ANALIZA SAD kao potencijalno bure baruta jaz između bogatih i siromašnih u zemlji s 300 milijuna komada vatrenog oružja

ANALIZA: SAD kao potencijalno bure baruta: jaz između bogatih i siromašnih u zemlji s 300 milijuna komada vatrenog oružja

Istraživanje koje su The Wall Street Journal i NBC News proveli između 5. i 9. ožujka ove godine pokazuju da je popularnost američkog predsjednika Baracka Obame dosegla povijesni minimum. Samo 41% Amerikanaca podržava politiku Bijele kuće, a najjači Obamin argument, reformu zdravstva, kao dobru ideju vidi tek 35% stanovnika Sjedinjenih Država. Iako 79% Amerikanaca u Rusiji vide suparnika, samo 5% ih podržava ideju da SAD pokrenu nekakvu akciju protiv Moskve bez dogovora sa saveznicima, a skoro trećina ih misli da je to europski problem u kojeg se ne bi trebalo miješati. Istraživanje je također pokazalo kako su skupine među kojima je Obama izgubio najviše podrške: Afroamerikanci, Latinoamerikanci i žene. Dakle, onaj dio Amerikanaca među kojima je izbor Baracka Obame za američkog predsjednika dočekan s najvećim oduševljenjem. (moj k. marionete poput USA predsjednika uvijek sprovode ono sto im poslodavci kazu)

Prema onome što navodi The Wall Street Journal, rezultati istraživanja su također alarmantni i za Demokratsku stranku koja nakon izbora u studenom 2014. namjerava zadržati većinu mjesta u američkom Senatu, no rezultat od 43% podrške u odnosu na republikanskih 44% ne daje velike šanse za ostvarenje tog plana. Pogledamo li Facebook stranicu američkog predsjednika koju prati skoro 40 milijuna ljudi, vidjet ćemo da uopće nema vanjskopolitičkih tema i uglavnom se govori o gospodarstvu, spomenutoj zdravstvenoj reformi (tzv "ObamaCare)"dostignućima" Obamine administracije i sl.

"Iako se predsjednik Barack Obama bori da prevlada rašireni pesimizam o gospodarstvu i osjetnu frustraciju koja je zahvatila američko društvo, njegova popularnost je na najnižoj razini. Rezultati govore da bi na izborima ove jeseni Demokratska stranka mogla izgubiti većinu u Senatu, osobito u konzervativnim državama koje će odigrati veliku ulogu u odlučivanju. 54 % ljudi ne odobrava posao koji Obama radi, a kao neuspjeh drže i njegovu zdravstvenu reformu. Najnovije istraživanje je također pokazalo najnižu podršku ikada američkoj vanjskoj politici. U gospodarstvu šezdeset i pet posto ispitanika misli da je zemlja na krivom putu, a samo jedna četvrtima vjeruje da će američko gospodarstvo tijekom iduće godine izaći iz recesije. Unatoč činjenici da popularnost predsjednika neprestano pada, on još uvijek nije dosegnuo razinu neodobravanja kao njegov prethodnik, George W. Bush. Demokrati smatraju kako imaju pobjedničko rješenje. Oni zahtijevaju povećanje savezne minimalne plaće sa 7,25 dolara na sat na 10,10 dolara. Ispitanici u anketi su rekli da na izborima u studenom podržavaju kandidate koji se zalažu za smanjenje savezne potrošnje, ali i da vjerojatno neće podržati kandidate koji traže smanjenje socijalnih izdvajanja i neizglasavanje novog zakona o zdravstvu. Za Amerikance to nije dobar način za smanjenje proračunskog deficita, a za takve mjere se zalažu uglavnom republikanci", piše The Wall Street Journal.

Ono što posebno treba naglasiti da se gotovo svi ispitanici slažu "kako ne misle glasati za kandidate koji Ameriku žele uvlačiti u sukobe u ulozi svjetskog policajca". Samo 5% republikanaca i demokrata, bez razlike, misli da je ukrajinska kriza i američki problem

kojega Washington mora i može riješiti sam, dok ogromna većina misli kako Europljani taj spor trebaju riješiti sami.

Kao što vidimo, američki predsjednik Barack Obama nema više onakvu podršku u narodu, a i politika jastrebova u američkom Kongresu, te tvoraca projekta "Novog američkog stoljeća" (PNAC) je izrazito nepopularna među Amerikancima.

Pitanje o Ukrajini je važno iz razloga što je odgovor na njega ujedno i kritika zamjenice američkog državnog tajnika, Victorie Nuland, koja je podupirala ideju da Washington bez pomoći ili suglasnosti Bruxellesa sam "riješi" ukrajinsku krizu. Ništa čudno, budući da je Victoria Nuland supruga Roberta Kagana, neokonzervativca iz utjecajne obitelji i tvorca projekta američke globalne hegemonije koji od 1983. obavlja najviše dužnosti u State Departmentu, a danas je član Vijeća za inozemne poslove (CFR).

"Vrijeme i mjesto kada su Sjedinjene Države postale svjetski policajac je došlo i prošlo. Neka svijet danas vodi svoje bitke sam za sebe", kazao je ispitanik David Anderson, iskusni 74-godišnjak iz Washingtona, no njegovo mišljenje ne dijele niti Bijela kuća, niti Capitol Hill.

Uzmemo li u obzir katastrofalno stanje američkog gospodarstva, krizu kojoj se ne nazire kraj i želju američke financijske i političke elite da na globalnoj razini igraju ulogu na kakvu su navikli neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza (kada nisu imali ozbiljnog suparnika op.a.) već mnogi predviđaju da bi moglo doći do otvorenog neslaganja Amerikanaca s visokim državnim vrhom.

To bi pojednostavljeno značilo da se Washington uskoro može suočiti s nasilnim prosvjedima osiromašenih, isfrustriranih, ali naoružanih Amerikanaca. Kada kažemo "isfrustriranih" onda se, između ostalog, misli i na dobrostojeće pojedince iz svijeta visokih financija, među kojima se bilježi porast samoubojstava kao nikad prije. Sve to govori kako trenutni status ne igra nikakvu ulogu u osjećaju zadovoljstva pojedinca. Danas u Americi biti zaposlenik banke je po osjećaju nesigurnosti isto što biti radnik u proizvodnji ili imati privatni obrt. Na ulici se može završiti svakog trenutka, što govori i odluka upravnog odbora investicijske banke "J.P. Morgan & Co.", koji je u veljači 2013. odlučio da do kraja 2014. godine otpusti 17 000 zaposlenika i tako godišnje uštedi milijardu dolara. Examiner.com 15. ožujka objavljuje listu 11 pojedinačnih slučajeva samoubojstva među bankarima samo od početka ove godine. Radi se o zaposlenicima Wall Streeta i London Citya, što opet znači da situacija nije ni približno onakvom kakvom je opisuju Barack Obama ili Angela Merkel.

No ostavimo po strani visoke financije u Americi, gdje se očajnici koji ostanu bez primanja i s visokim kreditima odluče na samoubojstvo i u njemu vide jedini izlaz. Washington je zabrinut zbog 50 milijuna Amerikanaca (ili 16% populacije) koji su u protekle četiri godine pali ispod granice siromaštva. Krajem siječnja je Barack Obama pred Kongresom govorio o stanju nacije i vješto se služio lijepim frazama. Američki predsjednik je od građana tražio da ga podrže u njegovim nastojanjima u rješavanju

unutarnjih problema, u prvom redu u borbi protiv siromaštva, nezaposlenosti i socijalne nejednakosti.

Pored 50 milijuna siromašnih u Sjedinjenim Državama, problem je i službena stopa nezaposlenosti preko 7%, što bi značilo da 12 milijuna Amerikanaca danas nema nikakav izvor prihoda. Jared Bernstein za NYT tvrdi "kako toj brojci treba pridodati i 4,4 milijuna sezonskih radnika koji rade nekoliko mjeseci godišnje i osam milijuna ljudi koji rade polao radnog vremena, što naravno nije dovoljno za osnovne životne potrebe.

Stoga mnogi eksperti vjeruju kako Washington vješto manipulira s podacima o stvarnoj nezaposlenosti u zemlji. Čak i stup američkog društva - njegova srednja klasa - danas izražava otvoreno nezadovoljstvo politikom Bijele kuće i Kongresa, što za predstavnike vlasti predstavlja veliki problem. Američki srednji sloj i prihodi tih ljudi su u stalnom opadanju, a negativni trendovi se više ne mogu skrivati. (Analiza: uspon i pad srednje klase u SAD-u i moguće posljedice)

Nakon zajedničkog istraživanja provedenog od strane ekonomista sa sveučilišta: "UC Berkeley", "Paris School of Economics" i Sveučilišta "Oxford" zaključen je "kako Amerika sustavno propada i nitko ne radi gotovo ništa da se to zaustavi". Istraživanje pokazuje da su razlike u zaradi između "zlatnih 1%" i ostatka stanovništva dosegle rekordnu razinu u posljednjih sto godina. U razdoblju između 1993. i 2012. realni prihodi 1% bogatih su narasli za 86,1%, dok je 99% u istom periodu imalo rast zarade od 6,6%. U "zlatni postotak" spadaju svi oni koji su u 2012. zarađivali preko 394.000 $ godišnje.

Sve je veći jaz između bogatih i siromašnih, kao i ekonomska i socijalna neizvjesnost za većinu američke populacije. Dodamo li tome prirodne nepogode i nesreće s ljudskim faktorom, dobivamo plodno tlo za socijalni bunt većih razmjera. U zemlji kao što su Sjedinjene Američke Države, gdje stanovništvo posjeduje najmanje 270 milijuna komada vatrenog oružja bilo kakvi masovni prosvjedi se mogu pretvoriti u krvoproliće i prerasti u oružani sukob.

Postoje nagađanja da iz tog razloga američka administracija vraća svoje snage iz Iraka i Afganistana. Ukoliko je doista tako, suprotno uobičajenoj praksi američki dužnosnici su napokon postali svjesni da glavna prijetnja za Ameriku danas leži u samoj zemlji i ta su opasnost - obični građani Sjedinjenih Američkih Država, umorni od prolijevanja krvi, znoja i bacanja novca kojim plaćaju geopolitičke ambicije i luksuzan život vladajuće elite.

U jesen 2011. u Oregonu, na sjevero-zapadu Sjedinjenih Država, zabrinuti stanovnici gledali su u čudu kretanje vojnih konvoja. Lokalni mediji su objavili stotine fotografija i snimke blindiranih terenskih vozila, oklopnih transportera, pa čak i tenkova. Zbunjeni obični Amerikanci su na konvoju među vozilima primijetili i brojne s "urbanom kamuflažom" (maskirne boje koje je SWAT uveo 1990. godine u kojima prevladavaju sivo-crni tonovi karakteristični za gradske četvrti op.a). U prosincu iste godine se nešto

slično dogodilo i u južnom Arkansasu. Jedan od svjedoka je ovako opisao ono što je vidio:

"Vidio sam konvoje kamiona punih vojne opreme. Bilo je i Hummera s montiranim strojnicama, urbanih borbenih vozila i kamiona za prijevoz vojnika. Konvoj je vozio dobar dio puta između Memphisa i Little Rocka, a sve je navodno bilo prilagođeno za ulične borbe, a ne za ratne operacije."

Oružane snage u Sjedinjenim Državama zakonom iz 1878. mogu imenovati "šerifa sa izvanrednim ovlastima." Međutim, tek 1981. je usvojen "Zakon o vojnoj suradnji s civilnim agencijama za provedbu zakona", koji je znatno proširio suradnju između Ministarstva obrane i policije, čime je po mišljenju mnogih policija praktično militarizirana. Međutim, prije 1981. su se također događale slične stvari, ili točnije nakon incidenta 1966. kada je masakr na Sveučilištu u Austinu (Texas) poslužio kao izgovor za osnivanje specijalnih postrojbi SWAT, koje će 1969. biti korištene kao borbene jedinice protiv aktivista iz redova Crnih pantera. Borbe u američkim gradovima, koje je savez Pentagona i policije pretvorio u bojno polje, 1999. je opisala Diane Cecilia Weber s "Instituta Cato" u Massachusettsu, no kako vidimo bez ikakvog učinka. (Diane Cecilia Weber : "Warrior Cops: The Ominous Growth of Paramilitarism in American Police Departments")

Godinu dana prije usvajanja zakona kojim se militariziraju policijske snage u SAD-u, dakle 1980., brojnim manevrima u Bijeloj kući i u Kongresu se pokušala prikriti prava priroda spornog zakona kojim se brišu granice između vojske i policije. Nakon zakona iz 1981., sve je u konačnici završilo s Memorandumom o razumijevanju iz 1994. između američkog Ministarstva pravosuđa i Ministarstva obrane. Sporazumom se legalizirao prijenos savezne vojne tehnologije lokalnim policijskim snagama, što znači da su civilne službe za provedbu zakona dobile višak vojne opreme koji je stajao u rezervi u slučaju rata.

Razlike između vojske i policije u SAD-u potpuno nestaju 2002. kada je Ministarstvo domovinske sigurnosti (Department of Homeland Security/DHS), pod izlikom borbe protiv kriminala, terorizma i trgovine drogom, odlučilo financirati opremu policije. Specijalne postrojbe američke policije su opremljene uređajima za noćno promatranje, automatskim oružjem, minobacačima, pa čak i vojnim oklopnim vozilima.

Nešto što je neobjašnjivo, pogotovo za jednog nobelovca kao što je Barack Obama, jest narudžba iz 2012. kojom Ministarstvo domovinske sigurnosti u slijedećih pet godina od kompanije Alliant Techsystems Inc. naručuje 450 milijuna komada streljiva koje je već više od stotinu godina zabranjeno za uporabu u vojnim sukobima. Riječ je o tzv. "Hollow Point Bullets" mecima za koje nema nikakvog opravdanja, niti se zna svrha te narudžbe.

"Ako SAD graniče s Kanadom i Meksikom, od kojih im ne prijeti nikakva opasnost, u koga će se onda ispaljivati ti projektili?", pita se autor knjige "Početak kraja" (The

Beginning of the End) Michael Snyder i potvrđuje kako je istina da u SAD-u ima oko milijun i pol pripadnika raznih kriminalnih skupina, ali da to sigurno nije razlog za takvu narudžbu.

U američkom slučaju "Pax mafiosa" se ne odnosi na sukobe među raznim klanovima kao u južnoj Italiji, nego je riječ o nepotpisanom primirju između vlade i "kupole", što policiji daje odriješene ruke da zatvore puni kvartovskim bossovima i sitnim delikventima, dok sam vrh organiziranog kriminala koji čvrsto surađuje s obavještajnim službama ostaje netaknut.

Amerikancima nije jasno niti opremanje specijalnih policijskih postrojbi oklopnim vozilima klase MRAP (Mine Resistant Ambush Protected). Više od dvije i pol tisuće tih oklopnih vozila (svako u vrijednosti 650 tisuća dolara), a koji su dizajnirani za zaštitu vojnika od eksplozija bombi ili mina, Pentagon po posebnom programu mora isporučiti Ministarstvu domovinske sigurnosti. Dovoljan je prvi pogled na ovo čudovište od nekoliko tona, pa da zaključimo kako karakteristike tih vozila ne odgovaraju potrebama redovnih policijskih aktivnosti.

Pozadina ubrzane militarizacije američke policije bi se mogla kriti u izjavi Douglasa Hagmanna za Northeast Intelligence Network. Hagmann insistira na tvrdnji "kako se američka vlada priprema za veliki rat unutar granica SAD-a i boji se kako su okolnosti takve da bi on doista mogao i buknuti".

Douglas Hagmann je u proljeće 2012. u intervjuu za TruNews Radio, pozivajući se na viši izvor u vladi, izjavio "kako će kolaps dolara i hiperinflacija biti uzrok izbijanja nemira, a potom i sukoba". To su potvrdili i drugi analitičari, a potvrdio ekspert i financijski savjetnik s Wall Streeta, David John Marotta, Amerikancima preporuča "da spreme zalihe hrane, oružja i streljiva koje će im pomoći da prežive period nasilnih štrajkova koji će potresati zemlju".

Mnogi će reći "kako je sve ovo pretjerivanja", no držimo se činjenica. Barack Obama kao da sam potvrđuje ovakva alarmantna upozorenja. On potpisuje jedan zakon za drugim sa zvučnim naslovima: "Ovlasti za potrebe nacionalne obrane" i "Priprema nacionalnih resursa u slučaju obrane" (National Defense Authorization Act i Executive Order - National Defense Resources Preparedness) Prema tim dokumentima, svaki državljanin SAD-a, koji se sumnjiči za veze s terorizmom, može se poslati bez suđenja u zatvor na neodređeno vrijeme i toga se sjećamo iz napisa o Guantanamu. Odobrava mučenje, odsutnost branitelja i držanje u pritvoru na neodređeno vrijeme.

"U Americi je došlo do kolapsa pravne države i nisu problem samo korumpirani državni odvjetnici i njihovi lažni progoni. Režim Bush/Obama su uzurpirali vlast i sada su oni sudac porotnik i krvnik, sve u jednom. Ako nije riječ o nekakvom revijalnom suđenju, policijska država ne treba tužitelje i sudove. Danas vas predsjednik Sjedinjenih Američkih Država može doživotno strpati u zatvor ili jednostavno lišiti života bez ikakvog dokaza. U slobodnoj i demokratskoj Americi više ne postoji pretpostavka

nevinosti", izjavio je Paul Craig Roberts, pomoćnik ministra financija u Reaganovoj administraciji, a danas poznati analitičar i kolumnist koji piše za "Creators Syndicate".

Izvanredan primjer pripreme za uvođenje potpunog nadzora nad stanovništvom su vojne vježbe "Unified Quest 2011." Od 2008. američka vojska i policija pripremaju i uvježbavaju kako djelovati u okolnostima gospodarskog i društvenog kolapsa. Sudionici vježbi se pripremaju "kako održavati red u zemlji u slučaju građanskih nemira koji bi bilo posljedica gospodarske krize velikih razmjera".

U Sjedinjenim Američkim Državama se od 2012. redovito održavaju zajedničke vježbe Nacionalne garde i policije, a sudeći po izjavama dužnosnika te se aktivnosti provode s ciljem "kako bi vojnici i policajci stekli vještine i znali učinkovito djelovati u urbanoj sredini".

Na kraju spomenimo kako je 10. siječnja 2014. "Američka agencija za upravljanje izvanrednim situacijama" (U.S Federal Emergency Management Agency/FEMA) objavila natječaj za nabavu medicinske i druge opreme za raspoređivanje 1 000 ogromnih šatorskih bolnica diljem zemlje u kojima će raditi 220 000 liječnika. Tko će se u njima liječiti? Hoće li to biti buduće žrtve nereda i hoće li 1 000 poljskih bolnica biti dovoljno da prihvati sve ranjene? Možda je samo riječ o još jednom spinu američke administracije, kao kada su Nacionalna garda i bostonska policija u potrazi za ranjenim i iznemoglim atentatorom Dzhokarom Tsarnaevim blindirali cijeli grad. Dok su pripadnici specijalne policije ljudima upadali u kuće bez ikakvog naloga, Tsarnaev se u polusvjesnom stanju skrivao pod ceradom čamca u jednom dvorištu. Iskusni policajci su kasnije tvrdili "da je bio dovoljan jedan pas (obzirom da je Dzhokar Tsarnaev krvario op.a.) i nekoliko ljudi da ga se uhiti". (SAD i napad u Bostonu: militarizacija američkih gradova)

To je bila odlučna prilika za testiranje stanovništva, ali ne zaboravimo da se teroristički napad u Bostonu dogodio prije godinu dana. U međuvremenu je dolar potonuo još dublje, a američki FED vodi neovisnu politiku koja je u službi Wall Streeta, a ne američkih građana zbog kojih je osnovan.

Direktor švicarske banke UBS, Art Cashin, rekao je u nedavnom intervjuu "da se američko gospodarstvo trenutno suočava s jednim od najtežih i najopasnijih trenutaka u svojoj povijesti i sve zahvaljujući FED-u".

Art Cashin je već duže vrijeme sumnjičav glede mjera poduzetih od strane čelnika FED-a, kao i njihovih kolega u drugim zemljama".

"FED je mislio da će riješiti očajnički problem riješiti očajničkim mjerama mjere ", rekao je Cashin u nedavnom intervjuu za King World News, te upozorio "da su uvjeti na financijskim tržištima i dalje vrlo rizični".

"FED stvara vrlo, vrlo opasnu situaciju i ovo je jedno od najosjetljivijih trenutaka za američko gospodarstvo. Prošlo se kroz krize kao što su 1987. ili 2008, koja su možda bile puno gore, ali ovaj put je FED taj koji Ameriku gura u slijepu ulicu. Ako se poveća

brzina optjecaja novca, eksplodirat će inflacija. Isto tako, nema gospodarskih aktivnosti i to uzrokuje deflacijski pritisak. To je kao da vas netko liječi s vrlo jakim lijekovima, koji su u stvari štetni za vaš organizam, a time idete u susret strahotama koje ste mogli izbjeći", tvrdi Art Cashin iz švicarske banke UBS dok sat američkog nacionalnog duga neumoljivo otucava i pokazuje 17 507 milijardi dolara, 120 milijardi više nego prije nekoliko dana, što je uz politiku FED-a argument više da će doći do kolapsa dolara i socijalnih nemira. (Moj K. mozda to i hoce.. problem-reakcija rjesenje)

Za onih "zlatnih 1%", američke političare, financijsku i poduzetničku elitu, opremljeni najboljim naoružanjem spremna je Nacionalna garda i policija. Onih 99% će možda izaći na ulice i prosvjedovati, na što će uslijediti "demokratski" odgovor američke policije i neće se dogoditi ništa. No ipak, možda ovog puta i ne bude tako?

http://www.advance.hr/vijesti/sad-kao-potencijalno-bure-baruta-jaz-izmedu-bogatih-i-siromasnih-u-zemlji-s-300-milijuna-komada-vatrenog-oruzja/