proteini
Post on 30-Oct-2014
128 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
PROTEINI
Protos – prvi, najvažniji
Uloga: 1. Strukturna (kolagen, keratin, elastin) 2. Funkcionalna (enzimi)
Građa: - Makromolekuli koji se sastoje od ostataka a-aminokiselina povezanih amidnom vezom:
IZOLOVANJE PROTEINA
1. Hromatografske metode 2. Elektroforetske metode
ODREĐIVANJE MOLEKULSKE MASE
1. Sedimentaciona metoda 2. Molekulska sita
AMINOKISELINE
- a-aminokiseline - Fizičke osobine (visoka tačka topljenja, dobra rastvorljivost u vodi) - Kiselost i baznost aminokiselina - Cviterjonska struktura (izoelektrična tačka, pI) - Stereohemija aminokiselina (L-, D-)
AMINOKISELINE:
H3NCHCOO
R
Tip Naziv Skraćenica Bočni niz, R pI
Nepolarni bočni
niz
Glicin Gly -H 6.06
Alanin Ala -CH3 6.11
Valin Val -CH(CH3)2 6.00
Leucin Leu -CH2CH(CH3)2 6.04
Izoleucin Ile 6.04
Fenilalanin Phe -CH2C6H5 5.91
Triptofan Trp 5.88
Prolin Pro
kompletna struktura
6.30
N
CH2
H
CHCH2CH3
CH3
CH CH2
H2N
CH2 CH2
OC
O
PODELA AMINOKISELINA
Polarni bočni niz
sa hidroksilnom grupom
Serin Ser -CH2OH 5.68
Treonin Thr 5.64
Tirozin Tyr 5.63
sa karboksilnom ili amidnom grupom
Aspartanska kiselina Asp -CH2COOH 2.98
Glutaminska kiselina Glu -CH2CH2COOH 3.08
Asparagin Asn -CH2CONH2 5.41
Glutamin Gln -(CH2)2CONH2 5.65
Lizin Lys -(CH2)4NH2 9.47
Sa amino grupom
Arginin Arg 10.76
Histidin His 7.64
Sa sumporom Cistein Cys -CH2SH 5.07
Metionin Met -(CH2)2SCH3 5.74
N
N
H
H2C
CH2 OH
CHOH
CH3
CH2CH2CH2NHCNH2
NH
STRUKTURA PROTEINA
- Primarna:
-Sekundarna: 1. a-heliks
2. Struktura naborane ploče (b-struktura):
Tercijarna struktura
Kvaternerna struktura
Sekundarne veze koje uslovljavaju tercijarnu strukturu proteina: 1. Vodonične
2. Disulfidne
3. Hidrofobne 4. Elektrostatičke 5. Van der Valsove
Prikaz svih proteinskih struktura
Na osnovu biološke funkcije proteini su:
1. Enzimi – biološki katalizatori.
2. Proteini mišića – miozin, aktin.
3. Hormoni – hormoni rasta, insulin.
4. Neurotransmiteri – enkefalini i endorfini.
5. Rezervni proteini – proteini klice semena, kazein u mleku,
ovalbumin u belancetu i dr.
6. Transportni proteini –hemoglobin, serum albumini,
ceruloplazmin.
7. Strukturni proteini –kolagen, elastin, keratin i glikoproteini u
ćelijskoj membrani.
8. Zaštitni proteini –antitela, fibrinogen.
9. Toksini – otrov zmije, difterija toksin, Clostridium botulinum
toksin.
PODELA PROTEINA
Na osnovu rastvorljivosti proteini su:
Fibrilarni proteini
1. Kolageni – vezivno tkivo, kosti, zubi, koža, kapilari.
2. Elastini – krvni sudovi, ligamenti, pluća.
3. Keratini – kosa, vuna, nokti, rogovi, perje.
4. Miozini – mišići.
5. Fibrin – faktori kaogulacije krvi.
Globularni proteini
1. Albumini – balance, krv.
2. Globulini – antitela, enzimi, transportni proteini i receptor proteini.
PODELA PROTEINA 1. Jednostavni 2. Konjugovani 3. Derivati proteina
JEDNOSTAVNI (PROSTI) PROTEINI - Proteidi -
1. ALBUMINI (rastvorni u vodi, relativno niske molekulske mase) albu-
mini jaja, laktalalbumini, proteini surutke, leukozin cerealija, legume-lin iz leguminoza);
2. GLOBULINI (rastvorni u razblaženim rastvorima kiselina, a nerast-vorni u neutralnim rastvorima) globulini seruma i b-laktoglobulin u mleku, miozin;
3. GLUTELINI (rastvorni u 50-90% etanolu, nerastvorni u vodi) proteini žitarica (glutenin u pšenici, orizenin u pirinču);
4. PROLAMINI (rastvorni u neutralnom rastvoru soli, a nerastvorni u vodi ovi proteini sadrže velike količine prolina i glutaminske kiseline zein u kukuruzu, gliadin u pšenici;
5. SKLEROPROTEINI (nerastvorni u vodi i neutralnim rastvorima) kola-gen u mišićima, elastin i keratin -komponenta kose;
6. HISTONI ( bazni proteini) sadrže visoki procenat lizina i arginina; 7. PROTAMINI (jako bazni proteini niske molekulske mase) bogati
argininom.
Fosfoproteini
Lipoproteini
Nukleoproteini
Glikoproteini
Hromoproteini
SLOŽENI (KONJUGOVANI) PROTEINI
DERIVATI PROTEINA
Jedinjenja dobijena hemijskim i enzimatskim modifikacijama. Mogu biti: - Primarni derivati (malo modifikovani,i nerastvorni u vodi) - Sekundarni derivati (modifikovani, primer - peptidi). Razlika između derivata proteina je u njihovoj veličini i rastvorljivosti.
DENATURACIJA PROTEINA Promena molekularne strukture (narušavanje nativne strukture) bez ras-kidanja peptidnih veza proteina. Narušava se kvaternerna, tercijarna i sekundarna struktura. Denaturacija je prouzrokovana zagrevanjem, pH sredinom, solima i površinskim efektima. Denaturacija uključuje gubitak biološke aktivnosti i veoma značajne pro-mene fizičkih i funkcionalnih osobina (npr. rastvorljivosti).
FAKTORI DENATURACIJE
Zagrevanje je ponekad poželjno (denaturacijom proteina surutke dobija se mleko u prahu koje se koristi u pekarskoj tehnologiji). Denaturacuja može da uzrokuje flokulaciju globularnih proteina ili stvaranje gela. Proteini koji u svojoj strukturi sadrže više hidrofobnih aminokiselinskih ostataka (Val, Leu, Phe) stabilniji su od hidrofilnih proteina. Zamrzavanjem se takođe denaturišu proteini. Hidrostatički pritisak (1-12 kbar ) denaturiše proteine. Ova denaturacija proteina je često reverzibilna. Hemijski agensi denaturacije: pH, organski rastvarači, deterdženti.
top related