analiza organizacije željezničkog robnog prijevoznika

of 38/38
Analiza organizacije željezničkog robnog prijevoznika Ribarić, Martina Undergraduate thesis / Završni rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:233219 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-12-02 Repository / Repozitorij: Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository

Post on 03-Dec-2021

2 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Ribari, Martina
2017
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveuilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:233219
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
ANALYSIS OF THE ORGANIZATION OF RAILWAY FREIGHT OPERATOR
Mentor: doc. dr. sc. Borna Abramovi, dipl. ing.
Studentica: Martina Ribari, 0135237034
ANALIZA ORGANIZACIJE ELJEZNIKOG ROBNOG PRIJEVOZNIKA
Organizacija je bitan segment svakog poduzea pa tako i poduzea koja se bave
pruanjem eljeznikih usluga prijevoza robe. Uspješno poslovanje poduzea ovisi o
organizacijskoj strukturi koja nam uvelike olakšava poslovanje zbog jasno definiranih
nadlenosti i zadataka koji nas vode do konanog cilja, prijevoza robe.
U ovom završnom radu definirana je i opisana organizacija prijevoza robe eljeznicom,
kao i utjecaj liberalizacije trišta usluga prijevoza robe na samu organizaciju poduzea.
Takoer su opisane razliite organizacijske strukture s moguom primjenom u eljeznikom
prometu. Prikazana je organizacija tvrtke H Cargo d.o.o. te su opisane djelatnosti koje
obavljaju pojedine organizacijske jedinice.
strukture, H Cargo d.o.o.
ANALYSIS OF THE ORGANIZATION OF RAILWAY FREIGHT OPERATOR
Organization is an essential segment of every enterprise, as well as companies engaged
in offering the transport of goods by train. Successful business operations depend on the
organizational structure that greatly facilitates our operations due to clearly defined
competencies and tasks that lead us to the ultimate goal of transporting goods.
This final work tries to define and describe the organization of transporting goods by
train, as well as the impact of the liberalization of the market for transporting goods on the
organization of the company. Different organizational structures with possible application in
railway traffic have also been described. The organization of H Cargo d.o.o is presented in
this work, and the activities performed by individual organizational units have also been
described.
KEYWORDS
H Cargo d.o.o.
3. ORGANIZACIJSKE STRUKTURE KOD ELJEZNIKOG PRIJEVOZNIKA ROBOM 7
4. STUDIJA SLUAJA H Cargo d.o.o ................................................................................. 13
4.1. Ured uprave ................................................................................................................... 17
4.3. Centar za podršku RCS korisnicima (IS Cargo) ............................................................ 19
4.4. Sluba za sustav upravljanja sigurnošu i zaštitu na radu, zaštitu od poara i zaštitu
okoliša ................................................................................................................................... 20
4.6 Centar za osposobljavanje strojovoa ............................................................................ 22
4.7 Poslovno podruje .......................................................................................................... 23
4.7.4 Poslovno podruje - ljudski potencijali, pravni i opi poslovi ................................. 25
4.7.5 Poslovno podruje - komercijalni poslovi ............................................................... 26
4.8 Regionalna podruja H Carga d.o.o. ............................................................................ 26
5. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 28
1. UVOD
Prema Novaku organizacija je svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuim
sredstvima ispune odreene zadatke s najmanjim moguim naporom na bilo kojem podruju
društvenog ivota. Temelj uspješnog poduzea nalazi se u dobroj organizaciji. Pravilno
odabranom i izvedenom organizacijom omoguuje se brzo i temeljito ostvarivanje ciljeva uz
minimalne troškove. Kod organizacije vani su nam ljudski potencijali - kadrovi jer su oni ti
koji nam omoguuju uspješno poslovanje.
Moderno doba u kojem tehnika i tehnologija svakim danom sve više napreduje na neki
nain prisilila je eljezniki promet na promjene kao i na prilagodbu organizacijske strukture
kako bi se proizvodni proces i dalje obavljao nesmetano. Pred prijevoznike robe stavljeni su
razni zahtjevi kojima se oekuje da razina usluge bude na visokoj razini i pritom uz što manje
troškove. Europska Unija proteklih godina sve intenzivnije radi na liberalizaciji trišta kako bi
se pojednostavio proces prijevoza. Otvaranje trišta iziskuje vrlo dobru pripremu prijevoznika
i naješe zahtjeva potpuno restrukturiranje poduzea. O prilagodbi poduzea novonastalim
promjenama ovisi budunost poslovne strategije, uspjeh na trištu te dugoroni razvoj.
U ovom završnom radu biti e razraena organizacija društva H Cargo d.o.o. koja je
vrlo sloena zbog kompleksnosti samog postupka prijevoza. Društvo je strukturirano linijski
zbog potrebe da svi odnosi kao i nadlenosti unutar poduzea budu jasno definirani kako bi se
promet odvijao sigurno i nesmetano.
Završni rad je podijeljen u pet cjelina:
1. Uvod
3. Organizacijske strukture kod eljeznikog prijevoznika robom
4. Studija sluaja H Cargo d.o.o.
5. Zakljuak
2. ORGANIZACIJA PRIJEVOZA ROBE ELJEZNICOM
Organizacija postoji od kada postoji ovjek, ona se je razvijala postupno sve do
suvremenih oblika organizacije kakve se danas poznaju. Napretkom ovjeka kao fizikog,
društvenog i mentalnog bia dolazi do sve vee potrebe ujedinjavanja ljudi tj. organizacije
kako bi se kompleksniji problemi riješili na što je mogue lakši nain. S obzirom na to da
tehnika i tehnologija svakim danom sve više napreduju potrebno je pratiti trendove i
prilagoavati organizaciju novonastalim uvjetima kako bi sustav funkcionirao.
Novak istie da je organizacija kao opa kategorija svjesno udruivanje ljudi kojima je
cilj da odgovarajuim sredstvima ispune odreene zadatke s najmanjim moguim naporom na
bilo kojem podruju društvenog ivota. 1 Drugim rijeima, organizacija nam omoguava da
sloene zadatke koje pojedinac sam ne bi mogao riješiti znatno olakša, a samim time i ubrza
proces rješavanja problema.
vještina.
Organizacija ima odreene elemente koji utjeu na njenu kvalitetu, a to su sljedei: 2
- utvreni ciljevi: primjerice vei dohodak, vei obujam prijevoza, bolja produktivnost,
- sadrajne aktivnosti: struktura rada, prijevoza i struktura utroška,
- nositelji: izvršitelji, djelatnici (kadrovi) i sredstva,
- metodologija: nain svrhovitog izvoenja aktivnosti i
- mehanizmi praenja: pokazatelji i povratne sprege prikupljenih informacija.
Bit organizacije eljeznikog prometa u konanici je pruanje kvalitetne prijevozne
usluge korisnicima što ovisi o povezanosti komponenata eljeznikog procesa. U osnovne
komponente procesa spadaju tehnika i tehnologija. Tehnika prometa orijentirana je na
projektiranje, konstrukciju, izgradnju i odravanje prometne infrastrukture, odnosno tehnika
je predstavljena sredstvima eljeznikog prometa, a tehnologija prometa se odnosi na skup
vještina i znanja o postupcima u proizvodnji transportnih usluga. 3 Tehnologija dakle,
predstavlja stvaranje proizvoda, a proizvod u eljeznikom prometu je prijevozna usluga.
1 Sikavica,.P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.
2 Abramovi, B.: Organiziranje eljeznikog prometa, autorizirana predavanja, FPZ, Zagreb, 2016.
3 Badanjak, D., Bogovi, B., Jeni, V.: Organizacija eljeznikog prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
2010.
3
Prijevozna usluga je output nematerijalnog oblika i ne moe se uskladištit što namee
potrebu da se procesi proizvodnje i potrošnje te usluge odvijaju istovremeno. Mjesto gdje se
susree ponuda i potranja prijevozne usluge je trište, a specifino je zbog same proizvodnje
prometne usluge koja se odnosi na prijevoz robe.
Trište eljeznikih usluga je trište na kojem upravitelj infrastrukture ili operator
uslunog objekta prua eljeznike usluge podnositeljima zahtjeva za dodjelu infrastrukturnog
kapaciteta. 4 U Republici Hrvatskoj regulatorno tijelo za obavljanje regulatornih poslova u
podruju trišta je Hrvatska regulatorna agencija za mrenu djelatnost (HAKOM).
eljezniki promet svakako je jedna od okosnica za daljnji gospodarski i društveni
napredak drave. Politika svih eljeznica Europske unije temelji se na konkurentnosti,
profitabilnosti, modernizaciji i razvoju te na usmjerenosti ka trištu.
U proteklih petnaest godina Europska komisija donijela je etiri eljeznika zakonska
paketa s ciljem postupnog otvaranja trišta eljeznikih prijevoznih usluga, stvaranja
interoperabilnog eljeznikog sustava te definiranja odgovarajuih okvirnih uvjeta za razvoj
svakog pojedinog eljeznikog podruja. To ukljuuje pravila o naplati i raspodjeli kapaciteta,
zajednike odredbe o licenciranju eljeznikih poduzea i strojovoa, sigurnosne zahtjeve,
osnivanje Europske agencije za eljeznicu (ERA) i regulatornih tijela u svakoj dravi lanici,
kao i prava putnika. 5
Prvi eljezniki paket usvojen je 2001. godine, a omoguio je pristup transeuropskoj
mrei na nediskriminirajui nain svim eljeznikim operatorima od 2003. godine. U paketu
je naglašena potreba za boljom eljeznicom, odnosno rekonstrukcijom poduzea na nain da
se odvoje upravitelji infrastrukture od pruatelja eljeznikih usluga prijevoza. Nadalje,
paketom je naglašena potreba za veim korištenjem i poboljšanjem eljeznikih pravaca,
ustanovljena je tarifna struktura koja se odnosi na znaajne troškove, smanjenje kašnjenja
zbog zaustavljanja na granicama te uvoenje kriterija kvalitete. Primjena ovog paketa
pokazala je vrlo dobre uinke iako praktina primjena nije još u potpunosti implementirana na
cijelom podruju Europske unije. Zemlje koje su trište eljeznikih usluga prijevoza robe
otvorile konkurenciji ranije, imale su pozitivni uinak na izvedbu eljeznikog prometa
odnosno na stabilizaciju konkurentnosti eljeznikog prometa prema drugim granama, visoku
sigurnost prometa i kompenzaciju gubitaka zaposlenih prilikom razdvajanja eljeznikog
poduzea.
5 https://ec.europa.eu/transport/modes/rail/packages_en (Pristupljeno: 16.7.2017.)
Drugim eljeznikim paketom Europska komisija predloila novi skup mjera s ciljem
revitalizacije eljeznice kroz integraciju europskog eljeznikog podruja. Donesene su
smjernice u skladu sa Bijelom knjigom koje su usmjerene ka poboljšanju sigurnosti,
interoperabilnosti te otvaranju trišta za prijevoz tereta. Prvotno odreeni rokovi za otvaranje
pristupa nacionalnim trištima teretnog prijevoza drugim paketom skraeni su na 1. sijeanj
2007. godine. Isto tako, pokrenuto je osnivanje Europske agencije za eljeznicu (European
Railway Agency - ERA) koja je krenula sa radom 2006. godine. Agencija je zaduena za
uspostavljanje zajednikih tehnikih i radnih pravila na podruju Europske unije i cilj je
uskladiti rad svih nacionalnih eljeznica.
Trei eljezniki paket je usvojen 2007. godine i njime se nastavilo raditi na mjerama za
revitalizaciju eljeznica u Europi. Europska komisija je predstavila prijedlog o liberalizaciji
meunarodnog trišta za prijevoz putnika uz mogunost kabotae od 2010. godine. Nadalje,
predstavljena je europska dozvola za strojovoe koja omoguuje promet na cijeloj europskoj
mrei uz zadovoljenje osnovnih zahtjeva koji su postavljeni pred strojovoe. I na kraju trei
paket ojaao je prava putnika na nain da su odreeni standardi kvalitete kojih se prijevoznici
moraju pridravati.
etvrti eljezniki paket ima za cilj ukloniti preostale prepreke stvaranju jedinstvenog
europskog eljeznikog prostora. Paket se sastoji od 6 zakonodavnih prijedloga Komisije.
Glavni ciljevi etvrtog paketa su: 6
- smanjiti administrativne troškove eljeznikim poduzeima, i time olakšati novim
prijevoznicima ulazak na trište,
- otvaranje domaeg trišta eljeznikog prijevoza putnika i
- zadravanje kvalificirane eljeznike radne snage.
Direktive Europske unije takoer se odnose i na Hrvatsku kao punopravnu lanicu te
prvi korak u procesu usklaivanja domaeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU bilo je
donošenje Zakona o eljeznici, a ija je primjena zapoela 2006. godine i kojim su
implementacijom 1. paketa Direktiva EU stvorene osnove za daljnji proces usklaivanja
domaeg zakonodavstva i stvaranje institucionalnog okvira u podruju eljeznica,odnosno,
rekonstruiranja eljeznikog sustava u RH. 7
6 http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/4th-railway-package/ (Pristupljeno: 17.7.2017)
5
Liberalizacija prometnog trišta u konanici omoguuje rast i razvoj prometnih i
transportnih poduzea, koji ovise iskljuivo o konkurentskom takmienju koje implicira
smanjenje i manipulacijskih troškova, tj. racionalizaciju proizvodnje prometne usluge i
poveanje sigurnosti i brzine prijevoza ljudi i robe. 8
Prema Zakonu o eljeznici, eljezniki prijevoznik je svaka pravna osoba koja ima
dozvolu za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu izdanu od nadlenog tijela, a ija je
glavna djelatnost obavljanje usluga eljeznikog prijevoza tereta i/ili putnika uz uvjet da ta
pravna osoba osigura vuu vlakova; to takoer ukljuuje pravne osobe koje obavljaju samo
vuu vlakova. 9
Kako bi strani operateri mogli ui na trište potrebno je ispuniti stroge uvjete koji su
propisani hrvatskim zakonodavstvom. Za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza potrebno
imati dozvolu kojom se dozvoljava obavljanje usluga i koju izdaje resorno ministarstvo na
zahtjev domae pravne osobe.
Kako bi operator dobio dozvolu potrebno je zadovoljiti nekoliko uvjeta: 10
- da ima sjedište na teritoriju Republike Hrvatske,
- da je registrirana za obavljanje djelatnosti eljeznikog prijevoza (sa vuom ili bez
vue vlakova ili samo za vuu vlakova) za usluge za koje trai dozvolu,
- da nije pokrenut ili nije u tijeku steajni postupak,
- da lan njezine uprave nije pravomono osuen bezuvjetno na kaznu zatvora u trajanju
jedne ili više godina za kazneno djelo,
- da je financijski sposoban, odnosno da svoje obaveze moe izvršiti u razdoblju od 12
mjeseci,
- da u radnom odnosu ima takvu organizacijsku strukturu koja moe osigurati visok
stupanj sigurnosti prijevoza i nadziranje aktivnosti prijevoza za koje se izdaje dozvola
te
- da je osigurana kod osiguravajueg društva, te sposobna namiriti moguu odštetu na
temelju odgovornosti nastale u obavljanju svoje djelatnosti
Dozvole izdane od nadlenih tijela drugih drava lanica Europske unije takoer se
priznaju ukoliko su u skladu s meunarodnim ugovorom o meusobnom priznavanju dozvola.
8 Skoibuši Bukljaš, M., Radai, ., Jurevi, M.: Ekonomika prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb;
2011., p.148 9 Zakon o eljeznici, Narodne novine, br. 94/13
10 Zakon o eljeznici, Narodne novine, br. 94/13
6
Uz dozvolu za obavljanje prijevoznih usluga takoer je potrebno imati potvrdu o
sigurnosti koju izdaje Agencija za sigurnost eljeznikog prometa. Potvrda o sigurnosti sadri
opi i poseban dio. Opi dio (dio A) podrazumijeva potvrdu o prihvaanju sustava upravljanja
sigurnošu eljeznikog prijevoznika u skladu sa Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti
eljeznikog sustava. Poseban dio odnosi se na potvrdu o prihvaanju pravila eljeznikog
prijevoznika kojima se udovoljava posebnim zahtjevima RH neophodnima za obavljanje
usluge prijevoza na siguran nain na mrei za koju se izdaje potvrda o sigurnosti. 11
11
7
ROBOM
Organizacijska struktura predstavlja sveukupnost veza i odnosa izmeu svih imbenika
proizvodnje i poslovanja kao i sveukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog imbenika
posebno. 12
Kod organizacije poduzea, organizacijska struktura ima vrlo bitnu ulogu koja
utjee na uspješnost poslovanja.
Pod vrstama organizacijskih struktura poduzea smatraju se naini provoenja unutarnje
podjele rada u poduzeu i formiranje niih organizacijskih jedinica po svim razinama
poduzea, nie organizacijske jedinice se naješe nazivaju odjelima, sektorima, divizijama ili
slubama. 13
Svaka organizacijska struktura razlikuje se po razliitim nainima povezivanja
slinih poslova koje treba obaviti u svezi s time svaka podjela rada te povezivanje poslova
obavlja se prema odgovarajuim funkcijama u poduzeu. Širim i uim organizacijskim
jedinicama omogueno je da se organizacija brzo i lako prilagodi stalnim promjenama koje
nastaju.
Na oblikovanje organizacijske strukture utjeu razni imbenici koji se mogu podijeliti
na vanjske i unutarnje. Najvaniji unutarnji imbenici su: ciljevi i strategija, veliina
poduzea, tip tehnologije koje poduzee koristi, zadaci poduzea i ljudi. Vanjski imbenici:
društveno-kulturni, politiki i pravni imbenici, kupci i konkurencija te dostupna tehnologija
koju organizacija moe rabiti, ali je ne koristi. 14
Prema rasporedu elemenata organizacijske strukture dijele se na: linijske, funkcijske i
organske. Linijske strukture karakterizira hijerarhijski oblik gdje se najznaajnije dunosti
obnašaju na vrhu piramide te jednostavno voenje s jasno podijeljenim ulogama i zadacima.
Poslovi se od linijskih struktura organiziraju tako da se poetno formiraju manje jedinice koje
se povezuju u veu grupu, a one u još veu grupu dok se ne dostigne najviša razina.
U funkcijskim strukturnim oblicima rukovoenje je specijalizirano na srednjoj razini,
tako da je svaki menader specijaliziran na svojem odreenom podruju. 15
Njima se postie
pojedinih radnih mjesta unutar tih jedinica.
12
http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/2_godina/menadzment/menadzment_11.pdf (Pristupljeno:
http://organizacija.awardspace.biz/serv02.htm#sdfootnote5sym (Pristupljeno: 08.07.2017.)
Odlike organskih struktura su
visok stupanj prilagodljivosti.
Jermakowicz je organizacijske strukture svrstao u odreene klase prema stupnju
funkcionalnosti i opem stupnju decentralizacije i to:
- linijska struktura:
1) linijska,
- funkcijska struktura:
1) funkcijska,
u eljeznikom prometu. Hijerarhijska odgovornost tono definira podruja nadlenosti što
nam omoguava donošenje odluka koje nas izravno usmjeruju prema cilju. Komunikacija
izmeu razina vrlo je jasna s obzirom na piramidalni oblik te kree s vrha piramide prema
dnu.
Upravljanje prometom vrlo je zahtjevno te je od iznimne vanosti da su jasno definirane
nadlenosti zaposlenika po strukturi. Primjerice na najvišoj razini strukture nalazi se glavni
dispeer koji ima najveu ulogu u toj strukturi. Glavni dispeer zaduen je za kontrolu
regionalnih dispeera koji su razina ispod njega. Prometnici vlakova nalaze se u kolodvoru te
neposredno upravljaju prometom i odgovorni su regionalnom dispeeru koji je zaduen za
podruje.
16
Izvor: autor
organizacije eljeznikog prometa moemo je primijeniti i ukoliko je neka eljeznika pruga
odvojena od ostatka mree. U Hrvatskoj imamo dvije takve eljeznike pruge koje su
odvojene od ostatka mree i to su dravna granica - Buzet - Pula i dravna granica - Metkovi
- Ploe. Organizaciju prometa na takvim prugama moemo napraviti pomou štabno - linijske
strukture iz razloga što one ne utjeu na odvijanje prometa na ostatku mree te samim time
moe se samostalno obavljat koordinacija poslovanja. Što bi znailo da na tim prugama
postoji tzv. eljezniki štab odnosno za tu prugu postoji odgovorno tijelo ili osoba koja je
zaduena za uredno voenje i reguliranje prometa na toj dionici.
Znaajke linijske strukture sa centralnim mjestom su jednostavno voenje i
specijalizacija centralnog mjesta s ovlaštenjima u odnosu na liniju. 17
Na eljeznici primjena
ovakve strukture mogua je na prugama s daljinskom kontrolom. eljeznika mrea u
Hrvatskoj nije opremljena ureajima za daljinsko upravljanje te je iz tog razloga takva
organizacija neprimjenjiva.
obavljanje slinih poslova unutar jedne organizacijske jedinice ime je specijalizirano
rukovoenje na srednjoj razini, ime se rastereuje vrh vodstva. Prednost ovakve organizacije
17
Zagreb, 2016.
10
jest visoki stupanj specijalizacije i podjele rada što nam ujedno i smanjuje troškove, struno
vodstvo omoguava vrlo dobru koordinaciju poslova te je jasno definirano znaenje i vanost
glavnih funkcija koje se trebaju obaviti. Funkcijska struktura kod organizacije eljeznikog
prijevoznika robom ne moe se primijeniti u potpunosti na cjelokupni sustav. Podruje
raunovodstva, nabave te istraivanja i razvoja prijevoznike tvrtke mogu se primjerice
organizirati pomou funkcijske strukture organizacije.
Slika 2. Grafiki primjer štabno - linijske strukture na eljeznici
Izvor: autor
Matrina struktura kao podvrsta funkcijskih struktura takoer ima iznimno dobro
vodstvo na srednjoj razini koje djeluje izravno prema ciljevima. Odlikuje ju visoka
uinkovitost u rješavanju sloenih problema emu pogoduju dobri komunikacijski kanali
izmeu svih sudionika unutar organizacije. Takav oblik organizacije kod eljeznikog
prijevoznika robe moe se koristit kod izrade prometnih projekta. Pri izradi projekta uzimaju
se u obzir razne studije koje utjeu na njegovo ostvarivanje. Stupci i redci matrice
11
predstavljaju odreene grane koje se bave raznim podrujima rada. Suradnja izmeu
sudionika razliitih gospodarskih grana (ekonomija, ekologija, pravo, graevina, arhitektura i
sl.) omoguava efikasnu izradu projekta.
Projektna organizacijska struktura predstavlja privremenu organizacijsku formu koja se
uspostavlja za realizaciju jednog odreenog zadatka odnosno projekta. 18
Prednosti takve
organizacije su potpuna usredotoenost grupa prema cilju emu pridonosi izravna
komunikacija unutar grupe. Projektna organizacija moe se primijeniti u okviru obavljanja
remonta eljeznike pruge. Na eljeznikoj mrei Republike Hrvatske trenutno se obavlja
remont pruge na dionici Dugo Selo - Krievci. Grupe koje rade na tome projektu rade
iskljuivo tu dionicu neovisno o stanju na ostatku mree, ali je vano da se odreeni zadatak,
u ovom sluaju remont pruge obavi u odreenom vremenu i uz visoku kvalitetu u odnosu na
troškove.
suradnika prilikom stvaranja timova te izravni komunikacijski odnosi unutar tima. Takva
organizacija omoguava maksimalno iskorištavanje strunog znanja svakog pojedinog
suradnika u timu, a manjak hijerarhijskih odnosa, odnosno manji broj nadlenih osoba,
omoguava bolju koncentraciju na rad. Ovakva organizacija u eljeznikom prometu moe se
eventualno primijeniti kod izrade projekta, ali je rijetko u uporabi.
Kolegijalnom strukturom formiraju se odreene skupine i u okviru istih, toke kojima
upravlja izabrani predstavnik. Izabrani predstavnici, hijerarhijski su na istoj razini, ali se
mogu povezati u više specijalizirane skupine tzv. kolegije. Skupine se formiraju u odnosu na
specijaliziranu strunost pojedinca. Ovakvu strukturu karakterizira timski rad, gdje osoblje
radi zajedno na utvrivanju i rješavanju problema, a gdje se odluke donose kolektivno.
Kod amorfne organizacijske strukture nema horizontalnih, niti vertikalnih odnosa,
odnosno, ne postoje veze meu elementima organizacije, što znai potpuna autonomija
suradnika. Moe se koristiti kod poduzea koja rade na jednokratnim projektima, sa
nestrukturiranim zadacima koji trae veu kreativnost. Takva organizacija primjenjuje se
naješe u tvrtkama koje razvijaju razne programske aplikacije.
eljezniki sustav je vrlo sloen te se u njemu povezuju razliiti elementi koji doprinose
sigurnom i uinkovitom odvijanju prometa. Kolegijalna i amorfna organizacija omoguuju
radne uvjete bez previše nadzora te imaju veliku slobodu samostalnog donošenja odluka o
zadatku, a isto tako podjela radnog vremena ne mora biti tono utvrena. Takve strukture
18
12
nemogue je provesti iz razloga što eljezniki sustav iziskuje strogu strukturu koja osigurava
sigurno, uredno i nesmetano odvijanje prometa.
Budunost poduzea ovisi o uspješno razvijenoj strategiji, ime se lakše odabiru ciljevi
te gradi bolja i skladnija organizacijska struktura. Ispravno odabrana strategija za daljnje
napredovanje olakšava izbor ciljeva, odreivanje potrebnih kadrova, potrebne tehnologije te
potrebnih tehnikih sredstava. Zadaci omoguavaju pretvaranje ciljeva poduzea u dnevne
obaveze, zadatke obavljaju osobe kojima je dodijeljen odreeni zadatak koji se mora riješiti u
odreenom vremenu uz minimalne troškove što nam omoguuje dobre rezultate. Veliina i
broj zadataka ovisi o veliini poduzea, što je poduzee vee zahtjeva se vea organizacijska
struktura sa visokim stupnjem tehnološke opremljenosti. Takoer, što je vrlo bitno za
budunost poduzea jesu dobro profilirani kadrovi prema potrebama organizacije. Ljudski
potencijal, odnosno potencijal kadrova, sa svojim znanjima, vještinama, sposobnostima,
kreativnošu i inovativnošu, ine temelj uspješnog ostvarenja svake ljudske aktivnosti. U
konanici cilj poduzea koji se bavi pruanjem prijevozne usluge je ostvarenje prihoda,
odnosno profit.
4. STUDIJA SLUAJA H Cargo d.o.o
Trgovako društvo je pravna osoba iji su osnivanje i ustroj odreeni Zakonom o
trgovakim društvima. Trgovaka društva dijele se na društva osoba i društva kapitala.
Društva osoba su:
- javno trgovako društvo,
- komanditno društvo i
- gospodarsko interesno udruenje.
Društva kapitala su:
- dioniko društvo i
- društvo s ogranienom odgovornošu.
Društvo s ogranienom odgovornošu zakonom je definirano kao trgovako društvo u
koje jedna ili više pravnih ili fizikih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni
kapital. 19
Prilikom unosa uloga, osniva društva moe preuzeti više poslovnih udjela koji ne
moraju biti jednaki. Bitno je da ukupni iznos svih uloga odgovara iznosu temeljnog kapitala te
je vano naglasiti da ulozi ne mogu biti u vrijednosnim papirima. Temeljni kapital prilikom
osnivanja društva iznosi minimalno 20.000,00 kuna i mora biti izraen u kunama dok iznos
poslovnog udjela ne moe biti manji od 200,00 kuna. Glavno obiljeje društva s ogranienom
odgovornošu je ograniena odgovornost lanova društva, odnosno oni ne odgovaraju za
obveze društva.
Odnosi izmeu svih ulagaa kao i samo osnivanje društva temelji se na društvenom
ugovoru. U njemu je sadran niz podataka koji su bitni za osnivanje društva kao što su osobni
podaci o vlasniku, ime i sjedište tvrtke, predmet poslovanja društva, ukupni iznos temeljnog
kapitala kao i iznos svakog pojedinanog uloga osnivaa, odredbe o vremenskom periodu
poslovanja poduzea te prava i obveze koje lanovi imaju prema društvu i obrnuto.
Nakon sklapanja društvenog ugovora i uplate uloga potrebno je podnijeti prijavu za upis
u sudski registar. Za upis u sudski registar potrebno je imenovati jednog ili više lanova
uprave. Predanu prijavu za upis u sudski registar provjerava sud i ukoliko je sve ispravno
odnosno ako su predane sve potrebne isprave, društvo se upisuje u registar. Poslovodnu
19
14
funkciju društva obavlja uprava, koju ine jedan ili više direktora, a tijela uprave su skupština
i nadzorni odbor. 20
Uprava vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama lanova
društva i obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora, ako ga društvo ima. Ukoliko neka
pitanja glede naina rada uprave nisu definirana društvenim ugovorom ili Zakonom o
trgovakim društvima, mogu se urediti posebnim aktom kojeg donosi uprava. Ako uprava ima
više lanova, a društvenim ugovorom nije drugaije odreeno, svi lanovi zajedno
poduzimaju radnje potrebne za voenje poslova društva, osim ako postoji opasnost od toga da
se radnje pravodobno ne poduzmu. 21
Nadlenost skupštine odreena je društvenim ugovorom. Skupština odluuje o
pitanjima koja se odnose na financijska izvješa i izvješa o stanju društva, zahtjeve za
uplatama uloga, imenovanje i opoziv lanova uprave kao i lanova nadzornog odbora, podjeli,
spajanju i povlaenju poslovnih udjela, davanje prokure, mjere za ispitivanje i nadzor
poslovanja, izmjena društvenog ugovora i još razna pitanja.
Društvo s ogranienom odgovornošu mora imati nadzorni odbor: 22
- ako je prosjean broj zaposlenih u godini vei od 200,
- ako je za to društvo, koje obavlja odreenu djelatnost, propisano posebnim
zakonom,
- ukoliko je temeljni kapital vei od 600.000,00 kuna te ima više od 50 lanova
- ako društvo jedinstveno vodi dionika društva ili društva s ogranienom
odgovornošu koja moraju imati nadzorni odbor ili u društvima sudjeluje više od
50% s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu
- ako je društvo ujedno i komplementar u komaditnom društvu, a prosjean broj
zaposlenih u oba društva je vei od 200.
Nadzorni odbor sastoji se od najmanje tri lana, a statutom odnosno društvenim
ugovor se moe odrediti i vei broj lanova s time da njihov broj mora biti neparan.
H Cargo d.o.o. je društvo s ogranienom odgovornošu koje se bavi javnim
eljeznikim prijevozom tereta u domaem i meunarodnom eljeznikom i kombiniranom
prometu te raznim djelatnostima vezanim uz proces prijevoza kao što su: 23
20
Zagreb, 2016. 21
Ibid. 23
- ostale pratee djelatnosti u prijevozu,
- javni prijevoz tereta u domaem i meunarodnom cestovnom prometu,
- usluge skladištenja,
- kupnja i prodaja robe,
- usluge otpremništva,
- usluge vlakopratnje (usluge pratnje teretnih vlakova za druge tvrtke) te
- popravak i odravanje eljeznikih vozila (manji popravci vagona drugih
eljeznikih uprava, kao i buduih eljeznikih prijevoznika u RH).
H Cargo d.o.o. posjeduje i društva koja su u 100 postotnom vlasništvu, tako zvane
tvrtke keri i to Agencija za integralni transport - AGIT d.o.o, Odravanje vagona d.o.o.,
Radionica eljeznikih vozila akovec d.o.o. te Remont i proizvodnja eljeznikih vozila
Slavonski Brod d.o.o. Isto tako, H Cargo d.o.o. posjeduje i društva koja su u njegovom
djelominom vlasništvu. U društvu Robno-transportni centar Brod d.o.o. ima 51%-tni udio,
CROKOMBI d.o.o. 47,09%-tni udio i u društvu Cargo centar Zagreb ima udio od 20%.
U društvu s ogranienom odgovornošu H Cargo d.o.o. zaposleno je 1.608
zaposlenika od kojih se na direkciju odnosi 186 zaposlenika dok je u regionalnim podrujima
zaposleno 1.422 radnika.
Organizacija društva H Cargo d.o.o. temelji se na Zakonu o eljeznici, Zakonu o
sigurnosti i interoperabilnosti eljeznikog sustava, Zakonu o trgovakim društvima te Izjavi
o osnivanju društva. Organizacija jedinica i organizacija rada u jedinicama, dunosti, ovlasti,
obaveze te prava radnika koji imaju poloaj nadreenog radnika ureeni su Pravilnikom o
organizaciji H Cargo d.o.o.
Izvor: Slubeni vjesnik 17/2017 (u prilogu), Operativni plan provedbe politike sigurnosti H Carga d.o.o za
2017. godinu
Poslovnu funkciju H Carga d.o.o. obavlja uprava - direktor, a od dana 17. svibnja.
2017. nakon odrane sjednice Skupštine H Carga d.o.o. tu funkciju obnaša eljko Pokrovac,
dipl. oec. Tijelo uprave je skupština koju ini ministar mora, prometa i infrastrukture, a
trenutni ministar je Oleg Butkovi, dipl. ing. S obzirom da je H Cargo d.o.o društvo s više
17
od dvjesto zaposlenih tijekom godine kao što nalae Zakon o trgovakim društvima mora
imati i nadzorni odbor. Nadzorni odbor sastoji se od predsjednika, zamjenika predsjednika te
lana koji predstavlja radnike. Funkciju predsjednika obavlja dr. sc. Borna Abramovi,
zamjenik predsjednika mr. sc. Tomislav Ostoji te predstavnik radnika elimir Hali.
Organizacijsku strukturu društva ini nekoliko organizacijskih jedinica: 24
- ured uprave,
- centar za podršku RCS korisnicima (IS Cargo)
- sluba za sustav upravljanja sigurnošu i zaštitu na radu, zaštitu od poara i
zaštitu okoliša,
- centar za osposobljavanje strojovoa,
opi poslovi te komercijalni poslovi,
- regionalna podruja H Carga d.o.o.: Zapad, Jug, Istok i Centar te
- podruni centar, podruni TPV i podruna vua vlakova.
4.1. Ured uprave
Ured Uprave obavlja poslove vezane za organizaciju sastanaka i korespondenciju s
meunarodnim eljeznikim organizacijama, udrugama, dravnim i drugim tijelima,
aktivnosti vezane za vanjsku i unutarnju javnost te aktivnosti vezane za multilateralno-
bilateralne odnose sa stranim eljeznikim upravama i organizacijama. Nadalje, obavlja
poslove nakladništva za potrebe Društva te poslove organizacije i operacionalizacije nastupa
tvrtke na sajmovima i strunim skupovima. Uz navedeno, obavljaju se poslovi vezani za
implementaciju ISO normi, izrade programa audita i organizacije sustava upravljanja
kvalitetom. 25
Voditelj ureda uprave organizira, koordinira i upravlja radom ureda. U uredu
uprave svoju djelatnost obavljaju i glavni inenjer za sustave upravljanja kvalitetom, struni
suradnik za meunarodne odnose te struni suradnik za odnose s javnošu i protokol.
Poslovi koje obavlja ured uprave su:
- organizacija i priprema strunih materijala za Upravu,
- suradnja s dravnim i upravnim tijelima,
24
Ibid.
18
- poslovi vezani za organizaciju sastanaka i korespondenciju s meunarodnim
eljeznikim organizacijama i udrugama,
- poslovi vezani uz lanstvo H Carga d.o.o. u meunarodnim eljeznikim
organizacijama i regionalnim interesnim skupinama te
- izrauje dokumentaciju upravljanja kvalitetom.
Ured uprave, takoer, upravi društva predlae ciljeve i politiku kvalitete za što
uspješnije poslovanje te provodi aktivnosti vezane uz primjenu ISO normi u poslovanje H
Carga d.o.o. na svim razinama upravljanja.
4.2. Sluba za IT
Sluba za informacijsku tehnologiju (IT) bavi se upravljanjem IT servisima i uslugama
u skladu s najnovijim metodologijama, prati razvoj i predlae uporabu najnovijih IT
tehnologija te prua tehniku podršku unutar svoje domene. U slubi za IT postoje tri radna
mjesta: šef slube, glavni inenjer za IT sustave te referent za IT sustave, data warehouse,
SIP, BI, i RailDatu. Šef slube utvruje godišnji plan rada slube te rukovodi njezinim radom,
planira i sudjeluje pri izgradnji informacijskih sustava, s ciljem postizanja optimalnog
informacijskog sustava. Glavni inenjer za IT sustave i referent za IT sustave imaju niz
zadataka koji se u konanici odnose na funkcionalnost i optimizaciju informacijskog sustava.
Zadaci koje obavlja IT sluba: 26
- priprema i sudjeluje u izradi informatikih rješenja za tehnologiju i poslovanje,
- prati nova dostignua i rješenja u ICT tehnologijama te predlae nain korištenja
istih,
rješenja u uporabi i novo nabavljenih rješenja za postizanje cjelovitosti
informacijskog sustava društva,
- komunicira i priprema ugovore s internim i eksternim davateljima usluga,
- prua potporu korisnicima osobnih raunala,
- sudjeluje u obrazovanju krajnjih korisnika pojedinih sustava,
26
19
- nadzire izradbu projektne dokumentacije,
- stvara uvjete za stalnu suradnju prilikom razmjene podataka s drugim eljeznikim
upravama,
- sudjeluje u radu ekspertnih timova Raildate te surauje sa HIT-RAILOM,
- sudjeluje na UIC-eovim poslovnim konferencijama,
- izrauje tehnološko-informatike podloge za razvoj programskih rješenja te
- administrira internet domenama H Carga d.o.o.
4.3. Centar za podršku RCS korisnicima (IS Cargo)
Centar za podršku RCS korisnicima kontinuirano prati rad IS Cargo sustava, radi na
poboljšanju njegove funkcionalnosti, analizira njegov rad te predlae izmjene i nadopune
sustava. Glavni koordinator bavi se organizacijom i koordinacijom, te nadzorom i
upravljanjem centra za podršku RCS korisnicima dok ostali koordinatori rade izravno na
rješavanju moguih problema te obavljaju razne poslove po nalogu neposredno nadreenog.
Centar obavlja poslove koji se odnose na: 27
- otklanjanje grešaka u sustavu,
- prikupljanje informacije o greškama,
- podršku korisnicima sustava,
funkcionalnosti u sustavu,
- planiranje, organiziranje i provedbu edukacije korisnika sustava,
- voenje projekata koji se odnose na informatizaciju H Carga d.o.o. te
- izradu i dopunjavanje dokumentacije i upute za rad sustava.
27
20
4.4. Sluba za sustav upravljanja sigurnošu i zaštitu na radu, zaštitu od poara i zaštitu
okoliša
Pitanje zdravlja i sigurnosti na radu ima vrlo znaajan utjecaj na poslovanje, a
primjena sustava upravljanja zdravljem i sigurnošu na radu odreena je Zakonom o zaštiti na
radu te je vrlo vano podruje u poslovanju svih poduzea. Uz to, svako poduzee je duno
raditi izvještaje o provedbi zdravstvene zaštite i sigurnosti na radu te iz tog proizlazi potreba
za stalnim praenjem stanja predanosti poduzea politici zaštite zdravlja i sigurnosti svojih
radnika.
U cilju zaštite od poara poduzima se niz raznih mjera kojima se poduzimaju radnje za
otklanjanje opasnosti od nastanka poara, rano otkrivanje, obavješivanje te sprjeavanje
širenja i uinkovito gašenje poara te još niz mjera koje su odreene Zakonom o zaštiti od
poara. 28
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okoliša, ouvanje biološke i
krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji
nain za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog ivota i temelj odrivog razvitka. 29
U Slubi za sustav upravljanja sigurnošu i zaštitu na radu, zaštitu od poara i zaštitu
okoliša obavljaju se poslovi kontrole i nadzora nad sigurnim tijekom prometa, zaštite na radu,
zaštite od poara, zaštite okoliša. Svoj rad temelje na zakonskoj obvezi uspostave i
unapreenja sustava te kroz strunu pomo i unutarnji nadzor na podruju sigurnosti, zaštite
na radu, zaštite od poara i zaštite okoliša, sustava sigurnosti i ispravnosti vunih vozila. 30
Zadaci slube za sustav upravljanja sigurnošu i ZNR, ZOP I ZO: 31
- kontrola sigurnog tijeka eljeznikog prometa,
- istraga izvanrednih dogaaja,
- primjena propisa pri preuzimanju, prijevozu, vaganju pošiljaka, manevriranju i
tehnikom pregledu vuenih vozila i vlakova te pri izdavanju robe i opasnih tvari,
- kontrola prilikom odravanja vagona,
- sudjelovanje pri izradi godišnjeg operativnog plana provedbe politike sigurnosti
H Carga d.o.o.,
28
Zakon o zaštiti okoliša, Narodne Novine, br. 110/07 30
Slubeni vjesnik H Cargo d.o.o., Zagreb, br.13. 31
Ibid.
21
- sudjelovanje prilikom donošenja ciljeva društva za odravanje i poboljšavanje
sigurnosti te prilikom izrade postupaka i procjene rizika i primjeni mjera kontrole
rizika,
- suradnja s resornim ministarstvom i drugim ministarstvima kao i s inspekcijama
vezano uz sigurno i uredno odvijanje eljeznikog prometa te
- unutarnji nadzor regionalnih podruja H Carga d.o.o.
Sluba se bavi unapreivanjem sigurnosti sa svih aspekta zaštite radnika kao i
pruanjem strune pomoi radnicima vezano za pravne okvire zaštite na radu, zaštite okoliša i
zaštite od poara.
4.5. Sluba za kontroling i upravljanje rizicima
Kontroling jedna je od najvanijih rukovodeih funkcija kojom se prua potrebna
struna pomo prilikom odluivanja, koordinacije i integracije. To je vana funkcija jer
pomae u provjeri pogrešaka i poduzimanju korektivnih mjera kako bi se odstupanje od
standarda minimiziralo, a navedeni ciljevi organizacije postigli na eljeni nain.
Upravljanje rizicima znai pravovremeno suoavanje s moguim dogaajima,
uincima i posljedicama kako bi se u budunosti mogle poduzeti mjere za sprjeavanje
odnosno minimaliziranje moguih nepovoljnih posljedica. Uoavanje moguih rizika
omoguava poduzimanje sankcijskih mjera kako bi se izbjegle negativne posljedice, odnosno
kako bi se sprijeili nepotrebni financijski troškovi.
Sluba za kontroling i upravljanje rizicima obavlja poslove planiranja, kontrolinga,
korigiranja i usmjeravanje poslovnog rezultata u planirane okvire, istraivanja trišta i
poslove upravljanja rizicima. Predstavlja strunu pomo menadmentu u procesima
upravljanja i odluivanja, a realizira se kroz planiranje, budetiranje, analizu poslovnog
rezultata, unapreenje sustava informiranja, sastavljanja i prezentiranja financijskih i drugih
izvještaja. 32
Poslovi koje obavlja sluba za kontroling i upravljanje rizicima su: 33
- usklaivanje planiranja, informiranja, mjerenja i nadziranja potencijalnih rizika te
analiza i kontrola zbog ostvarenja temeljnog cilja,
32
Ibid.
22
- sudjelovanje u odreivanju strateških ciljeva i poveanju uinkovitosti poslovanja
H Carga d.o.o.,
- izradba izvješa o poslovanju za Upravu društva, Nadzorni odbor, Skupštinu,
ministarstva i Vladu RH,
- izrada poslovne analize kao i praenje poslovne uinkovitosti,
- kontrola provedbe planova po organizacijskim jedinicama i drugim mjerilima,
- praenje poslovnih rezultata,
- sudjelovanje pri izradi i razvoju investicijskih projekata te
- prati ostvarenje neposrednih i financijskih pokazatelja po organizacijskim
jedinicama.
4.6 Centar za osposobljavanje strojovoa
Prema prometnom pravilniku strojovoa je radnik koji upravlja vunim vozilom kod
vonje vlaka i manevriranja. Za upravljanje vunim vozilom strojovoa mora imati srednju
strunu spremu to jest mora proi obuku koja traje minimalno šest mjeseci te poloen struni
ispit.
- izradi planove potrebne za pouavanje i struno osposobljavanje strojovoa,
- izradi odgovarajue programe za teorijsko i praktino osposobljavanje,
- provodi redovite i izvanredne provjere znanja,
- osigura propisane uvjete za struno osposobljavanje,
- pripremi sustave za evidentiranje aktivnosti vezanih uz osposobljavanje,
ukljuujui podatke o sudionicima, trajanju i namjeni osposobljavanja,
- izdaje odgovarajua uvjerenja i potvrde te vodi odgovarajui registar,
- surauje s odgovarajuim ministarstvima i agencijama te
- provodi sve aktivnosti vezane uz osposobljavanje strojovoa sukladno sa
europskim direktivama i pravilnicima.
23
4.7 Poslovno podruje
Poslovno podruje društva H Cargo d.o.o. podijeljeno je na pet podruja i to:
- prodaja,
- tehnologija,
- financije,
- komercijalni poslovi.
4.7.1 Poslovno podruje - prodaja
Podruje prodaje bavi se poslovima koji se odnose na prodaju usluga eljeznikog
prijevoza robe na meunarodnom i domaem trištu kao i prodaja usluga intermodalnog
prijevoza što je svrha i cilj svakog eljeznikog prijevoznika. Poslovi prodaje, obrauna
troškova i frakturiranja korisnicima obavljaju se u slubi za prodaju te posredno u regionalnim
podrujima H Carga d.o.o.
Sluba za prodaju bavi se prodajom usluga eljeznikog prijevoza na unutarnjem
trištu, tranzitnim smjerovima i intermodalnom prijevozu te kod lukog uvoza i izvoza, na
kopnenim uvozno/izvoznim smjerovima, izrauje ugovore i korisnike tarife, obrauje
reklamacije, daje upute za obraun usluga i prati koliinu obavljenog prijevoza. Isto tako,
sluba se bavi poslovima: 35
- izrade mjerila za izradu popisa korisnika prijevoznih usluga,
- pratnje provedbe prijevoza po korisnikim tarifama za korisnike prijevoznih
usluga,
- rukovoenja rauna o kvaliteti usluga i komunikacije s korisnicima prijevoznih
usluga na obraunu, fakturiranju i naplati,
- rješavanja reklamacija,
isplate refakcija i
-
24
4.7.2 Poslovno podruje - tehnologija
Podruje tehnologije obavlja niz poslova širokog spektra, a sve to obavlja se u Slubi
za prijevoznu tehnologiju i gospodarenje vagonima, Slubi za upravljanje i izvršenje
prijevoza, Slubi za tehnologiju vue i tehniki pregled vagona, Slubi za odravanje
lokomotiva i vagona te u regionalnim podrujima H Carga d.o.o.
Poslovi iz podruja tehnologije se odnose na: 36
- upravljanje prijevozom,
- izradu i tumaenje propisa, tarifa, upravljanja teretnim vagonima, praenja
izvršenja prijevoza i operative,
- izradu turnusa lokomotiva i strojnog osoblja,
- organiziranje rada strojnog osoblja i lokomotiva u skladu s turnusima,
- odravanje teretnih vagona i lokomotiva,
- planiranje i praenje troškova odravanja vagona, tehnikog pregleda vagona,
operative i tehnologije TPV-a, te
- planiranje i praenje troškova tehnikog pregleda lokomotiva.
4.7.3. Poslovno podruje - financije
Financije su nezaobilazni dio svakog poslovnog procesa, vanost financija proizlazi iz
njihovog djelovanja to jest povezivanja funkcije pribavljanja i funkcije korištenja kapitala.
Poslovi vezani uz financije obavljaju se u Slubi za financijsku operativu i raunovodstvo,
Slubi za obraun i kontrolu troškova prijevoza, a dio poslova obavlja se i u regionalnim
podrujima.
- naplatom potraivanja od kupaca,
- plaanjem ulaznih rauna dobavljaa,
- voenjem kunskog i deviznog blagajnikog poslovanja,
- obraunom i kontrolom kamata,
- provedbom i kontrolom popisa kratkotrajne i dugotrajne materijalne imovine te
- obavlja poslove vezane za koordinaciju s ovisnim društvima.
36
Ibid.
25
Poslovi koji se obavljaju u Slubi za obraun i kontrolu troškova prijevoza: 38
- provjera ispravnost rauna i raunskih isprava u blagajni otpreme i prispijea,
- kontrola zaraunatih prijevoznih troškova,
- sastavlja obraune za fakturiranje, meunarodne obraune te kontrolira obraune
drugih eljeznikih uprava,
rauna troškova u gotovu zaraunate i nezaraunate u gotovu te
- kontrola vagonske dangubnine i stajarine kod blagajni otpreme i prispijea kao i
drugih sporednih naknada iz ugovora o prijevozu.
4.7.4 Poslovno podruje - ljudski potencijali, pravni i opi poslovi
Ljudski potencijali predstavljaju radnu snagu te je jedan od najznaajnijih resursa
poduzea. Radnici su dragocjenosti svake organizacije tim više što se njihova vrijednost
poveava razvojem, daljnjim obrazovanjem i savladavanjem novih vještina.
Poslovno podruje Ljudski potencijali, pravni i opi poslovi obuhvaa poslove:
- izrade akata i dokumenata za cijelo Društvo,
- davanja strunih mišljenja,
- zastupanja H Carga d.o.o. pred sudovima i drugim dravnim tijelima,
- utvrivanja i predlaganja poslovne politike upravljanja ljudskim potencijalima,
- vezane za europsko javno pravo, metodologiju i provedbu sukladno poslovnim
ciljevima društva,
- trajnog oblikovanja i organizacije edukacije prema obaveznim i posebnim
programima,
- pripreme i obrauna plaa.
Navedeni poslovi obavljaju se unutar Slube za ljudske potencijale, pravne i ope
poslove.
38
26
Poslovno podruje Komercijalni poslovi obuhvaa poslove: 39
- razvoja, investicija i upravljanja nekretninama u vlasništvu H Carga d.o.o.,
- pripreme i provoenje postupka nabave roba, radova i usluga te
- zaprimanja, skladištenja i izdavanja robe sa skladišta.
Podruje komercijalnih poslova sudjeluje u izgradnji razvojnih projekta, pripremi i
kontroli investicija, predlae poboljšanja i racionalizaciju u radu, prati stanje nekretnina H
Carga d.o.o., ulae u njih te ih daje u najam. Nabava robe, radova i usluga obavlja se sukladno
Planu nabave pridravajui se pritom propisanih zakona u podruju javne nabave. Skladišno
poslovanje H Carga d.o.o. obavlja se putem centralnog skladišta u Zagrebu i pripadajuih
skladišta. 40
4.8 Regionalna podruja H Carga d.o.o.
Regionalna podruja H Carga d.o.o. podijeljena su na etiri cjeline: Zapad, Jug, Istok
i Centar. U regionalnim podrujima H Carga d.o.o. obavljaju se svi poslovi vezani uz
osnovnu funkciju H Carga d.o.o., kao što su: 41
- preuzimanje pošiljaka na prijevoz,
- obraun usluga prijevoza, doprema i otprema vagona te
- drugi poslovi vezani uz prijevoz pošiljaka koji se odnose na vaganje pošiljaka,
manevriranje, tehniki pregled vagona i vlakova, obavljanje djelatnosti vue,
skladištenje i drugo.
Ukupni broj zaposlenih u pojedinim regionalnim podrujima prikazan je u tablici 1. Iz
nje se vidi da je najvei broj zaposlenih u regionalnom podruju Centar i to 506 zaposlenika, a
razlog tome je eljezniki vor Zagreb u kojem se sjee veliki broj eljeznikih pruga te je
39
Ibid. 41
Ibid.
27
potreba za radnicima samim time vea. U regionalnom podruju Zapad zaposleno je 363
radnika, Istok 278 radnika te u podruju Jug 275 radnika.
Tablica 1. Ukupni broj zaposlenih po regionalnim podrujima
Zapad Jug Istok Centar Ukupno
Reija 14 18 17 27 76
Izrada 349 257 261 479 1.346
Ukupno 363 275 278 506 1.422
Izvor: izradila autorica prema Slubeni vjesnik H Cargo d.o.o., Zagreb, 2016., br.13.
28
organizacijske strukture. Prilikom odabira organizacijske strukture treba biti paljiv te uzeti u
obzir uvjete u kojima poduzee posluje. Odabir ovisi o veliini poduzea, broju zaposlenih,
djelatnosti koju obavljaju te o nizu imbenika koji su bitni za poslovanje. Stoga svako
poduzee ima svoju jedinstvenu organizacijsku strukturu. Organizacijskom strukturom
definiran je rad svih zaposlenika koji sudjeluje u stvaranju krajnjeg proizvoda odnosno
prijevozne usluge. Analizom poduzea moe se uvidjeti koliko je zapravo vano prepoznati
imbenike koji nam utjeu na oblikovanje organizacije jer na taj nain moemo jednostavno
korigirati te oblikovati organizacijsku strukturu poduzea.
H Cargo d.o.o. je poduzee s više od 1.600,00 zaposlenih te je vrlo vano s obzirom
na njegovu djelatnost pruanja prijevoznih usluga da organizacija i podjela poslova budu
jasno definirani kako bi se sprijeili mogui nepogodni dogaaji. Društvo je organizirano po
principu linijske strukture i to tako da najveu ulogu prilikom organiziranja ima uprava. Kao
što je ve navedeno u radu, organizaciju eljeznikog robnog prijevoznika nije mogue
provesti pomou funkcijskih i organskih struktura ve samo pomou linijskih. Razlog tome je
što prijevoz eljeznicom zahtjeva visoku sigurnost i tonost prijevoza te nema mjesta
pogreškama jer svaka pogreška poduzee ošteuje što materijalno, a što financijski. Linijske
strukture kod prijevoznika robe su vrlo efikasne s obzirom na to da su jasno hijerarhijski
posloene odgovornosti ime je tono odreena ovlast svakog zaposlenika.
Organizacija uvelike utjee na kvalitetu poslovanje poduzea. Kako bi se poboljšala
kvaliteta, a samim time i produktivnost poduzea potrebno je restrukturirati poduzee.
Restrukturiranje nam omoguuje drugaiji pristup poduzea na trištu eljeznikih usluga što
u konanici naješe dovodi do poveanja kvalitete i obima pruanja usluga. Problem koji se
vee uz restrukturiranje poduzea jest gubitak radnih mjesta stoga je to jedan od najveih
problema prilikom provedbe. Moe se rei da je trenutna organizacija H Carga d.o.o.
donekle uinkovita. S obzirom da je hrvatsko trište eljeznikih usluga liberalizirano i da ve
sada broji nekoliko stranih operatera, restrukturiranje bi omoguilo H Cargu d.o.o. bolji
poloaj na liberaliziranom trištu. Svoju konkurentnost na trištu H Cargo d.o.o. svakako
treba zasnivati na organizaciji koja omoguuje odvijanje cjelokupnog procesa pruanja
prijevoznih usluga brzo i efikasno na zadovoljstvo krajnjeg korisnika.
29
LITERATURA
KNJIGE:
2. Badanjak, D., Bogovi, B., Jeni, V.: Organizacija eljeznikog prometa, Fakultet
prometnih znanosti, Zagreb, 2010.
3. Skoibuši Bukljaš, M., Radai, ., Jurevi, M.: Ekonomika prometa, Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb; 2011.
znanosti, Zagreb, 2010.
5. Abramovi, B.: Liberalization of railway market as a challenge for the national operator,
Globalization trends an their impact on the transport system in terms of the EU common
market, Universitiy of ilina, Streno 2012.
INTERNET IZVORI:
2. https://ec.europa.eu/transport/modes/rail/packages_en (Pristupljeno: srpanj 2017.)
4. http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/4th-railway-package/ (Pristupljeno: srpanj
prometnih znanosti, Zagreb, 2016.
3. Zakon o trgovakim društvima, narodne novine, br. 152/11
4. Zakon o zaštiti od poara, Narodne novine br. 92/10
5. Zakon o zaštiti okoliša, Narodne Novine, br. 110/07
6. Slubeni vjesnik H Cargo d.o.o., Zagreb, br.13/2016, Pravilnik o organizaciji H Cargo
d.o.o.
7. Slubeni vjesnik H Cargo d.o.o, Zagreb, br. 17/2017 (u prilogu), Operativni plan
provedbe politike sigurnosti H Carga d.o.o za 2017. godinu
30
Slika 3. Organizacijska struktura H Carga d.o.o.
31
32