sveučilište j. j. strossmayera u osijeku poljoprivredni fakultet u osijeku

Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuPoljoprivredni fakultet u Osijeku

Monika Marković dipl. ing.

TEMA 5. Voda u tlu

Poljoprivredne melioracijeNavodnjavanje

095/8100032

Monika.Markovic@pfos.hr

Kruta faza

Tekuća faza

Plinovita faza

TLO JE DISPERZNI SUSTAV KRUTE TEKUĆE I PLINOVITE FAZE

50% 25% 25%50% 30% 20%

VODA U TLU

ZRAČNI REŽIM TOPLINSKE ZNAČAJKE

MIKROBIO.AKTIVNOST

PEDOGENETSKE PROCESE

FIZIKALNA SVOJSTVA

KEMIJSKA SVOJSTVA

KRUPNE PORE(IZMEĐU KRUPNIH ČESTICA TLA)

SITNE PORE(IZMEĐU ČESTICA GLINE) SREDNJE PORE

U IDEALNIM UVJETIMA U TLU, U SITNIM PORAMA NALAZI SE VODA, A U KRUPNIM PORAMA NALAZI SE ZRAK

(μm)

KRUPNE PORE 10-50 (50>)

SREDNJE PORE 0,2-10

SITNE PORE <0,2

KAPILARNE PORE

NEKAPILARNE PORE

UKUPNA POROZNOST

TLA (P%)

3 : 2

NAJPOVOLJNIJI ODNOS KRUTE TEKUĆE I PLINOVITE FAZE IMA ILOVAČA

VODA

PORA ISPUNJENA

ZRAKOM

ČESTICA TLA

KRUPNE PORE

SREDNJE PORE

SITNE PORE

KAPILARNO KRETANJE VODE U TLU (fiziološki aktivna voda)

GRAVITACIJSKO KRETANJE VODE U TLU

NEPOKRETNA VODA

SATURIRANO TLO POLJSKI VODNI KAPACITET TOČKA VENUĆA

SATURIRANO TLO

POLJSKI VODNI KAPACITET

TOČKA VENUĆA

HIGROSKOPNA VLAŽNOST TLA

ČVRSTA FAZA PORE

SVE PORE ISPUNJENE ZRAKOMNARUŠENI VODOZRAČNI ODNOSIANAEROBNI UVJETIISPIRANJE HRANIVAKVARENJE STRUKTURE

KAPILARNA VODA

MEHANIČKIM SILAMA DRŽI SE ZA ČESTICE TLA NAJPRISTUPAČNIJA BILJKAMA OTAPA I PREMJEŠTA TOPIVE SOLI, KOLOIDE I ORGANSKU TVAR

JEDAN DIO VODE JE NEPRISTUPAČAN (PORE <0,2 μm)

VODA U TLU

SLOBODNA

GRAVITACIJSKA

PODZEMNA

VEZANA

OPNENA

KEMIJSKI

HIGROSKOPNA

KAPILARNAPOJEDINI LITERATURNI NAVODI KAPILARNU VODU SVRSTAVAJU U SLOBODNU GRAVITACIJSKU VODU

UKUPNA KOLIČINA VODE U TLU U ODREĐENOM

TRENUTKU VLAŽNOST TLA

VODODRŽIVA SPOSOBNOST TLA VODOPROPUSTIVOST

TLA

VODODRŽIVA SPOSOBNOST TLA

SPOSOBNOST TLA DA U ODREĐENOM TRENUTKU I UVJETIMA ZADRŽI NAJVEĆU KOLIČINU VODE

•STRUKTURA•MEHANIČKI SASTAV•STANJU VLAŽNOSTI•KAPILARNOSTI•RAZINI PODZEMNE VODE•…

POLJSKI VODNI KAPACITET – KOLIČINA VODE U TLU 24 - 48 SATI NAKON VLAŽENJA NAVODNJAVANJEM ILI OBILNIJIH OBORINA

• MAKSIMALNI VODNI KAPACITET

• = UKUPNA POROZNOST TLA

• SVE PORE ISPUNJENJE VODOM

MVK

• RETENCIJSKI VODNI KAPACITET

• MAKSIMALNO MOGUĆU KOLIČINU KAPILARNE VODE

Kv

• TOČKA VENUĆA

TV

VODNE (HIDROLOŠKE) KONSTANTE

SUHO TLO VLAŽNO TLO MOKRO TLO

TV PVK MKV

NEPRISTUPAČNA VODA

PRISTUPAČNA VODA GRAVITACIJSKA VODA

LKV

SILE DRŽANJA 15 6,25 0,33 0

VODNA KONSTANTA

bar

VANJSKI IZGLED BILJKE

KRITIČNO RAZDOBL

JE ZA BILJKUPROC

JENI VLAŽNOSTI TLA

TURNUS NAV

ODNJAVAN

JA

STANJE

VLAŽNOS

TI TLA

TRENUTAK POČETKA NAVODNJAVANJA

TENZIOMETAR

• Radi na principu vakuuma• Vjerodostojniji je podatke daje pri visokoj vlažnosti• Pokazuje trenutnu vlažnost tla u zoni korijenskog sustava• 0 – 100 cb (kretanje vrijednosti?)

REFLEKTOMETRIJA

• TDR – time domain reflecotmetry• Razlika u kapacitetu tla da provodi visokofrekventne

elektromagnetske valove ili impulse • Mjeri vrijeme koje je potrebno da impuls prijeđe od

jedne čestice do druge• Prednost: točnost +/- 1 – 2%, nije potrebno

baždarenje i nije osjetljiv na sadržaj soli• Mjeri volumni sadržaj vode u tlu

ELEKTROMETRIJA

……

.

GRAVIMETRIJA • Sušenje uzoraka• Nedostaci?

Watermark (gipsani) blokovi

o Sadržaj bloka (senzora)?

o Zašto gips?

o Kako se postavlja?

o Koje su prednosti?

o Koji su nedostatci?

o Koji je princip rada?

o Kakve podatke nam daje?

o Baždarenje blokova!

• 10 do 15 cm• 25 do 30 cm

Dubina

PREDNOSTI

Jednom postavljeni u tlo ostaju tijekom čitave vegetacijeU slučaju potrebe lako ih je zamijeniti Očitavanja su direktno na polju Lako odrediti dubinu postavljanja bloka (dužina žice) Neosjetljivi na promjenu pH tla (sadržaj soli)

NEDOSTATCI

Potrebno je poznavati tip tla Prije uporabe uređaj je potrebno baždariti za tip tla u kojem se postavlja Potrebno je znanje o vodi u tlu Točnost pri visokoj vlažnosti tla Nemogućnost “ulaska” u polje nakon oborina ili navodnjavanja (memorija)

PRINCIP RADA

Metalne pločice (elektrode) provodljivost

Otpor između elektroda se mijenja promjenom vlažnosti tla

Očitavanje se vrši pomoću Watermark uređaja

Očitanja na uređaju iznose 0 – 200 kPa (cbar)

0 = mokro tlo

200 = suho tlo

cbar Stanje vlažnosti tla

0 - 10 Saturirano tlo (dan dva nakon navodnjavanja ili obilnijih oborina)

10 - 20 Tlo je adekvatno vlažno (tla s većim sadržajem pijeska su isušena)

30 – 60 Uobičajena razina za navodnjavanje (osim teških glinenih tala). Na očitanju od 60 cbara (gornja razina) u hladnim humidnim klimatima i tlima s većom vododržećom sposobnošću (waterholding capacity).

60 - 100 Uobičajena razina za navodnjavanje teških glinenih tala

100 - 200 Sadržaj vode u tlu je nizak, slijedi snižavanje uroda ili su urodi upitni

OBROK NAVODNJAVANJA

NORMA NAVODNJAVANJA

TRENUTAK POČETKA NAVODNJAVANJA

TURNUS NAVODNJAVANJA

ELEMENTI NAVODNJAVANJA

Mkv = maksimalni kapacitet tla za voduKv = vodni kapacitet (PVK)Lkt = lentokapilarna vlažnostTv = točka venuća (dvostruka vrijednost higroskopne vlage)Hy = higroskopna vlaga