sveuý iliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/251.b.pdfterminologiji zove...
Post on 21-Feb-2020
1 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SVEU ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
Tanja Andri
TE AJNA POLITIKA HRVATSKE NARODNE BANKE
DIPLOMSKI RAD
Rijeka 2013
SVEU ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
TE AJNA POLITIKA HRVATSKE NARODNE BANKE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Poslovna politika banaka Mentor: Prof. dr. sc. Antun Jurman Student: Tanja Andri
Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 0081111524
Rijeka, lipanj 2013.
SADRŽAJ 1. UVOD ...................................................................................................................... 1
1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA............................................................................. 1
1.2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA....................................................................... 1
1.3. METODOLOGIJA RADA ................................................................................. 2
1.4. STRUKTURA RADA ........................................................................................ 2
2. OSNOVNE ZNA AJKE DEVIZNOG TE AJA ...................................................... 4
2.1. POJAM DEVIZNOG TRŽIŠTA I DEVIZNOG TE AJA .................................. 4
2.2. VRSTE DEVIZNOG TE AJA........................................................................... 5
2.2.1.Nominalni, realni i efektivni devizni te aj ..................................................... 5
2.2.2. Promptni i terminski te aj............................................................................. 7
2.2.3. Uzroci promjena deviznih te ajeva ............................................................... 7
2.3. KLASIFIKACIJA DEVIZNIH REŽIMA.......................................................... 10
2.3.1. Najnovija podjela režima deviznog te aja prema MMF-u ........................... 10
2.3.2. Ekstremi deviznih režima - sustav fiksnog i fluktuiraju eg deviznog te aja 15
2.3.3. Kriteriji odabira sustava deviznog te aja .................................................... 17
2.4. TEORIJE FORMIRANJA DEVIZNOG TE AJA ............................................ 19
3. HRVATSKA NARODNA BANKA........................................................................ 22
3.1. HNB KAO SREDIŠNJA BANKA HRVATSKE .............................................. 22
3.2. CILJEVI I ZADACI HRVATSKE NARODNE BANKE.................................. 23
3.3. MONETARNA POLITIKA HRVATSKE NARODNE BANKE ...................... 25
3.3.1 Uloga monetarne politike HNB-a ................................................................ 25
3.3.2. Instrumenti i mjere monetarne politike HNB-a ........................................... 26
4. TE AJNA POLITIKA HRVATSKE NARODNE BANKE .................................... 31
4.1. FORMIRANJE TE AJA KUNE ...................................................................... 31
4.1.1. Formiranje srednjeg te aja HNB-a.............................................................. 31
4.1.2. Održavanje stabilnosti te aja kune.............................................................. 34
4.2. DEVIZNI TE AJ RH OD 1990. GODINE DO DANAS .................................. 35
4.2.1. Kretanje deviznog te aja i stanje u gospodarstvu ........................................ 35
4.2.2. Devizne intervencije i kretanje te aja kune................................................. 39
4.2.3. Devizni te aj u prvom kvartalu 2013. godine.............................................. 46
4.3. UTJECAJ TE AJNE POLITIKE NA GOSPODARSTVO HRVATSKE.......... 47
5. ZAKLJU AK......................................................................................................... 55
LITERATURA ........................................................................................................... 57
POPIS TABLICA, GRAFIKONA I OSTALIH ILUSTRACIJA.................................. 60
1
1. UVOD
U uvodnom dijelu ovoga diplomskog rada objašnjava se predmet istraživanja, svrha i
cilj istraživanja, zatim metodologija rada koja daje uvid koje su se znanstveno
istraživa ke metode koristile i na kraju, struktura rada.
1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA
Predmet istraživanja ovoga diplomskog rada je te ajna politika Hrvatske narodne banke.
Jasno je da je devizni te aj vrlo važna ekonomsko-politi ka varijabla koja utje e na
mnoge makroekonomske pojave, a Hrvatska narodna banka koristi devizni te aj kako bi
ostvarili svoj glavni cilj, a to je stabilnost cijena. No, kako posljednjih godina
gospodarski pokazatelji za Republiku Hrvatsku pokazuju neprimjerena gibanja, glavno
pitanje koje se postavlja je: "Je li takva politika Hrvatske narodne banke opravdana, ili
bi pak, ona trebala voditi politiku stabilnog deviznog te aja sa još nekim kompatibilnim
ciljevima koji bi Republici Hrvatskoj donijeli ve i gospodarski uspjeh?" Stoga e se u
ovom radu istaknuti pozitivni i negativni u inci te ajne politike Hrvatske narodne banke
na gospodarstvo Republike Hrvatske.
Budu i da je definiran predmet istraživanja ovoga diplomskog rada, može se postaviti i
radna hipoteza na kojoj se temelji cjelokupni rad. Naime, znanstveno utemeljenim
spoznajama o deviznom tržištu, vrstama deviznog te aja, instrumentima i mjerama
monetarne politike Hrvatske narodne banke kojima brani stabilnost kune, stanju u
gospodarstvu, te kona no spoznajama o preferencijama pojedine zemlje, dolazi se do
zaklju ka da je politika deviznog te aja vrlo važna u ostvarivanju ciljeva pojedine
zemlje.
1.2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA
Svrha ovog diplomskog rada je istražiti sve temeljne zna ajke deviznog te aja i te ajne
politike središnje banke Republike Hrvatske, zatim otkriti važnost stabilnosti cijena u
nacionalnoj ekonomiji i saznati na koji na in Hrvatska narodna banka brani te aj kune
na deviznom tržištu. Glavni cilj istraživanja je provjeriti da li te ajna politika u
Republici Hrvatskoj ima na koncu više pozitivnih ili negativnih u inaka na
gospodarstvo Hrvatske, te treba li središnja banka osim glavnom cilju stabilnosti cijena
2
pridružiti i neki drugi cilj, kao što to rade primjerice Federalne rezerve u Sjedinjenim
Ameri kim Državama, kako bi pove ala gospodarski uspjeh države.
U radu se daju odgovori na sljede a temeljna pitanja:
1. Što je devizni te aj i koje su njegove vrste?
2. Koje su osnovne zna ajke ekstremnih režima deviznih te ajeva?
3. Koji su glavni ciljevi i zadaci Hrvatske narodne banke?
4. Na koji se na in formira devizni te aj doma e valute?
5. Kako se kre e te aj kune prema euru i održava li uspješno Hrvatska narodna
banka te aj kune stabilnim?
6. Koji su pozitivni, a koji negativni u inci postoje e te ajne politike Hrvatske
narodne banke?
1.3. METODOLOGIJA RADA
Pri izradi ovog diplomskog rada korištene su sljede e znanstveno-istraživa ke metode:
metoda indukcije i dedukcije, metoda deskripcije, metoda analize i sinteze, metoda
kompilacije, metoda komparacije i metoda klasifikacije.
Prije po etka pisanja ovoga rada, najprije se prikupljala literatura, istraživalo podru je i
napravio koncept rada. Tek nakon tih koraka uslijedilo je pisanje i izrada ovog
diplomskog rada u kojem su osim mojih opažanja i zaklju aka korišteni izvori drugih
autora i poznatih ekonomista. Tako er, u pisanju ovoga rada od velike pomo i bilo mi
je znanje koje su mi prenijeli profesori na fakultetu.
1.4. STRUKTURA RADA
Ovaj diplomski rad sastoji se od pet me usobno povezanih i nadopunjuju ih poglavlja u
kojima se razra uje tema i problematika rada.
U prvom dijelu rada, Uvodu, predstavljen je predmet istraživanja i koja je svrha i cilj
istraživanja. Tako er su navedene znanstveno istraživa ke metode koje su korištene pri
izradi diplomskog rada, te je naposljetku obrazložena struktura rada.
3
U drugom poglavlju rada, s naslovom Osnovne zna ajke deviznog te aja, pobliže se
objašnjava pojam deviznog te aja i deviznog tržišta. Navest e se vrste deviznih
te ajeva s obzirom na odnos vrijednosti ili kupovnih mo i dviju valuta i s obzirom na
ugovoreno vrijeme isporuke deviza te otkriti uzroke koji utje u na promjenu vrijednosti
deviznog te aja. Tako er, navest e se najnovija podjela te ajnih režima prema
klasifikaciji Me unarodnog monetarnog fonda i otkriti koji su kriteriji koje zemlje
imaju u vidu kada biraju sustav deviznog te aja. U posljednjem potpoglavlju ovoga
dijela analiziraju se razli ite teorije formiranja deviznog te aja.
Hrvatska narodna banka naziv je za tre e poglavlje ovoga rada. U ovom dijelu navode
se karakteristike središnje banke Republike Hrvatske, njeni ciljevi i zada e, a zatim e
se utvrditi uloga monetarne politike Hrvatske narodne banke i navesti instrumente i
mjere koje ona koristi pri ostvarivanju ciljeva monetarne politike.
etvrti dio rada nazvan Te ajna politika Hrvatske narodne banke sastoji se od tri
podpoglavlja u kojima se obrazlaže kako središnja banka formira srednji te aj, te na koji
na in održava stabilnost kune. Tako er, u ovom poglavlju se prati kretanje deviznog
te aja Republike Hrvatske od devedesetih godina do danas i na koncu, objašnjava se
kako te ajna politika utje e na gospodarstvo Republike Hrvatske i koji su pozitivni, a
koji negativni u inci takve te ajne politike.
Zaklju ak je peti dio, odnosno posljednje poglavlje rada u kojem su sintetizirani svi
rezultati istraživanja kojima je dokazana radna hipoteza.
4
2. OSNOVNE ZNA AJKE DEVIZNOG TE AJA
2.1. POJAM DEVIZNOG TRŽIŠTA I DEVIZNOG TE AJA
Nacionalna valuta predstavlja zakonsko i definitivno sredstvo pla anja na odre enom
valutnom podru ju, dakle na podru ju neke zemlje. Sve dok postoje nacionalne valute
postojat e i potreba njihove razmjene. Ne postoji zemlja koja može uspješno provoditi
politiku autarkije jer uvijek postoji manjak ne ega što se može uvesti, a višak prodati,
dakle izvesti iz zemlje. Kako ono što se uvozi pla a u onoj valuti od koga se uvozi, a
ono što izvozi u doma oj valuti, neophodno je postojanje deviznog tržišta. Na deviznim
tržištima se obavlja trgovanje stranim valutama što je neizostavno za normalno
funkcioniranje me unarodne ekonomske razmjene, bilo financijske ili trgova ke.
Devizno tržište može biti organizirano na burzama i bankama, a ako se radi o tajnom
prometu govori se o crnoj burzi, dakle neorganiziranom deviznom tržištu. Transakcije
se na deviznom tržištu mogu svrstati u etiri grupe (Babi i Babi ; 2008):
1. Transakcije izme u komercijalnih banaka i njihovih mušterija,
2. Devizne transakcije izme u banaka u zemlji, nazvano još i me ubankarsko
devizno tržište,
3. Transakcije komercijalnih banaka sa svojim podružnicama u inozemstvu ili s
korespodentnim bankama u inozemstvu, i naposljetku
4. Devizne transakcije me u centralnim bankama koje su važne radi utjecaja na
te ajeve i na kretanja kapitala.
Devizno tržište je vrlo važno za nosioce ekonomske politike jer registrira sve promjene
koje se javljaju na ekonomskom, politi kom i financijskom podru ju u nekoj zemlji i
inozemstvu. Osim kreditne funkcije, devizno tržište ima još jednu važnu funkciju, a to
je transfer kupovne mo i financijskih sredstava iz jedne zemlje i valute u drugu.
Babi (2000) definira devizni te aj kao cijenu jedne jedinice strane valute izražene
brojem jedinica doma e valute, dok Božina (2008) jasno navodi razliku izme u
deviznog i valutnog te aja. Prema njemu, devizni te aj pokazuje koliko se doma ih
monetarnih jedinica razmjenjuje za odre eni broj inozemnih monetarnih jedinica, koje
5
se dobivaju po devizama, to jest po potraživanjima na inozemnu valutu oblikovanih kao
mjenica, ek, uputnica i sli ni financijski oblici. Dok valutni te aj izražava me usobni
odnos doma e monetarne jedinice ili odre enog njenog broja s nekom drugom
monetarnom jedinicom u smislu gotovine, odnosno inozemnog gotovog novca, koji se
razmjenjuje neposredno, a ne pomo u financijskih oblika.
Postoje razli iti na ini notiranja (kotiranja) valuta. Ukoliko devizni te aj pokazuje
koliko jedinica doma e valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute primjenjuje se
direktno notiranje. Dakle, takav na in notiranja te aja iskazuje koliko se doma ih
monetarnih jedinica razmjenjuje za odre eni broj, naj eš e 100 ili 1, inozemnih
monetarnih jedinica. Direktno notiranje je naj eš i na in notiranja te ajeva koji se
primjenjuje svugdje u svijetu, osim u Velikoj Britaniji. Naime, Londonska devizna
burza koristi takozvano indirektno notiranje kod kojeg devizni te aj pokazuje koliko
jedinica strane valute treba platiti za jednu funtu.
Mnogi ekonomisti devizni te aj smatraju jednom od najvažnijih ekonomsko-politi kih
varijabli jer utje u na sve ostale makroekonomske pojave. Fluktuacije deviznog te aja
utje u na cijene izvoza i uvoza, promjene uvoznih supstituta i rentabilnost izvoza, što u
kona nici dovodi do promjene cijena i utje e na redistribuciju nacionalnog dohotka,
realokaciju gospodarskih resursa i dinamiku razvoja odre ene zemlje.
2.2. VRSTE DEVIZNOG TE AJA
2.2.1.Nominalni, realni i efektivni devizni te aj
Ukoliko se detaljnije želi objasniti pojam deviznog te aja, to se može u initi s obzirom
na odnos vrijednosti ili odnos kupovnih mo i dviju valuta. U tom se slu aju razlikuje
nominalni, realni i efektivni devizni te aj.
Nominalni devizni te aj predstavlja promjenu cijene doma e valute izraženoj u stranoj
valuti bez uzimanja u obzir stope inflacije. Uspore uje, dakle, cijene valuta, a ne odnose
njihovih kupovnih mo i i zbog toga ne odražava razinu me unarodne konkurentnosti
zemalja ije se valute uspore uju.
Realni devizni te aj predstavlja nominalni devizni te aj korigiran za stopu inflacije.
Tica (2009; 18) navodi da je realni te aj naziv za ono što se u standardnoj udžbeni koj
6
terminologiji zove relativni paritet kupovne mo i koji zahtjeva da stopa rasta
nominalnog te aja pokrije razlike u stopama rasta izme u doma ih i stranih cijena.
Kako su se kroz povijest javljale mnogobrojne poteško e izra unavanja realnog te aja,
Casselov prijedlog da se komparira razlika u stopama inflacije me u razli itim
zemljama ostao je u primjeni sve do danas. Dakle, formula za utvr ivanje realnog te aja
u odre enom razdoblju bi bila da se podijeli promjena ponderiranog prosjeka razine
cijena kod trgovinskih partnera korigirana s pripadaju im nominalnim te ajem s
promjenom razine cijena u zemlji. Naravno ra una se promjena izme u razdoblja za
koje se traži realan te aj i baznog razdoblja za koje se pretpostavlja da je imalo realni
te aj (Tica; 2009; 19).
Realni devizni te aj odre uje me unarodnu konkurentnost valutnih podru ja. Samim
time, promjena indeksa realnog deviznog te aja odražava promjenu me unarodne
konkurentske pozicije zemlje prema inozemstvu. Pove anje realnog deviznog te aja
zna i realnu deprecijaciju te aja doma e valute, a sniženje realnog deviznog te aja
predstavlja realnu aprecijaciju te aja doma e valute koja ozna ava pogoršanje cjenovne
konkurentosti na me unarodnom tržištu. Na promjenu veli ine realnog deviznog te aja
može se utjecati nizom razli itih mjera makroekonomske politike poput porasta i
sniženja nominalnog deviznog te aja, porasta i sniženja cijena u inozemstvu i tuzemstvu
(Mari ; 2012).
Realni devizni te aj smatra se boljim ekonomskim pokazateljem od nominalnog jer
uzima u obzir stopu inflacije koja obezvrje uje novac i smanjuje kupovnu mo novca.
Zbog toga što daje realnu sliku kupovne mo i novca kojeg posjedujemo, realni devizni
te aj je mnogo važniji od nominalnog. No, doma a valuta može istovremeno aprecirati
prema odre enim valutama, a prema drugima deprecirati. U takvim situacijama može se
izra unati efektivni devizni te aj koji je vagani prosjek deviznih te ajeva izme u
doma e valute i valuta zemalja njenih najvažnijih trgova kih partnera. Kako razli iti
trgova ki partneri nemaju jednaku važnost za zemlju, svaki ima svoj poseban ponder,
odnosno udjel i na temelju toga se iskazuje njegov relativni zna aj u ukupnoj trgovini
zemlje (Ivanov; n.d.).
7
2.2.2. Promptni i terminski te aj
Kod svake devizne transkacije ugovaraju se vrsta, koli ina, cijena (te aj) deviza i
vrijeme isporuke. S obzirom na vrijeme, dakle rok isporuke razlikuje se promptni (spot)
posao i terminski posao. Promptni posao je onaj kod kojeg se izvršenje ugovora u
nekom poslu obavlja odmah, a promptni te aj jest dakle te aj u transakciji koja se
odmah izvršava, što obi no zna i u roku od dva dana od dana zaklju enja ugovora.
Terminskim poslom nazivaju se transakcije ije je izvršenje ugovorom predvi eno na
neki odre eni dan u budu nosti, a samim time i terminski te aj deviza jest onaj koji se
sada dogovara za isporuku odre enog iznosa na odre eni dan u budu nosti. Promptni i
terminski te aj odre uju se djelovanjem snaga ponude i potražnje, te oni mogu, ali i
nemoraju biti jednaki. Ukoliko je terminski te aj neke valute viši od promptnoga, takva
deviza ima terminsku premiju. Obrnuti slu aj, dakle, diskont terminskog te aja javlja se
kada je terminski te aj neke devize niži od promptnoga. (Babi ; 2000)
Promptni i terminski te ajevi neke devize su me usobno ovisni. Njihova me uovisnost
proizlazi iz arbitražnih tokova kapitala uz pokrivanje te ajnog rizika, te zbog toga
promjena promptnog te aja utje e i na promjenu terminskog te aja i obratno. Dakle,
promjena bilo kojeg faktora koji utje e na ponudu i potražnju na promptnom tržištu
rezultira promjenom promptnoga, ali i terminskog te aja i obratno.
2.2.3. Uzroci promjena deviznih te ajeva
Svojim promjenama, devizni te aj utje e na sve makroekonomske pojave te je zbog
toga vrlo važna varijabla ekonomske politike. Njegov porast ili pad utje e na cijene
izvoza i uvoza, rentabilnost izvoza, konkurentnost gospodarstva, što u kona nici
uzrokuje promjene relativnih cijena, ali ima i utjecaja na redistribuciju nacionalnog
dohotka i na realokaciju ekonomskih resursa. Ve se navelo da te aj utje e na sve
makroekonomske pojave, me utim, vrlo je važno otkriti uzroke i faktore koji utje u na
njega i njegovo kretanje. Babi (2000) navodi da osim objektivnih faktora, na promjene
kretanja te aja utje u i mnogi drugi subjektivni faktori. U prvom redu je važno znati da
se devizni te aj, dakle, cijena jedinice strane valute, formira na tržištu djelovanjem
snaga ponude i potražnje strane valute. Potražnja za devizama funkcija je uvoza robe i
usluga iz inozemstva, investicija u inozemstvo i zajmova i transfera danih u inozemstvo,
8
dok je ponuda deviza na deviznom tržištu funkcija izvoza robe i usluga, vanjskih
investicija u zemlji i primljenih zajmova i transfera iz inozemstva. U subjektivne faktore
koji utje u na promjene deviznog te aja ulaze prije svega ljudski faktori, kao što su
(Babi ; 2000; 252):
1. Osnovni trend tržišta,
2. Vremenska neuskla enost pla anja za uvoz i naplata izvoza,
3. Pregovara ka vještina subjekata u vanjskoj trgovini,
4. Tržišna o ekivanja u pogledu terminskih te ajeva,
5. Špekulativna kretanja kapitala zbog politi ke, privredne i društvene situacije,
6. Promjena uvjeta na nov arskom i financijskom tržištu,
7. Fiskalne i monetarne mjere koje vlasti donose radi kontrole te ajeva.
Nešto više o razlozima promjena deviznih te ajeva piše i Crnogorac (1988), te isti e
kako jednom odre eni te aj izme u dviju odre enih valuta nije stalan, osobito ne u
sustavu fluktuiraju ih te ajeva, gdje prakti ki promjenjivost te aja nema ograni enja.
Za odre enu zemlju nužne su promjene i prilagodbe te aja zbog razli itog tempa
privrednog rasta, razli itih stopa inflacije u pojedinim zemljama, ina e zemlja može
zapasti u velike poteško e, što i jest uzrok propasti sustava fiksnih te ajeva jer su se u
Bretton Woods sistemu devizni te ajevi mogli mijenjati najviše za ± 1 % od službeno
utvr enog pariteta, što zna i da je rizik od promjene te aja bio neznatan. Crnogorac
(1988) navodi kako na kretanje te ajeva pojedinih valuta utje e itav niz ekonomskih,
ali i neekonomskih faktora. Što se ti e ekonomskih faktora tu svakako pripada platna
bilanca pojedine zemlje jer ona velikim dijelom utje e na vrijednost valute zemlje. No,
kako platna bilanca velikim dijelom ovisi o trgovinskoj bilanci koja prikazuje razliku
izme u ostvarenog izvoza i uvoza, svaka se zemlja mora opskrbiti s valutom onoga od
koga se uvozi kako bi adekvatno mogla pla ati ono što uvozi, a izvezenu robu i usluge
napla uje u vlastitoj valuti tako da izvoz stvara potražnju za njom. Ukoliko je izvoz ve i
od uvoza, dakle potražnja za doma om valutom ve a od ponude, prema zakonu ponude
i potražnje koji vrijedi i na deviznom tržištu, lako je zaklju iti da e te aj valute rasti.
9
Osim trgovinske bilance, potrebno je voditi ra una o cjelokupnoj platnoj bilanci poput
odlivu ili pritjecanju kapitala, o prihodima od kapitala angažiranog u inozemstvu,
rashodima povezanim sa stranim kapitalom uloženim u doma u privredu, o prihodima
od usluga i sli no. Ukoliko se kapital uvozi, na deviznom tržištu javlja se pove ana
potražnja za doma om valutom i u toj situaciji doma a valuta ja a. Osim navedenog, u
ekonomske faktore koji utje u na kretanje pojedinih te ajeva svakako se ubrajaju
kamatna stopa u pojedinoj zemlji i stopa inflacije. Kamatna stopa je, dakle, važna
determinanta pri odre ivanju te aja pojedine valute, te ako ona raste, pri ostalim
nepromijenjenim uvjetima, i valuta te zemlje ja a jer se stvara pove ana potražnja za
njom. No, takva situacija je kratkoro na jer viša kamatna stopa privla i doma u valutu
iz inozemstva. Dugoro no gledano, viša kamatna stopa zna i sporiji privredni rast što
vodi slabljanju valute. Visoka stopa inflacije tako er nepovoljno utje e na
konkurentnost doma e privrede, a samim time i na vijednost pojedine valute.
Uz navedene ekonomske faktore, potrebno je dakle uzeti u obzir i utjecaj neekonomskih
faktora na kretanje te ajeva pojedinih valuta jer se njihovo djelovanje ne može nikako
zanemariti, posebice zbog toga jer njihova pojava nije lako predvidiva. U prvom redu,
tu se ubrajaju politi ki i psihološki faktori koji su usko povezani. Utjecaj tih politi ko-
psiholoških faktora ne mora uvijek biti jednak jer jedan faktor može u jednom trenutku
izazvati ja anje neke valute, a u drugom slabljenje. No, Crnogorac (1988) smatra da se
ne smije zanemariti i djelovanje tehni kih faktora koji se na deviznim tržištima javljaju
povremeno i iji je utjecaj naj eš e kratkotrajan. Takva vrsta faktora koji utje e na
promjenu vrijednosti pojedine valute javlja se, primjerice, u trenutcima kada centralna
banka neke države donese propis kojim smanjuje maksimalni iznos minusnog salda u
nekoj valuti. Zbog poja anog pokrivanja minusnog salda stvara se odre ena potražnja
za valutom što e kratkotrajno izazvati njeno ja anje. Dakle, svi sudionici na deviznom
tržištu trebaju uzeti u obzir navedene faktore koji utje u na vrijednost pojedine valute,
no osim tih vidljivih znakova potrebno je voditi ra una i o faktorima koji još nisu
prisutni, ali bi se mogli pojaviti i tako utjecati na promjenu vrijednosti valute.
10
2.3. KLASIFIKACIJA DEVIZNIH REŽIMA
2.3.1. Najnovija podjela režima deviznog te aja prema MMF-u
U ekonomskoj literaturi mogu se prona i mnogobrojne klasifikacije deviznih režima.
Izme u fiksnog i fluktuiraju eg sustava deviznog te aja, dakle dvije ekstremne varijante
režima deviznog te aja, postoji još i itav niz razli itih deviznih aranžmana koji se
kre u od rigidnijih ka fleksibilnijim.
Me unarodni monetarni fond koristi konvencionalnu podjelu sustava deviznih te ajeva,
koja uklju uje osam razli itih režima. Ekonomisti Von Hagen i Zhou (2002), Frankel
(1999) i Crockett (2003) koriste klasifikaciju deviznih te ajeva kao i Me unarodni
monetarni fond, no ipak postoje neke razlike.
Shema 1: Klasifikacija sustava deviznih te ajeva prema Von Hagen i Zhou (2002),
Frankel (1999) i Crockett (2003)
Izvor: Ribnikar, I. (2004): Exchange rate regimes and monetary arrangements, Zbornik
radova: Sveu ilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, god. 22, Sv. 2.
1. Dolarizacija (eurizacija)
2. Monetarna unija
3. Valutni odbor
4. "Doista" fiksni te ajni režim
5. Konvencionalno vezani aranžmani
6. Target zona
7. Sustav puze eg vezanja deviznog te aja
8. Sustav puze eg raspona deviznog te aja
9. Upravljano plivaju i
10. Samostalno fluktuiraju i
11. Slobodno ili isto plivanje
vrsto vezani režim deviznog te aja
Intermedijarni režim deviznog te aja
Fleksibilni režim deviznog te aja
11
Me unarodni monetarni fond u svojoj klasifikaciji režima deviznog te aja ne pravi
razliku izme u dolarizacije i monetarne unije, te samostalno fluktuiraju eg i slobodno
plivaju eg deviznog te aja, niti navodi košaricu valuta kao zaseban devizni režim, kao
što to ine Crockett i Frankel (Ribnikar; 2004; 11).
U skladu s tim, Me unarodni monetarni fond s obzirom na promjenjivost te aja neke
valute razlikuje sljede e vrste deviznog te aja (Koški; 2008):
1. Sustav bez doma e valute u optjecaju,
2. Valutni odbor (eng. Currency board),
3. Sustav konvencionalno-vezanog deviznog te aja,
4. Sustav vezanog deviznog te aja u okviru horizontalnoga raspona,
5. Sustav puze eg vezivanja deviznog te aja (eng. Crawling peg),
6. Sustav puze eg raspona deviznog te aja (eng. Crawling band),
7. Sustav upravljano-fluktuiraju ega deviznog te aja bez njegova unaprijed
odre enog smjera,
8. Sustav slobodno-fluktuiraju eg deviznog te aja.
Sustav bez doma e valute u optjecaju
Ovakva vrsta sustava bez doma e valute u optjecaju kao zakonsko sredstvo pla anja
koristi stranu valutu, i to naj eš e ameri ki dolar ili euro. Zemlja koja se odlu i
primijenjivati sustav bez doma e valute u optjecaju odri e se nezavisne monetarne
politike i kontrole doma e monetarne vlasti na vlastita monetarna kretanja, te zbog toga
preuzima i podliježe monetarnoj politici zemlje od koje je preuzela valutu, ili pak, s tom
zemljom vodi zajedni ku monetarnu politiku. Brojne su prednosti za zemlju koja koristi
ovakvu vrstu te ajnog režima poput zaustavljanja inflacije ili smanjenja rizika od
inflacije u budu nosti, nestanka rizika devalvacije, ali glavnim nedostatkom se smatra
nepostojanje središnje banke.
12
Valutni odbor ( eng. Currency board)
Valutni odbor je monetarna institucija u kojoj se monetarne vlasti, temeljem zakonskog
propisa, obvezuju emitirati primarni novac samo do iznosa vrijednosti me unarodnih
pri uva kojima raspolažu, te mogu otkupiti, u svakom trenutku, bilo koji iznos
primarnog novca u zamjenu za me unarodne pri uve po unaprijed utvr enom fiksnom
deviznom te aju. Osnovne karakteristike ovakvog monetarnog režima su pokri e
emisije nacionalne valute stabilnom stranom valutom minimalno u sto postotnom
iznosu, konvertibilnost nacionalne valute u stabilnu stranu valutu za koju je vezana, te
održavanje stabilnosti valute što je i osnovni cilj ovog režima. Funkcije i mogu nosti
središnje banke i nacionalne valute su ograni ene jer središnja banka može emitirati
samo onoliko novca koliko ima me unarodnih pri uva i zabranjeno joj je poslovanje sa
državom u bilo kojem obliku. Valutni odbor preporu uje se za mala otvorena
gospodarstva sa ograni enim iskustvom poslovanja središnje banke i nerazvijenim
financijskim tržištem, tako er i za zemlje koje žele postati lanicom šire trgovinske ili
monetarne unije, ali i zemlje koje nastoje poboljšati svoj me unarodni kredibilitet
primjenom antiinflacijske politike baziranom na fiksnom deviznom te aju.
Sustav konvencionalno-vezanog deviznog te aja
Sustav konvencionalno-vezanog deviznog te aja jedan je od najzastupljenijih sustava
deviznog te aja jer su zemlje lanice Me unarodnog monetarnog fonda morale
primjenjivati ovaj sustav od 1944. pa sve do 1971. godine. U ovakvom sustavu
deviznog te aja vrijednost doma e valute je formalno ili stvarno vezana za neku drugu
valutu ili košaricu valuta po fiksnom te aju s mogu im odstupanjem deviznog te aja
unutar granica u rasponu od najviše ± 1 % oko središnjeg te aja.
13
Slika 1: Fluktuacija vrijednosti doma e valute u sustavu konvencionalno-vezanog
deviznog te aja
Izvor: Koški, D. (2008): Izbor optimalnog sustava deviznog te aja za Republiku
Hrvatsku, Ekonomski vjesnik, br. 1-2, str. 33.
Vezanost doma e valute za neku drugu stranu valutu ili košaricu valuta ovisi o
povezanosti doma e ekonomije sa inozemnom, dakle o stupnju me usobne razmjene
roba, usluga i kapitala.
Sustav vezanog deviznog te aja u okviru horizontalnog raspona
Ovakva vrsta sustava deviznog te aja razlikuje se od konvencionalno-vezanog deviznog
te aja po tome što raspon te ajne fluktuacije može biti ve i od ± 1 % od utvr enog
pariteta. Glavni problem koji se može pojaviti je u odre ivanju raspona plivanja te aja.
Ukoliko su granice postavljene preusko, sustav se može ponašati kao fiksni te ajni
režim, no ako su postavljene preširoko sustav nalikuje slobodno fluktuiraju em
deviznom te aju.
Sustav puze eg vezivanja deviznog te aja
Kod sustava puze eg vezivanja raspon dopuštenih te ajnih fluktuacija tako er se kre e
unutar raspona ± 1 % od utvr enog pariteta. Me utim, specifi nost ovog sustava leži u
tome što monetarne vlasti, prema unaprijed utvr enom obrascu, prilago avaju paritet
doma e valute, i to, ili u malim vrijednostima prema unaprijed utvr enom fiksnom
te aju, ili pak, u odnosu na odabrane kvantitativne makroekonomske pokazatelje poput
primjerice razlika u inflaciji u zemlji i inozemstvu.
14
Slika 2: Fluktuacija vrijednosti doma e valute u sustavu puze eg vezivanja deviznog
te aja
Izvor: Koški, D. (2008): Izbor optimalnog sustava deviznog te aja za Republiku
Hrvatsku, Ekonomski vjesnik, br. 1-2, str. 34.
Glavna prednost sustava puze eg vezivanja deviznog te aja proizlazi iz injenice da su
te ajne promjene najavljene i u malim iznosima pa se izbjegavaju opasnosti
špekulativnih o ekivanja.
Sustav puze eg raspona deviznog te aja
Sustav puze eg raspona deviznog te aja razlikuje se od sustava puze eg vezivanja
deviznog te aja po tome što je dopušten raspon te ajne fluktuacije ve i od ± 1 % u
odnosu na utvr eni paritet. Štoviše, zona fluktuacije je široka, i to, u pravilu, ve a od
5%, a naj eš e izme u 10 i 15 %.
Sustav upravljano-fluktuiraju eg deviznog te aja bez njegova unaprijed odre enog
smjera
Specifi nost sustava upravljano-fluktuiraju eg deviznog te aja bez njegova unaprijed
obznanjenog smjera leži u tome što monetarne vlasti dopuštaju fluktuaciju te aja
doma e valute u unaprijed odre enom rasponu koji nije poznat javnosti. Me utim, kada
fluktuacije dosegnu vrijednosti izvan odre enog raspona, monetarne vlasti interveniraju
na deviznom tržištu na na in kao i u ostalim sustavima. Ovaj sustav omogu uje
monetarnim vlastima potpunu diskreciju u vo enju monetarne politike jer javnosti nije
poznat ni središnji te aj oko kojeg su dozvoljene fluktuacije.
15
Sustav slobodno-fluktuiraju eg deviznog te aja
Kod slobodno-fluktuiraju eg deviznog te aja, devizni te aj se odre uje tržišno, dakle,
na temelju ponude i potražnje za devizama. Monetarne vlasti mogu utjecati na kretanje
deviznog te aja, no ne u svrhu odre ivanja razine deviznog te aja, nego sprje avanja
njegovih prekomjernih fluktuacija. Ipak, ovaj sustav postoji više kao teoretski model jer
je devizni te aj važan instrument kojeg se monetarna politika ne e odre i i prepustiti
silama deviznog tržišta.
2.3.2. Ekstremi deviznih režima - sustav fiksnog i fluktuiraju eg deviznog te aja
Fiksni te aj je devizni te aj koji je propisan od strane organa vlasti u nekoj zemlji, a
središnja banka njegovu stabilnost održava interventnim kupoprodajama deviza. U
slu aju ve e ponude od potražnje središnja banka otkupljuje, a u slu aju ve e potražnje
od ponude središnja banka prodaje neograni ene koli ine deviza kako bi osigurala
stabilnost deviznog te aja i normalno funkcioniranje deviznog tržišta. Glavna prednost
fiksnih deviznih te ajeva je uspostavljanje stabilnih i unaprijed poznatih odnosa na
deviznim tržištima i u me unarodnoj razmjeni (Jurman; 2002).
Danas su fiksni te ajevi izgubili na važnosti u velikim zemljama. Jedino Kina i dalje
održava fiksni te aj, no i ona je pod pritiskom od strane drugih zemalja da dopusti
fluktuiranje nacionalne valute. Povijesno gledaju i, fiksni devizni te aj doživljavao je
odre ene promjene u na inu njegova formiranja, ali najvažniji i najpoznatiji sustav
fiksnog deviznog te aja bio je zlatni standard.
Zlatni standard kao monetarni sistem po eo je djelovati od 1880. godine i trajao je sve
do po etka prvog svjetskog rata. Glavno obilježje zlatnog standarda svakako su fiksni
devizni te ajevi, a vrijednost (paritet) svake valute utvr ivao se u odnosu na zlato.
Te ajne promjene su bile ograni ene jer su te ajevi mogli fluktuirati unutar uskih
granica, nazvanih zlatne to ke, pa je samim time i rizik od iznenadnih promjena bio
mali.
Za vrijeme prvog svjetskog rata odnosi vrijednosti me u pojedinim valutama poremetili
su se do tolike mjere da se nisu mogli zadržati unutar odre enih granica. Iako se
ponovno nastojao uvesti zlatni standard, uspjeh nije bio potpun jer su samo Belgija,
16
Francuska, Nizozemska, Italija i Švicarska uspjele zadržati takav monetarni sistem.
Definitivni kraj zlatnog standarda dao se naslutiti 1936. godine kada su švicarski i
francuski franak morali devalvirati. Tako er, inflacija je bila jedan od osnovnih razloga
koji nije omogu io fiksne te ajeve jer je nakon prvog svjetskog rata zahvatila mnoge
ratom pogo ene zemlje te time prouzro ila da vrijednosti pojedinih valuta padnu.
Održavanju zlatnog standarda nije pogodovala ni velika ekonomska kriza koja je
tridesetih godina 20. stolje a zahvatila gotovo cijeli tadašnji kapitalisti ki svijet.
Nakon drugog svjetskog rata Velika Britanija i Sjedinjene Ameri ke Države bile su
prisiljene kreirati novi stabilni i svevaže i monetarni sistem, te je tako 1944. godine
prihva en prijedlog Sjedinjenih Ameri kih Država o nastavku o uvanja koncepcije
prijeratnog zlatno-deviznog standarda. Novi monetarni sistem dobio je naziv prema
ameri kom gradi u Bretton Woodsu gdje je i održan sastanak zemalja. Klju nu ulogu
odigrao je i tada novoosnovani Me unarodni monetarni fond ije zemlje lanice su se
obvezale da ne e dozvoliti svojoj valuti mijenjati te aj za više od ± 1 % od jednom
utvr enog pariteta, a Sjedinjene Ameri ke Države obvezale su se da e svakoj zemlji,
lanici Me unarodnog monetarnog fonda, prodati ili od nje otkupiti onu koli inu zlata
koju zatraži ili ponudi po cijeni od 35 dolara za jednu un u zlata. Time je dolar osigurao
ulogu svjetske rezervne valute jer su zemlje mogle, osim zlata, držati i ameri ki dolar
kao deviznu rezervu.
Bretton Woods sistem fiksnih te ajeva važio je punih 25 godina, a problemi
nepovjerenja u ameri ki dolar koji su se po eli javljati po etkom sedamdesetih godina
doveli su do njegovog sloma. Sjedinjene Ameri ke Države su u kolovozu 1971. godine
objavile ukidanje konvertibilnosti dolara u zlato što je za posljedicu imalo da je sve više
zemalja svojim valutama omogu ilo da fluktuiraju slobodno. Jedan od razloga koji su
prisilili Sjedinjene Ameri ke države na takav in bio je taj što su one u to vrijeme bile
suo ene s kroni nim deficitom u pla anjima s inozemstvom, a istodobno se iz godine u
godinu njihov vanjski dug pove avao te narastao do te mjere da je 1970. godine više
nego dvostruko nadmašio ukupne zlatne rezerve.
Prema sporazumu postignutom u prosincu 1971. godine u Smithsonian institutu u New
Yorku, Sjedinjene Ameri ke Države su se obvezale podignuti cijenu jedne un e zlata sa
tadašnjih 35 na 38 dolara dolara po un i, a intervencijske to ke ponovno fiksnih
17
te ajeva proširuju se na ± 2,25 posto što je zna ilo da nedolarske valute mogu jedna
prema drugoj varirati za ± 4,5 posto. Bio je to, dakle, još jedan pokušaj oživljavanja
sistema fiksnih te ajeva, no kako je Smithsonian sporazum još od po etka suo en s
nizom poteško a, u ožujku 1973. godine sistem fiksnih te ajeva bio je definitivno mrtav
(Crnogorac;1988).
Zbog neuspjeha opstanka fiksnog deviznog te aja, mnogi autori analizirali su njegove
slabosti, tako Koški (2008) navodi da su glavni nedostaci ti što je u fiksnom deviznom
sustavu onemogu ena uporaba deviznog te aja kao instrumenta ekonomske politike u
vanjskoj trgovini i što ne postoji mogu nost uporabe deviznog te aja kao instrumenta
upravljanja visinom cijena, odnosno inflacijom. Nadalje, ako prihva anjem fiksnog
deviznog sustava inflacija u zemlji ne bude zaustavljena, realni te aj doma e valute e
aprecirati što može dovesti do niza ekonomskih problema, poput rasta nezaposlenosti i
smanjenja gospodarskog rasta.
Me unarodni monetarni fond priznaje sustav fluktuiraju ih te ajeva kao novi
me unarodni monetarni sistem tek od 1976. godine, iako njegovi korijeni datiraju još od
1971 godine, a op enito je usvojeno da taj sistem postoji još od ožujka 1973. godine. U
sustavu slobodno fluktuiraju ih te ajeva, te ajevi pojedinih valuta odre uju se
isklju ivo djelovanjem tržišnih snaga ponude i potražnje i podrazumijevaju odsutnost
bilo kakvih izvantržišnih utjecaja na ponudu ili potražnju deviza. Mnogi autori navode
da je velika prednost fluktuiraju ih te ajeva, u odnosu na fiksne, efikasnost slobodnog
tržišta u alokaciji resursa, ali ipak njihova glavna prednost je ta što omogu uju zemlji
autonomiju u vo enju ekonomske politike (Babi ; 2000).
Samuelson i Nordhaus (2011) navode kako danas sve velike i srednje zemlje, osim
Kine, provode sustav fluktuiraju eg deviznog te aja, te da gotovo sve države
interveniraju na deviznom tržištu kada njihovi te ajevi odstupaju od željene razine,
odnosno kada su neprikladni za postoje e razine cijena i trgovinske tokove.
2.3.3. Kriteriji odabira sustava deviznog te aja
U ekonomskoj znanosti rasprava o optimalnom sustavu deviznog te aja za pojedinu
ekonomiju vodi se ve više desetlje a. Postoji cijeli niz razli itih opcija pri izboru
izme u sistema fiksnog ili fluktuiraju eg deviznog te aja. No, treba imati na umu da
18
optimalni sustav deviznog te aja za pojedinu ekonomiju može varirati, prvenstveno iz
razloga što nijedan sustav deviznih te ajeva nije sam po sebi dugotrajan i stalan, ali i
mnoge zemlje prilago avaju i se trenutnoj makroekonomskoj situaciji variraju svoje
sustave deviznih te ajeva izme u razli itih mogu ih opcija.
Me unarodni monetarni fond je 1997. godine u dokumentu nazvanom World Economic
Outlook (WEO) naveo neke od najvažnijih determinanti koje utje u na izbor izme u
sustava fiksnog ili fluktuiraju eg deviznog te aja (Radoševi ; 1998; 37):
1. Veli ina i otvorenost ekonomije: sustav fluktuiraju eg deviznog te aja bolje je
koristiti kada je nacionalna ekonomija ve a, no što je viši stupanj otvorenosti
neke ekonomije bolje je primjenjivati sustav fiksnog deviznog te aja,
2. Diverzifikacija proizvodnje/strukture izvoza: ukoliko je stupanj diverzifikacije
niži, udio jednog vanjskotrgovinskog partnera je visok, a samim time opcija
vezivanja deviznog te aja za valutu zemlje tog partnera ini se najboljim
rješenjem,
3. Divergencija izme u stope doma e i inozemne inflacije: što je stupanj
divergencije viši, bolje je korištenje sustava fluktuiraju eg deviznog te aja
4. Stupanj ekonomske/financijske razvijenosti: što je viši stupanj ekonomske/
financijske razvijenosti, bolje je koristiti sustav fluktuiraju eg deviznog te aja,
5. Mobilnost faktora rada i kapitalnih tokova: sustav fluktiraju eg deviznog te aja
bolje je koristiti u uvjetima kada je mobilnost faktora rada niža i što je viši
stupanj mobilnosti tokova kapitala,
6. Doma i i inozemni nominalni šokovi: ukoliko je zemlja izložena doma im
nominalnim šokovima bolje je koristiti sustav fiksnog deviznog te aja, za
razliku od inozemnih nominalnih šokova gdje je bolja opcija korištenja sustava
fluktuiraju eg deviznog te aja,
7. Realni šokovi: sustav fluktuiraju eg deviznog te aja najbolje je koristiti ukoliko
je zemlja izložena doma im ili inozemnim realnim šokovima,
19
8. Kredibilnost nositelja makroekonomske politike: što je niža kredibilnost, to je
bolje korištenje sustava fiksnog deviznog te aja
Dakle, izbor izme u sustava fiksnog ili fluktuiraju eg deviznog te aja nije nimalo
jednostavan, no u osnovi, on predstavlja izbor neke zemlje kako e voditi doma u
monetarnu politiku, ali se istovremeno utvr uje i stupanj autonomnosti doma e
monetarne politike koju vodi njezina centralna banka (Radoševi ; 1998).
Osim Me unarodnog monetarnog fonda koji je odredio važne determinante koje utje u
na izbor optimalnog sustava deviznog te aja, mnogi ekonomisti bavili su se tim
problemom. Tako, primjerice, John Williamson navodi etiri kriterija važna za izbor
sustava fiksnog deviznog te aja, a to su da se radi o maloj otvorenoj ekonomiji, da
zemlja vodi takvu makroekonomsku politiku koja vodi konvergenciji stopa inflacije, da
se ve ina trgova ke razmjene odvija u valuti zemlje za koju e se vezati devizni te aj
doma e valute, i naposljetku, da je zemlja spremna uvesti takve institucionalne
aranžmane koje e dodatno poja ati kredibilnost fiksnog deviznog te aja. Ukoliko neka
zemlja ne ispunjava navedene uvjete, prema Williamsonu, trebala bi se opredjeliti za
sustav fluktuiraju eg deviznog te aja (Radoševi ; 1998).
Me utim, mnogi autori prou avaju i primjer tranzicijskih zemalja, složili su se da bi
tranzicijske ekonomije na po etku primjene programa stabilizacije i liberalizacije, dakle
barem prve dvije godine trebale primjenjivati sustav fiksnog deviznog te aja, ali nakon
toga trebale bi usvojiti neki od fleksibilnijih sustava deviznog te aja.
2.4. TEORIJE FORMIRANJA DEVIZNOG TE AJA
Budu i da je devizni te aj važna varijabla makroekonomske politike, za sudionike na
deviznom tržištu važno je mo i predvidjeti kretanje deviznih te ajeva. No, da bi
kretanje te važne ekonomske varijable bilo mogu e potrebno je odrediti uzrok njezina
nastanka, te razloge i faktore koji utje u na njezino kretanje. S obzirom da na kretanje
deviznog te aja utje e veliki broj varijabli i njihovih me uovisnosti, teorije odre ivanja
deviznog te aja formiraju se na temelju izbora varijabli koje najviše utje u na kretanje
deviznog te aja. Babi (2000) razlikuje šest teorija odre ivanja deviznog te aja koje e
u nastavku poglavlja biti detaljnije opisane.
20
Teorija pariteta kupovne mo i najstarija je teorija formiranja deviznog te aja i u
ekonomskoj teoriji javlja se kao teorija te ajeva valuta. Ova teorija objašnjava kretanje
odnosa valuta dviju zemalja kretanjem odnosa kupovnih mo i novca tih zemalja, gdje je
odnos kupovnih mo i definiran odnosom cijena. Na temelju toga, paritet kupovne mo i
valuta dviju zemalja definira se kao odnos razine cijena tih dviju zemalja (Babi ; 2000;
297).
Teoriju kamatnog pariteta razvio je ekonomist J. M. Keynes i ona se u prvom redu
koncentrira na kretanje kratkoro nog kapitala uvjetovanu razlikama u odgovaraju im
doma im i inozemnim kamatnim stopama. Ova teorija najuspješnija je u predvi anju
kratkoro nih kretanja te ajeva pod uvjetom neometanog kretanja kratkoro nog kapitala
i potpuno slobodnog fluktuiranja te ajeva (Babi ; 2000).
Teorija efikasnog deviznog tržišta temelji se na teoriji racionalnih o ekivanja. Pod
efikasnim deviznim tržištem podrazumijevaju se da su ispunjeni sljede i zahtjevi: da su
troškovi deviznih transakcija mali, da se sudionici koriste relevantnim informacijama i
da su vrijednosni papiri denominirani u razli itim valutama perfektni supstituti. Budu i
da ova teorija tvrdi da je terminski te aj nepristrani indikator budu eg kretanja
promptnog te aja, ukoliko su ispunjeni zahtjevi koji karakteriziraju efikasno devizno
tržište, tada terminski te aj služi bolje za predvi anje promptnog te aja nego bilo koji
drugi indikator, kao npr. stopa inflacije ili kamatnjak (Babi ; 2000).
Teorija tržišta vrijednosnih papira novija je teorija koja ujedinjuje razli ite teorije
odre ivanja deviznog te aja u jedinstvenu teoriju. Ova teorija odre uje devizni te aj
pomo u kretanja razli itih tijekova u bilanci pla anja. Prema ovoj teoriji, devizni te aj u
kratkom roku odre uju kretanja u bilanci kapitalnih transakcija, dok se u dugom roku
devizni te ajevi odre uju na temelju teorije pariteta kupovne mo i.
Teorija dugoro ne neravnoteže u bilanci pla anja nastoji obuhvatiti sve faktore koji
utje u na devizne transakcije neke zemlje. Devizni te aj se prema ovoj teoriji odre uje
na na in da se izra una bilanca teku ih transakcija u prethodnom razdoblju, a nakon
toga obavi njena projekcija za jednu do dvije godine unaprijed pod pretpostavkom
nepromijenjena te aja. U sljede em koraku odre uje se željena razina teku e bilance
pla anja u budu em razdoblju, te se zatim izra una razlika izme u željene i projicirane
21
teku e bilance pla anja i promjena deviznog te aja koji e osigurati uklanjanje jaza
izme u tih dviju bilanci (Babi ; 2000).
I naposljetku, prema Babi u (2000) monetarna teorija odre ivanja deviznog te aja
polazi od teorije pariteta kupovne mo i prema kojoj promjena deviznog te aja slijedi
promjene u stupnju inflacije u zemlji i u inozemstvu. Dakle, promjena deviznog te aja
ovisi o razlici u stopama porasta nov ane mase u zemlji i inozemstvu.
22
3. HRVATSKA NARODNA BANKA
3.1. HNB KAO SREDIŠNJA BANKA HRVATSKE
Hrvatska narodna banka središnja je banka Republike Hrvatske kako je utvr eno
Ustavom Republike Hrvatske. Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci utvr eni su
položaj, zada e, vlasništvo na kapitalom Hrvatske narodne banke, njezine ovlasti i
ustroj te odnos središnje banke s tijelima Republike Hrvatske, bankama i
me unarodnim institucijama i organizacijama. Ima svojstvo pravne osobe, ali se ne
upisuje u sudski registar. Sjedište Hrvatske narodne banke je u Zagrebu, te je u
isklju ivom vlasništvu Republike Hrvatske.
Središnja banka Republike Hrvatske osnovana je 21. prosinca 1990. godine prema
Ustavu Republike Hrvatske kojim je nazvana Narodna banka Hrvatske te kojim su
utvr ene njezine odgovornosti. Prema donesenom Ustavu središnja banka odgovorna je
za stabilnost valute i op u likvidnost pla anja prema zemlji i inozemstvu, a u svom je
radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Sva ostvarena dobit nastala
poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada državnom prora unu. Središnja banka
Republike Hrvatske je u prosincu 1997. godine promijenila naziv u Hrvatska narodna
banka.
Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci donesenim u travnju 2001. godine oja ana je
institucionalna, personalna i financijska neovisnost hrvatske središnje banke, a s
obzirom da je Republika Hrvatska imala u planu podnijeti zahtjev za status kandidata za
lanstvo u Europskoj Uniji i pravni okvir prema kojem mora poslovati Hrvatska
narodna banka približen je tim zakonom standardima Europske Unije.
Novim Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci koji je stupio na snagu u srpnju 2008.
godine pravni okvir prema kojem posluje hrvatska središnja banka dodatno je
prilago en i još više približen pravnom sustavu Europske Unije. Stvoreni su preduvjeti
za neometano djelovanje Hrvatske narodne banke u okviru Europske centralne banke i
Europskog sustava središnjih banaka, ali je tim zakonom Republika Hrvatska korak
bliže prema lanstvu u eurozoni.
23
Tijela Hrvatske narodne banke su Savjet Hrvatske narodne banke i guverner Hrvatske
narodne banke. Savjet Hrvatske narodne banke nadležan je i odgovoran za ostvarivanje
cilja i provo enje i izvršenje zadataka Hrvatske narodne banke, a ine ga guverner
Hrvatske narodne banke, zamjenik guvernera i viceguverneri po svom položaju te
najviše osam vanjskih lanova. Guverner Hrvatske narodne banke ujedno je i
predsjednik Savjeta Hrvatske narodne banke i na njega Savjet središnje banke može
prenijeti dio poslova iz svoje nadležnosti kako je odre eno Statutom Hrvatske narodne
banke. Savjet Hrvatske narodne banke o poslovima i zadacima iz svoga podru ja
bavljenja odlu uje na sjednicama koje saziva i njima predsjedava guverner Hrvatske
narodne banke, a da bi izneseni prijedlozi bili prihva eni potrebno je odlu ivanje
dvotre inskom ve inom glasova. Sjednice Savjeta središnje banke održavaju se
minimalno deset puta u jednoj kalendarskoj godini. lanovi Savjeta Hrvatske narodne
banke biraju se na šest godina, a vanjske lanove imenuje Hrvatski sabor na prijedlog
Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i
državni prora un.
3.2. CILJEVI I ZADACI HRVATSKE NARODNE BANKE
Prije nego se navedu glavni ciljevi i zadaci Hrvatske narodne banke, može se re i da se
ciljevi središnjih banaka diljem svijeta razlikuju zavisno od ekonomske politike svake
zemlje. Samuelson i Nordhaus (2011) navode kako središnje banke mogu imati tri
razli ita op a pristupa u ostvarivanju svojih ciljeva, a to su:
1. Višestruki ciljevi u koje se ubrajaju op i ciljevi, primjerice održavanje
gospodarske stabilnosti, i specifi ni ciljevi poput niske stope nezaposlenosti ili
stabilnog deviznog te aja,
2. Ciljno djelovanje na inflaciju koje ima osnovni zadatak zadržati inflaciju u
odre enome rasponu koji se obi no smatra niskim i pozitivnim,
3. Ciljno djelovanje na devizni te aj gdje središnje banke provode monetarnu
politiku iji je glavni cilj posti i odre enu razinu deviznog te aja.
Primarni cilj Hrvatske narodne banke je održavanje stabilnosti cijena, što zna i da ona
pripada drugoj skupini jer je Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci propisan njen glavni
24
cilj,a to je borba protiv inflacije. Tako er, ne ugrožavaju i svoj osnovni cilj, Hrvatska
narodna banka podržava gospodarsku politiku Republike Hrvatske, a da pritom djeluje
u skladu s na elima otvorenog tržišnog gospodarstva i slobodne konkurencije.
Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna u obavljanju poslova iz svoje
nadležnosti, a prema donesenom Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, njeni glavni
zadaci su:
1. Utvr ivanje i provo enje monetarne i devizne politike,
2. Držanje i upravljanje me unarodnim pri uvama Republike Hrvatske,
3. Izdavanje nov anica i kovanog novca,
4. Izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se
ure uje poslovanje kreditnih institucija i unija, institucija za platni promet i
sustava za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i poslovanje
ovlaštenih mjenja a, kao i obavljanje poslova supervizije i nadzora navedenih
institucija,
5. Vo enje ra una kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim
ra unima, primanje sredstava u depozit i davanje kredita kreditnim institucijama,
6. Ure ivanje i unaprje ivanje sustava platnog prometa,
7. Obavljanje zakonom utvr enih poslova za Republiku Hrvatsku i donošenje
podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti.
Hrvatska narodna banka može, ne dovode i u pitanje ostvarivanje svojeg osnovnog cilja
i svoju samostalnost i neovisnost, sura ivati s Vladom Republike Hrvatske i drugim
državnim tijelima, a sve u svrhu izvršavanja svojih zadataka i zakonom utvr enog cilja.
Osim što Hrvatska narodna banka vodi ra une Republike Hrvatske i obavlja platni
promet po tim ra unima, ona može u dogovoru sa Ministarstvom financija obavljati
poslove fiskalnog agenta za Republiku Hrvatsku. Ministarstvo financija se, tako er,
najmanje jednom polugodišnje savjetuje sa središnjom bankom o planovima koje se
odnosi na doma e i vanjsko zaduživanje Republike Hrvatske tijekom idu eg
polugodišta, kao i o ekivanim u incima tog zaduživanja.
25
Hrvatska narodna banka može predložiti Vladi Republike Hrvatske da predloži Saboru
donošenje zakona koji su vezani za ostvarivanje glavnog cilja i izvršenje zadataka
središnje banke Republike Hrvatske ili koji su vezani za poslove koji pripadaju
djelokrugu rada središnje banke, uklju uju i monetarnu politiku i operacije, kreditiranje,
platnu bilancu, platni promet, deviznu politiku i bankarstvo.
Prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatska narodna banka ima zabranu
kreditiranja javnog sektora, dakle ona ne može odobravati kredite Republici Hrvatskoj,
izvanprora unskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i regionalne
samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj i društvima u kojima Republika
Hrvatska ili jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju dominantan utjecaj, niti
može od njih kupovati njihove dužni ke instrumente.
3.3. MONETARNA POLITIKA HRVATSKE NARODNE BANKE
3.3.1 Uloga monetarne politike HNB-a
Monetarna politika predstavlja sveukupnost mjera središnje banke koje se provode kroz
postavljanje strateških i takti kih ciljeva, planiranje, koordiniranje, obavješ ivanje i
nadzor u injenog u odnosu na zadane planove i ciljeve. Kona ni cilj monetarne politike
je društveno blagostanje, no dugoro no gledano, temeljni cilj monetarne politike je
stabilnost cijena koji mora konzistirati sa društvenim blagostanjem. Monetarna politika
se, tako er, fokusira na ponašanje i rad monetarnih institucija, te na one imbenike koji
utje u na koli inu novca u optjecaju. Dakle, središnja banka pomo u monetarne politike
usmjerava emisijski tijek i ponašanje financijskih institucija na financijskom tržištu,
prema odabranim ciljevima ekonomske politike koji su odre eni politi kom voljom
(Božina; 2008).
Hrvatska narodna banka kao središnja banka Hrvatske ima glavni zadatak utvr ivanja i
provo enja monetarne i devizne politike u Republici Hrvatskoj. Kako je tekao proces
osamostaljenja Republike Hrvatske kao suverene i nezavisne države tako je tekao i
proces njezina monetarnog osamostaljenja. Glavna uloga monetarne politike Hrvatske
narodne banke je održavanje stabilnosti te aja i cijena. Kona no, monetarna politika
treba biti snažan instrument poticaja gospodarskog razvoja, a ne samo dušebrižnik nad
stabilnoš u cijena bez razvoja (Rohatinski; 2004; 1019).
26
Dugogodišnji guverner Hrvatske narodna banke u više navrata je izjavio kako je
osnovna karakteristika monetarne politike u Hrvatskoj inzistiranje na stabilnosti te aja.
Temeljni razlog takvoj politici je potreba za smanjenjem valutnog rizika i nemogu nosti
promjene te ajne politike zbog visoke euroiziranosti ekonomije (Gregurek i Vidakovi ;
2009).
3.3.2. Instrumenti i mjere monetarne politike HNB-a
Hrvatska narodna banka odgovorna je za stabilnost valute i op u likvidnost pla anja u
zemlji i prema inozemstvu. Sukladno tome, ona može, radi ostvarivanja utvr ene
monetarne i devizne politike, odrediti mjere i instrumente koji su joj potrebni za
reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti kreditnih institucija i za reguliranje koli ine
novca u optjecaju te donositi mjere u vezi s kamatnim stopama i te ajem doma e valute.
Prema Zakonu o HNB-u, Hrvatska narodna banka služi se sljede im mjerama i
instrumentima monetarne politike:
1. Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom obvezuje kreditne institucije
da izdvoje i održavaju obveznu pri uvu na ra unu za namiru i u blagajni ili na
posebnom ra unu u Hrvatskoj narodnoj banci. U svibnju 2013. godine Hrvatska
narodna banka ne pla a kreditnoj instituciji naknadu na izdvojena sredstva
obvezne pri uve.1 Visina obvezne pri uve odre uje se u postotku propisanom s
obzirom na vrstu, ro nost, veli inu i pove anje depozita i drugih obveza banaka.
Osnovica za obra un obvezne pri uve sastoji se od kunskog i deviznog dijela,
pri emu kunski dio obuhva a kunske izvore sredstava, i to primljene depozite i
kredite u kunama, izdane dužni ke vrijednosne papire u kunama, hibridne i
podre ene instrumente u kunama i ostale financijske obveze u kunama, a devizni
dio se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to primljenih deviznih depozita i
kredita, obveza po izdanim vrijednosnim papirima u devizama, hibridnih i
podre enih instrumenata u devizama i ostalih financijskih obveza u devizama. I
1 Prema Odluci o obveznoj pri uvi, Narodne novine br. 133/2010., 30/2011., 109/2011., 136/2011., 12/2012 i 43/2012. i Pregled instrumenata i mjera monetarne politike br. 1/2013, http://www.hnb.hr/monet/instrumenti_i_mjere/2013/h-instrumenti-br1-2013.pdf (preuzeto 15. svibnja 2013.)
27
kunski i devizni dio osnovice izra unavaju se posebno, a ine ih prosje na
dnevna stanja kunskih i deviznih izvora sredstava u jednom obra unskom
razdoblju. Trenuta na stopa obvezne pri uve koju je propisala Hrvatska narodna
banka je 13,5 %. Kreditne institucije mogu koristiti izdvojena sredstva obvezne
pri uve kako bi održale svoju likvidnost, ali uz obvezu pla anja naknade za
njihovo korištenje. Tako er, ukoliko banka koristi sredstva obvezne pri uve kod
središnje banke tada ona ne može davati kredite, niti vršiti druge plasmane. Ako
kreditne institucije nepravilno obra unaju ili u propisanom roku ne izdvoje
obveznu pri uvu dužne su središnjoj banci platiti dodatnu pove anu naknadu.
2. Hrvatska narodna banka izdaje kratkoro ne prenosive nematerijalizirane
blagajni ke zapise nominirane u kunama na aukcijama koje sama organizira i
iji je rok dospije a 35 dana.2 Blagajni ki zapisi izdaju se uz diskont, tako da se
njihova nominalna vrijednost umanjuje za iznos pripadaju ih kamata. Mogu ih u
svoje ime i za svoj ra un kupovati banke i ostale financijske organizacije koje su
dobile odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke i Hrvatska banka za obnovu
i razvitak. Središnja banka može drugim bankama kao mjeru održavanja njihove
likvidnosti propisati i obvezni upis blagajni kih zapisa.
3. Hrvatska narodna banka provodi operacije na otvorenom tržištu koje obuhva aju
redovite i strukturne operacije, te operacije fine prilagodbe. Takve operacije
provode se putem obratnih repo operacija, te putem izravnih kupnji, odnosno
prodaja vrijednosnih papira i služe za pove anje odnosno smanjenje likvidnosti
u sustavu.
4. U stalno raspoložive mogu nosti Hrvatske narodne banke ubrajaju se nov ani
depozit, lombardni kredit i unutardnevni kredit. Nov ani depozit mogu koristiti
banke, štedne banke i podružnice stranih banaka koje na kraju dana višak
sredstava mogu deponirati kod Hrvatske narodne banke. Dospije e je
2 Prema Pregled instrumenata i mjera monetarne politike br. 1/2013, http://www.hnb.hr/monet/instrumenti_i_mjere/2013/h-instrumenti-br1-2013.pdf (preuzeto 15. svibnja 2013.)
28
prekono no i sredstva nov anog depozita ne ulaze u izra un obveze održavanja
obvezne pri uve. Lombardni kredit je namijenjen bankama, štednim bankama i
podružnicama stranih banaka koje radni dan završavaju s manjkom likvidnih
sredstava. Na zahtjev banke, središnja banka odobrava prekono ni
kolateralizirani kredit koji se može koristiti u visini do 50% nominalne
vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija izdanih s izvornim rokom
dospije a do godine dana. Kamatna stopa na lombardni kredit iznosi 6,25 %.
Unutardnevni kredit odobrava se u obliku limita na ra unu za namiru banke
tijekom dana. To je beskamatni kredit ija je mogu nost korištenja svakodnevna.
5. Hrvatska narodna banka provodi devizne aukcije kako bi o uvala stabilnost
doma e valute i održala likvidnost pla anja u zemlji i prema inozemstvu.
Devizne aukcije mogu biti obostrane i jednostrane, a tip aukcije može biti
multiple price ili uniform price. Pristup deviznim aukcijama imaju samo banke
koje imaju ovlaštenje za obavljanje poslova platnog prometa sa inozemstvom.
6. Banke, štedne banke i podružnice stranih banaka u obvezi su održavanja
propisanog postotka minimalno potrebnih deviznih potraživanja u odnosu na
njihove devizne obveze. Trenuta na minimalno potrebna devizna potraživanja
propisana od strane Hrvatske narodne banke iznose 17 % deviznih obveza, te je
obveza održavanja propisanog postotka dnevna. Prema Odluci o minimalno
potrebnim deviznim potraživanjima, devizna potraživanja predstavljaju stranu
gotovinu, ekove koji glase na stranu valutu, devizne teku e ra une i devizne
depozite kod Hrvatske narodne banke, devizne depozite po vi enju i s
preostalim rokom dospije a do tri mjeseca, dospjele devizne depozite,
vrijednosne papire stranih financijskih institucija i stranih država koji se drže
radi trgovanja i koji su raspoloživi za prodaju – instrumenti tržišta novca,
obveznice i drugi dugoro ni dužni ki instrumenti, vrijednosni papiri stranih
financijskih institucija i stranih država u devizama koji se drže do dospije a i
koji se vrednuju po fer vrijednosti u RDG-u (kojima se aktivno ne trguje) s
preostalim rokom dospije a do 3 mjeseca – instrumenti tržišta novca, obveznice
i drugi dugoro ni dužni ki instrumenti s preostalim rokom dospije a do 3
mjeseca. Devizne obveze su: redovni devizni ra uni, posebni devizni ra uni
29
pravnih osoba, devizni ra uni i devizni štedni ulozi po vi enju stanovništva,
obveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasni kih
vrijednosnih papira), obveze po izdanim dužni kim vrijednosnim papirima u
kunama s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom), primljeni
oro eni devizni depoziti, primljeni kunski depoziti s valutnom klauzulom
(jednosmjernom ili dvosmjernom), primljeni devizni krediti, primljeni kunski
krediti s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom), hibridni i
podre eni instrumenti u devizama, hibridni i podre eni instrumenti u kunama s
valutnom klauzulom, te ostale financijske obveze u devizama.
7. Hrvatska narodna banka odobrava bankama, štednim bankama i podružnicama
stranih banaka kratkoro ne kredite za likvidnost. Dakle, takav instrument
monetarne politike namjenjen je bankama koje imaju likvidnih poteško a, ali uz
uvjet da su solventne. Kredit se može koristiti najdulje dvanaest mjeseci, a
kamatna stopa jednaka je kamatnoj stopi na lombardni kredit uve anoj za 0,5
postotnih bodova za razdoblje korištenja kredita do tri mjeseca, ili pak, kamatnoj
stopi na lombardni kredit uve anoj za jedan postotni bod ako se kredit koristi
duže od tri mjeseca.
Instrumentima monetarne politike Hrvatska narodna banka utje e na koli inu novca u
optjecaju preko koli ine primarnog novca i preko monetarnog multiplikatora. Pored
toga, Hrvatska narodna banka utje e na kupnju i prodaju deviza na deviznom tržištu, te
na obujam deviznih rezervi, što ima direktan u inak na visinu primarnog novca, a time i
utjecaj na promjenu koli ine novca u optjecaju (Ivanov; 2000).
Hrvatska narodna banka, dakle, kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu, te obavlja
druge poslove odre ene zakonom: rukuje deviznim rezervama Republike Hrvatske,
propisuje obvezu ovlaštenih banaka da drže odre eni iznos u devizama ili likvidnim
deviznim plasmanima kao minimalnu rezervu za održavanje likvidnosti u pla anjima
prema inozemstvu. Osnovna svrha upravljanja deviznim rezervama je održavanje
stabilnosti doma e valute te održavanje odre enog stupnja likvidnosti za potrebe
me unarodnih pla anja. Za provo enje odluka o upravljanju deviznim rezervama
Republike Hrvatske zadužena je Direkcija za upravljanje me unarodnim pri uvama i
deviznom likvidnoš u.
30
Hrvatska narodna banka može tako er kupovati i prodavati valutu Republike Hrvatske u
inozemstvu, a sve u svrhu održavanja likvidnosti u pla anjima prema inozemstvu, te se
može zaduživati u inozemstvu u svoje ime i za svoj ra un ili za ra un Republike
Hrvatske. Uz to, središnja banka Republike Hrvatske može kupovati ili prodavati zlato i
ostale plemenite kovine, te izvoziti i iznositi u inozemstvo, odnosno uvoziti i unositi
monetarno zlato iz inozemstva u kovanom i neprera enom obliku
31
4. TE AJNA POLITIKA HRVATSKE NARODNE BANKE
4.1. FORMIRANJE TE AJA KUNE
Republika Hrvatska provodi režim fluktuiraju eg deviznog te aja. To nije re eno,
te ajna politika koju provodi Hrvatska narodna banka naziva se upravljano plivaju i
te ajni sustav. To zna i da se devizni te aj kune odre uje na deviznom tržištu, temeljem
ponude i potražnje, te da središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali ne brani
odre enu razinu te aja. Hrvatska narodna banka, dakle, ne utvr uje unaprijed gornju i
donju granicu kretanja te aja kune koju se obvezuje braniti. Kako navodi Zakon o
deviznom poslovanju3 Hrvatske narodne banke devizni te aj strane valute prema kuni
se, dakle, slobodno formira na tržištu stranih sredstva pla anja na temelju ponude i
potražnje.
Može se re i da je devizni te aj kune uravnotežen jer se formira na deviznom tržištu
temeljem ponude i potražnje. Me utim, budu i da se ponuda na deviznom tržištu
formira iz sredstava ostvarenih uvozom i izvozom, devizne štednje gra ana, deviza
ostvarenih inozemnim zaduživanjem i priljeva od prodaje imovine, a potražnja za
devizama od strane poduze a je radi niske razine gopodarske aktivnosti relativno mala,
može se zaklju iti da je sadašnji devizni te aj kune uravnotežen, ali nerealan, odnosno
me unarodna vrijednost doma e valute je precijenjena (Jurman; 2002)
4.1.1. Formiranje srednjeg te aja HNB-a
Problematika odre ivanja srednjeg te aja Hrvatske narodne banke duže je vrijeme u
središtu stru nih rasprava mnogih hrvatskih ekonomista. Prvenstveno zbog injenice da
je te aj najpotentniji instrument monetarne politike središnje banke Republike Hrvatske,
ali je on i instrument unaprje enja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Izuzev toga,
srednji te aj Hrvatske narodne banke je za ekonometri are važna ulazna varijabla u
mnoštvu modela pomo u kojih se izra uju projekcije i simulacije utjecaja šokova na
razli ite gospodarske veli ine.
3 Prema Zakon o deviznom poslovanju, Narodne novine br. 96/03
32
Hrvatska narodna banka navodi da formira srednji te aj na na in da svakog radnog dana
na temelju ugovorenog prometa i te ajeva stranih valuta na tržištu stranih sredstava
pla anja utvr uje vrijednost kune prema drugim valutama. Vrijednost kune prema
drugim valutama objavljuje se na te ajnici Hrvatske narodne banke. Temeljna valuta za
izradu te ajnice središnje banke Republike Hrvatske je euro. Srednji te aj kune za jedan
euro koji je objavljen na te ajnici Hrvatske narodne banke je aritmeti ka sredina
ponderiranog prosjeka kupovnog te aja i ponderiranog prodajnog te aja banaka.
Ponderirani kupovni i prodajni te aj banaka zasniva se na prometu u svim valutama i na
te ajevima svih valuta, i to prometu i te ajevima koji su dogovoreni jedan radni dan
prije dana utvr ivanja srednjeg te aja. Vrijednost kune prema valutama koje nisu
temeljna valuta, ali su uvrštene u te ajnicu Hrvatske narodne banke, utvr uje se
dijeljenjem srednjeg te aja kune za jedan euro me uvalutnim odnosom eura i svih
ostalih valuta koji na svjetskom tržištu vrijedi na dan formiranja te ajnice u 12 sati.
Stu ka (2001) navodi dva osnovna imbenika koji utje u na formiranje srednjeg te aja
Hrvatske narodne banke. Prvi je ostvareni promet unutar pojedinog segmenta deviznog
tržišta, koji putem ponderirane sredine utje e na razinu srednjeg te aja, dok drugi
imbenik ine ostvareni te ajevi na deviznom tržištu.
Na in na koji Hrvatska narodna banka formira srednji te aja prikazan je u Shemi 2 gdje
su ujedno prikazani i koraci izra unavanja srednjeg te aja.
33
Shema 2: Stadiji izra unavanja srednjeg te aja Hrvatske narodne banke
Izvor: Stu ka, T.: Promet i ostvareni te ajevi na deviznom tržištu u Hrvatskoj, 2001,
str. 2.
Osnovni instrument te ajne politike središnje banke Republike Hrvatske su devizne
aukcije putem kojih središnja banka kupuje odnosno prodaje devize poslovnim
bankama. Naj eš i oblik aukcije je aukcija u kojoj poslovne banke u ponudama koje
dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci nazna uju željene iznose u eurima i cijenu,
odnosno te aj deviznih transakcija. Zatim, na temelju pristiglih ponuda središnja banka
donosi odluku o iznosu intervencije i te aju.
Hrvatska narodna banka se uklju uje u transakcije na deviznom tržištu kako bi sprije ila
prekomjerne fluktuacije te aja u oba smjera. Tako središnja banka prodaje devize kada
kuna slabi, a prodajom deviza kune se povla e iz optjecaja, ime raste njihova
vrijednost (aprecijacija te aja). Kada kuna ja a središnja banka ini obrnuto, dakle,
Ukupna kupovina deviza pravne osobe fizi ke osobe
ATS CHF USD i dr.
Ukupna prodaja deviza me ubankovno tržište pravne osobe fizi ke osobe
ATS CHF USD i dr.
Konverzija u euro
Ukupna kupovina deviza u EUR
Ukupna prodaja deviza u EUR
Ponderirana sredina kupovnog te aja (PSKT)
Ponderirana sredina prodajnog te aja (PSPT)
Srednji te aj HNB = (PSKT + PSPT) / 2
34
kupuje devize, a kupnjom deviza Hrvatska narodna banka stavlja više kuna u opticaj,
ime se smanjuje njihova vrijednost (deprecijacija te aja). Vrlo je važno navesti kako
Hrvatska narodna banka putem takvih intervencija na deviznom tržištu nema odlu uju i
utjecaj na razinu te aja jer devizne intervencije središnje banke ine vrlo mali dio
kupoprodajnih transakcija na deviznom tržištu (O te aju kune,
http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm, preuzeto 20. svibnja 2013).
4.1.2. Održavanje stabilnosti te aja kune
Hrvatska narodna banka mora održavati stabilnost te aja kune prema euru kako bi
mogla ostvariti temeljni cilj svoje politike, dakle, stabilnost cijena. U visokoeuriziranim
gospodarstvima kao što je hrvatsko, cijene su osjetljive na promjene te aja. Uz
promjene te aja vezane su i inflacijska o ekivanja stanovištva, koja su osobito izražena
zbog loših iskustava s visokom inflacijom na ovim prostorima u prošlosti. Nadalje,
Hrvatska narodna banka navodi kako se stabilnost te aja dosada uspješno održavala, te
da se te aj kune prema njema koj marki, odnosno euru, kretao u razdoblju od njenog
uvo enja u svibnju 1994. godine do današnjih dana u rasponu od ± 6% oko prosje nog
te aja ostvarenog u tom razdoblju (O te aju kune,http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm,
preuzeto 20. svibnja 2013).
Me utim, mnogi autori kritiziraju takav stav Hrvatske narodne banke, prvenstveno zbog
toga što bi te ajna politika trebala biti instrument koji e potaknuti gospodarski rast. No,
gledaju i s druge strane u Hrvatskoj se ve dugi niz godina provodi politika stabilnosti
te aja i cijena koja je popra ena izostankom ve ih investicijskih aktivnosti i održivog
gospodarskog rasta, iako da budemo jasni, te ajna politika nije jedini krivac za takvo
stanje. Tako poznati ekonomist Niki (2004; 359) u svom radu iznosi stajalište
Williamsona koje glasi ovako: "Vlade koje isklju ivo težinu daju samo jednom cilju-
rastu, stabilnosti cijena, a zanemaruju i ostale, samo gomilaju probleme za budu nost."
Dakle, može se re i da je Hrvatska narodna banka do sada uspješno održavala te aj
kune stabilnim i da e ga uspješno održavati na toj razini ukoliko ne do e do nekih
znatnijih promjena na financijskom tržištu sve do dana dok hrvatska kuna ne bude
zamijenjena valutom eura. Jedino pitanje koje preostaje je da li se Hrvatska narodna
banka mora fokusirati i na druge ciljeve monetarne i te ajne politike, a ne samo na
35
stabilnost cijena i te aja? Odgovor na to pitanje prona i e se u sljede im poglavljima
gdje e se analizirati kretanje te aja i neki gospodarski pokazatelji u Hrvatskoj.
4.2. DEVIZNI TE AJ RH OD 1990. GODINE DO DANAS
4.2.1. Kretanje deviznog te aja i stanje u gospodarstvu
Kako bi se što bolje razmotrila i razumjela te ajna politika Hrvatske narodne banke
potrebno je razmotriti situaciju u zemlji od njenog osamostaljenja i od ciljeva koje je
Vlada Republike Hrvatske željela ostvariti provo enjem gospodarske politike.
Naime, još od po etka svoje samostalnosti Hrvatska je pokušavala stabilizirati svoju
privredu. No, suo ila se s mnogobrojnim problemima jer je prilikom stjecanja
samostalnosti to bila socijalisti ka, administrativna privreda, a obilježja
makroekonomske politike bila su jasno razli ita u odnosu na ona obilježja u tržišnim
privredama. Bez obzira na to što je u bivšoj Jugoslaviji postojala relativno visoka
samostalnost poduze a, i pri kraju njezinog postojanja relativno visok postotak cijena
slobodno se formirao na tržištu, sva ostala bitna obilježja bila su zajedni ka s ostalim
planskim gospodarstvima: maksimiranje profita nije bila osnovna funkcija cilja
poduze a, tolerirala se financijska nedisciplina, kapital je tek manjim dijelom bio u
privatnom vlasništvu, financijske institucije su bile nerazvijene, a svi elementi kreiranja
i cirkulacije novca pod punom administrativnom kontrolom.
Prvi korak ka stabilizaciji hrvatske privrede podrazumijevao je koncipiranja uobi ajenih
mjera makroekonomske politike, ali i kreiranje cjelovitog pravnog i institucionalnog
tržišnog ambijenta. To je zna ilo odvajanje javnog od privatnog sektora, uspostavljanje
tržišnih institucija, posebno u financijskoj sferi, privatizaciju, obrazovanje poduzetnika i
definiranje stabilizacijske makroekonomske politike. Osnovne to ke programa
stabilizacije donešene su u dokumentu Osnove stabilizacijskog programa koji je
Hrvatski sabor usvojio u prosincu 1992. godine.
Po etkom 1992. godine Hrvatska nije uop e imala deviznih rezervi, te zbog potrebe
njihova formiranja vo ena je aktivna te ajna politika, kako bi se dali poticaji za izvoz i
stvaranje zadovoljavaju eg salda na teku em ra unu. Te aj se esto prilago avao
promjenama cijena zbog ve naslje ene visoke inflacije, te je takva situacija stalno
36
davala nove impulse rastu cijena. Nadalje, Narodna banka Hrvatske morala je voditi
politiku visokih kamatnih stopa kako ne bi došlo do pove ane potražnje za kreditima,
posebno kod poduze a gubitaša. U jesen 1993. godine stvoreni su povoljni uvjeti za
provedbu antiinflacijskog programa što zna i da iako su razni oblici financiranja
prora unskog deficita i inflatorna o ekivanja vodila daljnjem ubrzanju rasta cijena,
realna koli ina novca u optjecaju se smanjivala, realna agregatna potražnja se održavala
na niskoj razini, poduzeti su koraci za smanjenje prora unskog deficita, u platnoj bilanci
pojavio se pozitivan saldo, rasle su devizne rezerve i gotovo je nestala razlika izme u
službenog i "crnog" te aja (Niki ; 2003).
Stabilizacijski program stupio je na snagu u listopadu 1993. godine nakon što je
Hrvatska godinama prolazila kroz razdoblje inflacije koje je nakon osamostaljenja
Hrvatske prijetilo prelaskom u hiperinflaciju. Program je zamišljen kao skup mjera koje
je bilo potrebno ostvariti u tri faze (Niki ; 2003; 53):
1. kratkoro ni antiinflacijski program heterodoksnog obilježja, koji treba brzo
oboriti inflaciju i pružiti osnovicu radikalnijem reformiranju gospodarstva;
psihološki dio inflacije, odnosno inflatorna o ekivanja je trebalo eliminirati
šokom koji proizlazi iz proglašenja konvertibilnosti doma e valute,
2. druga faza programa, koja je trebala trajati do polovice 1994. godine, a u kojoj je
trebalo ostvariti pokretanje procesa ubrzane privatizacije, uravnoteženje
prora una i zapo injanje procesa sanacije banaka,
3. tre a faza u kojoj je trebalo uspostaviti vanjsku konvertibilnost valute te
osigurati op u unutarnju i vanjsku ravnotežu kao pretpostavke dugoro no
održivog rasta.
U sljede oj tablici prikazani su neki od osnovnih gospodarskih pokazatelja za
Republiku Hrvatsku u godini uvo enja Stabilizacijskog programa i godina poslije.
37
Tablica 1: Osnovni ekonomski pokazatelji za Hrvatsku u razdoblju od 1995. do 2001.
1993. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.
BDP (u mlrd. US $) 10,9 18,8 19,9 20,1 21,6 20,0 19,0 20,3
BDP po stanovniku (US $) 2.349 4.028,9 4.421,9 4.398,2 4.805,1 4.371,1 4.152,6 4.476,2
BDP (god. st. promjene u %) -8,0 6,8 5,9 6,8 2,5 -0,9 3,7 4,1
Stopa inflacije (u %) 1.149 3,7 3,4 3,8 5,4 4,4 7,4 2,6
Inozemni dug (u mlrd. US $) 2,6 3,8 5,3 7,5 9,6 9,9 11,0 11,1
Izvoz robe i usluga (u mlrd. US $) 6,2 7,1 7,8 8,2 8,6 8,1 8,7 9,6
Uvoz robe i usluga (u mlrd. US $) 5,8 9,3 9,9 11,4 10,6 9,8 9,6 10,7
Inozemni dug (u % od BDP-a) 24,2 20,2 26,7 37,1 44,3 49,3 57,8 54,5
Otplate inozemnog duga (u % od
izvoza robe i usluga)
9,9 6,4 9,3 13,8 19,4 29,3 29,9 37,9
Bruto me unarodne pri uve
HNB-a (u mil. US $)
616 1.895 2.314 2,539 2.816 3.025 3.525 4.704
Stopa nezaposlenosti (u %) 17,1 14,5 16,4 17,5 18,6 19,1 21,1 22,0
Izvor: Jurman, A.: Osvrt na politiku formiranja deviznog te aja u Republici Hrvatskoj,
Ekonomska istraživanja, Vol. 15, No. 2, str. 23, 2002.; Bilten broj 76.,
http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm (preuzeto 15. lipnja 2013.)
Niki (2003) navodi kako je prva faza Stabilizacijskog programa uspješno provedena te
u samo mjesec dana nakon njegova proglašenja inflacija je nestala, a cijene su se
stabilizirale. Jasno je da je devizni te aj postao glavno sidro antiinflacijskog programa i
imbenik stabilne vrijednosti doma e valute. Do 1995. godine politika stabilnog
deviznog te aja utjecala je pozitivno na slamanje inflacije i stabilnost cijena, no kako je
vidljivo iz Tablice 1, nakon 1995. godine ve ina ekonomskih pokazatelja za Hrvatsku
prikazuje neprimjereno kretanje. Nedovoljan rast bruto doma eg proizvoda, sve ve a
inflacija, pove anje inozemnog duga, trajan deficit vanjsko trgovinske bilance ukazuju
na neuspjeh ekonomske politike do 2001. godine barem za one koji smatraju da je rast
zaposlenosti, dohotka i konkurentnosti osnova gospodarskog uspjeha, dok drugi, koji
smtraju da je primarni cilj ekonomske politike održavanje stabilnosti te aja i cijena,
govore o uspjehu.
38
Sljede i grafikon prikazuje godišnje prosjeke srednjih deviznih te ajeva kune prema
njema koj marki u razdoblju od 1994. do 2001. godine.
Grafikon 1: Godišnji prosjeci srednjih deviznih te ajeva kune prema njema koj marki
od 1994. do 2001. godine
Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm (preuzeto 20. svibnja 2013.)
Narodna banka Hrvatske je tijekom 1992. godine nastojala ostvariti dva osnovna cilja, a
to je usporiti rast cijena, pa je zbog toga vo ena relativno restriktivna monetarna
politika, i maksimizirati rast deviznih rezervi emu je služilo stalno i esto indeksiranje
te aja. Poznato je da je prilikom proglašenja Stabilizacijskog programa doma a valuta
devalvirala za oko 20%, i to sa 3,7088 na 4,444 HRK za njema ku marku. Nakon toga
bilo je logi no za o ekivati da e devalvacija izazvati prilago avanje troškova i rast
cijena, me utim, stvarna kretanja su bila druga ija od o ekivanih. Cijene su porasle
znatno više nego što se o ekivalo: u listopadu su cijene proizvo a porasle za 29,1%, a
cijene na malo za 38,7%. Nakon toga cijene na malo su se sasvim stabilizirale, a cijene
proizvo a su ak nešto i opale. Me utim, umjesto daljnjeg predvi enog
prilago avanja te aja, te aj kune prema njema koj marki po eo se smanjivati. U manje
od mjesec dana od proglašenja Stabilizacijskog programa, te aj kune prema njema koj
marki vratio se na predprogramsku razinu (Niki ; 2003).
39
Ako se promatra Tablica 1, dakle, kretanje te ajeva kune prema njema koj marki u
razdoblju od 1994. do 2001. godine, primjetit emo visok supanj stabilnosti te aja.
Hrvatska narodna banka nije dopuštala da vrijednost doma e valute poraste iznad 3,5
kuna za marku niti da padne ispod 4 kune za marku. Te aj je, dakle, punih sedam
godina osilirao izme u 3,5 i 4,0 kuna za jednu njema ku marku.
4.2.2. Devizne intervencije i kretanje te aja kune
Nakon 2000. godine kretanje te aja kune analizira se prema euru. S obzirom da je u
visokoeuroiziranim gospodarstvima kao što je hrvatsko, stabilnost cijena osjetljiva na
promjene te aja, grafi ki emo prikazati i analizirati po godinama kretanje te aja kune
prema euru. Na sljede em grafikonu prikazan je nominalni dnevni te aj kune prema
euru, ameri kom dolaru i švicarskom franku posljednjeg dana svaka tri mjeseca u
razdoblju od 2000. do 2007. godine.
Grafikon 2: Nominalni dnevni te aj kune prema euru, ameri kom dolaru i švicarskom
franku u razdoblju od 2000. do 2007. godine
Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm (preuzeto
20. svibnja 2013.)
Po etkom 2001. godine zabilježena je sezonska depracijacija nominalnog te aja kune
prema euru zbog otplate dospjelih rata inozemnih kredita, a dodatan pritisak na
pove anje potražnje za devizama došao je od stanovništva i rasta njihove kunske
likvidnosti nastavkom isplate osigurane štednje. Sredinom ožujka zapo eo je trend
aprecijacije te aja kune te je do kraja svibnja vrijednost kune prema euru porasla za
5,5%. U srpnju 2001. godine zabilježena je snažnija nominalna aprecijacija te aja kune
40
prema euru u usporedbi s prethodnom godinom. Posljednje tromjese je 2001. godine
obilježila je nominalna aprecijacija te aja kune prema euru od ukupno 2,3%, pri emu je
vrijednost eura smanjena sa 7,54 kune na 7,37 kuna krajem prosinca (Godišnje izvješ e
Hrvatske narodne banke, 2002).
Osnovna zna ajka kretanja kune prema euru tijekom ve eg dijela 2002. godine bila je
izloženost aprecijacijskim pritiscima. Oni su proizašli iz pove anja ponude deviza zbog
zna ajnog priljeva od turizma, poja anog inozemnog zaduživanja države i banaka,
financiranja velikih infrastrukturnih objekata inozemnim kreditima i privatizacije
doma ih poduze a. Prvo tromjese je 2001. godine obilježava nominalna deprecijacija
te aja kune prema euru u sije nu u iznosu od 2,69%, a postupno ja anje kune bilježi se i
u velja i i ožujku. Aprecijacijski pritisci te snažne devizne intervencije središnje banke
koja je od banaka otkupila ukupno 342,2 milijuna eura obilježili su kretanja na
doma em deviznom tržištu tijekom drugog tromjese ja 2002. godine. Na kraju tre eg
tromjese ja te aj kune prema euru bio je neznatno, odnosno 0,28 % slabiji u odnosu na
prethodno tromjese je, a rezultat je to stabilnih kretanja te aja kune prema euru jer je
pove anu ponudu deviza u ljetnim mjesecima zbog ostvarenog priljeva od turizma
apsorbirala poja ana potražnja poduze a i banaka za devizama. Krajem 2002. godine
uo ava se blagi trend deprecijacije koji je do izražaja došao krajem prosinca kada je
te aj kune dosegnuo razinu od 7,44 kune za jedan euro. Tako er, tijekom 2002. godine
ostvarena je zna ajna aprecijacija kune prema ameri kom dolaru. Krajem 2001. godine
te aj kune prema ameri kom dolaru zabilježen krajem godine oja ao je sa 8,36 kuna 31.
prosinca 2001. na 7,14 kuna 31. prosinca 2002. godine, što je rezultiralo nominalnom
aprecijacijom kune prema ameri kom dolaru u iznosu od 14,5% (Godišnje izvješ e
Hrvatske narodne banke, 2003).
Tijekom 2003. godine kretanje te aja kune prema euru bilo je stabilno uz prisutnost
uobi ajenih sezonskih oscilacija. Dnevni te aj kune fluktuirao je izme u minimalnih
7,44 kune za euro do maksimalnih 7,71 kunu za euro, što je relativno uzak raspon
fluktuiranja i iznosi od -1,6% do 1,9% oko prosje nog dnevnog te aja ostvarenog u
2003. godini. Krajem godine zabilježena je nominalna deprecijacija kune u odnosu na
euro od 2,8% jer je na dan 31. prosinca 2003. godine te aj kune iznosio 7,65 kuna, a 31.
prosinca 2002. godine 7,44 kune za euro. Aprecijacijski trend kune prema ameri kom
41
dolaru nastavio se i u 2003. godini što je bila posljedica slabljenja dolara u odnosu na
euro na svjetskim deviznim burzama. Glavni razlog pada ameri kog dolara bila je
usredoto enost tržišnih sudionika na nepovoljne strukturne pokazatelje prisutne u
ameri kom gospodarstvu pri formiranju o ekivanja, prvenstveno se misli na manjak na
teku em ra unu i fiskalni deficit u ameri kom gospodarstvu (Godišnje izvješ e
Hrvatske narodne banke, 2004).
Prema Godišnjem izvješ u Hrvatske narodne banke (2005) i u 2004. godini kretanje
te aja kune prema euru je bilo relativno stabilno uz blage aprecijacijske pritiske koji su
proizašli iz pove anja ponude deviza zbog zna ajnog priljeva od turizma, inozemnog
zaduživanja, rastu ih deviznih prihoda od izvoza robe i aprecijacijskih o ekivanja
tržišnih sudionika. Hrvatska narodna banka je takve pritiske željela umanjiti te je
održala ukupno jedanaest deviznih aukcija i u deviznim transakcijama tijekom godine
od banaka neto otkupila 510,2 milijuna eura emitiravši pritom 3,8 milijarde kuna.
Prosje ni dnevni te aj kune prema euru nominalno je aprecirao za 0,9%, sa 7,56 kuna
zabilježenih u 2003. godini na 7,50 kuna za jedan euro u 2004. godini. Dugoro ni trend
aprecijacije nominalnog te aja kune prema ameri kom dolaru, koji je bio izražen u
2002. i 2003. godini, nastavio se i u 2004. godini, ali nešto slabijim intenzitetom.
Iako se i u 2005. godini nastavio blagi trend aprecijacije doma e valute prema euru,
ipak je i u 2005. godini kretanje te aja kune prema euru bilo stabilno. Prosje ni dnevni
te aj kune prema euru nominalno je aprecirao za 1,3%, odnosno sa 7,5 kuna za euro u
2004. godini zabilježen je pad na 7,4 kune za jedan euro u 2005. godini. Tako er,
tijekom 2005. godine zabilježena je nominalna deprecijacija kune prema ameri kom
dolaru za 10,6%.
Na sljede em grafikonu prikazan je nominalni dnevni te aj kune prema euru,
ameri kom dolaru i švicarskom franku u razdoblju od 2005. do 2013. godine
42
Grafikon 3: Nominalni dnevni te aj kune prema euru, ameri kom dolaru i švicarskom
franku u razdoblju od 2005. do 2013. godine
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
7,5
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
8,51/
1/05
1/4/
051/
7/05
1/10
/05
1/1/
061/
4/06
1/7/
061/
10/0
61/
1/07
1/4/
071/
7/07
1/10
/07
1/1/
081/
4/08
1/7/
081/
10/0
81/
1/09
1/4/
091/
7/09
1/10
/09
1/1/
101/
4/10
1/7/
101/
10/1
01/
1/11
1/4/
111/
7/11
1/10
/11
1/1/
121/
4/12
1/7/
121/
10/1
21/
1/13
sred
nji t
eaj
HN
B-a
EUR/HRKUSD/HRK – desnoCHF/HRK – desno
Izvor: Standardni prezentacijski format, http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm
(preuzeto 27. travnja 2013.)
Hrvatska narodna banka je i u 2007. godini nastavila provoditi monetarnu politiku
kojom osigurava stabilno kretanje nominalnog te aja kune prema euru i na taj na in
osigurava stabilnost doma ih cijena i cijena dobara koja se uvoze iz eurozone. Ukupno
gledaju i, tijekom 2007. godine zabilježena je blaga nominalna aprecijacija te aja kune
prema euru u iznosu od 0,3%, a trend aprecijacije nominalnog te aju kune zabilježen je
i prema ameri kom dolaru. Tijekom 2007. godine te aj kune prema dolaru oja ao je za
10,6%, što je uglavnom bila posljedica slabljenja te aja ameri kog dolara u odnosu na
euro na svjetskom deviznom tržištu.
Održavanje stabilnosti nominalnog te aja kune prema euru jedan je od glavnih na ina
antiinflacijskog djelovanja monetarne politike, a poja ani inflacijski pritisci bili su
naro ito izraženi u prvih sedam mjeseci 2008. godine. Nominalni dnevni te aj kune
prema euru kretao se u rasponu od -1,6% do 1,8% oko prosje no dnevnog te aja
ostvarenog u 2008. godini, dok je u 2009. godini prosje ni dnevni te aj kune iznosio
43
7,34 kune za jedan euro i bio slabiji za 1,6% u odnosu na onaj iz prethodne godine.
Kako su se kretanja na svjetskom deviznom tržištu odrazila na kretanje te aja kune
prema ameri kom dolaru, on je u 2009. godini oja ao za oko 1,3%, odnosno sa 5,16
kuna za jedan ameri ki dolar krajem 2008. godine na 5,09 kuna koliko je zabilježeno
krajem 2009. godine (Godišnje izvješ e Hrvatske narodne banke, 2010).
Te aj kune prema euru u 2010. i 2011. godini ostao je relativno stabilan. Naime,
nominalni te aj kune prema euru u 2011. godini deprecirao je za oko 2% u odnosu na
prethodnu godinu, a kuna je u 2011. godini deprecirala i prema ve ini ostalih valuta iz
košarice za izra un indeksa nominalnog efektivnog te aja kune. Najviše je deprecirao
prosje ni te aj kune prema švicarskom franku, i to za 14,2%, što je rezultat zamjetnog
ja anja švicarskog franka prema euru.
Kako bilježi Godišnje izvješ e Hrvatske narodne banke (2013) te aj kune prema euru i
u 2012. godini ostao je stabilan. Tijekom godine nominalni dnevni te aj kune prema
euru kretao se u rasponu od -1,7% do 0,9% oko prosje nog godišnjeg te aja, koji je
iznosio 7,52 kune za jedan euro, te bio slabiji za 1,1% u odnosu na 2011. godinu.
Deprecijacijski pritisci te aja kune prema euru obilježili su po etak 2012. godine, te je
Hrvatska narodna banka kako bi stabilizirala te aj, intervenirala na deviznom tržištu u
sije nju i velja i, ali i pove ala stopu obvezne pri uve u velja i. Ljetno razdoblje
obilježili su blagi aprecijacijski pritisci na doma u valutu što je uobi ajena pojava zbog
poja anog priljeva deviza od turizma, a u posljednjem tromjese ju 2012. godine javljaju
se blagi deprecijacijski pritisci zbog sezonskog manjka na teku em ra unu platne
bilance.
Na sljede em grafikonu može se vidjeti prosje ni srednji te aj kune prema euru u
razdoblju od 2007. do 2012. godine
44
Grafikon 4: Prosje ni srednji te aj kune prema euru u razdoblju od 2007. do 2012.
godine
Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm (preuzeto
20. svibnja 2013.)
Središnja banka Republike Hrvatske dokazala je da može i zna održavati stabilnost
te aja kune prema euru bez obzira na uvjete na financijskom tržištu. Pitanje koje se
postavlja je: "Na koji na in i iz kojih izvora središnja banka održava stabilnost te aja?"
Naime, poznato je da Hrvatska narodna banka održava stabilnost te aja kune prema
euru pomo u deviznih aukcija, deviznih rezervi i ostalim instrumentima, ali ako je
potrebno i zaduživanjem. injeni no je stanje da uvoz roba i usluga u Republiku
Hrvatsku nije u cjelosti pokriven izvozom iz zemlje, a razlika se kompenzira jedino
zaduživanjem. Kako je vidljivo na Grafikonu 4, prosje ni srednji te aj kune prema euru
kretao se u razdoblju od 2007. do 2012. godine u rasponu izme u 7,22 kune do 7,52
kune za jedan euro. Hrvatska narodna banka je u više navrata izjavljivala kako e i dalje
braniti stabilnost kune prema euru, te da ona ne brani te aj eura na nekoj odre enoj
razini,ali ne dopušta ni njegove pretjerane oscilacije. Tek kada te aj prekomjerno i
naglo oscilira, Hrvatska narodna banka se uklju uje u rad deviznog tržišta kupnjom ili
prodajom deviza, ali i drugim instrumentima koji utje u na kunsku likvidnost (Te ajna
politika ostaje ista, http://www.hnb.hr/priopc/2011/hrv/hp27072011.htm, preuzeto 3.
ožujka 2013.).
45
Na sljede em grafikonu prikazane su sve devizne intervencije i odnos te aja kune prema
euru u razdoblju 1. sije nja 1997. do 13. sije nja 2013. godine
Grafikon 5: Devizne intervencije i te aj kune prema euru
6,6
6,8
7,0
7,2
7,4
7,6
7,8
8,0
-2.500-2.000-1.500-1.000
-5000
5001.0001.5002.0002.5003.000
1/1/
97.
2/1/
98.
3/1/
99.
4/1/
00.
4/1/
01.
5/1/
02.
6/1/
03.
7/1/
04.
7/1/
05.
8/1/
06.
9/1/
07.
10/1
/08.
10/1
/09.
11/1
/10.
12/1
/11.
13/1
/12.
13/1
/13.
EU
R/H
RK
mil.
HR
K
Devizne intervencije - lijevoTe aj - desno
Izvor: Standardni prezentacijski format, http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm
(preuzeto 27. travnja 2013.)
U promatranom razdoblju prikazan je realni te aj kune u odnosu na euro, kao i sve
devizne intervencije Hrvatske narodne banke. Promatraju i Grafikon 5, može se uo iti
da se devizne intervencije gotovo obrnuto proporcionalne s rastom, odnosno padom
vrijednosti deviznog te aja kune prema euru. Potrebno je napomenuti da se te aj kune
prema euru prije 1999. godine izra unavao kao umnožak te aja kune prema njema koj
marki i faktora konverzije koji je iznosio 1,95583. Najniži te aj kune prema euru bilježi
se krajem 1997. godine kada je iznosio 6,9 kuna za jedan euro, dok je najviši porast
zabilježen po etkom 2000. godine kada je odnos kune prema euru bio 7,8. Što se ti e
intervencija na deviznom tržištu, Hrvatska narodna banka kupuje i prodaje devize
trguju i sa doma im i stranim bankama i Ministarstvom financija. Intervencije na
deviznom tržištu su este i može se vidjeti da su u promatranom razdoblju podjednakih
vrijednosti, no od po etka 2008. godine te intervencije bilježe sve zna ajnije iznose.
46
Devizne intervencije su ekstremnu vrijednost dosegnule u 2009. godini kada je središnja
banka intervenirala ukupno sedam puta, pri emu je dva puta prodavala devize
poslovnim bankama kada su ja ali deprecijacijski pritisci. Preostalih pet intervencija
odnosile su se na otkupe deviza, odnosno bile su usmjerene na ublažavanje intenziteta
ja anja kune prema euru. Prema Godišnjem izvješ u Hrvatske narodne banke (2010),
tijekom 2009. godine, središnja banka je na održanim intervencijama od poslovnih
banaka neto otkupila 324,8 milijuna eura, a zna ajan obujam deviznih transakcija
zabilježen je i u poslovanju središnje banke Republike Hrvatske i Ministarstva financija
kada je Hrvatska narodna banka od države neto otkupila 570,4 milijuna eura, što je
znatno više nego u prethodnoj godini. Središnja banka je tako putem transakcija na
deviznom tržištu tijekom 2009. godine neto otkupila ukupno 895,2 milijuna eura te je
na taj na in emitirala ukupno 6,4 milijarde kuna, što je znatno više u usporedbi s 1,2
milijarde kuna emitiranih u 2008. godini.
4.2.3. Devizni te aj u prvom kvartalu 2013. godine
Tijekom prvog kvartala 2013. godine dolazi do deprecijacijskih pritisaka na te aj kune.
Naime, krajem prvog i po etkom drugog tromjese ja teku e godine na kretanje te aja
kune prema euru utjecalo je izdavanje državne obveznice na me unarodnom tržištu u
iznosu od 1,5 milijardi ameri kih dolara. Upravo interes doma ih investitora za te
obveznice i snažno kreiranje primarnog novca preko deviznih transakcija Hrvatske
narodne banke s Ministarstvom financija u iznosu od 450 milijuna eura utjecali su na te
deprecijacijske pritiske, pa je središnja banka intervenirala na deviznom tržištu
prodajom 214,9 milijuna eura poslovnim bankama uz prosje no ostvareni te aj u iznosu
od 7,61 kunu za jedan euro. Nakon takve devizne intervencije te aj kune se stabilizirao i
deprecirao za 0,2% u odnosu na prethodni mjesec, odnosno spustio se na razinu od 7,60
kuna za euro.
Za razliku od blage deprecijacije kune prema euru, tijekom travnja teku e godine
zabilježena je aprecijacija doma e valute prema ameri kom dolaru u iznosu od 1,8%, i
to kao rezultat slabljenja ameri kog dolara prema euru na svjetskom deviznom tržištu.
Razlog slabljenja ameri kog dolara prema euru svakako se pronalazi u objavi
nepovoljnih ekonomskih pokazatelja koji se odnose na Sjedinjene Ameri ke Države,
poput primjerice slabog rasta zaposlenosti što je utjecalo na pojavu nesigurnosti koja se
47
ti e oporavka ameri kog gospodarstva. Te ajna kretanja kune prema valutama glavnih
trgovinskih partnera rezultirala su nominalnom efektivnom aprecijacijom kune za 0,2%
na kraju travnja u odnosu na kraj prethodnog mjeseca (Bilten broj 192;
http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm, preuzeto 1. lipnja 2013.)
4.3. UTJECAJ TE AJNE POLITIKE NA GOSPODARSTVO HRVATSKE
Više puta je re eno kako Hrvatska narodna banka posluje u skladu sa ostvarenjem svoga
cilja, dakle, da održava stabilnost cijena posredstvom stabilnosti te aja kune prema
euru. Mnogi kriti ari središnje banke Republike Hrvatske slažu se da ona dobro obavlja
svoj posao i održava stabilnost cijena, no ipak smatraju da iako je devizni te aj kune
prema euru stabilan, to nužno ne zna i da je takva te ajna politika dobra za cjelokupno
gospodarstvo i ekonomiju Republike Hrvatske. Niki (2003) u svom radu navodi da je
stabilnost te aja i cijena dostignu e koje je Hrvatsku svrstavalo me u uspješnije
tranzicijske zemlje, ali i da se najsporije uklju uje u konkurentsku utakmicu na
svjetskom tržitšu, a rast konkurentnosti na svjetskom tržištu jedini je pouzdani
pokazatelj uspješnosti restrukturiranja.
U nastavku se mogu vidjeti neke od osnovnih ekonomskih pokazatelja za Republiku
Hrvatsku u razdoblju od 2001. godine do danas.
48
Tablica 2: Osnovni ekonomski indikatori za Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2001. do 2012. godine
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
BDP (mil EUR, teku e cijene) 25.738 28.189 30.265 33.009 36.034 39.745 43.309 47.543 44.781 44.441 44.412 43.929
BDP po stanovniku (EUR) 5.797 6.349 6.816 7.436 8.112 8.951 9.781 10.722 10.111 10.060 10.377 10.295
BDP (god. stopa rasta u %) 3,7 4,9 5,4 4,1 4,3 4,9 5,1 2,1 -6,9 -2,3 0,0 -2,0
Prosje na god. stopa inflacije 3,8 1,7 1,8 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4
Izvoz robe i usluga (% BDP-a) 42,0 39,5 43,4 43,1 42,4 42,7 42,1 41,7 36,4 39,9 42,3 43,5
Uvoz robe i usluga (% BDP-a) 46,8 48,8 50,0 48,9 48,3 49,2 49,3 49,7 39,8 39,8 42,2 42,6
Inozemni dug (% BDP-a) 52,9 53,7 65,7 69,5 72,1 74,8 77,7 85,4 101,0 104,6 103,0 102,3
Otpla eni inozemni dug (%) 27,5 27,5 21,3 22,5 25,0 37,3 35,1 29,7 46,8 41,9 36,9 38,9
Bruto me . pri uve (mil EUR) 5.334 5.651 6.554 6.436 7.438 8.725 9.307 9.121 10.376 10.660 11.195 11.236
Javni dug (% BDP-a) 35,2 34,8 35,4 37,6 38,2 35,4 32,9 29,3 35,8 42,6 47,2 53,7
Stopa nezaposlenosti (%) 15,8 14,8 14,3 13,8 12,7 11,2 9,6 8,4 9,1 11,8 13,5 15,8
Izvor: Bilten broj 186., Bilten broj192., http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm (preuzeto 1.lipnja 2013.);
49
Osnovni ekonomski indikatori iz Tablice 2. pokazuju da se hrvatsko gospodarstvo teško
i sporo oporavlja od posljedica velike ekonomske krize koja je zahvatila cijeli svijet,a
najviše Europu. Bruto doma i proizvod je u 2012. godini pao realno za 2% i to je ve
etvrta godina kako gospodarka aktivnost pada ili stagnira. Tako er, posljednjih etiri
godine pada zaposlenost i raste stopa nezaposlenosti, a u 2012. godini prosje na stopa
nezaposlenosti iznosila je 15,8%. Prosje na godišnja stopa inflacije je u 2012. godini
porasla na 3,4%, s 2,3% koliko je iznosila u prethodnoj godini, a glavni razlog porasta
pronalazi se u pove anju osnovne stope PDV-a, poskupljenju elektri ne energije i plina
u zemlji, poskupljenju prehrambenih proizvoda prouzro eno sušom i rastom cijena
prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu.
Sljede i grafikon prikazuje iznose uvoza i izvoza robe iz Republike Hrvatske, te njihovu
razliku, odnosno saldo trgovinske bilance. Jedan od uzroka koji utje e na ovakvo
kretanje u trgovinskoj bilanci zasigurno je i te ajna politika.
Grafikon 6: Robna razmjena u Republici Hrvatskoj u razdoblju od prosinca 1999.
godine do studenog 2012. godine
-1.500
-1.000
-500
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
12/9
9.5/
00.
10/0
0.3/
01.
8/01
.1/
02.
6/02
.11
/02.
4/03
.9/
03.
2/04
.7/
04.
12/0
4.5/
05.
10/0
5.3/
06.
8/06
.1/
07.
6/07
.11
/07.
4/08
.9/
08.
2/09
.7/
09.
12/0
9.5/
10.
10/1
0.3/
11.
8/11
.1/
12.
6/12
.11
/12.
mil.
EU
R
Izvoz (fob)Uvoz (cif)Saldo
Izvor: Standardni prezentacijski format, http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm
(preuzeto 27. travnja 2013.)
50
Grafikon prikazuje vrijednosti uvoza i izvoza roba u Republici Hrvatskoj u razdoblju od
prosinca 1999. godine do studenog 2012. godine. Uo avamo da je tijekom itavog
razdoblja uvoz robe znatno ve i od izvoza iz Republike Hrvatske, te da je prisutan
negativan saldo trgovinske bilance. Primje ujemo da je po etkom promatranog
razdoblja razlika izme u izvoza i uvoza bila niska, no iz godine u godinu ta se razlika
pove avala kao i negativan saldo trgovinske bilance koji je najve u razinu doživio u
2008. godini. U 2008. godini dolazi do snažnog pada uvoza roba u Republiku Hrvatsku,
te se uvoz od tada do danas zadržava na približno jednakoj razini. Negativan saldo
trgovinske bilance jedan je od glavnih razloga zašto se kriti ari Hrvatske narodne banke
zalažu za deprecijaciju te aja kune, te tvrde da ukoliko ne do e do promjena u te ajnoj
politici, ali isto tako u monetarnoj i fiskalnoj politici, trend negativnog salda trgovinske
bilance e se i dalje nastaviti. Naime, osnovna ideja u deprecijaciji pronalazi se u tome
što bi pove anje te aja, dakle, slabljenje kune prema euru pojeftinilo hrvatski izvoz, a u
isto vrijeme uvozni proizvodi bi postali skuplji. Rezultat deprecijacije bio bi smanjenje
trgovinskog deficita i prestanak rasta vanjskog duga.
Hrvatska narodna banka na takve kritike odgovara injenicom da javnost nije dovoljno
upoznata sa uzrocima koji su doveli do sadašnjeg stanja te da sadašnji jaki te aj kune
nije proizvoljna odluka Hrvatske narodne banke. Naime, vanjski dug Republike
Hrvatske je vrlo velik i središnja banka ini sve da ga umanji. Takozvani šok
inozemnog duga na dulji rok dovodi do aprecijacije realnog efektivnog te aja i
istovremeno ne djeluje poticajno u pravcu rasta izvoza, ve naprotiv, samo uvoza. Samo
vanjski dug banaka prema inozemstvu danas iznosi oko 9,2 milijarde eura, a nastao je
tako što je stranim bankama koje su došle na hrvatsko tržište doma a štednja bila
nedostatna za širenje poslovanja i one su se po ele zaduživati kod svojih mati nih
banaka u inozemstvu, konvertirati devize u kune i odobravati kunske kredite. Daljnji
element priljeva inozemnog kapitala su prihodi od privatizacije, a prisutan je relativno
visok fiskalni deficit koji se ve im dijelom financirao na inozemnom tržištu. Ta tri
elementa dovode do pritiska na aprecijaciju te aja kune. Mnogi ekonomski stru njaci
tvrde da danas, kada se Republika Hrvatska bori sa velikim vanjskim dugom, te aj kune
mora ostati stabilan, a i sama Hrvatska narodna banka navodi da ona nije ta koja svojom
politikom destimulira izvoz, ve da bi bez politike središnje banke te aj kune bio još
ja i i izvoz bi bio još više destimuliran. Naime, ukupni inozemni dug Republike
51
Hrvatske u 2012. godini iznosio je 44.935 milijuna eura4, a ine ga zaduženost države,
Hrvatske narodne banke, banaka, ostalog doma eg sektora i zaduživanje od izravnih
ulaganja. Inozemni dug ostalog doma eg sektora ima najve i udio u ukupnom
inozemnom dugu, zatim poslovne banke i država. Nadalje, središnja banka upozorava
da za usporavanje rasta inozemnog duga koji za posljedicu ima aprecijacijske pritiske
nije dovoljno samo njeno djelovanje, ve da u tom smjeru mora biti okrenuta ukupna
ekonomska politika, prije svega fiskalna (Napadi na HNB su podvale!,
http://www.hnb.hr/govori-intervjui/intervjui/h-intervju-17062006.htm, preuzeto 4.
lipnja 2013.).
Stabilnost te aja, a ne njegova deprecijacija, dobra je zbog toga što veliki broj hrvatskih
gra ana ima kredite s valutnom klauzulom. To nije, 90% kredita je s valutnom
klauzulom ili izravno u devizama i u slu aju visoke deprecijacije te aja korisnicima tih
kredita postalo bi vrlo teško da ga otpla uju. S druge strane, i samim bankama je u
interesu da se održava stabilan te aj kune jer e na taj na in izbje i kreditne rizike.
Naravno da Hrvatska narodna banka ne može monetarnom, niti te ajnom politikom
riješiti probleme hrvatskog gospodarstva, ali ona ini sve da te probleme ublaži i
ekuje od države, banaka, poduze a i drugih financijskih institucija da sudjeluju u
borbi protiv krize i u oporavku hrvatskog gospodarstva. Hrvatska narodna banka smatra
da je stabilnost te aja važna pretpostavka za efikasno funkcioniranje cjelokupnog
sustava, te da je u interesu mnogih subjekata i institucija, prvenstveno države i banaka.
Kriti ari politike Hrvatske narodne banke idu korak dalje te navode kako od prihva anja
lanstva Republike Hrvatske u Me unarodni monetarni fond od 1992. godine, ta
me unarodna financijska institucija daje smjernice za provo enje politike sprje avanja
inflatornih kretanja, a kao glavne instrumente zaštitite koriste politiku te aja stabilne
kune i stabilne cijene. Iako se, istovremeno u drugim godišnjim izvještajima za
Republiku Hrvatsku ukazuje na negativne u inke takve politike na cjelokupnu privredu
što se ponajprije misli na zaduživanje zemlje. Nadalje, u ovakvim kriznim uvjetima
4 Prema Bilten broj 192, Hrvatska narodna banka, http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm, preuzeto 1. lipnja 2013.
52
primarni zadatak u Hrvatskoj na kojem inzistira i MMF je vra anje inozemnih dugova,
pa se veliki dio dohotka mora, zbog kreditne prezaduženosti, odvajati za podmirenje
obveza prema inozemnim kreditorima. Dosadašnjom te ajnom politikom potican je
uvoz jeftine i nekvalitetne robe po najnižim cijenama, dok je politikom aprecirane kune
destimulirana proizvodnja roba za izvoz na svjetsko tržište te je na taj na in hrvatska
privreda izgubila zna ajan dio dohotka, što je osiromašilo doma e tržište doma im
proizvodima i gotovo ugasilo doma u proizvodnju uz visoku stopu nezaposlenog
stanovništva.
Mnogi ekonomisti upozoravaju da ukoliko je te aj neke valute fiksiran ili ak apreciran,
on poti e pove anje potrošnje, nekontroliran uvoz roba, a zatim i vanjskotrgovinski
deficit te ukoliko fiksni te aj traje predugo on vodi ka precijenjenosti doma e valute, što
za posljedicu ima stagnaciju privredne aktivnosti i gubitak radnih mjesta. Takvo
dugotrajno stanje prisiljava privredu na prilago avanje poti i uvoz, slabi izvozni
sektor, a odnosom uvoznih i izvoznih cijena stvaraju se interesni lobiji: od uvoznika,
dužnika i vjerovnika s valutnom klauzulom do države iji je teret otplate vanjskog duga
sve ve i ( erin; n.d.).
injenica je i da precijenjeni te aj kune omogu uje jeftinije zaduživanje u inozemstvu.
Naime, nerealni te aj kune poti e štednju u stranoj valuti što prisiljava banke da
pove avaju kamatne stope na kredite u doma oj valutu ili da uvode kredite s valutnom
klauzulom, što banke u Hrvatskoj i rade. Smanjena vrijednost strane valute i visoke
kamatne stope na kredite u doma oj valuti direktno poti u uvoz i ve e zaduživanje
zemlje, što za posljedicu ima rast javnih rashoda u zemlji. Pokazalo se da je bankama u
Hrvatskoj financiranje fiskalnog deficita i vra anje privatnih dugova stanovništva i
poduze a veoma unosan posao jer strane banke napla uju više kamate nego u svojim
zemljama, a s druge strane ne strahuju od promjena te aja valute.
ito je da su najve i problemi u Republici Hrvatskoj ogroman deficit
vanjskotrgovinske bilance, rast vanjskog zaduživanja zemlje te kuna koja je služila
samo za održavane niske inflacije u zemlji. Upravo ta potreba za porastom zaduživanja
u zemlji nastala je zbog davanja prednosti stabilnoj valuti dok se uporno zapostavljaju
problemi sa niskom zaposlenoš u i proizvodnjom. Nadalje, zbog takve politike
precijenjene doma e valute koja je destimulativna i traje ve dugi niz godina, teško je i
53
posti i da se izvoz poti e drugim mjerama poput bolje kvalitete robe i bolje organizacije
proizvodnje, brže isporuke, kreditima i subvencijama.
Republika Hrvatska se ve dugi niz godina suo ava s nepromijenjenom vrijednosti kune
pa postoji velika vjerojatnost da je dio sadašnje gospodarske krize nastao kao posljedica
vo enja neadekvatne politike deviznog te aja koja, prema kriti arima politike koju vodi
Hrvatska narodna banka, nije vodila ra una o me usobnoj povezanosti kretanja
relativnih cijena najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera i uskla ivanja vrijednosti
te aja kune. Izravna posljedica toga je zaostajanje privrednog razvoja odnosno
proizvodnje uz porast nezaposlenosti koja je u 2012. godini iznosila 15,8%. Zbog
prezaduženoti Republika Hrvatska tone u sve ve u ovisnost i stagnaciju,a u ekonomskoj
povijesti do sada nije poznato da se i jedna zemlje uspjela razviti preko zaduživanja.
Utvr eno je da se mora inzistirati na promjeni dosadašnje te ajne politike jer je ona
pokazala sljede e negativne rezultate ( erin; n.d.; 20):
1. Poti e zaduživanje zemlje,
2. Poti e nekontrolirani uvoz jeftine i nekvalitetne robe, a time poti e rast
negativne vanjskotrgovinske bilance,
3. Smanjuje konkurentnost proizvedenih roba u zemlji kao i njihov izvoz na
svjetsko tržište,
4. Poti e i održava visoku razinu euroizacije,
5. Usporava gospodarski rast zemlje, a visoka razina zaduženosti djeluje na
sporije usvajanje makroekonomskih i strukturnih reformi.
Može se zaklju iti da Hrvatska narodna banka dobro obavlja svoj osnovni zadatak,
dakle, održava stabilnost cijena posredstvom stabilnosti te aja kune prema euru.
injenica je da se jedna od osnovnih stabilizacijskih mjera, politika deviznog te aja,
koja je bitna za provo enje ostalih mjera nije mijenjala u Republici Hrvatskoj ve dugi
niz godina, skoro dva desetlje a, te bi se ako se želi prona i put iz financijske krize ta
politika trebala prilagoditi stanju u zemlji. Možda bi se, osim osnovnog zadatka,
Hrvatska narodna banka trebala ugledati na središnje banke u Europskoj Uniji koje osim
primarnog cilja održavanja stabilnosti cijena, daju punu podršku ekonomskoj politici
54
vlada koje žele ostvariti ciljeve poput visoke razine zaposlenosti i socijalne zaštite,
unaprije enje životnog standarda i kvalitete života, ili pak, poput središnje banke
Sjedinjenih Ameri kih Država, Federalnih rezervi, usredoto iti se na ciljeve koji
uklju uju gospodarski rast u skladu s potencijalom gospodarstva za širenje, visoku
razinu zaposlenosti, stabilne cijene i umjerene dugoro ne kamatne stope. injenica je da
se dosadašnjom te ajnom politikom u Republici Hrvatskoj nije vodila aktivna izvozna
politika, unato upozoravanja mnogih ekonomista na izostanku rasta realnog izvoza,
odnosno velikom stagnacijom izvoza u odnosu na uvoz, što za posljedicu ima stagnaciju
proizvodnje i rast nezaposlenosti. Stabilnost te aja, dakle, ima dvije strane jedne
medalje. S jedne strane dobro je zbog tereta otplate inozemnog duga i doma ih kredita
indeksiranih valutnom klauzulom, a s druge strane ne vodi se aktivna izvozna politika
koja je temelj pove anja proizvodnje i zaposlenosti. O ito je da u ovakvim kriznim
trenutcima Hrvatska narodna banka, iako dobro obavlja posao koji se ti e stabilnosti
cijena i te aja, mora pronalaziti druga rješenja i usredoto iti se zajedno sa državom,
bankama, poduze ima i ostalim financijskim institucijama u borbi protiv gospodarske
krize.
55
5. ZAKLJU AK
Sustavnom analizom pojma deviznog te aja i njegovih vrsta, spoznaja o funkcioniranju
deviznih te ajeva i na ina njihova formiranja utvrdila se njihova važnost za efikasnost
cjelokupne devizne politike, te se samim time utvrdila iznimna važnost te ajne politike
za cjelokupno gospodarstvo neke zemlje. U ovom diplomskom radu pomo u
relevantnih podataka i injenica odgovorilo se na pitanja koja su postavljenja na samom
po etku istraživanja, a time se potvrdila i postavljena hipoteza o važnosti deviznih
te ajeva i te ajne politike.
U po etnom dijelu rada teoretski se analizira devizni te aj i njegove vrste, te se navode
teorije formiranja deviznog te aja. Zatim se analiziralo glavnu monetarnu instituciju u
Republici Hrvatskoj, Hrvatsku narodnu banku i njene glavne ciljeve i zadatke.
Napomenulo se i kojim instrumentima i mjerama monetarne politike se koristi središnja
banka Republike Hrvatske. Iako Hrvatska narodna banka ima mnogobrojne zadatke koji
su odre eni Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci, kao svoj primarni cilj isti e
održavanje stabilnosti cijena u zemlji koje ostvaruje prvenstveno pomo u stabilnog
te aja kune prema europskoj monetarnoj jedinici, euru.
Te ajni režim koji provodi Hrvatska narodna banka je upravljano plivaju i, što zna i da
se te aj kune odre uje temeljem ponude i potražnje na deviznom tržištu i da Hrvatska
narodna banka intervenira na deviznom tržištu, ali ne brani odre enu razinu te aja. Ipak,
središnja banka ne dopušta prevelike oscilacije te aja kune prema euru, pa se može re i
i dokazano je da je te aj kune ve dugi niz godina relativno stabilan, što je vidljivo i u
ovome radu kada se analiziralo kretanje te aja kune prema euru po godinama.
Te ajna politika Hrvatske narodne banke predmet je rasprava mnogih ekonomista i
uvijek je aktualna tema oko koje ekonomisti ve dugi niz godina vode žustre polemike.
Naime, kao i mnoge, tako i politika stabilne kune ima svoje prednosti i nedostatke,
pozitivne i negativne u inke. Oni koji smatraju da je stabilnost te aja i cijena uspjeh,
hvale politiku koju provodi Hrvatska narodna banka, dok drugi koji smatraju da politika
deviznog te aja treba biti poticaj gospodarskom rastu, žestoki su protivnici te ajne
politike koju provodi središnja banka jer pogledaju li se ekonomski pokazatelji za
56
Republiku Hrvatsku posljednjih godina vidjet e se izostanak gospodarske aktivnosti i
privrednog rasta.
injeni no je stanje da središnja banka dobro obavlja zadatak vezan za stabilnost kune
jer svim raspoloživim instrumentima brani te aj od prevelikih oscilacija, no ipak takvu
politiku vodi ve dugi niz godina i potrebno je pronalaziti druga rješenja koja e
omogu iti Hrvatskoj što brži izlazak iz krize. Stabilnost te aja ne zna i nužno loš cilj,
no ipak on bi trebao biti u kombinaciji sa nekim drugim ciljevima ekonomske politike,
poput rasta zapošljavanja ili bruto doma eg proizvoda, kako bi ostvario svoju svrhu.
Naravno, u svemu tome sama Hrvatska narodna banka ne može puno u initi, nego je
potrebna suradnja sa državom, bankama i drugim financijskim institucijama kako bi se
ostvario napredak u zemlji.
57
LITERATURA
A) KNJIGE
1. Crnogorac, T.: Devizno tržište, Informator, Zagreb, 1988.
2. Babi , M., Babi , A.: Me unarodna ekonomija, peto izdanje, Mate, Zagreb,
2000.
3. Božina, L.: Monetarna teorija i politika, Sveu ilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel
za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirkovi ", Pula, 2008.
4. Božina, L.: Novac i bankarstvo, Sveu ilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za
ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirkovi ", Pula, 2008.
5. Niki , G.: Tranzicija u Hrvatskoj: Deset godina stabilnosti te aja i cijena, Binoza
press: Ekonomski institut, Zagreb, 2003.
6. Samuelson, P. A., Nordhaus, W. A.: Ekonomija, devetnaesto izdanje, Mate,
Zagreb, 2011.
7. Tica, J.: Tranzicijska ekonomika te aja i hrvatsko gospodarsvo, Politi ka
kultura, Zagreb, 2009.
B) LANCI I OSTALI IZVORI
1. Gregurek, M., Vidakovi , N.: Uskla enost monetarne i fiskalne politike u
Republici Hrvatskoj, Ekonomija, Vol. 16, br. 2, str. 395-428, 2009.
2. Ivanov, M.: Mehanizmi monetarne regulacije središnjih banaka, Sveu ilište u
Zagrebu, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2000.
3. Jurman, A.: Osvrt na politiku formiranja deviznog te aja u Republici Hrvatskoj,
Ekonomska istraživanja, Vol. 15, No. 2, str. 19-32, 2002.
4. Koški, D.: Izbor optimalnog sustava deviznog te aja za Republiku Hrvatsku,
Ekonomski vjesnik,br. 1-2. str.31-40, 2008.
5. Mari , Ž.: Realni devizni te aj i interno prilago avanje (primjer Bosne i
Hrecegovine), Tranzicija, Vol. 14, No. 29, str. 13-26, 2012.
6. Me ev, D.: Izbor režima deviznog te aja, Zbornik radova Me imurskog
veleu ilišta u akovcu, Vol. 3,No. 1, str. 60-69, 2012.
58
7. Radoševi , D.: Kratkoro ne i dugoro ne dileme te ajne politike, Privredna
kretanja i ekonomska politika, Vol. 8, No. 67, str. 35-94, 1998.
8. Ribnikar, I.: Exchange rate regimes and monetary arrangements, Zbornik
radova: Sveu ilište u Rijeci, Ekonomski fakultet; god. 22, sv. 2, p. 9-23, 2004.
9. Rohatinski, Ž.: Monetarna politika, Ekonomski pregled, 55 (11-12), str. 1018-
1023, 2008.
10. Stu ka, T.: Promet i ostvareni te ajevi na deviznom tržištu u Hrvatskoj,
Hrvatska narodna banka, 2001.
11. Odluka o obveznoj pri uvi, Narodne novine br. 133/2010., 30/2011., 109/2011.,
136/2011., 12/2012 i 43/2012
12. Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, Odluka o proglašenju zakona o Hrvatskoj
narodnoj banci, Narodne novine br. 75, 2008.
13. Zakon o deviznom poslovanju, Narodne novine br. 96, 2003.
14. Godišnje izvješ e za 2001. godinu, Hrvatska narodna banka, 2002.
15. Godišnje izvješ e za 2002. godinu, Hrvatska narodna banka, 2003.
16. Godišnje izvješ e za 2003. godinu, Hrvatska narodna banka, 2004.
17. Godišnje izvješ e za 2004. godinu, Hrvatska narodna banka, 2005.
18. Godišnje izvješ e za 2009. godinu, Hrvatska narodna banka, 2010.
19. Godišnje izvješ e za 2012. godinu, Hrvatska narodna banka, 2013.
20. Bilten broj 192, Hrvatska narodna banka,
http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm, preuzeto 1. lipnja 2013.
21. Bilten broj 186, Hrvatska narodna banka,
http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm, preuzeto 14. lipnja 2013.
22. Bilten broj 76, Hrvatska narodna banka,
http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm (preuzeto 15. lipnja 2013.)
23. erin, M.: Uzroci nepovoljne konkurentnosti Hrvatske privrede u razdoblju od
1995. do 2010. godine,
http://web.math.pmf.unizg.hr/~cerin/mirjana%20cerin_mira1.pdf (preuzeto 7.
lipnja 2013.)
24. Ivanov, M.: Devizni te aj, Ekonomski fakultet Zagreb, n.d.,
http://web.efzg.hr/dok/FIN/mivanov//DEVIZNI%20TEAJ.pdf (preuzeto 30.
travnja 2013.)
59
25. Pregled instrumenata i mjera monetarne politike, broj 1/2013
http://www.hnb.hr/monet/instrumenti_i_mjere/2013/h-instrumenti-br1-2013.pdf
(preuzeto 15. svibnja 2013.)
26. Zgombi , H.: Business Dictionary, http://www.moj-
bankar.hr/Kazalo/T/Te%C4%8Daj (preuzeto 23. travnja 2013.)
27. xxx: Napadi na HNB su podvale!, http://www.hnb.hr/govori-
intervjui/intervjui/h-intervju-17062006.htm (preuzeto 4. lipnja 2013.).
28. xxx: O hrvatskoj narodnoj banci, http://www.hnb.hr/o-hnb/ho-hnb.htm (preuzeto
3. travnja 2013.)
29. xxx: O te aju kune, http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm (preuzeto 20. svibnja
2013).
30. xxx: Standardni prezentacijski format,
http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm (preuzeto 27. travnja 2013.)
31. xxx: Te ajna politika ostaje ista,
http://www.hnb.hr/priopc/2011/hrv/hp27072011.htm ( preuzeto 3. ožujka 2013.)
60
POPIS TABLICA, GRAFIKONA I OSTALIH ILUSTRACIJA
Broj tablice Naslov tablice Stranica
1. Osnovni ekonomski pokazatelji za Hrvatsku u razdoblju
od 1995. do 2001.
37
2. Osnovni ekonomski indikatori za Republiku Hrvatsku u
razdoblju od 2001. do 2012. godine
48
Broj
grafikona
Naslov grafikona Stranica
1.. Godišnji prosjeci srednjih deviznih te ajeva kune prema
njema koj marki od 1994. do 2001. godine
38
2. Nominalni dnevni te aj kune prema euru, ameri kom
dolaru i švicarskom franku u razdoblju od 2000. do 2007.
godine
39
3. Nominalni dnevni te aj kune prema euru, ameri kom
dolaru i švicarskom franku u razdoblju od 2005. do 2013.
godine
42
4. Prosje ni srednji te aj kune prema euru u razdoblju od
2007. do 2012. godine
44
5. Devizne intervencije i te aj kune prema euru 45
6. Robna razmjena u Republici Hrvatskoj u razdoblju od
prosinca 1999. godine do studenog 2012. godine
49
61
Broj sheme Naslov sheme Stranica
1. Klasifikacija sustava deviznih te ajeva prema Von Hagen i
Zhou (2002), Frankel (1999) i Crockett (2003)
10
2. Stadiji izra unavanja srednjeg te aja Hrvatske narodne
banke
33
Broj slike Naslov slike Stranica
1. Fluktuacija vrijednosti doma e valute u sustavu
konvencionalno-vezanog deviznog te aja
13
2. Fluktuacija vrijednosti doma e valute u sustavu puze eg
vezivanja deviznog te aja
14
62
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam da sam diplomski rad s naslovom TE AJNA POLITIKA
HRVATSKE NARODNE BANKE izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.
Antuna Jurmana. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživa kog rada i
koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tu e spoznaje, stavove,
zaklju ke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafraziraju i navela u diplomskom
radu, na uobi ajen, standardan na in citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim
bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Studentica
Tanja Andri
top related