Štitnjača; akumulacija i-131

ŠTITNJAČA: MJERENJE AKUMULACIJE I-131

(kalibracijski faktor)

Krunoslav Živković, 3. god.Radiološka tehnologija

Štitnjača ima oblik leptira desni i lijevi režanj povezani su istmusom

(tkivnom premosnicom) koji prolazi ispred dušnika

volumen štitnjače je 15-30 cm3, a masa normalne štitnjače iznosi od 16 do 25 grama

luči dva hormona: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji su građeni od kem. elementa joda i aminokiseline tirozina

hormoni (T3 i T4) utječu na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, dišni i srčanožilni sustav, mozak, probavu te rad ostalih žlijezda (gonade)

Bolesti štitnjače Netumorske: Tireotoksikoza s hipertireozom

• Basedowljeva (Gravesova) bolest• multinodozna toksična guša• Toksični adenom

bez hipertireoze• upale• ektopično tkivo• Thyreotoxicosis factitia

Hipotireoze• kod odraslih• kod djece

Guša Upale

• limofcitni tireoiditis• subakutni tireoiditis

Tumori štitnjače benigni maligni (karcinomi)

• papilarni, folikularni, medularni, anaplastični

Radionuklidna ispitivanja štitnjače

uptake test mjerenje akumulacije radioaktivnog joda

u štitnjači• oralno se daje I131 i gleda se akumulirana doza

nakon 2,4,24,48 sati• test doza: 50-60 mCi (1850-2220 MBq)• povišene vrijednosti akumulacije kod

hipertireoze, snižene kod hipotireoze (normalan uptake: oko 30%- ovisi o primanju joda stanovništva)

• koristi se za izračunavanje terapijske doze radioaktivnog joda

JOD 131 – fizikalna svojstva

fizikalno vrijeme poluraspada – 8 dana snimanje: kolimator za visoku energiju

(slaba razlučivost) najčešće se koristi u terapiji

• β i γ komponenta (364 keV) koncentrira se u štitnjači (do 40%), a

ostalo se izlučuje bubrezima manji dio apsorbiran je i u slinovnicama

te koroidnom pleksusu mozga

koristi se za: • terapiju tireotoksikoza (basedowljeva bolest,

toksični adenom) • nekih vrsta karcinoma (koji apsorbiraju jod)

u terapiji joda koristi se beta komponenta zračenja• doza ovisi o bolesti koju liječimo • na primjer, Gravesova 740 MBq – 1.8 GBq

Izračun potrebne aktivnosti za radiojodnu terapiju štitnjače

težina štitnjače: • a) najduži promjer režnja • b) debljina • c) širina

T½ = 8 dana

preporučene radijacijske doze:

male difuzne strume

60 – 80 Gy

velike difuzne strume

80 – 100 Gy

nodozne strume 120 – 150 Gy

toksični adenom ≈ 300 Gy

karcinom štitne žlijezde

≈ 500 Gy

akumulacija (praktični primjer) • mjerenje aktivnosti u šprici (16.64 μCi)• ostatak u šprici (0.44 μCi) • aktivnost u fantomu štitnjače (16.2 μCi = 0.59

MBq)

kolimatori za I-131 fantom postavljen ispod gama kamere gama kameru smo pikirali na I-131

određujemo faktor kalibracije (ovisi o vrsti kamere)

snimanje fantoma traje 10 minuta

nakon snimanja preračunavamo faktor kalibracije na kompjuteru za analizu

uobičajena doza za pacijenta je između 50 i 60 μCi

aktivnost u fantomu dijeli se s test dozom

Hvala na pažnji !