onaj tko zna, ne govori. Onaj koji govori, ne zna. >

i

2

2

Dosjetljivi dervi

to to veli? e j a s a m s a d a o s t a r i o : t i e n a s t a v i t i m o j e u e n j e . E v o k n j i g e k o j u j

N U N

e D K V K U

l o D s e d a t a d v o j i c a r a z g o v a r a h u b l i z u v a t r e . O n o g a t r e n u t k a k a d j e k n j i

ga do di rn ul a S ho ju o v u ru k u, ba ci o ju je u va tr u. O n ni je i m ao ni ka kv u e lj u za pi sa no m rij e ju . una n, k o ga pr ij e ni ka da ni su vi dj el i sr di ta, p

o u S

o j u m u , v i u i , o d g o v o r i : T i s i l u d . t o t o v e l i ?

M

31

avao i njegov prijatelj renuo avao u etnju sa svojim prijateljem. Ispred sebe ugledae ovjeka koji se sagnuo i neto podigao s tla. Sto je onaj ovjek naao?, pitao je prijatelj. Dio istine, odgovori avao. Zar te to ne zabrinjava?, upita prijatelj. Ne, odgovori avao. Pobrinut u se da iz toga naini svoje vjerovanje.

K

Vjersko vjerovanje je putokaz koji pokazuje put prema Istini. Kad se grevito prihvati putokaza, sprijeen si da se kree prema Istini jer misli da je ve posjeduje.

da su moji udovi ukoeni i hladni? Znao je da mrtvaci ne govore, zato nita nije rekao. Napokon su zakljuili da je mrtav i uprtie ga na lea da ga odnesu na groblje. Nisu proli ni milju kad su doli na raskrije putova. Prepirahu se oko toga koji put vodi na groblje. Nasruddin se svladavao koliko god je mogao. Kad vie nije mogao izdrati, uspravi se i rekne: Oprostite, gospodo, put s vae lijeve vodi na groblje. Znam da leevi ne govore, ali ja sam ovaj put prekrio to pravilo i uvjeravam vas da se to vie nee dogoditi. Kad se Stvarnost sukobi s okorjelim vjerovanjem, openito je Stvarnost gubitnik. to uinio. Sat kasnije, skupina putnika koja ga je pronala kako lei kraj puta, poela je meu sobom raspravljati je li mrtav ili iv. Budale, ne vidite li

Nasr uddi n je mrta v

N

asruddin je bio raspoloen za filozofiranje. ivot i smrt tko moe rei to je ivot a to smrt? Njegova ena, koja je kuhala, pogleda ga i ree: Svi ste vi mukarci jednaki nepraktini. Svatko moe rei da je ovjek, iji su udovi ukoeni i hladni, mrtav. Nasruddin je bio zadivljen mudrou svoje ene. Kada je jednog zimskog dana bio vani na snijegu, osjetio je da su mu ruke i noge ukoene. Mora da sam mrtav, mislio je. Tada se sjetio ove misli: Ako sam mrtav, zato onda hodam? Moram lei kao svaki normalan les. I upravo je

Kosti koje provjeravaju nau vjeru

K

ranskom

znanstveniku, koji je smatrao da je Biblija doslovce istinita u svemu, jednom pristupi uenjak koji ree: Prema Bibliji, Zemlja je stvorena prije pet tisua godina. Ali mi smo otkrili kosti koje pokazuju da je ivot na Zemlji postojao prije milijun godina. 3

Odmah je slijedio odgovor: Kad je Bog prije pet tisua godina stvorio Zemlju, namjerno je stavio te kosti da nau vjeru podvrgne ispitivanju i da vidi hoemo li mi vjerovati radije njegovoj rijei negoli znanstvenicima. Daljnja oiglednost okorjelog vjerovanja koje vodi u iskrivljenu stvarnost.

Zato dobri ljudi umiru

Gledaj u njegove oi apovjednik okupacijskih snaga rekao je poglavaru planinskog sela: Znamo da skriva izdajicu. Ako nam ga ne izrui, mi emo na sve mogue naine, koji su nam na raspolaganju, uznemirivati tvoj narod. Selo je zaista skrivalo ovjeka koji je oito bio nevin. I to je mogao poglavar uiniti sada kad je u pitanju bila dobrobit cijelog sela? Danima su raspravljali o tome u seoskom vijeu, ali nisu mogli smisliti ispravnu odluku. I zato je poglavar o tom problemu izvijestio sveenika. Poglavar i sveenik proveli su cijelu no istraujui Pismo i napokon su naili na tekst koji glasi: Bolje je da jedan ovjek umre i tako spasi sav narod. I poglavar je izruio bjegunca iji su se krikovi, dok je bio muen, razlijegali selom sve dok nije izdahnuo. Dvadeset godina kasnije doe prorok u to selo, ode ravno k poglavaru i ree mu: Kako si mogao to uiniti? Toga je ovjeka Bog poslao da bude spasitelj itave zemlje. A ti si ga izruio da bude muen i ubijen. A to sam pogrijeio?, branio se poglavar. Sveenik i ja gledali smo u Pisma i uinili ono to je Pismo preporuilo. To je bilo pogreno, ree prorok. Gledali ste u Pisma. Morali ste gledati u njegove oi.

S Z

eoski je propovjednik posjetio starijeg upljani-na i pijui kavu odgovarao je na bakina pitanja. Zato nam Gospodin tako esto alje poasti?, pitae starica. Pa, eto, odgovorio je propovjednik, pokatkad su ljudi tako zli da moraju biti uklonjeni i zato dobri Bog doputa da haraju poasti. Ali, suprotstavila se baka, zato i dobri moraju biti uklonjeni zajedno sa zlima? Dobre pozove za svjedoke, protumaio je propovjednik. Gospodin eli svaku duu pravedno suditi. Nema niega za to okorjeli vjernik nee nai opravdanje. Uitelj ne zna

T

raitelj se pribliio ueniku i s dunim ga tovanjem upita: to je smisao ljudskoga ivota? Uenik je potraio savjet u knjigama svojega uitelja i samosvjesno mu odgovorio: Ljudski ivot nije nita drugo doli izriaj Bojeg izobilja. Kada je traitelj to isto upitao uitelja, uitelj mu ree: Ne znam.

Traitelj veli: Ne znam. Za to je potrebno potenje. Uitelj veli: Ne znam. Za to je potrebna mistina dua koja poznaje stvari po neznanju. Uenik veli: Ne znam. Za to je potrebno neznanje u obliku posuenog znanja.

3

ito iz egipatskih grobova v aka ita, staroga pet tisua godina, naena je u grobu jednoga od kraljeva starog Egipta. Netko je to ito posijao, i ono je poelo rasti, emu su se svi udili. Rijei prosvijetljena ovjeka su kao sjeme puno ivota i snage. One mogu kao sjeme ostati stoljeima dok ne budu baene na plodno tlo srca koje ih prima. Obiavao sam misliti da su rijei Svetog pisma mrtve i suhe. Nu, moje je srce bilo neplodno i suho; kako bi ita u njemu moglo rasti?

Ispravi svete knjige

N

etko ree Buddhi: Gospodine, stvari koje ui, ne nalaze se u Svetim knjigama. Onda ih unesi u njih, odgovori Buddha. ovjek je bio zbunjen. Nakon kratke stanke rekne: Mogu li, gospodine, primijetiti da neke stvari koje ui, proturjee Svetim knjigama? Onda treba ispraviti Svete knjige, ree Buddha. U Ujedinjenim narodima bilo je predloeno da Svete knjige svake religije budu popravljene; sve to u njima vodi u nesnoljivost i nasilje treba izbrisati; sve to teti dostojanstvu ljudskoga bia, treba biti uniteno. Kad su otkrili da je autor prijedloga bio Isus Krist, reporteri su pourili u njegovu

rezidenciju. Njegovo je tumaenje bilo jednostavno: Svete su knjige, kao i subota, radi ovjeka a ne ovjek radi Svetih knjiga.

Slijepeva ena eki je ovjek imao runu ker koju je udao za slijepca jer je nitko drugi nije htio uzeti. Kad je lijenik predloio da e slijepcu vratiti vid, djevojin se otac tome usprotivio jer se bojao da e izlijeeni ovjek otjerati njegovu ker. Sa'di komentira ovu priu: Bolje je da mu rune ene ostane slijep. Tako i osoba koja se brani da ostane neznalica.

Profesionalci oj religiozni ivot vode profesionalci. Da nauim kako moliti, potreban mi je duhovni voa; da za sebe pronaem volju Boju, savjetujem se sa strunjakom u duhovnom rasuivanju; da razumijem Bibliju, pitam za savjet znanstvenika Svetog pisma; da znam jesam li sagrijeio ili ne, potreban mi je teolog morala; da mi grijesi budu oproteni, idem k ispovjedniku. Kralj domorodaca na otoku Junoga mora priredio je banket u ast ugledna gosta sa Zapada. Kad je dolo vrijeme za zdravicu, Njegovo je Velianstvo ostalo mirno sjediti na podu, dok je profesionalni govornik, kojega je za tu zgodu unajmio, veliao gosta. Nakon panegirika gost je ustao da bi govorio. Njegovo Velianstvo ljubazno ga je zadralo. Ne, ne, ree, unajmio sam govornika za vas. Na naem otoku amaterima ne doputamo da javno govore. Pitam se, bi li Bogu bilo drago kad bih postao vei amater u svojem odnosu prema Njemu?

M N

Strunjaci

J

edna sufijska pria veli ovo: Neki je mrtvac iznenada oivio i poeo udarati o pokrov lijesa. Podigli su pokrov; ovjek se uspravio i sjeo. to to inite?, rekao je skupljenima. Ja nisam mrtav. Njegove su rijei naile na uteu nevjericu. Napokon, jedan od onih koji su tugovali za njim, ree: Prijatelju, lijenici i sveenici potvrdili su da si mrtav. Ti si, dakle, mrtav. Bio je pokopan prema obredu.

3

Juha od juhe od patke ednom je Nasruddina posjetio roak koji mu je na dar donio patku. Patka je bila skuhana i pojedena. Uskoro su jedan za drugim poeli dolaziti gosti koji su tvrdili da su prijatelji ovjeka koji je donio patku. Svaki je od njih, naravno, oekivao da e ga Nasruddin pogostiti patkom i primiti ga pod svoj krov. Hoda je to junaki podnosio sve do dana kad je doao neki stranac i rekao: Ja sam prijatelj prijatelja roaka koji ti je donio patku. I kao svi drugi, sjeo je oekujui da e i on dobiti svoj dio. Nasruddin je pod njegov nos stavio lonac vrele vode. to je to?, pitao je stranac. To je, ree hoda, juha od juhe od patke koju mi je donio tvoj prijatelj. Katkad sluamo o ljudima koji su postali uenici uenika onoga koji je iskusio Boga. Moe li poljubac prenijeti po glasniku?

udovite u rijeci eoskog su sveenika u njegovoj molitvi rastre-sala djeca. Da ih se rijei, ree im: Idite urno na rijeku i vidjet ete udovite koje kroz nozdrve riga vatru. Uskoro je itavo selo saznalo da se pojavilo udovite i svi su pourili na rijeku. I sveenik se prikljuio mnotvu. Idui prema rijeci, koja je bila udaljena oko etiri milje, govorio je samome sebi: Istina, ja sam izmislio priu. Ali nikada nisi siguran! Dobar nain da ovjek vjeruje u bogove koje smo sami stvorili jest uvjeriti druge da ti bogovi postoje. Dijete vie ne plae vrdio je da je zbog praktinih razloga postao bezbonik. Da on uistinu razmilja, ne bi vjerovao to ga je njegova vjera uila. Boja opstojnost stvara vie problema negoli ih rjeava; ivot poslije smrti je kula u zraku; Sveto pismo i tradicija uinili su isto toliko zla koliko i dobra. Sve je to izmiljeno da bi se ublaila osamljenost i oaj ljudskog ivota. Bilo je najbolje pustiti ga samoga. Prolazio je kroz razdoblje otkria i rasta. Jednom je uenik pitao uitelja: to je Buddha? Odgovorio je: Duh je Buddha. Drugi dan, kad mu je postavio isto pitanje, odgovorio je: Nikakav duh. Nikakav Buddha. Uenik je bio smeten: Neki si dan rekao: 'Duh je Buddha.' 4

S

J

T

Otrovna strijela Uitelj odgovori: To je bilo zato da bih zaustavio dijete da ne plae. Kad dijete prestane plakati, velim: 'Nikakav duh. Nikakav Buddha.' Dijete je u njemu prestalo plakati, i on je bio spreman za istinu. Zato je bilo najbolje pustiti ga samoga. A kad je poeo svoje novootkriveno bezbotvo propovijedati onima koji za nj nisu bili spremni, morao je biti suzdran: Bilo je razdoblje kad su se ljudi klanjali Suncu: predznanstveno doba. Tada je nastupilo znanstveno doba kad su ljudi shvatili da Sunce nije bog; nije ak ni ivo bie. Napokon se pojavilo razdoblje mistike kada je Franjo Asiki Sunce nazvao svojim Bratom te mu je s potovanjem i ljubavlju govorio. Tvoja je vjera bila vjera uplaena djeteta. Sada, kad se nieg ne boji, vie je ne treba. Treba se nadati da e jednog dana doi do mistinog stupnja i opet pronai svoju vjeru. Vjera je neustraivo traenje istine. Ona nije izgubljena ako se ovjek pita o svojem vjerovanju.

J

ednom je neki bonzo upitao Buddhu: Da li due pravednika ive poslije smrti? Svojstveno, Buddha mu nije nita odgovorio. Ali bonzo je bio uporan. Svaki bi dan ponavljao svoje pitanje; Buddhin je odgovor svaki dan bio - utnja. Napokon to vie nije mogao podnositi i zaprijetio je da e napustiti samostan ne bude li dobio zadovoljavajui odgovor na svoje presudno pitanje, jer, kakav smisao ima njegov ivot odricanja, ako due pravednika nestaju zajedno s tjelesima? Tada mu Buddha u svojoj samilosti ree: Ti si kao ovjek koji umire od otrovne strijele. Njegovi su roaci brzo pozvali lijenika, ali je ovjek odbio da mu se izvadi strijela ako ne dobije odgovor na tri vana pitanja: Prvo, je li ovjek koji ga je pogodio bijelac ili crnac? Drugo, je li visok ili nizak? I tree, je li brahman ili ne pripada nijednoj kasti? Prije nego to je dobio odgovor na ova tri pitanja, ovjek je odbijao bilo to initi da sprijei svoju smrt. Bonzo je ostao u samostanu. Puno je ugodnije govoriti o putu nego njime ii, raspravljati o sastavu lijeka nego ga troiti.

4

Jaje asruddin je zaraivao za ivot prodavajui jaja. Jednog dana ue u njegovu trgovinu kupac i ree: Pogodi to imam u ruci. Navedi mi neko svojstvo te stvari, ree Nasruddin. Evo ti ih nekoliko: ima oblik jajeta, ima veliinu jajeta. Izgleda kao jaje, ima okus jajeta i mirie kao jaje. Iznutra je uto i bijelo. U tekuem je stanju prije nego se skuha, na toplini se pak zgusne. Osim toga, koko ga je snesla... Ah, znam!, usklikne Nasruddin. To je vrsta kolaa! Strunjak ne primjeuje ono to je oito! Veliki sveenik nije primijetio Mesiju!

Rijena voda na prodaju ["iteljev se govor sastojao od jedne zagonetne reenice. Ironino se smijeei rekne: Sve to inim jest da sjedim na obali rijeke i prodajem njezinu vodu. Bio sam toliko zaokupljen vodom kupujui je da nisam primijetio rijeku. Medalja ajka nikako ne uspijevae da joj se sin vrati kui prije suneva zalaza. I zato mu je rekla da se na putu prema njihovoj kui nalaze duhovi koji se tamo skupljaju nakon sumraka. Kad je djeak odrastao, toliko se bojao duhova da nou ne bi nikamo izlazio. Majka mu je zato dala medalju i pouila ga da e ga ona tititi. Loa religija daje mu vjeru u medalju. Ispravna ga religija ui da duhovi ne postoje.

N

M

Vii, da bude osiguran - i siguran

D

oao prorok u grad kako bi obratio njegove stanovnike. U poetku su ljudi sluali njegove propovijedi, no uskoro su poeli otpadati te na kraju nije bilo nikoga tko bi sluao prorokove rijei. Jednog mu dana neki putnik ree: Zato jo uvijek propovijeda? Odgovori prorok: U poetku sam se nadao da u promijeniti ljude. Sada pak viem zato da ih odvratim od toga da oni mene ne promijene.

4 1

4

Nasruddin u Kini oda Nasruddin otputovao je u Kinu. Tamo je skupio grupu uenika da ih pripravi za prosvjetljenje. Kad su postali prosvijetljeni, prestali su pohaati njegova predavanja. Nije nikakva ast tvojem uitelju ako stalno sjedi do njegovih nogu.

H

Guruova maka vaki put kad bi guru sjeo da se sa svojim uenicima klanja, aramska bi maka dola k njima i uznemirivala ih. Stoga je zapovjedio da se maka zavee dok se u aramu moli. Kad je guru umro, maka je i dalje bila vezana za vrijeme molitve. Kad je ta maka uginula, donijeli su drugu maku u aram kako bi bili sigurni da vjerno izvravaju guruove zapovijedi za vrijeme molitve. Prola su stoljea, a mudri guruovi uenici napisali su uene rasprave o liturgijskom znaenju vezivanja make za vrijeme klanjanja.

S

* guru: uitelj ashram (aram): kua za molitvu 46

Liturgijsko ruho

L

istopad 1917. - bila je ruska revolucija. Povijest je krenula novim smjerom. Pria se da je ruska Crkva tog istog mjeseca odravala sabor. Vodila se estoka rasprava o boji nekih liturgijskih ruha. Jedni su bili za bijelu, a drugi za grimiznu boju. Uhvatiti se u kotac s revolucijom munije je nego organizirati liturgiju. Radije u izmoliti svoje molitve nego da budem uvuen u rasprave sa susjedom. Maslaci

N

eki je ovjek bio vrlo ponosan na svoj travnjak. No, na njemu je bilo puno maslaaka. Pokuao je unititi ih na sve mogue naine koje je poznavao. Ali maslaci su i dalje rasli. Napokon je pisao ministarstvu poljoprivrede. Naveo je sve to je poduzimao i svoje pismo zakljuio: Sto da uinim sada? Nakon odreenog vremena dobio je odgovor: Savjetujemo vam da se nauite voljeti ih. Bio sam ponosan na svoj travnjak; no, na njemu su rasli maslaci protiv kojih sam se borio svim sredstvima koja su mi bila na raspolaganju. Nauiti se voljeti ih, nije bila nimalo laka zadaa. Poeo sam im svaki dan govoriti. Srdano. Prijateljski. Oni su uporno utjeli. U njima je jo bio alac rata to sam ga vodio protiv njih a bili su i sumnjiavi prema mojim motivima.

48

No, svanuo je dan kad su se smijeili. I opustili se. I postali smo prijatelji. Naravno, moj je travnjak bio uniten. Ali, kako li je privlaan postao moj vrt! Postupno je postajao slijep. I borio se protiv toga svim sredstvima koja su bila u njegovoj moi. I kad medicina nije vie nita mogla uiniti, borio se protiv sljepoe svojim osjetilima. Bila mi je potrebna hrabrost rei mu: Predlaem ti da se naui voljeti svoju sljepou. Na poetku nije htio imati nikakve veze s time. Kad je napokon smogao snage da govori svojoj sljepoi, njegove su rijei bile ogorene. Nastavio je govoriti sve dok gorina nije postala ravnodunost, potom tolerancija, pa prihvaanje, i, jednog dana, na njegovo uenje, prijateljstvo... i ljubav. A onda je doao dan kad je svoju sljepou zagrlio i rekao: Volim te. Toga sam ga dana vidio da se opet smije. Naravno, zauvijek je izgubio svoj vid. Ali, kako je njegovo lice postalo privlano!

G

eniti, ali jednostavno nisam mogao, iako sam Nem to se pokuavao. oj pro Najtee mi je bilo to me je i moj najblii prijatelj, kao i drugi, poticao da se mije promijenim. I osjeao sam se nemonim i u niti stupici. Jednog mi dana ree: Nemoj se odina promijeniti. Volim te takva kakav jesi. ma Te su rijei bile glazba u mojim uima: sam Nemoj se promijeniti! Nemoj se promijeniti! bio Nemoj se promijeniti... Volim te takva kakav ivan. jesi. Tjesko Opustio sam se. Postao sam ivlji. I, ban, iznenada, ja sam se promijenio. potite Sada znam da se uistinu nisam mogao n, promijeniti sve dok nisam naiao na onoga sebia koji me voli, bilo da sam se promijenio ili ne. n. I svi Ljubi li me tako, moj Boe? su mi govoril i da se moram promijenit i. To sam im

51

50

i zamjer ao, i slagao se s njima, i htio sam se promij

Moj prijatelj alik, Dinarov sin, bio je uznemiren zbog razuzdanog ponaanja mladia, svoga susjeda. Dugo vremena nije nita poduzimao mislei da e netko drugi intervenirati. Ali kad je mladievo ponaanje postalo nepodnoljivo, Malik je otiao k njemu i zahtijevao od njega da se popravi. Mladi je mirno odgovorio da je on sultanov tienik i da ga nitko ne moe sprijeiti da se ponaa kako on eli. Ree Malik: Osobno u se potuiti sultanu. Odgovori mladi: To e biti gubitak vremena jer se sultan nee predomisliti. Tada u te tuiti Alahu, ree Malik. Alah, odvrati mladi, toliko sve oprata da me nee osuditi. Malik je otiao od njega poraen. Ali kad se glas o mladievu nedolinom ponaanju sve vie irio, izazivajui javno negodovanje, Malik je smatrao svojom dunou da ga prekori. Dok je iao k njegovoj kui, zau Glas koji mu govorae: Da nisi dirnuo moga prijatelja. On je pod mojom zatitom. Malik je bio zbunjen, i, kad je doao do mladia, nije znao to bi kazao. Mladi ga upita: Zbog ega si sada doao? Malik odgovori: Doao sam da te ukorim. Ali, idui amo, Glas me uputio da te pustim na miru jer si pod njegovom zatitom. Razuzdani mladi izgledao je preneraen. Je li rekao da sam njegov prijatelj?, pitao je mladi. U meuvremenu, Malik je ve otiao. Godinama poslije Malik se s njime susreo u Meki. Poruka Glasa toliko ga je dirnula da se odrekao svega svog imanja i postao je putujui prosjak. Doao sam amo da potraim svoga Prijatelja, ree Maliku, i umre.

MA

Bog, prijatelj grjenika! Tvrdnja je to koliko opasna, toliko djelotvorna. To sam i sam doivio jednog dana. Rekoh: Bog toliko sve oprata da me nee osuditi. I iznenada sam uo Radosnu vijest -prvi put u svojem ivotu. Arapski pripravnik rapski uitelj Jalal-ud-din Rumi uivao bi priajui ovo: Jednog jutra Muhamed se molio u damiji. Meu mnotvom koje se molilo s Prorokom, bio je i jedan arapski pripravnik. Muhamed je poeo itati Kuran i naiao je na redak u kojem faraon svojata: Ja sam va pravi bog. uvi to, nadobudni pripravnik, u izljevu spontanog negodovanja, viknu: Hvalisavi pasji sin! Prorok ne ree nita. Kad je zavrila molitva, drugi su poeli grditi Arapina: Sram te bilo! Tvoja se molitva sigurno nije svidjela Bogu, jer ne samo to si prekinuo svetu utnju, nego si govorio i prostim jezikom u Prorokovoj nazonosti. Jadni je Arapin drhtao od straha sve dok se Gabrijel nije ukazao Proroku i rekao mu: Bog ti alje pozdrave i eli da zaustavi one ljude da ne grde jednostavnog Arapina; uistinu, njegova spontana prostota vie je dirnula moje srce negoli svete molitve drugih.

53

52

Mi smo trojica, vi ste trojica

K

ad se njegov brod na dan zaustavio na dalekom otoku, biskup je odluio dobro iskoristiti vrijeme koliko je god to bilo mogue. etao je morskom obalom, i doao do tri ribara koji su krpali mree. U povrnom engleskom jeziku rastumaili su mu da su otoani prije nekoliko stoljea postali krani. Mi, krani!, rekli su ponosno pokazujui jedan na drugoga. Biskup je bio pod dubokim dojmom. Znaju li molitvu Gospodnju? Nikada nisu uli za nju. Biskup je bio uasnut. Sto onda govorite kad se molite? Podignemo oi k nebu. Molimo: 'Mi smo trojica, vi ste trojica, smilujte nam se.' Biskup se zgrozio nad primitivnom i heretinom molitvom. Proveo je s njima cijeli dan uei ih molitvu Gospodnju. Ribari su bili slabi uenici, ali su se zbiljski trudili, i prije negoli je idueg dana biskup otplovio, bio je zadovoljan uvi ih kako besprijekorno izgovaraju molitvenu formulu. Nekoliko mjeseci poslije biskup je opet plovio izmeu tih otoka. I dok je etao palubom molei veernju molitvu, sa zadovoljstvom se prisjetio trojice ribara na

onom dalekom otoku koji sada znaju moliti zahvaljui njegovu strpljivom naporu. Iznenada na istoku opazi svijetlu toku koja se pribliavala brodu. Gledajui u udu, opazi tri prilike kako hodaju po vodi. Kapetan zaustavi brod a svi se putnici nagnue na ogradu da vide taj neobini prizor. Bili su to, naravno, biskupovi ribari. Biskupe!, uskliknue, uli smo da tvoj brod prolazi mimo i brzo, brzo smo doli susresti tebe. 54

to elite?, upitao je biskup pun straha. Biskupe, rekli su, tako, jako nam je ao. Zaboravili smo lijepu molitvu. Mi kaemo: 'Oe na, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, doi kraljevstvo tvoje'... to onda slijedi, zaboravili smo. Naui nas opet tu molitvu. Biskup je bio poraen. Odgovorio im je: Vratite se kui, dragi prijatelji, i kad molite, recite: 'Mi smo tojica, vi ste trojica, smilujte nam se!'

Narada induistiki mudrac Narada bio je na hodoau u hramu boga Vishne. Jednu je no kao gost proveo u kolibi branog para bez djece. Prije negoli je krenuo na put, ree ovjek Naradi: Ti se ide pokloniti Vishni. Reci mu da me obdari djetetom. Narada ree Vishni: Budi milosrdan onom ovjeku i obdari ga djetetom. Vishna je odluno odgovorio: U sudbini toga ovjeka nije zapisano da ima djecu. Narada je obavio svoje pobonosti i vratio se kui. Pet godina poslije toga bio je opet na hodoau, i opet mu je gostoprimstvo pruio gostoljubivi brani par. Taj put dvoje se male djece igralo pred vratima kolibe. ija su to djeca?, pitao je Narada. Moja, odgovorio je ovjek. Narada je bio zbunjen. ovjek je nastavio: Nakon to si nas ti ostavio, prije pet godina, jedan sanjasi doao je u nae selo. Dali smo mu prenoite, i drugi dan, prije negoli je otiao, on je blagoslovio moju enu i mene... a djeca su plod njegova blagoslova. Kad je idueg dana Narada doao u hram, viknuo je iz predvorja: Nisi li mi rekao da u sudbini toga ovjeka nije zapisano da ima djece? On ih ima dvoje! Kad je Vishna to uo, glasno se nasmijao. Mora da je to uinio svetac, ree. Sveci imaju mo promijeniti sudbinu. To otkrivamo na svadbi u Kani Galilejskoj na kojoj je Isus, na molbu svoje majke, uinio udo iako jo nije doao njegov as. 5

H

Molitva moe biti opasna

S

ufijski uitelj Sa'di iz iraza volio je pripovijedati ovo: Moj je prijatelj bio sav radostan to mu je ena u drugom stanju. arko je elio muko dijete. Zavjetovao se Bogu da dobije sina. Njegova je ena rodila sina. Moj se prijatelj radovao i za cijelo selo pripravio je gozbu. Godinama poslije, na povratku iz Meke, proao sam kroz selo svoga prijatelja. Ljudi su mi rekli da je u zatvoru. to se dogodilo?, pitao sam. Njegov se sin opio, ubio je ovjeka i pobjegao. Njegov je otac baen u zatvor. Ustrajno moliti Boga ono to elimo je hvalevrijedno - i opasno.

Sudbina u uvis baenom kovanom noviu

Sakata lisica vo prie arapskog mistika Sa'dija: Neki je ovjek, idui umom, opazio lisicu bez nogu i udio se kako moe preivjeti. Tada je opazio tigra koji je nosio plijen u raljama. Tigar se najeo, a ostatak je prepustio lisici. Idueg je dana Bog opet poslao tigra da nahrani lisicu. ovjek se poeo diviti Bojoj veliini i mislio je: I ja u lijepo poivati u nekom kutu s pouzdanjem u Boga da e mi dati sve potrebno. ivio je tako mjesec dana i gotovo je bio na pragu smrti, kadli zau glas koji mu ree: O, ti, koji se nalazi na putu zablude, otvori oi Istini! Nasljeduj tigra a ne lisicu! Na ulici sam vidio dijete golo, gladno i kako dre od zime. To me je silno razljutilo i rekoh Bogu: Zato to doputa? Zato neto ne uini? Bog nije nita odgovorio. Te noi, iznenada, ree: Neto sam sigurno uinio. Stvorio sam tebe. brkove. Znam, ljutito je odgovorio mu. Ne vidi li da molim za kiu?

E

apanski general Nabunaga odluio je krenuti u napad iako je imao jednog vojnika nasuprot deset neprijateljskih. On je bio uvjeren da e pobijediti, ali su njegovi vojnici bili ustraeni. Na putu u bitku zaustavili su se u intoistikom hramu. Poto se u svetitu pomolio, Nabunaga izae van i rekne: Sada u uvis baciti novi. Padne li glava, pobijedit emo. Bude li pismo, izgubit emo. Sada e sudbina objaviti svoju odluku. Bacio je novi uvis. Bila je glava. Vojnici su bili toliko oduevljeni za bitku da su pobijedili neprijatelja. Drugi dan jedan od pomonika ree Nabuna-gi: Nitko ne moe promijeniti sudbinu. Tono, odgovori Nabunaga i pokae mu kovanicu na kojoj je s obje strane bila glava.

J

Tko stvara sudbinu?

M oli tv a za ki u

K

ad ivani bolesnik trai pomo, rijetko eli ozdraviti jer je ozdravljenje naporan proces. On zapravo eli da se ugodno osjea u svojoj iv-anosti. esto trai udo - bezbolno lijeenje. Stari je mu jako volio popuiti lulu duhana nakon veere. Jedne noi njegova je ena osjetila da neto gori, te je viknula: Za ime Boje, stari moj! Zapalio si svoje

Bog kao hrana og je odluio posjetiti Zemlju. B Zato je poslao anela da izvidi mjesto koje e posjetiti. Aneo se vratio natrag i izvijestio: 5

Veina od njih gladuje, i veina od njih nema zaposlenja. Bog je rekao: Onda u se ja utjeloviti u obliku kruha za gladne, i u obliku posla za nezaposlene.

Pet bonza ama s Juga poslao je velikom lami na Sjeveru molbu da mu poalje mudra i sveta bonza koji e odgajati novake. Na zaprepatenje svih, veliki lama poslao je pet bonza umjesto jednoga. Onima koji su ga pitali za razlog takva postupka, zagonetno je odgovorio: Bit emo sretni ako jedan od njih doe do lame. Skupina je bila na putu nekoliko dana, kadli k njima trei prie glasnik koji im ree: Na je seoski sveenik umro. Trebamo nekoga tko e ga zamijeniti. inilo se da je selo ugodno mjesto a i sveenikova je plaa bila dobra. Jednog od bonza obuze pastoralna briga. Ne bih bio budist, ree, a da ne budem na slubu tome narodu. I tako je otpao iz skupine. Nekoliko dana poslije toga zaustavili su se u kraljevoj palai. Kralj je zavolio jednog od njih te mu ree: Ostani s nama i oeni se mojom kerkom. A kad ja umrem, ti e biti kralj. Bonza je privukao sjaj kraljevskog prijestolja te ree: Kako bih mogao bolje utjecati na ljude ovoga kraljevstva nego da budem kralj? Ne bih bio budist a da ne iskoristim tu priliku za slubu u interesu vjere. I on je otpao iz skupine. Jedne noi, u planinskom predjelu, preostali bonzi stigli su do osamljene kolibe u kojoj im je zgodna djevojka pruila gostoprimstvo i zahvalila Bogu za njihovu prisutnost. Njezine su roditelje ubili gorski razbojnici, a djevojka je sama i vrlo se boji. Drugi dan, kad je dolo vrijeme za polazak, jedan bonzo ree: Ja ostajem ovdje. Ne bih bio budist da ne pokaem suut prema toj djevojci.

L

Preostala su dvojica napokon stigla u budi-stiko selo i sablaznili su se kad su otkrili da su stanovnici sela, pod utjecajem hinduistikog teologa, odbacili svoju religiju. Jedan od bonza ree: Dugujem tome narodu i samome gospodinu Buddhi da te ljude vratim u njihovu vjeru. Peti je bonzo naposljetku stigao do lame s Juga. Uvijek sam odustao zbog najboljeg razloga: reformirati liturgiju, promijeniti crkvene strukture, posuvremeniti studij Svetog pisma i uiniti teologiju svrsishodnom. Vjerska aktivnost je moj omiljeli bijeg od Boga.

Posao ao je prvi kandidat. Razumije li, ovo je jednostavni test kojim emo te ispitati prije nego te primimo u slubu za koju se narjee? Da. Koliko je dva vie dva? etiri. Uao je drugi kandidat. Jesi li spreman za test? Da. Koliko je dva vie dva? Onoliko koliko poslodavac veli. Drugi je kandidat dobio posao. Sto je na prvom mjestu, pravovjernost ili istina? 6

U

Diogen ilozof Diogen jeo je kruh i leu*. Vidio ga je filozof Aristip koji je udobno ivio, jer se ulagivao kralju. Ree mu Aristip: Naui se da bude podloan kralju i nee ivjeti od lee. Odgovori mu Diogen: Naui se ivjeti od lee i nee se morati ulizivati kralju.

F J

I

Trgovina istine edva sam vjerovao svojim oima kad sam na trgovini ugledao natpis: PRODAVAONICA ISTINE. Prodavaica je bila vrlo uljudna: Koju vrstu istine elim kupiti, djelominu ili cjelovitu? Cjelovitu istinu, naravno. Ne trebam nikakvih prijevara, nikakvih obrambenih mehanizama, nikakve racionalizacije. elio sam da moja istina bude oita i izvorna. Poslala me na drugi kraj prodavaonice. Prodava mi je pokazao cijenu. Cijena je vrlo visoka, gospodine, ree. Kolika?, pitao sam. Upitao sam to odluan da dobijem svu istinu, bez obzira na cijenu. Ako elite kupiti svu istinu, platit ete je gubitkom vae sigurnosti i mira, gospodine , odgovorio mi je. Teka sam se srca udaljio. Jo uvijek mi je potrebna sigurnost i mir u mojim vjerovanjima koja ne dovodim u sumnju.

Neka ustane koji...

K

ad je Hruov izrekao svoj glasoviti govor u kojem je javno optuio Staljina, kau da je netko u kongresnoj dvorani rekao: Gdje ste bili, drue Hruov, kad su sve te nevine ljude ubijali? Hruov je zastao, pogledao je po dvorani, i ree: Lijepo molim, onaj koji je to rekao, neka ustane! U dvorani se osjeala napetost. Nitko se nije pomakao. Rekne Hruov: Eto, tko god bio da bio, sada ima moj odgovor. Ja sam bio u istom poloaju kao to si ti sada.

Uska staza og je upozorio narod da e ga pogoditi potres koji e unititi svu vodu u zemlji. Umjesto dosadanje vode pojavit e se voda od koje e ljudi postati ludi. Samo je prorok Boje upozorenje shvatio ozbiljno. Nanio je toliko vode u svoju gorsku pilju da e mu biti dosta do konca ivota. Potres se uistinu dogodio, voda je nestala, a nova je voda ispunila izvore, jezera i rijeke. Nekoliko mjeseci kasnije prorok je siao u ravnicu. Zaista, svi su postali ludi i napali su proroka jer su mislili da je lud. 63

B* lea: mahunasta biljka vrlo slina grahu 62

Prorok se vratio u svoju gorsku pilju. Bilo mu je drago to je sauvao vodu. Ali nije mogao podnositi svoju samou te se ponovno spustio u ravnicu. I ovaj put su ga ljudi odbacili jer nije bio kao oni. A onda je prorok podlegao napasti. Izlio je vodu koju je sauvao, pio je novu vodu s ostalim ljudima i postao je jednak njima u ludilu. Put do Istine je uzak. Po njemu uvijek ide sam.

Dvolinjak

B

ila je to neka vrsta nove religije. Dvorana je bila dupkom puna, uglavnom su je ispunile starije gospoe. Jedan od govornika imao je na sebi samo turban i pokrivalo oko bokova. S velikim osjeajem govorio je o

snazi razuma nad materijom. Svi su ga sluali kao zaarani. Govornik se naposljetku vratio na svoje mjesto, tik do mene. Njegov se susjed okrenuo k njemu i poprilino glasnim aptom upitao ga je: Vjeruje li uistinu to si rekao da tijelo nita ne osjea i da je sve u pameti? Naravno da vjerujem, rekao je dvolinjak s pobonim uvjerenjem. Onda, ree susjed, hoe li zamijeniti mjesto sa mnom? Ja sjedim na propuhu. Zato pokuavam obdravati to propovijedam? Kad bih prionuo propovijedati to prakticiram, bio bih manje dvolinjak.

64

Ugovor u snu

Vrlo dobro, vrlo dobro devet sati ujutro Nasru ddin je jo uvijek tvrdo spava o. Sunce je ve bilo visok o na nebu, ptice su pjeval e u grana ma, a njego v se doru ak uskoro ohladi o. I zato ga je ena probu dila. Zato si me uprav o sada probu dila? , pitao je bijesn o. S unce je ve visok o na nebu, odgov ori ena, ptice pjevaj u u grana ma, a tvoj je doru ak gotov o hlada n. Prokl eti doru ak, ree. Upra vo sam trebao potpis ati ugovo r vrijed an miliju n grama zlata. R ekavi to, zaklo pi oi da bi zadob io izgubljeni san i onih miliju n grama zlata. U tom ugovo ru Nasru ddin je varao, a njego v je poslo vni partne r bio tiranin . A ko ponov no zadob ije san i presta ne varati, postat e svetac .

U

k o s e b u d e b o r i o d

A

o d u .

a S lj u d e o s l o b o d i o d u g n j e t a v a n j a ti r a n i n a , p o s t a t e b o r a c z a s l o b

A k o u s r e d s v e g a t o g a o d j e d n o m s h v a ti d a s a n j a , p o s t a t e p r o b u e n . P r o s v ij e tl j e n

K akav si ti svetac ili borac za slobo du ako jo uvijek spava ? eoska je djevoj ka postal a nezak onita majka . Budui da su je vie puta tukli, prizna la je tko je otac: uitelj ena koji ivi na kraju sela. Se ljani su upali u uitelj evu kuu, prekin uli njego vu medit aciju, optui li ga da je licemj er, i rekli mu da se brine za dijete. Sve to je na to uitelj rekao,

.

bilo je: Vrlo dobro, vrlo dobro. U zeo je dijete i dogov orio se sa susjed om pokraj svoje kue da se brine za dijete a on e sve platiti. N aravn o, izgubi o je dobar glas, i svi su ga ueni ci napus tili. Ta ko je to trajalo godin ama. A djevoj ka vie nije mogla izdra ti nego je prizna la da je lagala . Otac je bio mladi iz susjed stva. Se ljani su se dubok o poklo

n il i u it e lj u , m o li li g a z a o p r o t e n j e i z a m o li li g a d a v r a ti d

ij e t e . S v e t o j e u it e lj r e k a o k a d j e v r a a o d ij e t e , b il o j

e: Vrlo dobro, vrlo dobro.

nu pr ob u en o vje k!

Ui sti

6

Mrtvi sinovi u snu

N

T

akon mnogih godina braka ribar i njegova ena dobili su sina. Djeak je bio ponos i radost roditelja. A onda, jednog je dana teko obolio. Iako su roditelji potroili svu imovinu na lijekove, on je umro. Majka je od tuge bila slomljena. Otac pak nije ni jednu suzu prosuzio. Kad ga je ena ukorila zbog toga to ne tuguje, ribar joj rekne: Dopusti mi da ti kaem zato ne plaem. Prole sam noi sanjao da sam bio kralj i otac osam snanih sinova. Tada sam se naglo probudio. Sada sam u velikoj nedoumici: hou li plakati za ono osmero djece ili za ovim jednim?

Malo pae

ufijski S svet

ac Sha mse Tab rizi prip ovij eda o sebi ovo: Od mojeg djetinj stva smatra li su me izrodo m. inilo se da me nitko ne razumi je. Jedno m mi moj otac ree: Ti nisi dovolj no lud da bude u ludnici , i nisi dovolj no povue n da poe

u samostan. Sto u ja s tobom? Odgovorio sam: Jednom su jaje od patke stavili pod kvoku. Kad se pae izleglo, dolo je zajedno s kvokom do ruba ribnjaka i ravno je otilo u vodu. Jadna kvoka tjeskobno je kvocala sa zemlje. Ja sam sada, dragi oe, uao u ocean i tu naao svoj dom. Jesam li ja kriv ako si ti odluio ostati na obali?

68

-

Zlatni orao

N

eki je ovjek naao jaje od orla i stavio ga pod kvoku. S piliima se izlegao orli koji je rastao poput pileta. Kvocao je i kokodakao; eprkao je po zemlji traei crve; mahao je krilima i uspio je preletjeti nekoliko metara zrakom. Godine su prole. Jednog dana, orao, koji je u meuvremenu ostario, ugledao je iznad sebe velianstvenu pticu u zraku. Kraljevskim dostojanstvom kruila je nebom gotovo i ne maui svojim zlatnim krilima. Zaaran onim to vidi, upitao je: Tko je to? To je kralj ptica, orao, ree susjeda. On pripada nebu a mi pripadamo zemlji - mi smo kokoi. I tako je orao ivio i uginuo kao koko jer je mislio da je i on koko.

Lutka od soli

L

utka od soli putovala je tisue kilometara i zaustavila se na morskoj obali. Bila je oparana velikom tekuom masom. Takva to jo nikada nije vidjela. Tko si ti?, upitala je lutka od soli more. Doi amo i vidi, odgovori more sa smijekom. I lutka je ula u more. to je dalje ila, to se vie rastapala dok od nje nije ostala samo mala koliina. Prije nego se posve rastopila, lutka je sva u udu uskliknula: Sad znam tko sam ja! 70

Tko sam ja? vo prie Attara iz Neishapura: Ljubljeni je pokucao na vrata svoje drage. Tko to kuca?, upitala je dragana. Ja sam!, ree ljubljeni. Odlazi. U ovoj kui ne moemo stanovati ti i ja. Ljubljeni se povukao i godinama je razmiljao o rijeima svoje dragane. A onda se ponovno vratio i opet pokucao na vrata. Tko kuca? Ti. I vrata su se odmah otvorila.

E

Razgovorljivi zaljubljenik aljubljenik je mjesecima udvarao svojoj dragoj i puno je trpio zbog toga to ga nije prihvaala. Konano je njegova draga popustila. Doi na to i to mjesto u to i to vrijeme, ree mu. I tako je zaljubljenik napokon sjedio pokraj svoje dragane. Izvadio je hrpu pisama koja joj je mjesecima pisao. Pisma su bila puna strastvene muke zbog odbacivanja i arke elje da bude s dragom svojom. Poeo ih je glasno itati. Prolo je deset minuta a on je jo uvijek itao. Na koncu je to dodijalo eni: Kakva si ti budala? Pisma govore o tvojoj enji za mnom. Napokon sam tu s tobom a ti si se izgubio u svojim smijenim pismima. Ja sam s tobom, ree Bog, a ti i dalje u svojoj glavi razmilja o meni, svojim jezikom govori o meni, i trai me u svojim knjigama.

Z

Kad e za-muknuti i vidjeti? 72

Ispusti svoj ja

Uitelj zena i kranin eki je kranin jednom doao k uitelju zena i rekao mu: Dopusti mi da ti itam Govor na gori. Rado u ga posluati, odgovori uitelj zena. Kranin je proitao jednu reenicu i pogleda uitelja. Uitelj se smijeio i rekao: Tkogod je izrekao te rijei, bio je uistinu prosvijetljen ovjek. To je godilo kraninu. Nastavio je itati. Uitelj ga prekine i rekne: Te je rijei izrekao Spasitelj ovjeanstva. Kranin je bio razdragan. Proitao je Govor do kraja. Uitelj je nakon toga izjavio: Taj je govor izrekao netko tko je ispunjen boanstvom. Kraninova je radost bila uistinu velika. Ostavio je uitelja, odluan opet se vratiti k njemu i nagovoriti ga da postane kranin. Na putu kui naiao je na Isusa koji je stajao na rubu puta. Gospodine, rekao je uzbueno, uspio sam da te onaj ovjek prizna Bogom. Isus se nasmijei i ree: Je li ti to donijelo neko dobro, osim to je napuhalo tvoj kranski ego?

N U

enik: Ja sam ti doao ponuditi svoju slubu. Uitelj: Ako ispusti ja', sluba e slijediti sama od sebe. Moe razdati svu svoju imovinu da bi nahranio gladne, moe dati da ti tijelo bude spaljeno a da nema nimalo ljubavi. uvaj svoju imovinu i ispusti ja. Nemoj dati spaliti svoje tijelo. Spali svoj ego. Ljubav e nastati sama od sebe.

Ispusti svoje nita

U;

enik: Doao sam k tebi bez iega u svojim rukama. Uitelj: Odmah to ispusti. Uenik: Kako to mogu ispustiti? To je nita. Uitelj: Onda ga nosi sa sobom.

na. Tvoje nita moe biti tvoja najvrednija imovi-

7

Utjeha za avla edna stara kra nska legen da pripo vijeda ovo: Kad je Sin Boji bio pribij en na kri i

J

n A T

Bog ree: Ne plai, jer u ti poslat i sve one koji sebe dre prave dnim a osuu jui greni ke. I tako e pakao opet biti pun dok ja ne doe m. 75

Bolje ti je spavati nego ogovarati

S

S

a'di iz Shiraza o sebi pria: Kao dijete bio sam poboan, revan u molitvama i pobonostima. Jedne sam noi bdio sa svojim ocem. Sveti Kur'an bio mi je u krilu. Drugi u sobi poeli su drijemati i ubrzo su svi spavali. Rekao sam ocu: Nijedan od ovih spavaa ne otvara oi i ne podie glave da bi se molio. ovjek bi pomislio da su mrtvi. Moj mi je otac odgovorio: Dragi sine, bilo bi mi drae da i ti spava poput njih nego to ih ogovara. Bonzo i ena

Svaki put kad vaem grijehe drugih, mislim da mi vakanje prua vee zadovoljstvo negoli to ga sam grijeh prua grjeniku. Duhovni srani udar tric Tomo imao je slabo srce. Kad su u obitelji saznali da je naslijedio milijun dolara, bojali su se da mu to priope, jer bi od te vijesti mogao doivjeti srani udar. Potraili su pomo od sveenika koji ih je uvjerio da e on pronai pravo rjeenje. Recite mi, Tomo, kazao je pater Murphv, da vam Bog u svojem milosru poalje milijun dolara, to biste s njima uinili? Polovicu bih dao crkvi, oe. Pater Murphv dobio je srani udar. Kad je industrijalac dobio srani udar zbog toga to je pretjerano unapreivao svoje industrijsko carstvo, bilo je lako pokazati mu njegovu sebinost i pohlepu. Kad je sveenik dobio srani udar zbog toga to se naprezao za Boje kraljevstvo, nije mogao uoiti da je to bila sebinost u profinjenom obliku: Je li to Boje kraljevstvo za koje se napree, ili pretjerano unapreuje sebe? Kraljevstvu nije potrebno nikakvo naprezanje. Tvoja te tjeskoba izdaje, zar ne?

V

raajui se u svoj samostan, dva budistika bonza naili su na vrlo lijepu enu na obali rijeke. I ona je, kao i oni, htjela prijei rijeku, ali je voda bila preduboka. Jedan ju je od njih na svojim ramenima prenio prijeko na drugu obalu. Drugi se bonzo jako sablaznio. Dva je sata grdio prijestupnika to je prekrio pravilo: Je li zaboravio da je bonzo? Kako se usudio dirnuti enu? to e rei ljudi? Nije li nanio tetu njihovoj svetoj vjeri? I tako dalje. Bonzo, koji je prestupio pravilo, strpljivo je sluao. Na kraju pouke ree: Brate, ja sam tu enu ostavio na obali rijeke. Zar je ti jo uvijek nosi? Arapski mistik Abu Hassan Bushanja veli: Sam in grijeha manje je tetan od elje i misli na grijeh. Jedno je kad tijelo za trenutak uiva u nasladi, a sasvim neto drugo kad to pamet i srce neprestano vau.

Poznavanje Krista azgovor izmeu nedavnog obraenika i njegova prijatelja nevjernika: Obratio si se, dakle, Kristu? Da. Onda mora puno toga znati o njemu. Reci mi: u kojoj se zemlji rodio? Ne znam. Koliko mu je bilo godina kad je umro? Ne znam. Koliko je propovijedi izrekao? Ne znam. Premalo zna za ovjeka koji tvrdi da se obratio Kristu. Ima pravo. Stid me je koliko malo znam o njemu. Ali znam ovo: prije tri godine bio sam pijanica. Moja se obitelj raspadala. Moja su ena i djeca svaki dan sa strahom oekivala moj povratak kui. Sad vie ne pijem; nemamo nikakva duga; na je dom sretan dom. Sve je to Krist uinio za mene. Toliko ga poznajem. Istinski poznavati. To znai biti preobraeni zbog onoga to poznajemo.

Isusov pogled

R

itamo u Evanelju po svetom Luki ovo: Odgovori Petar: ovjee, ne znam to govori! I dok on jo bijae u rijei zapjeva pijetao. Gospodin se okrenu i pogleda Petra... a Petar izie i zaplaka gorko. Bio sam s Gospodinom u dobrim odnosima. Razgovarao bih s njim, zahvaljivao bih mu, molio ga za pomo. No uvijek me je pratio neugodan osjeaj da je on elio da ga pogledam... A ja to nisam inio. Govorio bih, ali bih gledao nastranu kad sam osjetio da me on gleda. Bilo me je strah da u u njegovim oima naii na optubu zbog neokajana grijeha. Jednog dana skupih snagu i pogledah ga! Nikakve optube nije bilo. Nikakva zahtjeva. Njegove su mi oi govorile: Ljubim te. Poput Petra, i ja sam izaao van i zaplakao.

7

Zlatno jaje

Radosna vijest sus je poeo pouavati u prispodobama. Ree: Kraljevstvo je Boje kao dva brata koje je Bog pozvao da sve ostave i da slue ljudima. Stariji je brat odgovorio na poziv, iako se morao otkinuti od svoje zarunice i svoje obitelji i otii u daleku zemlju da se istroi u slubi siromasima. Godinama poslije bio je zbog svojeg djelovanja zatvoren, muen i ubijen. I ree mu Gospodin: Dobro si uinio, dobri i vjerni slugo! Dao si mi tisuu talenata vrijedna slube. Ja tebi dajem milijun talenata vrijedna blaenstva. Ui u radost svoga Gospodara. Mlai se brat nije obazirao na poziv. Oeni se djevojkom koju je ljubio a njegov je posao cvao. Bio je dobar svojoj eni i djeci i katkad bi udijelio milostinju kojem siromahu. Kad je umro, ree mu Gospodin: Dobro si uinio, dobri i vjerni slugo! Dao si mi dvadeset talenata vrijedna slube, ja tebi dajem milijun talenata vrijedna blaenstva. Ui u radost svoga Gospodara. Kad su starijem bratu rekli da je njegov mlai brat primio istu nagradu kao i on, bio je iznenaen. I radovao se. I ree: Gospodine, da sam to znao u vrijeme kad si me zvao, jednako bih uinio iz ljubavi prema tebi.

I

/~^itanje iz Svetog pisma: V^ Ovako govori Gospodin: Neki seljak imao gusku koja je svaki dan nosila zlatno jaje. Njegova supruga, koja je bila lakoma ena, nije mogla iz dana u dan ekati da guska nosi samo jedno jaje. Zato je ona zaklala gusku u nadi da e odjednom dobiti sva zlatna jaja. Tako veli rije Gospodnja. Neki je bezbonik uo taj tekst i narugao se: Guska koja nosi zlatna jaja! To pokazuje apsurd vaeg Svetog pisma! Kad je pak vjerski znanstvenik itao taj tekst, ovako je reagirao: Gospodin je objavio opstojnost te guske, i zato je to istinito makar kako bilo apsurdno. Vi ete sada s pravom pitati kako jedno jaje koje nikada ne prestaje biti jaje u pravom smislu, moe u isto vrijeme imati osobine zlata. Razne misaone kole to razliito tumae. to se ovdje od nas zahtijeva jest in vjere u taj misterij koji zbunjuje ljudski um.

Bio je ak i jedan propovjednik koji je, nada-hnuvi se na tekstu, putovao gradovima i selima ozbiljno potiui ljude da prihvate injenicu da je u povlatenom trenutku ljudske povijesti Bog stvorio zlatna jaja. Bolje je pouavati ljude o zloi pohlepe nego iriti vjeru u zlatna jaja.

8

Joneyed i brija

S

veti ovjek Joneved, obuen u prosjako odijelo, uao je u Meki u brijanicu. Brija, koji je iao ugledna ovjeka, ostavi svoju bogatu muteriju da bi najprije oiao prosjaka. Ne samo da mu nije nita naplatio za ianje, nego mu je na rastanku dao i milostinju. To je na Joneveda toliko djelovalo da je odluio dati brijau svu milostinju koju e toga dana dobiti. Dogodilo se da mu je jedan bogati hodoasnik dao kesu punu zlatnika. Pun radosti otra k brijau i dadne mu kesu. Kad je brija shvatio zato mu daje sve to zlato, razljutio se. Kakav si ti sveti ovjek, uzviknuo je, da si doao nagraditi me za in ljubavi! Matanje: Poboan ovjek vie Gospodinu: Kakav si ti Bog da se usuuje nagraditi moju pobonost! Gospodin sa smijekom odgovara: Ja sam Ljubav. Kako ti mogu ponuditi nagradu? Kad trai nagradu, tvoj dar postaje podmiivanje.

I

82

Stariji sin

K

ad se jednom Bog proetao nebom i vidio da su svi ljudi u njem, nije mu bilo drago. Po svojoj pravdi morao je ispuniti svoje prijetnje. I svi su se skupili pred njegovim prijestoljem a aneo Gospodnji bio je zamoljen da ita Deset zapovijedi. Aneo je navijestio prvu zapovijed. Ree Bog: Svi koji su prekrili ovu zapovijed neka idu u pakao. I bi tako. Isto se dogodilo nakon svake druge zapovijedi. Kad je aneo doao do sedme zapovijedi, vie nikoga nije bilo u nebu, osim jednog pustinjaka -debelog i samosvjesnog. Bog je pogledao uokolo i mislio: Samo je jedna osoba ostala u nebu? To je vrlo osamljeno mjesto. I povika: Svi se vratite natrag u nebo! Kad je pustinjak uo da je Bog svima oprostio, ljutito je viknuo: To je nepravedno! Zato mi to nisi rekao prije?

Cl

84

IN G

Vjera stare gospoe eka stara gospoa, koja je bila vrlo sklona vjeri, bila je nezadovoljna postojeim religijama. I osnovala je vlastitu religiju. Reporter, koji je istinski htio razumjeti njezino gledite, upita je: Vjerujete li zaista, kako ljudi kau da vjerujete, da ete u nebo doi samo vi i vaa slukinja? Stara je gospoa briljivo razmislila o tom pitanju i odgovorila: Pa, nisam ba tako sigurna o Mariji. Ljubav zaboravlja

I

Lotos uru je htio da njegovi uenici nose posebnu odjeu da bi svijetu pokazali svoje posveenje. On je to nazvao dati svjedoanstvo. Vidio sam lotos u ribnjaku i rekao: Kako si lijep, dragi moj. A kako tek lijep mora biti Bog koji te je stvorio! I lotos se zacrvenio. I postao je jo divniji jer nije bio svjestan svoje ljepote. U drugom ribnjaku naiao sam na lotos koji je pruao svoje peteljke da bi na se svratio moju pozornost. Pogledaj moju ljepotu, inilo mi se da govori, i slavi moga Stvoritelja. Udaljio sam se s gnuanjem. Kad god elim druge uzdizati, traim da ih se dojmim - i postajem dobronamjeran farizej!

Z

ato neprestano govori o mojim prolim pogrekama?, upitao je mu svoju enu. Mislio sam da si to oprostila i zaboravila. Zaista i jesam, odgovori ena. Ali ti nemoj nikada zaboraviti da sam ja oprostila i zaboravila. Grjenik: Gospodine, ne spominji se mojih grijeha! Gospodin: Kojih grijeha? Ja sam ih davno zaboravio. Morat e osvjeiti moje pamenje. Ljubav se ne sjea uvreda (1 Kor 13).

I

8

8

Kornjaa

K

ineski car poslao je glasnike pustinjaku koji je ivio u sjevernim planinama. Oni su ga trebali pozvati da bude premijer kraljevstva. Nakon mnogo dana putovanja poslanici su stigli na cilj. Pustinjakova je koliba bila prazna. Ali usred rijeke, koja je u blizini tekla, na kamenu je sjedio napola obuen ovjek hvatajui udicom ribu. Je li to ovjek o kojemu car ima vrlo visoko miljenje? Ispitivanje u selu potvrdilo je da je to on. I stoga su se vratili na obalu rijeke i s punim potovanjem, koliko su samo mogli, pokuali su privui ribarevu pozornost na sebe. Pustinjak je iziao iz rijeke i stao je pred glasnike bosonog i s podboenim rukama. to elite? Potovani gospodine, Njegovo Velianstvo, kineski car, uo je o Vaoj mudrosti i svetosti i poslao nas k Vama s ovim darovima. On Vas poziva da prihvatite mjesto premijera u carstvu. Premijer carstva? Da, potovani gospodine. Ja? Da, potovani gospodine. Je li car pri pameti?, ree pustinjak prasnuvi u nekontrolirani smijeh na neugodnost poslanika. Kad se mogao kontrolirati, pustinjak ree: Recite mi, je li istina da se na povienom mjestu iznad glavnog oltara careve kapelice nalazi kornjaa iji je oklop obloen sjajnim dijamantima? Da, cijenjeni gospodine. Je li istina da car i njegov dom jednom na dan dolaze pokloniti se toj dijamantima ukraenoj kornjai? Da, gospodine.

Pogledajte sada ovu kornjau koja u blatu mae repom. Mislite li da bi se ona zamijenila s kornjaom u carskoj palai? Ne bi. Onda idite i recite caru da neu ni ja. Jer nitko ne moe biti iv u carskoj palai. Bayazid kri pravila

f

Mala Mary Jane odgovori: Ja bih bila prugasta. Takav bi bio i vjerouitelj. I maharme*, i pape, i sveci. Neki ovjek, koji je traio primjerenu crkvu u kojoj bi sudjelovao u slubi Bojoj, ue u jednu, u kojoj su sveenik i narod itali iz svojih molitvenika: Nismo uinili to smo morali uiniti, a uinili smo ono to nismo smjeli uiniti. ovjek je sjeo u klupu i uzdahnuo: Hvala Bogu, napokon sam naao svoju druinu. Pokuaj sakriti svoje pruge gdjekad e biti uspjean, ali uvijek nepoten. Glazba za gluhe io sam gluh. Viao sam ljude koji bi ustali i inili udne okrete. Oni su to zvali ples. Meni je to izgledalo apsurdno - sve dok jednog dana nisam uo glazbu. Nisam uspio razumjeti zato se sveci - i zaljubljeni - ponaaju ba onako. Stoga ekam da moje srce postane ivo. Prugasti ljudi jerouitelj je u razredu djeci postavio ovo pitanje: Kad bi svi dobri ljudi bili bijeli a zli crni, koje biste boje vi bili? Bogatstva uprug: Marljivo u raditi i jednog dana postat emo bogati. Supruga: Dragi, mi smo ve bogati jer imamo jedno drugoga. Jednog dana moemo imati novaca. mahatma: velika dua

M

B

uslimanski svetac Bavazid katkad bi svjesno krio izvanjski nain ponaanja i obred islama. Dogodilo se, kad se jednom vraao iz Meke, da se zaustavio u iranskom gradu Reyu. Ljudi iz grada, koji su ga potovali, pourili su da mu za-ele dobrodolicu, a u gradu je nastala velika strka. Bavazid, koji je bio umoran od te popularnosti, ekao je dok nije stigao na trnicu. Tu je kupio kruh i pred svima ga poeo mljackati. Bio je posni dan u mjesecu ramazanu, ali je Bavazid znao da njegovo putovanje opravdava krenje zakona. Ali ne i njegovi pratioci. Bili su toliko preneraeni njegovim ponaanjem da su ga odmah ostavili sama i otili svojim kuama. Bavazid vragolasto ree jednom ueniku: Jesi li vidio, u trenutku kad sam uinio neto suprotno od njihovog oekivanja, kako je njihovo potovanje nestalo? Cijena koju plaa za potovanje je prilagodba.

i

S V

Zadovoljni ribar

I

ndustrijalac se zgrozio kad je naao ribara koji je leao pokraj svojeg amca i puio lulu. Zato ne lovi ribu?, upitao ga industrijalac. Jer sam za danas dosta ulovio. Zato ne ulovi jo vie? A to bih s ulovom? Zasluio bi vie novaca. Onda bi mogao kupiti motor i staviti ga na amac te otploviti u dublju vodu i uloviti vie ribe. To bi ti donijelo novca kojim bi mogao kupiti bolju mreu. Tako bi imao vie ribe i vie novca. Uskoro bi imao toliko da bi kupio dva amca... ak flotu amaca. Tada bi mogao biti bogat kao to sam ja. I to bih onda radio? Onda bi mogao uistinu uivati u ivotu. to mislite, to sada inim? to bi radije imao: sposobnost da uiva? bogatstvo ili

Sedam vreva zlata

P

rolazio brija ispod zaarana drveta, kadli zau glas koji mu ree: Bi li htio imati sedam vreva zlata? Pogledao je uokolo, ali nikoga nije vidio. No, njegova je pohlepa bila probuena i eljno usklikne: Da, sigurno bih htio! Onda idi kui, ree mu glas, i nai e ih kod kue. Brija je otrao kui. I zaista, u kui je bilo sedam vreva punih zlata, osim jednog koji je bio napola pun. Brija nije mogao podnijeti misao da ima napola pun vr. Osjetio je snanu elju da ga napuni ili u protivnom nee biti sretan.

I zato je svu zlatninu svoje obitelji dao pretopiti u kovani novac i bacio ga u napola pun vr. Ali je vr i dalje ostao samo dopola ispunjen. To je bilo oajno! On je tedio, stavljao na stranu, gladovao je on i njegova obitelj. Uzalud. Bez obzira koliko zlata stavio u vr, vr je uvijek ostao napola prazan. Jednog je dana kralj povisio njegovu plau. I opet je nastojao ispuniti vr. Poeo je ak i prositi. Vr je progutao svaki komad zlata koji je bacio u nj, ali nikako da se ispuni. Kralj je opazio koliko je brija propao. to se to dogaa s tobom?, upitao ga je. Bio si vrlo sretan kad si imao manju plau. Sada ti je dvostruko vea, a ti si izmuen i propao. Nije li to moda zato to ima sedam vreva zlata? Brija je bio zauen. Tko vam je to rekao, Vae Velianstvo? Kralj se nasmijao. To su oiti znakovi onoga kome je duh dao sedam vreva. Jednom ih je i meni ponudio. Kad sam ga upitao je li taj novac zato da ga upotrebljavam ili jednostavno da ga skupljam na hrpu, bez rijei je nestao. Taj se novac ne moe troiti. On sa sobom donosi nagon: to vie skupljati. Idi, i odmah tom duhu vrati one vreve, i opet e biti sretan ovjek.

93

92

N e b o i Usporedba o modernom ivotu V ivotinje su se skupile na zborovanje i poele se tuiti kako ljudi uvijek neto oduzimaju od njih. Meni uzimaju mlijeko, ree krava. Meni uzimaju jaja, tuila se koko. Meni uzimaju meso za slaninu, kazala je svinja. Mene love zbog mojeg ulja, ree kit. Pu je posljednji govorio. Ja imam neto to bi oni sigurno uzeli od mene kad bi mogli. Neto to ele vie od svega drugog. Ja imam vremena. Ima na raspolaganju sve vrijeme na svijetu ako ga eli posvetiti samome sebi. to te zaustavlja u tome? v r a n a r i a i z B h a g a v v a t P u r a n a p r i p o v i j e d a o v o : J e d

I

P

nom je neka vrana s komadom mesa u kljunu letjela nebom. Dvadeset ostalih vrana ju je progonilo i bijesno je poee napadati. Kad je vrana napokon ispustila komad mesa, njezini progonitelji su je pustili na miru i krijetei su poletjeli za komadiem mesa. Ree vrana: Izgubila sam meso, ali sam dobila ovo mirno nebo. Ree monah ena: Kad mi je kua izgorjela, pruio mi se nesmetani pogled na mjesec u noi.

94

Hofetz chaim T Tprolom stoljeu neki je turist iz Sjedinjenih **J Amerikih Drava posjetio glasovitog poljskog rabija - Hofetza Chaima. Bio je iznenaen kad je vidio da je rabijeva kua ispunjena knjigama. Jedini namjetaj bio je stol i klupa. Rabi, gdje vam je namjetaj?, pitao je turist. A gdje je va?, pitao je Hofetz. Moj? Ja sam ovdje na prolazu. Ja sam tu samo turist. To sam i ja.

Tko moe ukrasti mjesec? itelj ena Rvokan ivio je vrlo tedljivo u podnoju planine. Jedne noi, kad je uitelj bio odsutan, kradljivac je provalio u njegovu kolibu i otkrio da unutra nema niega to bi mogao ukrasti. Rvokan se vratio i uhvatio provalnika. Puno si se trudio da me posjeti, ree mu. Ne smije od mene otii praznih ruku. Uzmi, molim te, moj pokriva i moje odijelo kao dar. Iznenaeni kradljivac posramljeno se odulja s darom. Rvokan je sjeo gol pred vrata svoje kolibe i promatrao mjesec. Jadan ovjek, ree. Volio bih da sam mu mogao dati mjesec.

U

96

Dijamant

K

V

kamen! Kakav kamen?, pitae sanjasi. Prole noi bog Shiva rekao mi je u snu, ako u sumrak odem na rub sela, sanjasi e mi dati kamen koji e me zauvijek uiniti sretnim. Sanjasi je pretraio svoju vreu, i, vadei kamen, ree: Vjerojatno je mislio na ovo. Juer sam ga naao u umi. Evo, tvoj je ako ga eli imati. ovjek je u udu promatrao kamen. Bio je to najvei dijamant na svijetu - velik kao ljudska glava. Nou se vrtio u krevetu. U osvit dana probudio je sanjasija i rekao mu: Daj mi bogatstvo koje te ini sposobnim odrei se ovog dijamanta.

ad je sanjasi stigao na kraj sela i smjestio se pod drvo da tu prenoi, jedan seljanin dotra k njemu i ree mu: Kamen! Kamen! Daj mi dragocjeni

Ostala mu je jo samo jedna elja. Odluio jt da ovaj put ne uini pogreku jer vie nee bit prigode da je promijeni. I zato se nairoko savjeto vao. Neki su mu savjetovali da moli za besmrtnost Ali to e mu besmrtnost, rekoe drugi, ako nem< dobra zdravlja. A to e mu zdravlje, ako nema no vaca? I to e mu novac, ako nema prijatelja? Prole su godine a on jo nije odluio to bi iza brao: ivot, ili zdravlje, ili bogatstvo, ili mo, ili ljubav Konano ree Vishni: Reci mi to da te molim? Bog se nasmijao kad je vidio u kakvoj se ne prilici nalazi ovjek. Moli da bude zadovoljar bez obzira na to to bude dobio. Pristranost ratio sam se na vjerski sajam. Ovaj put uc sam propovijed velikog sveenika balakri re ligije. Prorok Balakri, bilo nam je reeno, bio j( Mesija koji se u petom stoljeu rodio u zemlji Me sambia. Te sam noi ponovno razgovarao s Bogom: T si vrlo pristran, Boe, zar ne? Zato peto stoljet mora biti prosvijetljeno stoljee a Mesambia sveti zemlja? to je krivo s mojim stoljeem? I mojorr zemljom? Na to mi je Bog odgovorio: Blagdan je sve zato to pokazuje da je svaki dan svet. Svetite j< sveto jer ukazuje na svetost svakog mjesta m zemlji. A Mesija je nazvan Sin Boji da pokae di je svaki ovjek boanski. 98

Molitva za zadovoljnu duu

B

og Vishna ree svome pobonom vjerniku: Dosadile su mi tvoje pronje kojima nema kraja. Usliit u tri tvoje molitve. Budi siguran da si ih briljivo izabrao, jer, kad ti ih budem udijelio, vie te neu usliavati. Oduevljeni vjernik nije oklijevao: Evo moje prve elje, ree. elim da moja ena umre da bih se mogao oeniti boljom enom. elja mu je bila smjesta ispunjena. Ali kad su prijatelji i rodbina, koji su doli na sprovod, poeli govoriti o vrlinama njegove ene, poboni je vjernik uvidio da se prenaglio. Zato je molio Vishnu da mu oivi enu.

Svjetski sajam religija

O

T

tiao sam s prijateljem na svjetski sajam religija. Ne na trgovaki sajam. Konkurencija je bila otra, propaganda buna. Prospekti, to smo ih dobili na idovskom tandu, rekoe da je Bog beskonano samilostan, a idovi su njegov izabrani narod. idovi. Nijedan drugi narod nije izabran kao to su oni. Na muslimanskom tandu nauili smo da je Bog beskrajno milosrdan a Muhamed je njegov jedini prorok. Bit emo spaeni budemo li sluali Bojeg Proroka. Poruka na kranskom tandu je bila: Bog je ljubav i nema spasenja izvan Crkve. Pridrui se Crkvi ili zauvijek riskiraj prokletstvo. Odlazei, pitao samo prijatelja to misli o Bogu: On je licemjeran, fanatian i okrutan.

inilo se da je to zbunilo ovjeka iza nas. Potapao je Isusa po ramenu i upitao ga: Za koju stranu navija, dobri ovjee? Ja?, odgovori Isus uzbueno. Ja ne navijam ni za jednu stranu. Uivam u igri. Onaj koji je pitao, obratio se svome susjedu i promrsio: Hmmm, bezboac! Nakon igre zanimao nas je taj njegov stav. Zar nikada nije na neijoj strani? Ja sam na strani ljudi a ne vjera, na strani ljudskih bia a ne subote, odgovorio je Isus. Vjerska mrnja urist ree svojem vodiu: Mora da ste vrlo ponosni na svoj grad. Na mene je poseban dojam ostavio broj crkvi u njemu. Sigurno, ljudi ovdje ljube Gospodina. Hm, cinino je odgovorio vodi, moda ljube Boga, ali se avolski mrze meu sobom. Kao djevojica koja je, kad su je pitali: Tko su pogani?, odgovorila: Pogani su ljudi koji se ne tuku zbog vjere. Isus na nogomet Navalna i noj obramben utakmici a molitva sus je spomenuo da nikada nije atolika bio na nogometnogometna noj utakmici. momad Zato smo ga, putovala je na moj prijatelj i ja, vanu utakmicu. poveli na nju. U vlaku s njima Bila je to otra bio je i izvjeigra izmeu stitelj koji je protestantskih molio da se ila i katolikih susretne s Kriara. trenerom. Razumijem Kriari su , ree prvi zabili gol. izvjestitelj, da s Isus se jako vama putuje obradovao i kapelan koji e bacio je svoj moliti za uspjeh eir visoko u momadi. zrak. Onda su Moete li me ili zabili gol. upoznati s Isus se jako njime? obradovao i bacio je svoj 101 eir visoko u zrak. 100

Kad sam stigao kui, rekao sam Bogu: Kako sve to moe podnositi? Ne vidi li da su ti za stoljea uprljali ime? Ree Bog: Ja nisam organizirao sajam. Zapravo, ja bih se odve sramio da ga posjetim.

I K

Vrlo rado, ree trener. S kojim se od njih elite susresti: s navalnim ili obrambenim kapelanom?

Promijeni svijet tako da promijeni sebe ufi Bavazid kae ovo o sebi: Kad sam bio mlad, bio sam revolucionaran, i sve su moje molitve Bogu bile: 'Gospodine, daj mi snage da promijenim svijet.' Kad sam doao u srednje godine i shvatio da je prolo pola mojeg ivota a da nisam promijenio nijedne due, promijenio sam molitvu: 'Gospodine, podijeli mi milost da promijenim sve one koji su mi bliski. Samo moju obitelj i moje prijatelje, i ja u biti zadovoljan.' Sad pak kad sam ostario i moji su dani izbrojeni, moja je molitva: 'Gospodine, udijeli mi milost da se ja promijenim.' Da sam tako molio od poetka, ne bih uzalud utroio svoj ivot. Ukroeni pobunjenici io je nezgodan ovjek. Mislio je drukije i radio je drukije od nas ostalih. Sve je stavio u pitanje. Je li bio pobunjenik, prorok, psihiki bolesnik ili junak? Tko moe rei u emu je razlika?, rekli smo mi. Uostalom, koga se to tie? Mi smo ga prilagodili drutvu. Nauili smo ga da bude osjetljiv na javno miljenje i na osjeaje drugih. Uspjeli smo da se prilagodi. Bio je ugodan ovjek s kojim se sada moglo ivjeti. Dobro prilagoen. Uinili smo ga prilagodljivim i pouljivim. estitali smo mu da je uspio postii samokon-trolu. Poeo je estitati samomu sebi. Nije zapazio da smo to bili mi koji smo ga pokorili.

S

Ideologija

edne su novine opisale muenje koje se provodi u modernim koncentracijskim logorima. rtva je vezana uz metalni stolac. Na to se putaju elektrini okovi koji se pojaavaju sve dok rtva ne prizna svoju krivnju. Muitelj napola stisne aku i neprestano udara rtvu po uhu sve dok bubnjii ne popucaju. Zubar privee zatvorenika za stolac i bui mu zub dok ne doe do ivca. Nastavlja s buenjem sve dok rtva ne pristane na suradnju. Ljudska bia nisu po naravi okrutna. Ona postanu okrutna kad su nesretna - ili kad podlegnu ideologiji. Jedna ideologija protiv druge; jedna vjera protiv druge. A ljudi su uklijeteni izmeu njih. Ljudi koji su raspeli Isusa vjerojatno su bili njeni muevi i oevi koji su voljeli djecu, ali koji su bili okrutni da bi odrali vjeru ili ideologiju. Da su vjernici uvijek slijedili instinkt svojeg srca a ne logiku svoje vjere, ne bismo morali gledati kako su heretici spaljivani na kolcima, kako udovice idu na pogrebne lomae, kako su nevini ljudi pobijeni u ratovima koji se vode u ime Boga. Samilost nema nikakve ideologije.

J

B

1

li

Dugi je uao u sobu punu ljudi i viknuo: Je li tu momak imenom Murphv? Mali je ustao i rekao: Ja sam Murphv. Dugi ga je zamalo ubio. Slomio mu je pet rebara, razbio mu nos, napravio mu dvije modrice ispod oiju, u trenu ga je bacio na pod. A onda je odjurio. Kad je otiao, bili smo preneraeni kad smo vidjeli kako se Mali smijulji. Napravio sam budalu od onoga klipana, rekao je tiho samome sebi. Ja nisam Murphv! Ha, ha! Drutvo koje je pripitomilo svoje buntovnike, steklo je svoj mir, ali je zato izgubilo budunost. Izgubljena ovca

EM

vo usporedbe za vjerske odgojitelje: Jedna je ovca pronala rupu u ogradi i provukla se kroz nju van. Otila je daleko i nije se vie znala vratiti natrag. A onda je zamijetila da je slijedi vuk. Trala je i trala, ali ju je vuk slijedio sve dok je pastir nije spasio i s ljubavlju je odnio natrag u stado. Iako su mu svi savjetovali da zatvori rupu na ogradi, pastir je to odbio uiniti.

Jadni je Nasruddin bio posve zbunjen. to /x li da ti praktino pokaem?, pitao je. Bilo mu je drago to je ponizio hodu i silno < dojmio mnotvu, pa rugalac ree: Na primjer, pc kai nam jabuku iz zemaljskog raja. Nasruddin istog trena uzme jednu jabuku prui govorniku. Ali ova je jabuka pokvarena jedne strane, ree ovjek. Nebeska bi jabuka, z, cijelo, bila savrena. Nebeska bi jabuka uistinu bila savrena, CK govori hoda. Ali prema tvojim sadanjim spos< bnostima, ova je jabuka najslinija nebeskoj ko e ikada dobiti. Moe li se oekivati da e netko vidjeti sav enu jabuku s nesavrenim okom? Ili otkriti dobrotu u drugima ako mu je srce s bino? Ropkinja uslimanski se kralj strastveno zaljubio u ro kinju i naredio da je iz etvrti za robove pi sele u palau. Planirao ju je oeniti i da mu oi bude najdraa ena, ali, neobjanjivo, djevojka oboljela onog istog dana kad je dola u palau. Njezino se stanje stalno pogoravalo. Nijed, poznati lijek nije joj koristio. Lebdjela je izme< ivota i smrti. U oaju, kralj je ponudio pola svoga kralj stva onomu koji je izlijei. Tko bi se usudio lijei bolest koju nisu mogli izlijeiti ni najbolji lijenic: kraljevstvu?

Savrena jabuka

N

asruddin je jedva zavrio svoj govor kad mu jedan rugalac iz mnotva ree: Umjesto da pree duhovne teorije, zato nam ne pokae neto praktino? 104

Naposljetku se pojavio jedan hakim koji je zamolio da bude nasamo s djevojkom. Poto je s njome razgovarao sat vremena, pojavio se pred kraljem na prijestolju koji je tjeskobno ekao njegov sud. Vae Velianstvo, ree hakim. Imam nepogreiv lijek za djevojku. Toliko sam siguran u njegovu djelotvornost da sam, ne bude li djelovao, spreman da mi se odrubi glava. A lijek koji predlaem bit e jako gorak - ali ne za djevojku nego za vas. Reci koji je to lijek, povika kralj. I bit e joj dat bez obzira na cijenu. Hakim je samilosno gledao kralja i rekao mu: Djevojka se zaljubila u jednog od Vaih slugu. Dajte joj doputenje da se uda za njega, i ona e odmah biti zdrava. Jadni kralj! Odve je elio djevojku da bi je pustio. Previe ju je ljubio a da bi je pustio da umre. uvajte se ljubavi. Ako se u to upustite, to e biti vaa smrt!

Konfucije odgovori: Ostani gdje jesi i kazat u ti. Yen Hui zna kako biti dosljedan, ali ne zna kako biti prilagodljiv. Thuan-mu Tz'u zna bolje rastumaiti, ali ne zna jednostavno odgovoriti: 'Da', ili Ne'. Chung Yu zna kako biti hrabar, ali ne zna kako biti oprezan. Chuan-sun Shih zna kako biti dostojanstven, ali ne zna kako biti skroman. ENO zato ova etiri ovjeka rado studiraju kod mene. Musliman Jalal-ud-din Rumi kae: Ruka koja je uvijek otvorena ili uvijek zatvorena, osakaena je. Ptica koja ne moe skupiti i rairiti krila, ne moe letjeti. Sretne li krivnje idovski mistik Baal Shem udno se molio Bogu. Sjeti se, Gospodine, molio bi, da ti treba mene isto toliko koliko i ja trebam tebe. Da ti ne postoji, kome bih se ja molio? Da ja ne postojim, tko bi se molio? Bio sam radostan pri pomisli da Bog ne bi imao prigode opratati da ja nisam sagrijeio. Kokosov orah ajmun je s drveta bacio kokosov orah na sufijevu glavu. ovjek je uzeo orah, popio mlijeko, pojeo mesc a od lupine napravio zdjelu. Hvala ti za tvoju kritiku. 10/

Mudri Konfucije u Shang jednom ree Konfuciju: Kakav si ti mudrac kad veli da te Yen Hui nadvisuje u dosljednosti? Da je Tuanmu Tz'u bolji tuma od tebe? Da je Chung Yu hrabriji od tebe? I da je Chuan-sun dostojanstveniji od tebe? U svojoj velikoj elji da dobije odgovor, Pu Shang se pomaknuo na sam rub hasure i umalo je pao. Ako je to istina, ree, zato su ova etiri ovjeka tvoji uenici?

P

M

* hakim (ture): uenjak, filozof 106

Pjevaev je glas ispunio dvoranu

Hvala i da ako ovjek ljubi Boga? Sigurno ne onako kako ljubi osobe koje vidi, uje i dodiruje. Jer Bog nije osoba u naem smislu rijei. On je Nepoznati, sasvim Drugi. Iznad izraza on ili ona; osoba ili stvar. Kada kaemo da su ljudi ispunili dvoranu i da je pjevaev glas ispunio dvoranu, mi upotrebljavamo istu rije ispuniti za dvije razliite stvarnosti. Kada kaemo da ljubimo Boga i da ljubimo svoje prijatelje, mi rabimo istu rije ljubiti da oznaimo dvije razliite stvarnosti. Pjevaev glas zapravo ne ispunja dvoranu; mi ne moemo uistinu ljubiti Boga u obinom znaenju rijei. Ljubiti Boga svim srcem znai itavim biem kazati Da ivotu; primiti bez rezerve sve to je Bog odredio za nas; imati stav to ga je Isus imao kad je rekao: Ne moja, nego tvoja volja neka bude. Vrlo lijep izriaj to znai posvema ljubiti Boga, nalazimo u rijeima to ih je izrekao Dag Hammarsjold: Za sve to je bilo: 'Hvala.' Za sve to e biti: 'Da.' To je neto to samo ti moe dati Bogu. U tome On nema nikakva suparnika. Shvatiti da to znai ljubiti Boga, znai ujedno vidjeti da to nije isto to i srdano i njeno ljubiti svoje prijatelje. Pjevaev je glas zacijelo ispunio dvoranu. Ljudi mu nis