vodiČ za razvoj ne aktivnosti kooperativnog … · broj postrojenja za anaerobnu digestiju manjih...
Post on 01-Mar-2020
1 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključEuropska komisija nisu odgovorne za bilo kak
VODIČ ZA RAZVOJ
KOOPERATIVNOG
PROČIŠĆAVANJA
TEHNOLOŠKO SVEUČILIŠTE U BEČUInstitut za kemijski inženjering
Istraživački odjel za Inženjering i simulacije toplinskog procesa
Promoviranje biometana zajedno s tržišnim razvojem kroz lokalno i regionalno
Projekt se nalazi u okviru Programa Inteligentna energija za Europu
izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
VODIČ ZA RAZVOJNE AKTIVNOSTI
KOOPERATIVNOG
PROČIŠĆAVANJA BIOPLINA
BIOMETAN PROIZVELI
TEHNOLOŠKO SVEUČILIŠTE U BEČU (AUSTRIA),Institut za kemijski inženjering
djel za Inženjering i simulacije toplinskog procesa
KAO DIO ISPORUKE:
Promoviranje biometana zajedno s tržišnim razvojem kroz lokalno i regionalno
partnerstvo
Projekt se nalazi u okviru Programa Inteligentna energija za Europu
odražava stajalište Europske unije. EACI i
NE AKTIVNOSTI
BIOPLINA U
(AUSTRIA),
djel za Inženjering i simulacije toplinskog procesa
Promoviranje biometana zajedno s tržišnim razvojem kroz lokalno i regionalno
Projekt se nalazi u okviru Programa Inteligentna energija za Europu
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Broj ugovora: IEE/10/130
Referenca isporuke: Task 3.1.2
Datum isporuke: prosinac 2012.
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Sadržaj
1. Uvod i pregled ......................................................................................................................... 4
2. Opcije prijenosnog pročišćavanja plina ................................................................................... 6
3. Plinovod sirovog bioplina i centralizirano pročišćavanje bioplina ........................................ 15
4. Primjeri inicijativa kooperativnih pročišćavanja bioplina ...................................................... 20
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
1. Uvod i pregled Pročišćavanje bioplina i proizvodnja biometana predstavlja danas najsuvremeniji postupak
separacije plinova. Na tržištu su već dostupne razne tehnologije koje su se pokazale tehnički i
ekonomski izvedivim, pomoću kojih se lako proizvodi biometan dovoljne kvalitete za korištenje
kao pogonsko gorivo u vozilima ili za utiskivanje u mrežu prirodnog plina. No bez obzira, još
uvijek se nastavljaju intenzivna istraživanja kojima bi se optimirale i dodatno razvile navedene
tehnologije te jednako tako primijenile najnovije tehnologije u području pročišćavanja plina. Sve
tehnologije imaju svoje prednosti i nedostatke i odabir najekonomičnije opcije za određeno
postrojenje za anaerobnu digestiju nije uvijek jednostavno. U svrhu olakšavanja razvoja projekta
u tom području, u okviru Projekta IEE pod imenom Bio-methan Regions, pripremljeno je
nekoliko izvještaja te ponuđeno više praktičnih alata. Ti dokumenti sadrže "Pregled tehnologije
od bioplina do biometana" te "Biometan kalkulator". Cilj ovog izvještaja je proširenje tih
informacija i smjernica prema mogućnostima kooperativnog pročišćavanja bioplina u proizvodnji
biometana.
Kao i svaka tehnologija, tako i pročišćavanje bioplina pokazuje znatan utjecaj kapaciteta
postrojenja na specifične troškove dobivenog proizvoda. Kao posljedica toga, proizvodni troškovi
kubičnog metra biometana znatno rastu za bilo koju tehnologiju pročišćavanja pri kapacitetu
postrojenja od 70m³/h sirovog bioplina ili manje. Stoga nije moguće provesti ekonomski izvedivo
pročišćavanje bioplina ukoliko su veličine postrojenja previše male. Slika 1 prikazuje ekonomiju
razmjera za različite tehnologije pročišćavanja bioplina uzimajući u obzir prosječni sastav sirovog
bioplina te pročišćavanje do utiskivanja u mrežu prirodnog plina. Troškovi proizvodnje sirovog
bioplina su zanemareni. Rezultati su postignuti primjenom spomenutog "Biometan kalkulatora".
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Slika 1: Ekomomija razmjera: opadanje ukupnih specifičnih troškova proizvodnje biometana
ovisno o kapacitetu sirovog bioplina za različite tehnologije pročišćavanja bioplina
Zanemarujući apsolutne brojke u ovoj slici, jasno je da se manja postrojenja za anaerobnu
digestiju ne mogu na ekonomičan način nadopuniti s jedinicom za pročišćavanje plina. Budući da
pratimo veliki broj postrojenja ove veličine, pa čak i manje, postavlja se pitanje je li moguće
pronaći mogućnost kooperativne proizvodnje biometana koja omogućuje ekonomičnost
cjelokupne operacije. Udruženim pročišćavanjem sirovog bioplina koje bi proizvodio određeni
broj postrojenja za anaerobnu digestiju manjih razmjera, iskoristila bi se ekonomija razmjera te
bi se omogućio odabir između velikog broja mogućih tehnologija pročišćavanja. Osim toga,
održavanje i popravak centraliziranih postrojenja za pročišćavanje moglo bi se provoditi na
učinkovitiji način.
Postoji veliki broj različitih mogućih primjena kooperativnog pročišćavanja bioplina koja se u
osnovi mogu podijeliti na dva različita koncepta:
• Veća prijenosna jedinica za pročišćavanje plina koja se prevozi između uključenih
postrojenja za anaerobnu digestiju te je u pogonu određeni postotak dana. Tome treba
pridodati i dovoljan kapacitet skladištenja sirovog bioplina na postrojenju za
anaerobnu digestiju te prijenosni spremnik za skladištenje biometana. Isto tako, ova
opcija uključuje znatne zahtjeve spram logistike.
0
50
100
150
200
250
300
0 50 100 150 200 250
raw biogas capacity [m³/h]
ov
era
ll s
pe
cifi
c co
sts
of
bio
me
tha
ne
pro
du
ctio
n [
€ct
/m³
bio
me
tha
ne
] Gaspermeation
PSA
Amine scrubbing
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
• Plinovod sirovog bioplina koji sakuplja bioplin iz decentraliziranih postrojenja za
anaerobnu digestiju te ga provodi do centraliziranog objekta za pročišćavanje. U tom
slučaju mora se provesti barem osnovno pročišćavanje na samom mjestu
decentraliziranih AD postrojenja kako bi se plinovod zaštitio od korozije, začepljenja i
obraštanja.
Treća opcija kombiniranja manjih AD postrojenja u jedno veliko centralizirano postrojenje nije
obuhvaćena ovim izvještajem. Mogućnost punjenja sirovog plina u prijenosni spremnik za
skladištenje na decentraliziranim AD postrojenjima te isporuka centraliziranom postrojenju za
pročišćavanje također nije uzeta u obzir iz ekonomskih razloga. Zbog visokog postotka ugljičnog
dioksida u sirovom bioplinu, tlak spremnika je vrlo ograničen kako bi se izbjegla nepoželjna
kondenzacija ugljičnog dioksida. Stoga su volumeni, potrebni pri transportu, preveliki.
2. Opcije prijenosnog pročišćavanja plina Prva mogućnost kojom bi se postrojenje za pročišćavanje bioplina dijelilo među određenim
brojem manjih AD postrojenja podrazumijeva izgradnju prijenosne jedinice za obradu plina koja
se može prevoziti od jednog do drugog AD postrojenja. Nakon što se ona priključi na
postrojenje, pročišćava se sirovi bioplin koji je pohranjen na AD postrojenju te se zatim, čim se
isprazni spremnik sirovog plina, postrojenje za pročišćavanje premješta na sljedeće AD
postrojenje.
Slika 2 daje shematski prikaz jedne mogućnosti prijenosnog pročišćavanja bioplina za
kooperativnu biometansku proizvodnju. U tom prikazu, decentralizirana AD postrojenja imaju
posebne spremnike za skladištenje sirovog bioplina, te postrojenje za pročišćavanje bioplina
rotira između raznih AD postrojenja u kooperaciji. Uz to, prijenosni sustav za skladištenje
biometana omogućuje isporuku proizvedenog biometana do udaljene točke uporabe
biometana.
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Slika 2: Jedna od mogućnosti prijenosnog pročišćavanja bioplina za kooperativnu proizvodnju
biometana primjenom prijenosnih spremnika za skladištenje biometana; Izvor: Tehnološko
sveučilište u Beču
Prije svega, potrebno je naći tehnologiju koja:
• se može postaviti na samostalnom prijenosnom spremniku i male je kilaže, te je
jednostavne i čvrste konstrukcije
• dobro podnosi transportna opterećenja (udarce, temperature) i višekratnu montažu
• podnosi brze postupke paljenja i gašenja, pokretanja/zaustavljanja uz visoku
učinkovitost postrojenja čak i pri niskim temperaturama
• je što ekonomičnija, zato što prijevoz uključuje i zastoje, smanjenu uporabu
postrojenja te više specifične troškove
• može podnijeti različite kvalitete sirovog bioplina u različitim postrojenjima AD s
obzirom na sadržaj metana i komponente u tragovima
Takva ograničenja su vrlo zahtjevna i trenutno je malo dostupnih tehnologija koje se mogu
smatrati odgovarajućim za izgradnju prijenosne jedinice za pročišćavanje bioplina. Obično se
mogu isključiti jedinice za pročišćavanje biološkim pranjem (scrubbing) zbog složenosti,
rukovanja s absorbentima i radne temperature. Isto vrijedi i za kriogene tehnologije ili
biološke/biokemijske sisteme. Kao rezultat toga, s tehničkog stajališta preostaju adsorpcija i
membranska tehnologija. Struktura troška uz kapacitete pokretanja/zaustavljanja dovode do
zaključka da je za prijenosnu primjenu najprikladnija tehnologija membrana za pročišćavanje
bioplina (permeacija plina). Ta tehnologija pročišćavanja bioplina pokazuje se ekonomičnom
P-7
raw
biogasDecentralised
AD plantraw biogas
storage
P-10
raw
biogasDecentralised
AD plantraw biogas
storage
P-8
raw
biogasDecentralised
AD plant
raw biogas
storage
P-9
raw
biogasDecentralised
AD plant
raw biogas
storage
Mobile biogas
upgrading plant
Mobile biomethane
storage
Biomethane
utilisation
Mobile biomethane
storage
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
(posebno za manje jedinice) te jednako tako i izdržljivom. Kao posljedica niske razine složenosti,
upravljanje operacijom je prilično jednostavno i automatizirano te je osigurana i visoka
izdržljivost i sigurnost postrojenja. Autori zaključuju da se najkompetitivnija prijenosna jedinica
za pročišćavanje može realizirati primjenom permeacije plina.
Pokazalo se da je moguće izgraditi cjelokupnu jedinicu za pročišćavanje bioplina, koja se sastoji
od kompresije, sušenja, završnog uklanjanja sumpora, uklanjanja ugljičnog dioksida primjenom
permeacije plina te kompresije visokog tlaka, u standardnom kontejneru od 20 stopa. Shema tog
postrojenja prikazana je na Slici 3. Prikazano postrojenje je projektirano tako da može podnijeti
kapacitet od 300m³/h sirovog bioplina, što je već relativno mnogo za prijenosnu primjenu. Kao
što se vidi, najviše prostora zauzimaju dva stupnja kompresije plina. Ukupna težina punog
kontejnerskog postrojenja za pročišćavanje je procijenjena na približno 13 tona. Slična
postrojenja (iako nisu prijenosna) već se primjenjuju u Austriji i Njemačkoj.
Slika 3: Shema prijenosne jedinice za pročišćavanje bioplina s kapacitetom od 300m³/h sirovog
bioplina upotrebom permeacije plina, montirana na standardni kontejner od 20 stopa; Izvor:
Tehnološko sveučilište u Beču
Predstavljeni pojednostavljeni prikaz postrojenja zanemaruje neophodnu preradu sadržaja
metana u otpadnom plinu. Obično se primjenjuje nisko kalorijsko spaljivanje ili katalitičko
oksidiranje, ovisno o proizvodnji metana u postrojenju za pročišćavanje plina. Dodavanje takvog
sustava opisanom konceptu pročišćavanja čini se mogućim.
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Slika 4: Sustavi plinskih spremnika niskog tlaka: balonski tip plinskog spremnika (gornji red
lijevo); vrećasti plinski spremnik (gornji red desno); plinski spremnik s membranskim
pokrovom na vrhu digestora (donji red lijevo); vanjski dvostruki membranski spremnik (donji
red desno) Izvori: Sattler AG i Panaqua AG
Neprekidni rad postrojenja za pročišćavanje na AD postrojenju nižeg kapaciteta zahtijeva
primjenu spremnika za skladištenje sirovog bioplina. Ovisno o veličini svih AD postrojenja u
kooperaciji, optimalna veličina spremnika za skladištenje plina može se izračunati ovisno o
planiranoj učestalosti seljenja postrojenja. Ovim se spremnikom može lako upravljati pri niskom
ili visokom tlaku za bolju iskorištenost volumena skladištenja. Ne preporuča se visok tlak
kompresije sirovog bioplina u svrhu skladištenja jer ugljični dioksid počinje kondenzirati već pri
srednjem tlaku u mješavinama sirovog bioplina. Posljedica toga su dvofazne mješavine koje su
vrlo nepovoljne za svaki koncept skladištenja. U svakom slučaju, sustav niskog tlaka će
vjerojatno biti ekonomski povoljniji od sustava srednjeg tlaka. Neki komercijalno dostupni
sustavi skladištenja sirovog bioplina prikazani su na Slici 4 i Slici 5. Budući da je niskotlačni
spremnik sirovog bioplina vrlo učestao te se primjenjuje čak i kod manjih AD postrojenja,
primjena takvog spremnika nije osnovni problem. Ipak, volumen koji je potreban za prijenosno i
neprekidno postrojenje za pročišćavanje bit će znatno veći.
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Slika 5: Sustav skladištenja sirovog bioplina pri višem tlaku: spremnik za skladištenje plina
(lijevo); jedinica za kompresiju i za ekspanziju (desno); Izvor: Panaqua AG
Ispostavlja se da su troškovi skladištenja sirovog bioplina vrlo širokog raspona, čak i za slične
koncepte. Cijene za sustave skladištenja niskog tlaka kreću se od 20€/m³ spremnika (jednostavni
vrećasti spremnik koji proizvodi BAUR GmbH) do 180€/m³ spremnika (spremnici balonskog tipa
te vrećasti koje proizvode tvrtke kao što su LIPP GmbH, MUCHE GmbH, ENTEC BIOGAS GmbH i
AAT GmbH). Uobičajene veličine spremnika su od 500 do 2.000m³. Plinski spremnici
membranskog pokrova na vrhu digestora ili post-digestora prevladavaju u rasponu od 25 do
55€/m³ (BAUR GmbH). Sustavi skladištenja za više tlakove obično su mnogo veći (50.000 do
250.000 m³STP) jer su apsolutni troškovi ulaganja relativno visoki. Rezultirajući specifični
troškovi su opet u rasponu od 25 do 35€/m³STP. Iz ovoga se može zaključiti da je utjecaj
spremnika za sirovi bioplin velik na ukupnu ekonomsku izvedivost. Troškovi sustava koji će se
upotrijebiti trebaju se što preciznije procijeniti tijekom provođenja studije izvedivosti.
Budući da mjesto uporabe biometana nije uvijek i mjesto proizvodnje, dodatno će trebati
upotrijebiti spremnik za skladištenje proizvedenog biometana. Taj spremnik trebat će biti
prijenosan te će se učestalo prevoziti na mjesto uporabe biometana, što može biti mrežna
pristupna točka gdje se biometan utiskuje u plinsku mrežu ili crpna stanica za (bio-) vozila (CNG)
na prirodni plin. Kako bi se olakšala brza, učinkovita i jednostavna logistika proizvedenog
biometana, izgradnja prijenosnog sustava za skladištenje plina trebala bi omogućiti brze
postupke punjenja i pražnjenja. Postoji nekoliko mogućnosti prijenosnih spremnika za stlačeni
plin i mnogi su već dostupni na tržištu. Slika 6 predlaže moguće opcije primjenom WAB sustava
za fleksibilne konfiguracije sklopa kamiona. Za njih je značajno da su relativno jeftine i
fleksibilne.
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Slika 6: Sustav prijevoza spremnika za stlačeni plin koji koristi WAB sustav: konstrukcijska
studija kamiona za prijevoz plina s 150 cilindara i 80 litara volumena pri 220 bara (lijevo);
izmjenjivi sustav prikolice (sredina); lakši kamion s izmjenjivim sklopom prikolice (desno);
Izvor: Güssing Energy Technologies GmbH, Schoon Fahrzeugsysteme
Slika 7: Sustav prijevoza stlačenog plina– Galileo sustav “virtualni plinovod”; Izvor: Galileo SA
Trenutno možda jedan od najrazvijenijih dostupnih sustava dobavlja GALILEO SA, poznata tvrtka
u području plina za stlačeni prirodni plin i naftu. Sustav koji je nazvan "virtualni plinovod"
pokrenut je na tržištu 1999. godine za fosilne zalihe prirodnog plina u udaljenijim regijama i
regijama bez mreže prirodnog plina. Slika 7 prikazuje dvije slike takvog sustava uključujući i
utovar/istovar modula. Jedan od tih modula zaprima do 1.500 m³STP plina. Galileo sustav
odlično ispunjava uvjete fleksibilnosti i jednostavnog rukovanja koji nastaju u široj mreži
udaljenijih postrojenja za proizvodnju biometana.
Ključni faktor za uspjeh opcije prijenosnog pročišćavanja bioplina je modernizirana logistika. Uz
jednostavan i standardiziran transportni sustav spremnika, od presudne su važnosti volumen,
tlak i učestalost prijevoza postrojenja za pročišćavanje i spremnika za skladištenje biometana.
Ovi parametri moraju se optimizirati za svaku novu lokaciju projektne realizacije kako bi se
postigla maksimalna učinkovitost te ekonomičnost. Budući da će vrijeme prijevoza postrojenja
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
za pročišćavanje i prijenosnih spremnika za skladištenje biti relativno malo po danu, preporuča
se prepuštanje ovog zadatka na izvršenje vanjskim transportnim poduzećima.
Valja napomenuti da prijevoz spremnika sa stlačenim plinom na cesti mora udovoljavati
relevantnim zakonodavnim okvirima dotične zemlje ili regije. Ovisno o zakonodavstvu, ti uvjeti
mogu uključivati početnu tipifikaciju prijevoznog sredstva u skladu s ADR-om (Europski ugovor o
međunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu), periodičnu kontrolu sistema
vozila i godišnju obnovu u skladu s ADR-om, pregled i potvrdu o primjerenosti spremnika za plin i
cijevi (npr. TUV), obuku i potvrdu o osposobljenosti vozača prema ADR-u.
Zaključak: Pri vrednovanju najkonkurentnije opcije koncepta prijenosnog pročišćavanja bioplina
valja biti dobro upoznat s lokalnim okolnostima. Posebno se treba ocijeniti broj i kapacitet
uključenih AD postrojenja, vremenski raspored proizvodnje, udaljenosti između postrojenja i
mjesta proizvodnje biometana kao i planirana uporaba biometana. Nakon toga, treba provesti
utemeljenu tehničko-ekonomsku procjenu (primjerice upotrebom "Kalkulatora biometana")
mogućih sistemskih konfiguracija kako bi se na kraju odabrala najprihvatljivija opcija. Studije
izvedivosti pokazuju da nije lako postići isplativo iskorištavanje takvih koncepata.
Primjer izračuna: Kako bi se stekao kratki uvid očekivanih graničnih uvjeta pružit ćemo kratak
numerički primjer za četiri AD postrojenja manjih razmjera koja zajedno sudjeluju u
pročišćavanju sirovog bioplina za proizvodnju biometana. Taj će se slučaj usporediti s drugim
slučajem odvojenih decentraliziranih postrojenja za pročišćavanje bioplina koja koriste istu
tehnologiju za pročišćavanje. Pročišćavanje bioplina je bilo predviđeno u svrhu utiskivanja u
mrežu (ovisno o kvaliteti plina), no pretpostavka je da mjesto za utiskivanje u plinsku mrežu nije
u blizini plinovoda. Stoga će se proizvedeni biometan morati stlačiti za transportne svrhe na 220
bara. To se odnosi na četiri decentralizirana postrojenja za pročišćavanje kao i za prijenosna
postrojenja za pročišćavanje. U oba slučaja, uključit ćemo u našu analizu visokotlačnu
kompresiju, no izostavit ćemo skladištenje i transportiranje biometana pod visokim tlakom kao i
samo mjesto utiskivanja u mrežu. Bilo kakvi troškovi proizvodnje sirovog bioplina također su
isključeni jer oni ne utječu na usporedbu između ova dva slučaja. Proveli smo optimizaciju malog
kapaciteta skladištenja te smo postavili realni vremenski raspored rada koji se treba obaviti
(troškovi volumena skladištenja sirovog bioplina su postavljeni na 50 €/m³). Granični uvjeti za
ovaj primjer izračuna dati su u Tablici 1, dimenzije spremnika za skladištenje predstavljaju prvi
rezultat stupnja optimizacije koji je usredotočen na minimalne troškove ulaganja.
Tablica 1: Granični uvjeti primjera izračuna kooperativnog pročišćavanja bioplina
Inicijativa za kooperativno pročišćavanje bioplina
Postrojenje Postrojenje Postrojenje Postrojenje
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
A B C D
Kapacitet sirovog bioplina [m³/h] 50 80 30 50
Trajanje skladištenja sirovog
bioplina [h]
41 38 43 41
Volumen skladištenja sirovog
bioplina [m³]
2050 3040 1290 2050
Bioplin četiri postrojenja s ukupnim kapacitetom od 210m³/h pročistit će se primjenom srednje
velikog postrojenja za pročišćavanje s tehnologijom permeacije plina veličine 300m³/h. Prijevoz
je tako raspoređen da se može realizirati ciklus od 48 sati (svako postrojenje se obilazi svakih 48
sati). To znači da dnevno treba predvidjeti dva prijevoza postrojenja za pročišćavanje. Na slici 8
pružen je vremenski raspored za taj prikazani primjer zajedno s razinama punjenja spremnika za
skladištenje sirovog plina. Prijevozni troškovi procijenjeni su na oko 2,7€/km te prosječna
udaljenost između AD postrojenja iznosi 50 km, dok prijevoz traje sat vremena. Vrijeme koje je
potrebno za pripremu stroja za rad konzervativno je procijenjeno na sat vremena te uključuje
priključivanje i isključivanje na mjestu AD postrojenja. Tijekom noći nije predviđen nikakav rad.
Slika 8: Vremenski raspored za postrojenje pročišćavanja bioplina koje obuhvaća 4 AD
postrojenja manjih razmjera uključujući razine punjenja spremnika za skladištenje sirovog
bioplina; Izvor: Tehnološko sveučilište u Beču
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Rezultati kratke ekonomske analize koja je urađena pomoću "Kalkulatora biometana" sažeti su u
Tablici 2. Prikazani su investicijski troškovi, godišnji troškovi (zbroj kapitalnih troškova za
razdoblje amortizacije od 15 godina, rada postrojenja i prijevoza postrojenja, gdje je to
potrebno) i specifični proizvodni troškovi po m³ biometana.
Tablica 2: Rezultati primjera izračuna kooperativnog pročišćavanja bioplina uspoređeni s
decentraliziranim pročišćavanjem plina
Kooperativno
pročišćavanje
Decentralizirano
pročišćavanje
Investicijski troškovi postrojenja za
pročišćavanje
1 prijenosno postrojenje:
1.292.819 €
Zbroj 4 postrojenja:
2.076.574 €
Investicijski troškovi skladištenja
sirovog bioplina
Zbroj 4 postrojenja:
421.500 € -
Razmatrani ukupni investicijski
troškovi 1.714.319 € 2.076.574 €
Godišnji troškovi prijevoza 98.550 €/g
Ukupni godišnji troškovi uključujući
kapitalne troškove, rad i prijevoz 496.135 €/g 522.695 €/g
Specifični proizvodni troškovi 43,7 €ct/m³ biometana 59,2 €ct/m³ biometana
Ovi rezultati su obećavajući jer inicijativa kooperativnog pročišćavanja može proizvesti biometan
sa značajno nižim specifičnim troškovima. Investicijski troškovi kao i godišnji troškovi su također
znatno niži. Naravno, u usporedbi s centraliziranim AD postrojenjem (kapaciteta 210m³/h
sirovog bioplina kao zbroj 4 postrojenja manjih razmjera) i jednim neprijenosnim centraliziranim
postrojenjem za pročišćavanje (specifični troškovi proizvodnje biometana od 34,8 €ct/m³),
troškovi su i dalje znatno veći. No, stvarni problem proizlazi iz osnovne vremenske raspodjele.
Dva prijevoza postrojenja za pročišćavanje znače i 730 prijevoza godišnje, što pridonosi znatnom
opterećenju i trošenju mehaničkih dijelova. Uzevši to u obzir, vrijeme amortizacije od 15 godina
čini se prilično nerealističnim. Ako uzmemo u obzir koncept da se prijevoz postrojenja
primjenjuje svaki drugi dan (ciklus od 96 sati), potrebni volumen skladištenja sirovog bioplina bi
se povećao za faktor od oko 2,87. Rezultat toga bi bilo povećanje investicija za takvo skladištenje
od 421.500€ na 1.212.000€ te bi se mogli očekivati specifični proizvodni troškovi za
kooperativno pročišćavanje od oko 67,9€ct/m³ biometana. Stoga bi kooperativna opcija mogla
biti daleko manje zanimljiva od decentralizirane opcije. Treba još jednom naglasiti da je vrlo
teško postići ekonomsku izvedivost ovih koncepata te se dobro zasnovane studije izvedivosti
trebaju provesti u ranoj fazi projekta.
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
3. Plinovod sirovog bioplina i centralizirano pročišćavanje
bioplina Druga mogućnost zajedničke upotrebe postrojenja za pročišćavanje bioplina između određenog
broja manjih AD postrojenja sastoji se u povezivanju decentraliziranih AD postrojenja s
decentraliziranim postrojenjem za pročišćavanje korištenjem plinovoda sirovog bioplina. Ako se
to usporedi s prvom mogućnošću prijenosnog postrojenja za pročišćavanje, ovakva shema
omogućuje fleksibilniji izbor tehnologije pročišćavanja te preciznije dimenzioniranje postrojenja
za pročišćavanje. Uz to, više nije neophodna upotreba spremnika za skladištenje sirovog i
proizvedenog plina. Opet, budući da su plinovodi za veće udaljenosti skuplji od cestovnog
prijevoza, opcija s plinovodom je neučinkovita ukoliko su udaljenosti između decentraliziranih
AD postrojenja prevelike ili ukoliko je protok transportiranog volumena sirovog bioplina
premalen (budući da specifični investicijski troškovi za plinovod gotovo da i ne ovise o promjeru
cijevi).
Slika 9: Shema kooperativne proizvodnje biometana korištenjem koncepta plinovoda za sirovi
bioplin i centralizirane jedinice za pročišćavanje bioplina (moguće je čak i više od jednog
postrojenja za proizvodnju biometana); Izvor: Tehnološko sveučilište u Beču
Shematski prikaz centralizirane proizvodnje biometana za decentralizirana AD postrojenja
primjenom plinovoda za sirovi bioplin prikazan je na Slici 9. Ovisno o nacrtu koncepta, može se
primijeniti više jedinica za pročišćavanje bioplina.
raw
biogasDecentralised
AD plantRudimentary
upgradingMonitoring
P-4
raw
biogasDecentralised
AD plantRudimentary
upgradingMonitoring
P-5
raw
biogasDecentralised
AD plantRudimentary
upgradingMonitoring
P-6
raw
biogasDecentralised
AD plantRudimentary
upgradingMonitoring
Centralised
biogas
upgrading plant
biomethane
Centralised
biogas
upgrading plant
biomethane
raw biogas
pipeline
compressor
compressor
compressor
compressor
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Plinovod za sirovi bioplin bi se projektirao za rad pri niskom tlaku od približno 200mbar(g) do
2,0bar(g) te bi vjerojatno bio napravljen od polietilena (PE). Da bi se dobila ideja o dimenzijama
plinovoda, predlažemo upotrebu unutarnjeg promjera od 15 cm za protok količine sirovog
bioplina od 1000m³STP/h. Izračuni pokazuju da bi se trebali očekivati investicijski troškovi od
120 do 200 € po metru dužine plinovoda. Ti troškovi bi uključivali plinovod koji bi bio postavljen
izravno u zemlju te kompresorsku stanicu i nadzor. Brojke znatno ovise o lokalnim okolnostima.
Slika 10 pokazuje izgradnju plinovoda za biometan u Brucku/Leitha u Austriji (odobren za do
10bar(g)) usporedivim s plinovodnim sustavima za sirovi bioplin.
Slika 10: Plinovod biometana u Brucku/Leitha u Austriji tijekom izgradnje; spajanje cijevi
varenjem (desno); Izvor; Tehnološko sveučilište u Beču
Važan čimbenik u radu plinovoda sirovog bioplina je kondicioniranje isporučene plinske smjese
kako bi se izbjegla začepljenja ili oštećenja plinovoda. Najvažniji korak u kodicioniranju se sastoji
u sušenju sirovog bioplina kako bi se izbjegla kondenzacija u plinovodu. Tekuća voda unutar
cjevovoda lako bi mogla dovesti do blokiranja sustava ili do pucanja zbog smrzavanja vode na
izloženim lokacijama. Osim toga, budući da je bioplin biološki aktivan (mikroorganizmi koji
obično obitavaju u digestorima bioplina također se transportiraju u bioplinu), tekuća voda će
znatno pospješiti obraštanje razvojem mikrobioloških kolonija u sustavu, što ponovno vodi do
začepljenja u cjevovodu. Još jedan korak u kondicioniranju sastoji se od uklanjanja amonijaka iz
plinske smjese jer tekuća voda zajedno s NH3 uzrokuje koroziju metalnih i polimernih dijelova
sustava. Sušenje kondenziranjem vode prije punjenja sirovog bioplina u plinovod najbolje će
poslužiti za kondicioniranje plina jer će se istodobno ukloniti i amonijak. Tehnologije koje su
primjenjive u uklanjanju vode iz sirovog bioplina su: rashladni uređaj na parnu kompresiju,
apsorpcijski rashladni uređaj, sušenje absorpcijom pomoću glikola (trietilenglikol TEG), sušenje
adsorpcijom na silikatima ili zeolitima. Učinkovito uklanjanje amonijaka se može provesti u
kontaktu s tekućom vodom (tijekom sušenja s hlađenjem ) ili adsorpcijom na aktivni ugljen.
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Osim vode i amonijaka, bioplin također može sadržati i druge komponente koje treba ukloniti iz
plina prije ubrizgavanja u plinovod sirovog bioplina. Te komponente mogu sadržavati
sumporovodik (neke od poznatijih incijativa koje planiraju kooperativno pročišćavanje bioplina
plinovodom sirovog bioplina utvrđuju maksimalni prag od oko 2000 do 3000 ppm H2S pri
utiskivanju), siloksane, prašinu ili visoki sadržaj hlapljivih organskih komponenti poput organskih
kiselina, masnih kiselina ili terpena. Ako su u sirovom bioplinu prisutne ove komponente,
potrebno je nadopuniti postupak sušenja s hlađenjem i sa dodatnim odgovarajućim
tehnologijama za uklanjanje navedenih komponenti. Molimo konzultirati brošuru "Pregled
tehnologije od bioplina do biometana" za daljnje informacije.
Na kraju, budući da se bioplin treba transportirati plinovodom, kompresor sirovog bioplina mora
se primijeniti na svakom mjestu utiskivanja bioplina. Kao što je ranije spomenuto, tipični nacrt
plinovoda za sirovi bioplin predviđa radni tlak od oko 200mbar(g) do 2,0bar(g) dok je
proizvodnja bioplina na AD postrojenju obično postupak koji se obavlja pri atmosferskom tlaku
(ili neznatno višem). Specifikacije za te kompresore ne bi trebale biti jako restriktivne te bi
trebao biti dovoljan standardni bioplinski kompresor (ili čak samo puhalo). Obično se kompresija
provodi na dva stupnja. Nakon prve faze kompresije do srednjega tlaka, sirovi plin se ubrizgava u
gore spomenuto osnovno postrojenje za pročišćenje bioplina (budući da je u većini slučajeva
potreban barem malo viši tlak). U drugoj fazi se bioplin komprimira na radni tlak u plinovodu. Za
nisko do srednjetlačne sustave plinovoda sirovog bioplina trebaju se primjenjivati sljedeće vrste
kompresora: rotacijski kompresor, puhala s bočnim ili postraničnim kanalom, rotacijski klipni
kompresor ili klipni kompresor.
Odabir tehnologije pročišćavanja kao i projekt i nacrt samog postrojenja za pročišćavanje bit će
znatno jednostavniji u usporedbi s prijenosnom mogućnosti pročišćavanja. Razlog se nalazi u
činjenici što postrojenje za pročišćavanje neće imati vrlo restriktivna ograničenja koja imaju
prijenosna postrojenja te neće raditi sa prekidima. Može se stoga primijeniti bilo koja najnovija
tehnologija pročišćavanja za proizvodnju biometana iz bioplina utisnutog u sustav plinovoda za
sirovi bioplin. Posljedica toga je veća fleksibilnost pri prilagođavanju čitavog sustava proizvodnje
energije regionalnim okolnostima.
Zaključak: Kao i kod prijenosne opcije proizvodnje biometana, i u ovom slučaju se moraju dobro
poznavati lokalne okolnosti koje se tiču mogućih veličina i udaljenosti između postrojenja,
mogućih supstrata za proizvodnju bioplina te mogućeg tržišnog plasiranja proizvedenog
biometana kako bi se mogao procijeniti najkonkurentniji ukupni koncept. Ono što je također
slično kao i kod prijenosne opcije, je važeće opće pravilo: što je veći broj manjih AD postrojenja
unutar danog područja, to su manje prijevozne udaljenosti, a rezultat toga su i bolje ekonomske
prilike. Opet, nakon što se procijene sva relevantna ograničenja i parametri, potrebno je provesti
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
utemeljenu tehničko-ekonomsku procjenu (primjerice upotrebom "Biometan kalkulatora")
mogućih konfiguracija sustava kako bi se na kraju došlo do najprikladnije opcije. Studije
izvedivosti koje se odnose na opcije plinovoda sirovog bioplina također pokazuju da nije lako
doći do ekonomskog pokrivanja koncepata kooperativne proizvodnje biometana.
Primjer izračuna: Slično kao i u primjeru izračuna za prijenosnu opciju pročišćavanja bioplina,
ponudit ćemo primjer za opciju plinovoda sirovog bioplina uz sličnu pretpostavku (gdje je to
moguće). I ovdje ćemo analizirati manja decentralizirana AD postrojenja s kapacitetom sirovog
bioplina koji je već prikazan u Tablici 1 uz jedinu razliku što će se za svaki kapacitet udvostručiti
broj postrojenja koje treba uzeti u obzir (2 postrojenja tipa A, B, C i D). Manji broj AD
postrojenja bi za posljedicu imao pogoršanje ekonomske situacije kooperativnog pročišćavanja.
Dodatni spremnici za skladištenje sirovog bioplina više se ne uzimaju u obzir kao u prethodnoj
shemi. Osam decentraliziranih AD postrojenja bit će povezano s centraliziranim postrojenjem za
pročišćavanje plina uz pomoć plinovoda za sirovi bioplin. Centralizirano postrojenje je zamišljeno
tako da točno odgovara potrebama ukupnog bioplinskog kapaciteta AD postrojenja (bez
predimenzioniranja). Ovaj primjer će se usporediti s primjerom osam odvojenih
decentraliziranih postrojenja za pročišćavanje bioplina koji rabe istu tehnologiju pročišćavanja.
Predvidjeli smo pročišćavanje bioplina u svrhu utiskivanja u plinsku mrežu (u odnosu na kvalitetu
plina), no nismo obuhvatili troškove samog utiskivanja u mrežu. Ovime se samo želi pokazati
utjecaj veličine postrojenja za pročišćenje i troškova plinovoda na ekonomičnost. Naravno,
ukoliko bi se pokrenula prava studija izvedivosti, ti će se napori morati uzeti u obzir, no u ovom
trenutku želimo izostaviti dodatne ekonomske efekte koji se pojavljuju u različitim situacijama
utiskivanja u mrežu. Isključili smo i bilo kakve troškove proizvodnje sirovog bioplina jer ne utječu
na usporedbu između ova dva slučaja.
Bioplin iz osam AD postrojenja s ukupnim kapacitetom od 420 m³/h pročistit će se primjenom
srednje velikog postrojenja za pročišćenje s permeacijom plina upravo te veličine. Uzeti su u
obzir specifični troškovi plinovoda od 130€/m po dužini, niskotlačna kompresija te osnovno
pročišćavanje koje uključuje sušenje s hlađenjem i smanjenje amonijaka u sirovom plinu svakog
AD postrojenja. Za prvu analizu, predvidjeli smo dužinu plinovoda sirovog plina od 20 km.
Rezultati druge kratke ekonomske analize koja je urađena pomoću "Biometana kalkulatora"
sažeti su u Tablici 3. Pruženi su investicijski troškovi, godišnji troškovi (zbroj kapitalnih troškova
za razdoblje amortizacije od 15 godina, rad i održavanje postrojenja) te specifični proizvodni
troškovi po m³ biometana. Posljednji red Tablice prikazuje predviđeno razdoblje vraćanja
uloženih sredstava za kooperativnu opciju pročišćavanja bioplina u usporedbi s
decentraliziranom opcijom.
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Tablica 3: Rezultati primjera izračuna kooperativnog pročišćavanja bioplina u usporedbi s
decentraliziranim pročišćavanjem bioplina
Kooperativno
pročišćavanje
Decentralizirano
pročišćavanje
Investicijski troškovi postrojenja za
pročišćavanje
1 postrojenje:
1.062.390 €
Zbroj 8 postrojenja:
3.175.786 €
Investicijski troškovi plinovoda sirovog
bioplina 2.600.000 € -
Investicijski troškovi kompresije sirovog
bioplina 352.581 € -
Investicijski troškovi osnovnog
pročišćavanja 257.501 € -
Razmatrani ukupni investicijski troškovi 4.272.472 € 3.175.786 €
Ukupni godišnji troškovi uključujući
kapitalne troškove i rad 653.792 €/g 740.836 €/g
Specifični proizvodni troškovi 37,0 €ct/m³ biometana 42,0 €ct/m³ biometana
Razdoblje vraćanja uloženih sredstava 12,6 g
Ovi rezultati obećavaju jer kooperativna inicijativa za pročišćavanje može proizvesti biometan po
znatno nižim specifičnim troškovima. Ipak, znatno viši investicijski troškovi za izgradnju
plinovoda sirovog bioplina imaju za posljedicu relativno dugo razdoblje vraćanja uloženih
sredstava od gotovo 13 godina u usporedbi s decentraliziranom nekooperativnom shemom za
pročišćavanje. Ako uzmemo u obzir nešto kraći sustav plinovoda od samo 17 km, investicijski
troškovi će se smanjiti na 2.210.000 € i razdoblje vraćanja uloženih sredstava će se smanjiti na
6.3 godine, značajno poboljšavajući ekonomsku situaciju. Možemo zaključiti da je ekonomska
izvedivost investicijskih troškova za plinovod vrlo osjetljiva te se taj faktor troška treba vrlo
pažljivo ocijeniti prije opravdane studije izvedivosti. U svakom slučaju, usporedimo li je s jednim
centraliziranim AD postrojenjem u kombinaciji s jednim centralnim postrojenjem pročišćavanja
bioplina na istom mjestu, decentralizirana proizvodnja bioplina i/ili biometana je izrazito
neekonomična.
Razmatranje različitih mjesta utiskivanja u plinsku mrežu dovelo bi do toga da decentralizirano
pročišćavanje bioplina, upotrebom određenog broja manjih postrojenja za biometan, bude još
manje ekonomski zanimljivo, usporedi li se s opcijom kooperativnog pročišćavanja s jednim
mjestom utiskivanja u mrežu. Predviđen je marginalan utjecaj investicijskih troškova (kao i
neposrednih operativnih troškova) na cjelokupnu ekonomsku situaciju. Očekuje se da će veći
problem nastati pri organizaciji utiskivanja u mrežu velikog broja manjih postrojenja za
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
biometan. Ovisno o zemlji i uvjetima koje nalaže operater plinske mreže, organizacijska
procedura ubrizgavanja biometana u mrežu prirodnog plina prilično je zahtjevna. (planiranje
unaprijed, odobrenja, izračun i kliring*). Budući da rad koji je potreban za izvršenje tih zadataka
ne ovisi o kapacitetu ubrizgavanja biometana, veći broj manjih mjesta za utiskivanje u mrežu je,
ekonomski gledano, nezanimljivo.
4. Primjeri inicijativa kooperativnih pročišćavanja bioplina Postoji mnoštvo inicijativa kojima je cilj kooperativno pročišćavanje bioplina koje se uglavnom
tiče manjih poljoprivrednih AD postrojenja. Istaknut ćemo ukratko tri različite inicijative u
različitim fazama na putu do svoje realizacije.
Projekt bioplina Ringkoebing-Skjern, Danska: Općina Ringkoebing-Skjern je najveća općina u
Danskoj s površinom od 1.489 km². Kao tipično ruralna sredina pokazuje značajan potencijal za
proizvodnju bioplina. Općinstvo je pokrenulo javno financirani pilot projekt istraživanja o tome
može li ekonomska računica proizvodnje i uporabe bioplina biti poboljšana prevoženjem
bioplina umjesto supstrata. U nacrtu je predviđeno osnivanje oko 60 manjih i jedno ili dva veća
postrojenja bioplina koji bi pokrio procijenjeni potencijal općine od oko 60 milijuna m³ metana
godišnje. Slika 11 predstavlja pregled geografske situacije projekta. Mreža sirovog plina dužine
150 km povezivat će ta AD postrojenja s postojećim kogeneracijskim postrojenjima i jedno ili dva
postrojenja za pročišćavanje bioplina koja se trebaju izgraditi. Projektom će se izvršiti analiza
ekonomičnosti dvije različite mogućnosti: 1) rad postojeće kogeneracije na sirovi bioplin (obnova
postojećih plinskih motora te nabava novih plinskih motora), pročišćavanje i ubrizgavanje viška
bioplina u mrežu prirodnog plina ili 2) pročišćavanje ukupne količine bioplina u dva
centralizirana postrojenja za biometan te utiskivanje u plinsku mrežu zajedno s nepromijenjenim
radom postojećeg kogeneracijskog postrojenja na prirodni plin iz mreže. Uz to, općina je
pokrenula istraživanje o skladištenju velike količine električne energije vjetra u obliku metana u
mrežu prirodnog plina primjenom elektrolize i metanizacije Sabatierovom reakcijom
proizvedenog vodika s ugljičnim dioksidom iz postrojenja bioplina.
* kliring:
U bankarstvu i finacijama, kliring označava sve aktivnosti od trenutka kad je povjerena obveza za transakcijom sve dok nije namirena.
Kliring plaćanja su neophodna kako bi se obećano plaćanje pretvorilo (primjerice, putem čeka ili zahtjeva za plaćanjem elektroničkim
putem) u stvarno premještanje novca iz jedne banke u drugu. U trgovini, kliring je neophodan jer je brzina trgovanja mnogo brža od
ciklusa izvršenja transakcije. Ono uključuje upravljanje stanjem trgovanja (post-trading), kreditnu izloženost predporavnanja u svrhu
osiguranja podmirenja trgovanja u skladu s tržišnim pravilima, čak i ako kupac ili prodavač postane insolventan prije namirenja.
Procesi koji uključuju kliring su evidencija/praćenje, granica rizika, netiranje poslovanja na jednu poziciju, upravljanje porezom,
upravljanje stečajevima. (izvor: http://en.wikipedia.org)
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
Slika 11: Lokacija općine Ringkoebing-Skjern u Danskoj i geografski pregled kooperativnog
projekta za bioplin; Izvor: Bioenergi Vest A/S
More Biogas Småland AB, Švedska: U općini Kalmar, u južnom dijelu Švedske, 18 lokalnih
poljoprivrednika, jedan proizvođač biometana (Famax AB), javno komunalno poduzeće, 4 općine
(KSRR) i svjetski poznat dobavljač postrojenja za bioplin i biometan po principu "ključ u ruke"
(Läckeby Water) osnovali su društvo s ograničenom odgovornošću za kooperativnu proizvodnju
bioplina. Prethodna studija analizirala je opciju izgradnje jednog AD postrojenja na svakom
uključenom poljoprivrednom imanju te pročišćavanje bioplina proizvedenog u centraliziranom
postrojenju za biometan koje je povezano s plinovodom sirovog bioplina. Na Slici 12 pružen je
pregled geografske situacije projekta. Usredotočili su se na upotrebu proizvedenog biometana
kao pogonskog goriva za vozila. Rezultat ove polazišne studije pokazao je da je najekonomičnija
opcija za regiju primjena centraliziranog AD postrojenja i prijevoz substrata (stajsko gnojivo i
organski otpad) s poljoprivrednih imanja do AD postrojenja. Krajem siječnja 2013. najavljen je
početak izgradnje tog centraliziranog AD postrojenja s kapacitetom od 2 milijuna m³. Izgradnja
Odgovornost za sadržaj ovog izvještaja nose isključivo autori. Ono nužno ne odražava stajalište Europske unije. EACI i Europska komisija nisu odgovorne za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njemu sadržane.
postrojenja započinje u travnju 2013., a puštanje u rad je predviđeno za ljeto 2014.
Slika 12: Lokacija općine Kalmar u Švedskoj i geografski pregled kooperativnog projekta za
bioplin; Izvor: Energikontor Sydost AB, LRF Konsult AB
Biogasnetz Guessing/Strem, Austrija: Općina Guessing u istočnom dijelu Austrije je dobro
poznata jer je među prvima uvela vlastitu opskrbu različitim energentima iz obnovljivih izvora
energije. Određeni broj kogeneracijskih postrojenja na biomasu zajedno s toplinskim sustavom
tog predjela pruža dobre osnove za daljnje istraživačke projekte. Rasplinjač biomase na bazi
drveta s nominalnim kapacitetom od 8MWth koristi se za kombiniranu proizvodnju električne i
toplinske energije i za istraživanje energenata iz obnovljivih izvora energije kao što su vodik,
metan (sintetski prirodni plin) i viši ugljikovodici (pomoću Fischer-Tropsch sinteze). Osim toga,
poljoprivredno bioplinsko postrojenje koje upotrebljava energetske biljke u cijelosti je
operativno. Projektno istraživanje je pružilo procjenu tehnološko-ekonomske izvedivosti sustava
bioplinskog plinovoda dugog 3,5 km koji povezuje proizvođače bioplina (bioplin iz AD
postrojenja kao i sintetski prirodni plin iz rasplinjača) s mogućim potrošačima bioplina
(kogeneracijski plinski motori, punionice stlačenog prirodnog plina, poduzeća s velikom
potražnjom prirodnog plina). Ovaj distribucijski sustav bioplina je uspoređen s decentraliziranim
sustavom kogeneracije i sustavom daljinskog grijanja.
top related