treba nam servis za znanstvene vijesti

22 TEHNOPOLIS RUJAN 2011.

Ekspertiza

Dvije karakteristike zna-nosti u domaćim medi-jima jesu da su to uglavnom prevedene vi-

jesti, te da se rijetko traži mišljenje domaćih znanstvenika. Kada se to i uradi, često se kvazi-stručnjacima i raznim pripadnicima ekstremnih sta-vova daje isti prostor, a često dobivaju i više prostora nego znanstvenici. To ukazuje na dva glavna nedostatka u domaćem znanstvenom novinarstvu: dobar izvor vijesti o onome što rade hrvatski znanstvenici, te edukativni programi i javne rasprave o kvaliteti znanstvenog novinarstva.

Većina znanstvenih vijesti u svjet-skim medijima sada potječe iz obavi-jesti za medije koje izdaju profesio-nalci u odjelima za odnose s javnošću, odnosno medijima, na sveučilištima te stručnim časopisima. Ta je činjenica mnogima nelagodna, jer posao je od-nosa s medijima promovirati znan-stvene institute, časopise i njihov rad, a ne objektivno informirati građane. No zbog nedostatka vremena i medij-skog modela u kojemu novinari više nemaju vremena za istraživačko novi-narstvo, mnogi jednostavno kopiraju izvještaje za medije te ih tako prepa-kirane objave u medijima. U krugu znanstvenih novinara u zapadnim ze-mljama već se godinama odvija že-stoka rasprava o tom problemu, pa neki čak kažu da su znanstveni blo-geri bolji od novinara kada je riječ o

objektivnoj analizi takvih vijesti.Vijesti prolaze i kroz tjedni ciklus koji diktiraju obavijesti za novinare koje su pod embargom – novinari ih dobiju nekoliko dana unaprijed kako bi imali vremena pripremiti članke – ali ih ne smiju prije određenog datuma obja-viti. Mnogi su postali lijeni i ovisni o neprestanom izvoru vijesti, pa takve obavijesti ne samo da diktiraju o čemu novinari pišu, nego i na koji način pri-stupaju temi, kažu kritičari.

No u Hrvatskoj ta problematika go-tovo i ne postoji s obzirom da takvog sustava obavijesti praktički i nemamo, a ni naše institucije ne surađuju sa svjetskim sustavima za obavještavanje novinara o znanosti. Dva najveća takva servisa su američki EurekAlert! i europski AlphaGalileo. Iako je Alp-haGalileo kontaktirao naše Ministar-stvo znanosti još prije nekoliko go-dina, ništa se do sada nije dogodilo. - Iz Hrvatske smo imali mali ili ni-kakav odaziv - kaže Peter Green, di-rektor AlphaGalilea, dodajući da su razlozi vjerojatno novac i zbunjenost znanstvenih institucija kada je riječ o odnosima s medijima. Naime, instituti koji šalju obavijesti novinarima putem ovoga servisa mo-raju se pretplatiti, ili individualno (ci-jena je 990 eura godišnje) ili preko države, čiju pretplatu onda može ko-ristiti nekoliko instituta (npr. 6 za 5000 eura, ili 17 za 15.000 eura). Takav servis onda omogućava znan-stvenim vijestima iz bilo koje zemlje da dođu u novine bilo gdje u svijetu, a ujedno omogućavaju novinarima da

Treba nam servis za znanstvene vijestiKvazi-stručnjaci dobivaju previše prostora u medijima

Znanstvenike često ne zanima kontakt s javnošću i medijima, pa bi servis za znanstvene vijesti olakšao novinarima da dođu do informacija i znanstvenika. Važno je reći i da su novinari koji obično ne pišu o znanstvenim temama pozdravili taj projekt jer, kako kažu, znanost im nije prioritet pa je zato često zapostavljaju

TEKST: MIĆO TATALOVIĆ, mr.sc.

SciDev.Net

NELAGODNA JE ČINJENICA DA VEĆINA ZNANSTVENIH VIJESTI U SVJETSKIM MEDIJIMA POTJEČE IZ OBAVIJESTI KOJE IZDAJU PROFESIONALCI U ODJELIMA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

022-023 kolumna CRO.indd 22022-023 kolumna CRO.indd 22 9/20/11 4:33:21 PM9/20/11 4:33:21 PM

23TEHNOPOLIS RUJAN 2011.

biraju one vijesti koje su relevantne za njihovu regiju, a ne da pišu samo o recimo njemačkim ili američkim do-stignućima, kaže Green.

Blaženka Divjak, prorektorica Sveu-čilišta u Zagrebu, koja je prije desetak godina radila projekt o prijenosu bri-tanskih iskustava u komunikaciji o znanosti i visokom obrazovanju prema javnosti, kaže: - Petera sam odvela u MZOŠ da vi-dimo može li se platiti članarina za Hrvatsku. Naravno, nakon obećanja da ćemo se učlaniti, ništa se nije po-duzelo. Danas mogu reći da nismo bitno napredovali, da ima premalo tema o znanosti i visokom školstvu u javnosti – uglavnom se izvještava o skandalima, ali to je poznata priča, pa neću u nju ulaziti. Nije mi poznato da se Hrvatska umrežila u bilo koji infor-macijski sustav o znanosti niti da po-stoji namjera da se to učini, a svakako bi trebalo. Iz mog iskustva kao znanstvenog no-vinara za međunarodne medije, cijelo područje jugoistočne Europe jedna je crna rupa kada je riječ o vijestima o znanosti. No za domaće medije i za Hrvatsku javnost važnije je imati servis koji bi omogućio točno i kvali-tetno izvješćivanje o onim projektima koje hrvatski znanstvenici rade, te o njihovom utjecaju na hrvatski razvoj i prilike. U nekim područjima, kao što su problemi ribara (npr. o raznim re-gulativama o kvotama i štrajkovima ribara), znanstvena perspektiva pot-puno nedostaje u medijima – iako je važna za problematiku.

Servisi za obavijesti omogućili bi sada skrivenim znanstvenim rado-vima da isplivaju u medije i javnu do-menu, što bi, s obzirom na to da hr-vatski građani plaćaju poreze koji tu znanost fi nanciraju, bilo od javne ko-risti. No svrha postojanja medijskih obavijesti je omogućiti novinarima koji nemaju vremena čitati cijele članke i časopise da brzo odluče je li ta vijest relevantna za njihov medij i čitatelje. Osim sažetka znanstvenog rada i citata znanstvenika, ona ta-kođer sadrže kontakt, pojedinosti o znanstveniku i osobi koja je napisala obavijest, što omogućava novinaru da lako i brzo dođe do materijala za svoj tekst. Kao urednik za vijesti na znan-stvenom portalu, primjerice, svaki dan pregledam stotinjak takvih obavi-jesti u lovu na moguće vijesti.

Mićo Tatalović studirao je na Oxfordu, Cambridgeu i Imperial Collegeu u Londonu. Znanstveni je novinar i zamjenik urednika na britanskom portalu SciDev.Net i s kilometarskim odmakom od hrvatske stvarnosti propituje globalno i lokalno stanje u znanosti i medijima

Moguće zapreke za stvaranje znanstvenog servisa:

nedostatak fi nancija i edukacije za zaposlenike

nedostatak razumijevanja i povjerenja među znanstvenim institucijama i medijima

022-023 kolumna CRO.indd 23022-023 kolumna CRO.indd 23 9/20/11 4:33:24 PM9/20/11 4:33:24 PM