ANATOMIJA OVJEKA

I. OSTEOLOGIJA

Kosti glave

Kosti glave se dijele na kosti lubanje (ossa cranii) i kosti lica (ossa faciei). Lubanju ine 4 sredinje, neparne kosti i 2 bone, parne kosti. Neparne kosti lubanje su:

1. Os occipitale potiljana kost

2. Os sphenoidale klinasta kost

3. Os ethmoidale sitasta kost

4. Os frontale eona kost

Parne kosti lubanje su:

1. Os temporale sljepoona kost

2. Os parientale tjemena kost

Kostur lica ini 15 kostiju, od kojih je 6 parnih i 3 neparne .

Parne kosti lica su:

1. Maxilla gornja vilica

2. Os nasale nosna kost

3. Os lacrimale suzna kost

4. Os zygomaticum jagodina kost

5. Os palatinum nepana kost

6. Concha nasalis inferior donja nosna koljka

Neparne kosti lica su:

1. Vomer ralo ili leme

2. Os hyoideum podjezina kost

3. Mandibula donja vilica

Kostur trupa

U kostur trupa spadaju kosti kraljenice i kosti grudnog koa.

Kosti kraljenice:

Kraljenica (columna vertebralis) ine je kratke kosti, nepravilnog oblika kraljeci (vertebrae), iji ukupan broj iznosi 33 34. Prema dijelu trupa kojem pripadaju dijele se na:

7 vratnih (vertebrae cervicales)

12 prsnih ( vertebrae toracicae)

5 slabinskih (vertebrae lumbales)

5 krinih ( os sacrum)

4-5 tritina ( os coccygis)

Prva 24 kraljeka su slobodna i pokretljiva jedan prema drugome. Posljednjih 9-10 kraljeaka su meusobno srasli i oblikuju 2 kosti, krinu i trtinu, koje ulaze u sastav zdjelinog pojasa.

Vratni kraljeci

Od vratnih kraljeaka svojim se oblikom izdvajaju prvi i drugi. Prvi sratni kraljeak, nosa ili atlas, odlikuje se time to nema tijela, ve je sastavljen od 2 luka.

Drugi vratni kraljeak, obrta ili axis, na gornjoj strani svoga tijela nosi nastavak, zub (dens), koji se uvlai u prednji dio otvora kraljeka atlasa.

Kosti grudnog koa

Grudni ko (thorax) oblikuju rebra (costae) i rebarne hrskavice, grudna kost (sternum) i grudni dio kraljenice.

Od 12 pari rebara samo se prvih 7 pari spaja sa svojim rebarnim hrskavicama s grudnom kosti i prestavljaju prava rebra costae verae. Ostala su lana rebra costae spuriae.

Kosti gornjeg uda

Kosti gornjeg uda ine rameni pojas i kosti ruke.

Rameni pojas (cingulum membri superioris), kojeg ine kljuna kost (clavicula) i lopatica (scapula) povezuje gornji dio gornji dio grudnog koa s kosturom ruke.

Kostur ruke ili slobodnog dijela gornjeg uda (skeleton membri superioris liberi) sastoji se iz vie kostiju. U nadkaktu je samo jedna kost, ramena kost (humerus), a u podlaktu 2 kosti; palana kost (radius) i lakatna kost (ulna). U aci se nalazi 27 kostiju:

8 u ruju (ossa carpi)

5 u doruju (ossa metacarpi)

14 u prstima (ossa digitorum manus)

SCAPULA. Lopatica pljosnata kost trokutastog oblika, koja na svom vanjskom kutu ima iroku zglobnu aicu (cavitas glenoidalis) za zglobljavanje s glavom humerusa.

Kosti donjeg uda

Kosti donjeg uda (ossa membri inferioris) ine zdjelini (karlini) pojas i kostur noge. U karlini pojas (cingulum membri inferioris) spada samo jedna kost, karlina kost os coxae koja povezuje kostur noge za donji dio kraljenice, tj. za trtinu kost.

Kostur noge ili slobodnog dijela donjeg uda (skeleton membri inferioris liberi) sastoji se iz vie kostiju. U natkoljenici se nalazi butna kost femur, i jedna velika sezamoidna kost, aica ili patella. U potkoljenici se nalazi goljenjaa tibia i lisna kost fibula. U stopalu se nalazi 26 kostiju:

7 u noju (ossa tarsi)

5 u donoju (ossa metatarsi)

14 u prstima (ossa digitorum pedis)

Karlina kost (os coxae)

Karlina kost je pljosnata, masivna kost u korjenu gornjeg uda, koja na svojoj vanjskoj strani ima duboku zglobnu aicu (acetabulum) za zglobljavanje s glavom butne kosti. Ona se sastoji iz 3 dijela, koji do puberteta predstavljaju posebne kosti:

bedrena kost os ileum

sedalna kost os ischii

preponska kost os pubis

II. SYNDESMOLOGIJA

Zglob ramena art. humeri

Art. humeri je spoj izmeu glave ramenice (caput humeri) i aine jame (cavitas glenoidalis) na vanjskom kutu lopatice. Zglob ramena je najpokretljiviji zglob ovjeijeg tijela oko ije se okretne toke izvode pokret u svim pravcima. Vri osnovne pokrete ruke: fleksija i ekstenzija, abdukcija i adukcija, unutranja i vanjska rotacija.

Zglob lakta art. cubiti

Art. cubiti je sloeni zglob koji povezuje 3 kosti i to donji okrajak humerusa sa gornjim okrajcima radijusa i ulne. Tvore ga 3 zgloba:

1. Art. humeroulnaris

2. Art. humeroradialis

3. Art. radioulnaris proximalis

U zglobu lakta vre se fleksija i ekstenzija. U art. radioulnaris proximalis vre se uvrtanje (pronatia) i izvrtanje (supinatia).

Zglob kuka art. coxae

Art. coxae povezuje karlinu kost (zglobna aica acetabulum) s gornjim krajem butne kosti (glava femura, caput femoris). To je loptasti zglop pokretnjiv u svim pravcima oko jedne obrtne toke. Ovaj zglob vri osnovne pokrete noge: fleksiju i ekstenziju, abdukciju i adukciju, te unutarnju i vanjsku rotaciju.

Zglob koljena art. genus

Spaja kondile femura s kondilima tibije. U prednjem dijelu ahure zgloba nalazi se tetiva etveroglavog miia buta i njena velika sezamoidna kost patella. Ovaj zglob je veoma sloen u pogledu svoje grae i slabo otporan prema tetnim egzogenim faktorima. U ovom zglob vre se pokreti fleksije i ekstenzije i pokreti obrtanja.

III. MIOLOGIJA

Miii lea

Miie lea dijelimo u dvije grupe: povrinske i duboke miie lea. U povrinske miie lea spadaju:

1. M. trapezius

2. M. latissimus dorsi

3. M. levator scapulae

4. M. rhomboideus

5. Spinokostalni miii:

a) M. serratus posterior superior

b) M. serratus posterior inferior

Duboki miii lea rasporeeni su u dva sloja, duboki i povrinski.

U povrinskom sloju su 2 miia:

1. M. erector spinae

2. M. splenius

U dubokom sloju se nalaze:

1. M. transfersospinalis

2. Mm. interspinales

3. Mm. Intertransfersarii

4. Subokcipitalni miii

Miii trbuha

Miii trbuha se dijele na dvije grupe, prednje bonu i zadnju.

U prednje bonu grupu spada:

1. M. transfersus abdominis

2. M. obliquus internus abdominis

3. M. obliquus externus abdominis

4. M. rectus abdominis

5. M. pyramidalis

U zadnju grupu spada m. quadratus lumborum i miii lea.

Miii grudnog koa

Miii grudnog koa rasporeeni su u dvije grupe: povrinske i duboke grudne miie.

Povrinski grudni miii su:

1. M. pectoralis major

2. M. pectoralis minor

3. M. subclavius

4. M. serratus anterior

Duboki grudni miii:

1. Mm. intercostales, externi et interni

2. M. transfersus thoracis

3. Diaphragma

Miii vrata

Miii vrata su kraljenicom podjeljeni na prednje i zadnje. U zadnje spadaju gornji dijelovi lenih miia. Prednji vratni miii su rasporeeni u 2 sloja: povrinski i duboki, a svaki se od ova dva sloja dijeli na dvije grupe: medijalnu i lateralnu.

Medijalna grupa povrinskog sloja:

4 pothioidna miia: mm. infrahyoidei

4 nathioidna miia: mm. suprahyoidei

Lateralna grupa povrinskog sloja:

Boni pregiba glave: m. sternocleidomastoideus

Medijalna grupa dubokog sloja:

3 pretkimena miia: prevertebralni miii

Lateralna grupa dubokog sloja: 3 skalenska miia: mm. Scaleni

Miii ramena

Rameni miii povezuju gornji okrajak humerusa s kostima ramenog pojasa.

1. M. deltoideus deltoidasti mii trokutastog oblika. Bazom se pripaja na kljunici i lopatici, a vrhom na humerusu. Snaan je odvodilac ruke, podiza ruke u stranu. Pokreti obrtanja.

2. M. supraspinatus

3. M. infraspinatus

4. Mm. teres minor et major

5. M. subscapularis

Miii nadlakta

Miii nadlakta su ramenicom i meumiinim pregradama podijeljeni na prednju i zadnju grupu.

Prednjoj grupi pripadaju 3 miia:

1. M. biceps brachii

2. M. coracobrachialis

3. M. brachialis

U zadnjoj grupi se nalazi m. triceps brachii.

Miii bedra

Miii bedra povezuju gornji kraj butne kosti s kostima karlinog pojasa i kostima slabinskog dijela kraljenice. To su:

1. M. iliopsoas

2. Mm. gluteus maximus, minimus et medius

3. M. tensor fasciae latae

4. Pelvitohauterini miii

Miii buta ili natkoljenice:

Rasporeeni su u 3 grupe: unutranju prednju i zadnju.

Miii unutarnje grupe su:

1. M. pactineus

2. Mm. Adductor longus, brevis et magnus

3. M. gracilis

Miii prednje grupe su:

1. M. sartorius

2. M. quadriceps femoris

Miii zadnje grupe su:

1. M. biceps femoris

2. M. semitendinosus

3. M. semimembranosus

Miii potkoljenice

Miii prednje grupe:

1. M. tibialis anterior

2. Mm. extensor hallucis et digitorum longus

3. M. peroneus tertius

Miii vanjske grupe:

1. Mm. peroneus longus et brevis

Miii zadnje grupe:

1. M. triceps surae

2. M. popliteus

3. M. tibialis posterior

4. Mm. flexor hallucis et digitorum longus

IV. SPLANCHOLOGIJA

1. Probavni sustav

Probavnom sustavu pripadaju: usna upljina (cavum oris), drijelo (pharinx), jednjak (esophagus), eludac (ventrikulus, gaster), tanko crijevo (intestinum tenue), debelo crijevi (intestinum crassum) i dva parenhimna organa jetra (hepar) i guteraa (pancreas).

Usna upljina je poetni dio probavnoga trakta, kojemu su pridodati posebni organi: jezik, zubi i pljuvane lijezde. U usnoj upljini se vri mehanika i dijelom kemijska obrada hrane (pljuvane lijezde lue ptijalin koji razgrauje djelomino ugljikohidrate). Iz usne upljine hrana prelazi u drijelo, iz drijela u jednjak, kanal kojim zalogaj silazi do eluca, najireg dijela probavnog sustava gdje se vri probava hrane. eludac hranu, pretvorenu u kau (chymus) predaje poetnom dijelu tankog crijeva, duodenumu. U tankom crijevu se upijaju hranjive tvari, a u duodenumu se emulgiraju masti (zahvaljujui probavnim enzimima jetre i guterae). Iz tankog se crijeva neprobavljeni ostaci ubacuju u debelo crijevo, i preko analnoga otvora se fekalije izbacuju van tijela ovjeka.

Graa i funkcija eluca

eludac (ventriculus s. gaster) je najiri dio probavnog kanala, rezervoar kapaciteta 1200 1500 ml, koji zalogaje iz jednjaka sakuplja i poinje probavljati, mjea ih i pretvara u kau (chymus) i postepeno ubacuje u poetni dio tankog crijeva duodenum.

Nalazi se u svojoj loi, odmah ispod oita i lijevog renja jetre. Njegov oblik i veliina su promjenjii i ovise o poloaju ovjeijeg tijela i koliini unijete hrane. Na njemu se uoavaju 2 dijela: tijelo eluca (corpus ventriculi) koji se nalazi ulijevo od kraljenice i pilorini dio (pars pylorica) on je u svom poetno dijelu irok i ograniava predvorje (antrum pyloricum), a zatim se suava i oblikuje kanal (canalis pyloricus).

Ivice eluca, desna i lijeva su lune i nazivaju se krivinama. Desni rub, mala krivina eluca curvatura ventriculi minor.

Velika krivina eluca curvatura ventriculi major.

Dijelovi i funkcija tankog crijeva

Tanko crijevo (intestinum tenue) je miino sluzokoni kanal, duine 5 7 metara, koji sprovodi hranu od eluca do poetnog dijela debelog crijeva, do cekuma. Ono dovrava probavu hrane, vri njenu resorpciju i nepotrebne njene zaostatke ubacuje u debelo crijevo. Na njemu se razlikuju 3 dijela: duodenum dvanaestopalano crijevo, nepokretni dio tankoga crijeva, duine oko 30 cm; jejunum prazno crijevo; ileum usukano crijevo. Jejunum i ileum predstavljaju pokretni dio tankog crijeva .

Dijelovi i funkcija debelog crijeva

Debelo crijevo (intestinum crassum) je zavrni dio probavnog sustava, duine oko 1,5 m, koji prihvaa crijevnu kau iz tankog crijeva, oduzima joj suvinu vodu i pretvara je u fekalije (feces).

Na njemu se razlikuju 3 dijela: slijepo crijevo (cecum) kome je pridodat crvuljak (appendix vermiformis), sito crijevo (colon) i marno crijevo (rectum).

2. Apparatus respiratorius

Pribor za disanje sainjavaju plua i dini putovi. Dini putovi se dijele na gornje i donje dine putove. U gornje putove spadaju nosna upljina, drijelo, i kao pomoni put, usna upljina.

Donji dini putovi su grkljan, dunik i dunice sa svojim granama.

Plua (pulmones)

Plua su parni organ i ine glavni dio respiratornog sustava. Podijeljena su na lijevo i desno pluno krilo (pulmo dexter et sinister). Pluno krilo je podijeljeno kosom pukotinom (fissura obliqua) u dva renja, gornji (lobus superio) i donji (lobus inferior). Na desnom plunom krilu postoji jo jedna duboka pukotina, horizontalna (fissura horizontalis) koja odvaja srednji (lobus medius) od gornjeg renja.

Funkcionalni krvni sudovi plunog krila su pluna arterija (a. pulmonalis) i 2 plune vene (vv. pulmonales).

Plua obavija poplunica pleura koja omoguuje svakom plunom krilu klizanje prilikom disanja bez ikakvog trenja.

3. Mokrano spolni sustav

Muki spolni organi (organa genitalia masculina)

U unutranje spolne organe spada sjemenik (testis), i sjemeni kanali: pasjemenik, sjemenovod i briznik.

Sjemenik (testis) je muka spolna lijezda. Ima oblik oraha. Bjeliaste je boje zbog svoje debele fibrozne ahure (tunica albuginea).

Pasjemenik (epididymis) je izdueni organ, koji nalijee uz zadnju ivicu i gornji pol sjemenika. Sastoji se od 3 dijela: glava (caput), tijelo (corpus) i rep (cauda).

Sjemenovod (ductus deferens) je sluznino miini kanal, duine 50 60 cm koji polazi od repa pasjemenika i zavrava proirenjem u vidu ampule inei zajedno sa izvodnim kanalom sjemenika ductus ejaculatorius.

Briznik(ductus ejaculatorius) kanal duine oko 2 cm. On prolazi kroz prostatu i zavrava sa otvorom na zadnjem dijelu mokrane cijevi.

Prostata je ljezdano miini organ koji lei ispod mokranog mjehura. Veliine je i oblika kestena, s vrhom okrenutim na dolje.

U vanjske spolne organe mukarca spadaju spolni ud (penis), mokrana cijev (urethra masculina) i monje (scrotum).

Penis je kopulacijski organ cilindrinog oblika, na kome se razlikuju korijen, tijelo i glavi (glans penis) i dvije strane: gornja i donja. Ima 3 erektilna tijela 2 su kavernozna (corpus cavernosa), a jedno je spuvasto (corpus spongiosum).

enski spolni organi (organa genitalia feminina)

U unutranje spolne organe ene spadaju jajnik i spolni putevi: jajovod, maternica i vagina, od kojih su posljednja 2 neparna.

Jajnik (ovarium) je paran organ oblika i veliine badema. Prislonjen je uz boni zid male zdjelice.

Jajovod (tuba uterina) je sluzniko miini organ, duine 14 16 cm koji prima jajnu stanicu i provodi je u upljinu maternice (cavum uteri)

Maternica (uterus) je sluzniko miini organ, duine 6 8 cm, smjeten u maloj zdjelici izmeu rektuma i mokranog mjehura.

Vagina je sluznino miina cijev, duine 10 cm, prua se od vrata maternice, prolazi meicu i otvara se izmeu malih usana stidnice.

U vanjske spolne organe ene spadaju: velike i male usne stidnice, lijezde i erektilni organi (draica...).

V. Angiologija (systema vasorum)

Mali optok krvi (circulus sanguinis minor)

Venska krv iz desne pretklijetke ulazi u desnu klijetku, odlazi plunim arterijskim stablom i plunim arterijama do plunih kapilara, gdje se vri razmjena plinova. Preko alveolarnog i kapilarnog zida krv prima kisik i daje CO2 te postaje arterijska. Arterijska krv se vraa plunim venama u lijevu pretklijetku.

Veliki optok krvi (circulus sanguinis major)

Arterijska krv iz lijeve pretklijetke ulazi u lijevu klijetku. Iz lijeve klijetke preko aorte i njezinih grana ona odlazi do tkivnih kapilara. Kroz tanki zid kapilara vri se razmjena materijala izmeu krvi i tkiva. Krv postaje tamnocrvena, venska i vraa se venama u desnu pretklijetku srca.

Srce (Cor)

Srce je glavni i centralni organ velikog i malog krvotoka. To je miina crpka koja je sa 2 miino vezivne prevlake podjeljena na desnu i lijevu polovicu, i to lijevu i desnu pretklijetku: atrium dexter et sinister, i desnu i lijevu klijetku: ventriculus dexter et sinister.

Smjeten je u prsnom kou u svojoj opni perikardu. Oblika je zarubljene kupe, ija je baza okrenuta ka natrag i udesno, a vrh prema naprijed i ulijevo. Teina mu je 270 300 g, a jednom kontrakcijom istisne oko 170 ml krvi.

Sastoji se od povrinske serozne opne (epicardium), miinog sloja (myocardium) i unutranje opne (endocardium).

Grane luka aorte

Od luka aorte polaze karotidne i potkljune arterije, koje ishranjuju glavu , vrat i gonje udove. Sa luka polaze brahiocefalini trunkus (trunkus brachiocephalicus), lijeva zajednika karotidna arterija (a. carotis communis sinistra) i lijeva potkljuna arterija (a. subclavia sinistra). Brahiocefalini trunkus je stablo duine oko 3 cm i rava se na desnu potkljunu arteriju (a. subclavia dextra) i desnu zajedniku karotidnu arteriju (a. carotis communis dextra).

Grane trbune aorte

Trbuna aorta (a. abdominalis) silazi ispred kraljenice do L4 kraljeka, gdje daje 2 velike grane, lijevu i desnu zajedniku bedrenu arteriju (a. iliaca communis) i produava tankom granom, srednjom krinom arterijom (a. sacralis mediana), koja silazi zadnjim zidom male zdjelice do vrha trtine kosti.

Parijentalne grane: a. phrenica inferior i 4 aa. lumbales.

Neparne visceralne grane trbune aorte: a. mesenterica superior et inferior i truncus celiacus.

Parne visceralne grane: a. suprarenalis media, a. renalis i a. testicularis vel ovarica.

Gornja uplja vena (v. cava superior)

Sustav gornje uplje vene sakuplja krv iz cijelog gornjeg dijela tijela iznad oita, te limfu iz cijelog tijela i provodi ih u desnu pretklijetku srca. Sustav oblikuju brahiocefaline vene (v. brachiocephalica dextra et sinistra) sa svojim pritocima to se spajaju u gornju uplju venu.

V. azygos, pritoka gornje uplje vene, dovodi krv iz stijenke prsnog koa, te iz kraljenikih spletova . Preko ogranka vene azygos sliv gornje uplje vene komunicira sa slivom donje uplje vene.

Donja uplja vena (v. cava inferior)

Donja uplja vena je gavna venska krvna ila koja sakuplja krv iz donjih dijelova tijela koji se nalaze ispod srca i dijafragme, i to iz podruja najveeg dijela trbuha, donjeg dijela lea, zdjelicei i donjih udova.

Donja uplja vena nastaje u visini L5 spajanjem desne i lijeve zajednike ilijane vene (v. iliaca communis dextra et sinistra). Potom prolazi kroz dijafragmu i ulijeva se u desnu pretklijetku srca.

Visceralne pritoke: vv. hepaticae (dovode krv iz jetre), v. renalis dex. et sin., v. testicularis vel ovarica.

Parijentalne pritoke: vv. phrenicae inferiores, vv. lumbales.

V. Portae

V. portae je funkcionalni sud jetre, koji dovodi krv iz crijeva, guterae i slezene. Ona poinje na gornjoj strani glave pankreasa spajanjem gornje crijevne vene (v. mesenterica superior), slezenske vene (v. lienalis) i donje crijevne vene (v. mesenterica inferior).

Prije ulaska u jetru rava se na lijevu i desnu granu, koje daju mnogobrojne interlobarne ogranke. Sa slivom GV i DV komunicira sitnim ograncima u visini kardije eluca, rektuma i pupka.

VI. Neurologija

Sredinji ivani sustav (sistema nervosum centrale)

Mozak (encephalon) i kimena modina (medulla spinalis), izmeu kojih granicu oznaavaju korjenovi prvog kimenog ivca ili lukovi atlasa, predstavljaju centralni dio somatinog i vegetativnog ivanog sustava.

Periferni ivani sustav (sistema nervosum periphericum)

Periferni ivani sustav izgrauju ivci i gangliji. Iz mozga izlazi 12 pari modanih (kranijalnih) ivaca. Iz lene modine izlazi 31 par spinalnih ivaca (nn. spinales). Spinalni ivci prolaze kroz otvore meu kraljecima, pa se dijele na 8 pari cervikalnih, 12 pari torakalnih, 5 pari lumbalnih, 5 pari sakralnih i 1 par kokcigalnih spinalnih ivaca.

Mali mozak (crebellum)

Mali mozak ine 3 renja: lobus anterior, posterior et flocculonodularis.

Prednji se protee do primarne brazde (fissura prima), a stranji see do posterolateralne brazde (fissura posterolateralis). Najvei dio ini kora (cortex crebelli), koja oblikuje brojne vijugice (folia crebelli), a svakoj vijugici pripada tanka lamina bijele tvari (lamina alba).

Veliki mozak (telencephalon s. cerebrum)

Veliki mozak lei u osteofibriznoj cerebralnoj lozi. Duboka uzduna pukotina fissure longitudinalis cerebri s. fissure interhemisphaerica neputpono dijeli veliki mozak na dvije polutke ili hemisfere (hemisphaeria). Hemisfere su meusobno spojene pomou uljevitog tijela (corpus callosum s. commissural cerebri magna), koje lezi na dnu fissurae longitudinalis cerebri. Kod definitivno razvijenog mozga na svakoj hemisferi razlikuje se: gornja konveksna strana (facies convexa s. superolateralis), medijalna strana (facies medialis) I donja strana (facies inferior s. basis cerebri). Strane hemisfera su odvojene dobro izraenim rubovima: margo superior s. superiomedialis, margo inferior s. inferolateralis I margo medialis s. inferomedialis. Hemisfere izgrauju pet renjeva: lobus frontalis, lobus parietalis, lobus occipitalis, lobus temporalis. Peti reanj insula se ne vidi. Smjeten je u unutranjosti hemisfere. Lobusi su meusobno odvojeni odgovarajuim brazdama.

Modani ivci (nervi craniales)

Od modanog stabla polazi 12 pari ivaca. U modane ivce spadaju:

I. nn. olfactorii

II. n. opticus

III. n. oculomotorius

IV. n. trochlearis

V. n. trigeminus

VI. n. abducens

VII. n. facialis

VIII. n. vestubulocochlearis

IX. n. glossopharyngeus

X. n. vagus

XI. n. accessorius

XII. n. hypoglossus

I. nn. olfactorii

Mirisni ivac ija vlakna poinju u nosnoj sluznici, a zavravaju se u mirisnoj glavici bulbus olfactorius.

II. n. opticus

Vidni ivac. Polazi od stranjeg kraja one jabuice, prolazi kroz optiki kanal (canalis opticus) i prua se do optikog ukrienja (chiasma opticum) na bazi meumozga.

III. n. oculomotorius

Miini ivac oka svojim motornim vlaknima oivava sve vanjske miie one jabuice osim 2 miia: gornjeg kosog i vanjskog ravnog. Svojim parasimpatikim vlaknima oivava 2 glatka miia u onoj jabuici, m. ciliaris i m. sphincter pupillae. Prua se od prednje strane srednjeg mozga i ulazi u orbitu kroz gornju orbitalnu pukotinu.

IV. n. trochlearis

Ovaj ivac je isto motorni. Oivava gornji kosi mii one jabuice (m. obliquus bulbi superior).

V. n. trigeminus

Trograni ivac. Sastoji se od 2 korjena: motornog i senzitivnog. Senzitivnom dijelu pridodat je polumjeseasti ganglion (ganglion semilunare Gasseri). Motorno inervira mustikatornu muskulaturu, a osjetno kou lica i sluznicu oka, nosa i usne upljine.

3 grane V. modanog ivca:

1. n. ophtalmicus najee senzitivna grana ivca.

2. n. maxillaris gornjovilini ivac je 2. isto senzitivna grana koja oivava kou i sluzokou gornje vilice i zube.

3. n. mandibularis donjovilini ivac je trea, motorno senzitivna grana V. modanog ivca.

VI. n. abducens

U onu upljnu ulazi kroz gornju orbitalnu pukotinu (fissura orbitalis superior) i zavrava se (inervira) vanjski ravni mii one jabuice: m. rectus bulbi lateralis.

VII. n. facialis

ivac lica sadri motorna, senzitivna i parasimpatika vlakna. Svojim motornim vlaknima on oivava prugastu muskulaturu: mimine miie, m. stylohyoideus i m. digastricu. Senzitivna vlakna se ujedinjuju sa vlaknima posrednog ivca (n. intermedius). Ona prenose osjet okusa iz jezika. Parasimpatiki inervira suznu lijezdu, lijezde nosne upljine i nepca, i lijezde slinovnice.

VIII. n. vestibulocochlearis

Ovaj ivac je sastavljen iz 2 dijela, pars cochlearis i pars vestibularis, od kojih je prvi za sluh, a drugi za statiku i orijentaciju u prostoru.

IX. n. glossopharyngeus

Motorno inervira muskulaturu mekog nepca i drijela. Senzitivno inervira stranju treinu jezika, nepca, drijela, srednjeg uha i prenose osjet ookusa iz jezika. Inervacijsko podruje je blisko povezano sa granama X. i XI. ivca i oni kontroliraju vitalne funkcije: krvni tlak, rad srca, disanje, gutanje, povraanje itd. Ogranci: n. tympanicus, r. sinus caroticus, rr. pharyngei, rr. linguales.

X. n. vagus

ivac lutalica. Sadri motorna, senzitivna i parasimpatika vlakna. Ima uglavnom vegetacijsku ulogu, a karakterizira ga veoma iroko inervacijsko podruje. Motorna vlakna inerviraju muskulaturu mekog nepca, drijela i grkljana. Senzitivna inerviraju uni kanal, sluznicu drjela, epiglotisa, grkljana, dunika i probavnih organa. Parasimpatiki inervira srce, glatke miie i lijezde dinog i probavnog sustava.

XI. n. accessorius

Pomoni ivac, isto motorni. Inervira sternokleidomastoidni i trapezasti mii, te daje granu koja ulazi u sastav n. vagusa i inervira muskulaturu mekog nepca, drijela i grkljana.

XII. n. hypoglossus

Motorni ivac jezika. Jezinim granama (rami linguales nervi hypoglossi) inervira miie jezika i geniohioidni mii.

Uho anatomska graa

Uho je organ za sluh i ravnoteu. Sastoji se od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Vanjsko i srednje uho primaju vanjske zvune vibracije i provode ih do unutarnjeg uha. Unutarnje uho preko ogranka VIII. Kranijalnog ivca (n. vestibulocochlearis) dovodi osjete sluha i ravnotee do stanica u mozgu.

Vanjsko uho (auris externa) sastavljeno je od une koljke (auricula), vanjskog zvukovoda (meatus acusticus externus) i bubnjia (membrana tympani). Bubnji predstavlja granicu izmeu vanjskog i srednjeg uha.

Srednje uho (auris media) ine 3 pneumatske upljine: cavum tympani, antrum mastoideum i tuba auditiva Eustachii, i slune koice koje se nalaze u cavum tympani malleus (eki), incus (nakovanj) i stapes (stremen). Slune koice prenose vibracije od bubnjia prema unutarnjem uhu.

Unutarnje uho (auris interna) se sastoji od kotanog i membranoznog dijela (labyrintus osseus i labyrintus membranaceus). Graeno je iz 2 dijela: sluni (pars acustica) i ravnoteni (pars vestibularis). Kotani labirint ine 3 dijela: punica (cohlea), predvorje u punicu (vestibulum) i 3 polukruna kanalia.

Osjetilo vida (organum visum)

Osetilo za vid, oko, je paran organ smjeten u onoj upljini (orbita). U sustav organa za vid spadaju:

1. ona jabuica (bulbus oculi)

2. oni ivac (n. opticus)

3. pomoi organi oka (organa oculi accessoria)

Ona jabuica je loptastog oblika, ispupena na prednjem kraju te sastavljena od 3 dijela: tunica fibrosa (sastoji se od 2 dijela: prednjeg ronjaa, cornea, i stranjeg bjeloonica, sclera), tunika vasculosa (sadri krvne sudove, ivce i pigmentne vezivne stanice) i tunica interna.

N. opticus je vidni ivac koji poinje na zadnjoj strani one jabuice, prolazi kroz canalis opticus te se prua do chiazme opticus na bazi meumozga.

U pomone organe oka spadaju miii one jabuice (mm. bulbi), omotai, oni kapci, spojnica (conuctiva), vijea i suzni aparat oka (suzna lijezda, suzni kanali i suzne kesice).