projekat 110kv elektroenergetska postorojenja
Post on 08-Nov-2014
190 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
UNIVERZITET U NIŠU
ELEKTRONSKI FAKULTET
OBRAZOVNI PROFIL: Elektroenergetika
SEMINARSKI RAD
IZ
ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
1. Zadatak:
Na slici 1. je jednopolnom šemom prikazan elektroenergetski sistem.
Prekidači: od 1 do 13 su zatvoreni.
Slika 1. Jednopolna šema posmatranog dela elektroenergetskog sistema
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
Podaci o elementima mreže:
G1: Un= 10 kV G2: Un = 10 kV T1: m = 110/10 kV
Sn= 2x60 MVA Sn= 2x40 MVA Sn = 2x63 MVA
x’’= 0.2 x’’= 0.21 x = 0.12
x’ = 0.26 x’ = 0.24
Ta = 0.3 s Ta = 0.33 s
T2: m = 110/10 kV T3: m = 400/110 kV T4: m = 220/110 kV
Sn = 2x45 MVA Sn = 300 MVA Sn = 2x150 MVA
x = 0.13 x = 0.14 x = 0.12
Mreža 220 kV: UF = 220 kV Mreža 400 kV: UD = 400 kV
''
KS = 4600 MVA ''
KS = 6500 MVA
'
KS = 4000 MVA '
KS = 5800 MVA
ku = 1.69 ku = 1.7
I. Izračunati:
a) udarnu struju i toplotni impuls struje kvara pri tropolnom kratkom spoju
na sabirnicama E (ili na elementima koji se odabiraju);
b) potrebnu struju i snagu isključenja prekidača 11. Kvarovi na strani 110kV
se isključuju za 0.1s.
Razmatrano postrojenje se nalazi u mreži sa direktno uzemljenim zvezdištem.
Raspored polja razmatranog postrojenja, sa njihovim maksimalnim snagama opterećenja i
smerovima, dat je na slici 2.
E 110kV
90 120 120 90
60 150 150 100
V2 TR1 TR2 V3
Slika 2.
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
II. a) Nacrtati uprošćenu principijelnu šemu celog postrojenja, usvajajući sistem
od 1 glavne sabirnice.
b) Odabrati sabirnice!
c) Odabrati komutacione aparate i merne transformatore za dalekovodno
polje (redni br. 1 na slici 2.)!
d) Nacrtati potpunu principijelnu šemu datog polja!
e) Nacrtati dispoziciju datog polja u dve projekcije!
Postrojenje obuhvata površinu od 100 x 80 (m). Specifična otpornost tla iznosi
96m, a struja koja se za vreme kvara odvodi kroz uzemljivač iznosi I=790A i
isključuje se za 0.5s.
III. Predložiti skicu zaštitnog uzemljenja postrojenja.
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
PRORAČUN PARAMETARA SISTEMA
Dimenzionisanje elektroenergetskih aparata vrši se na osnovu režima kratkog spoja,
koji je okarakterisan udarnom strujom i toplotnim impulsom.
Da bi se odredila udarna struja i toplotni impuls struje kvara pri tropolnom kratkom
spoju na sabirnicama E, dati EES se predstavlja ekvivalentnom šemom na slici 3.
Posmatraćemo paralelno subtranzijentni i tranzijentni režim. Reaktanse koje su date u
zagradama važe za tranzijentni režim.
Svi parametri se svode na naponski nivo na mestu kvara, u ovom slučaju to je 110kV.
Reaktanse:
- Generatori:
167.20
10
110
602
102.0
222
1
2"
1
"
1 T
n
nGG m
S
UxX
7625.31
10
110
402
1021.0
222
2
2"
2
"
2 T
n
nGG m
S
UxX
2167.26
10
110
602
1026.0
222
1
2'
1
'
1 T
n
nGG m
S
UxX
3.36
10
110
402
1024.0
222
2
2'
2
'
2 T
n
nGG m
S
UxX
- Transformatori:
52381.11632
11012.0
22
11
n
nTT
S
UxX
478.17452
11013.0
22
22
n
nTT
S
UxX
6467.5300
11014.0
22
33
n
nTT
S
UxX
84.41502
11012.0
22
44
n
nTT
S
UxX
- Vodovi:
2.154.03811 VVV xlX
2.134.03322 VVV xlX
4.124.03133 VVV xlX
8.64.01744 VVV xlX
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
- Mreža 400 kV:
86154.1
400
110
6500
400122
2
3
"
2"
Tk
DMD
mS
UX
0862.2
400
110
5800
400122
2
3
'
2'
Tk
DMD
mS
UX
- Mreža 220 kV:
6304.2
220
110
4600
220122
2
4
"
2"
Tk
FMF
mS
UX
025.3
220
110
4000
220122
2
4
'
2'
Tk
FMF
mS
UX
Slika 3.
Ako trougao koji obrazuju impedanse voda transformišemo u zvezdu, kako za
tranzijentni tako i za subtranzijentni režim, onda dobijamo sledeću ekvivalentnu šemu
(slika 4).
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
Slika 4.
Daljom transformacijom se dobija:
Slika 5. Slika 6.
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
Kako je:
9176.4
321
21
VVV
VVVA
XXX
XXX
6196.4
321
31
VVV
VVVB
XXX
XXX
01176.4
321
32
VVV
VVVE
XXX
XXX
Reaktanse za subtranzijentni režim:
6908.3111 TGA XXX
621146.6
))((
4223
4223
VTGMDT
VTGMDT
BXXXXX
XXXXXX
4704.74 MFTE XXX
6.8
XXXX
)XX)(XX(X A
BVBAVA
BVBVAI
69147.4
XXX
X)XX(X IVE
ekv
EIVE
E
Reaktanse za tranzijentni režim:
7405.371
'
1 TGA XXX
8575.6
))((
4223
4223
VTGMDT
VTGMDT
BXXXXX
XXXXXX
865.74 MFTE XXX
04386.9
XXXX
)XX)(XX(X A
BVBAVA
BVBVA
I
9082.4
XXX
X)XX(X IVE'
ekv
EIVE
E
Prilikom određivanja udarne struje kratkog spoja ne mogu se zanemariti aktivne
otpornosti ako se radi o kratkom spoju nešto dalje od generatora, jer bi to dovelo do
znatne greške, s obzirom na prisustvo jednosmerne komponente struje kratkog spoja.
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
Slika 7.
-Aktivne otpornosti generatora:
214087.03.0502
167.20"
11
a
GG
T
XR
30653.033.0502
7625.31"
22
a
GG
T
XR
- Aktivne otpornosti transformatora:
152381.11.0 11 TT XR
7478.11.0 22 TT XR
56467.01.0 33 TT XR
484.01.0 44 TT XR
-Aktivne otpornosti vodova:
8.3381.011 lrR vV
3.3331.022 lrR vV
1.3311.033 lrR vV
7.1171.044 lrR vV
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
- Aktivna otpornost mreže 400 kV:
Za određivanje otpornosti mreže potrebno je naći vremensku konstantu prigušenja
jednosmerne komponente struje kvara:
s
k
T
ud
MDa 028037.0
17.1
1ln
01.0
1
1ln
01.0
21145.0028037.0502
86154.1"
MDa
MDMD
T
XR
- Aktivna otpornost mreže 220 kV:
310837.002695.0502
6304.2"
MFa
MFMF
T
XR
s
k
T
ud
MFa 02695.0
169.1
1ln
01.0
1
1ln
01.0
Na osnovu izračunatih aktivnih otpornosti formira se ekvivalentna šema kao na slici 8.
Slika 8.
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
Daljom transformacijom se dobija:
Slika 9. Slika 10.
2294.1
321
21
VVV
VVVA
RRR
RRR
155.1
321
31
VVV
VVVB
RRR
RRR
00294.1
321
32
VVV
VVVE
RRR
RRR
Daljim sređivanjem i izračunavanjem dobija se sledeće:
366468.111 TGA RRR
64316.0
))((
4223
4223
VTGMDT
VTGMDT
BRRRRR
RRRRRR
794837.0656155.0331.14 MFTE RRR
0623023.1
RRRR
)RR)(RR(R A
BVBAVA
BVBVA
I
57395.0
RRR
R)RR(R IVE
ekv
EIVE
E
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
PRORAČUN UDARNE STRUJE I TOPLOTNOG IMPULSA PRI
TROPOLNOM KRATKOM SPOJU NA SABIRNICAMA E
Pošto je izračunato ekvekvekv RXX ,, '" na mestu kvara (sabirnice E), ekvivalentna
vremenska konstanta će biti:
sR
XT
ekv
ekvekva 026032.0
"
Na osnovu ovoga, udarni koeficijent je:
681.11
01.0
ekvaT
ud ek
Kako je:
kAX
U
X
EI
ekv
n
ekv
89.143
1.1""
""
kAX
U
X
EI
ekv
n
ekv
2332.143
1.1''
''
Udarna struja na sabirnicama E će biti:
kAIkI udud 4.352 "
Toplotni impuls se dobija iz sledeće relacije:
i
T
t
elva tIeTIA ekva
i
2'
2
2" 1
Pošto je na naponskom nivou 110kV vreme isključenja kvara ti=0.1s, onda je:
3683.7026032.0
1.022
ekva
i
T
t
pa možemo primeniti skraćeni oblik relacije za izračunavanje toplotnog impulsa:
skAtITIA iekva
22'2" 03055.26
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
PRORAČUN POTREBNE STRUJE I SNAGE ISKLJUČENJA PREKIDAČA
11
Da bi odredili potrebnu struju i snagu prekidača 11 iskoristićemo šemu
subtranzijentnog perioda za slučaj kvara na sabirnici E. Na osnovu prethodno uvedenih
oznaka i sračunatih vrednosti za reaktanse pojedinih grana možemo odrediti levu i desnu
komponentu struje kvara.
Slika 11.
Transformišemo trougao u zvezdu kako je prikazano na slici 12:
Slika 12.
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
"
''
3
1.1
ekv
nk
X
UI
6084.36''''
VAAL XXX
24075.11''''
VBBD XXX
612.12
''''
''''''
1 VE
DL
DLE X
XX
XXX
6915.4
''
1
''
''
1
''''
EE
EEekv
XX
XXX
kAIXX
XI k
EE
EE 539.5''
"
1
"
""
1
kAX
UI
ekv
nk 89.14
3
1.1"
''
Leva komponenta struje kvara: kAIXX
XI E
LD
DL 3012.1"
1""
""
Desna komponenta struje kvara: kAIII LED 2378.4''''
1
"
kAIII EKE 3516.9''
1
''"
2
0"
33
"
22
"
11 VVVVVV IXIXIX
0"
1
"
3
"
1
"
2
"
11 VDVVLVVV IIXIIXIX
Nakon sređivanja poslednje jednačine dobijamo:
kAIV 867.0"
1
kAIII VLV 1682.2"
1
""
2
kAIII VDV 3708.3"
1
""
3
Da bi odredili kritično mesto kvara prekidača 11 razmatraćemo kvarove u
tačkama 1 i 2 označenim na slici 11.
kAII VP 3708.3''
3
''
1
kAIII EVP 52.11"
2
"
2
''
2
Potrebna struja isključenja se računa u odnosu na kvar u tački 2 jer je on kritičniji,
pa je potrebna struja i snaga isključenja:
kAII Pi 52.1152.111''
2
MVAIUS ini 2194.85552.1111033
Faktor je usvojen na vrednost 1, jer se time obezbeđuje najveći stepen
sigurnosti pri izboru prekidača.
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
UPROŠĆENA PRINCIPIJELNA ŠEMA POSTROJENJA E
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
IZBOR SABIRNICA
Izbor preseka sabirnica se vrši na osnovu maksimalne trajno dozvoljene struje
opterećenja, a proverava na kratkovremena termička i mehanička naprezanja. Ako se
radi o sabirnicama na otvorenom prostoru, tada se još vrši i provera na koronu.
Pod maksimalnom trajno dozvoljenom strujom u normalnom pogonu,
merodavnom za izbor preseka sabirnica, podrazumevamo najveću struju koja u
normalnom pogonu teče kroz najopterećeniji deo sabirnica. Sabirnice se biraju prema
najopterećenijoj deonici.
Opterećenje sabirnica po deonicama dato je na slici 13:
60 210 90
E 110kV
90 120 120 90
90 210 100
60 150 150 100
V2 T1 T2 V3
Slika 13.
Smaxr=210 MVA
AU
SI
n
rr 1102
101103
10210
3 3
6
maxmax
Ako se pretpostavi da je temperatura ambijenta a=40C, a trajno dozvoljena
temperatura sabirnica td=80C i usvoji rezerva da se sabirnice mogu zagrejati do
d=70C, onda će termički koeficijent korekcije biti:
865.04080
4070
atd
adtk
Pri izboru sabirnica mora da bude ispunjen uslov: Imaxr ≤ kt Itd. Na osnovu trajno
dozvoljene struje usvajam duplo Al-Če uže naznačenog preseka 340/110mm2 i spoljnjeg
prečnika d=28.1mm.
S=2x340/110mm2
Za ovaj presek trajno dozvoljena struja iznosi Itd=2x680=1360A.
Ovaj uslov je ispunjen jer je 1102A<1176.4A.
Odabrani presek smo proverili na termičko naprezanje u normalnom režimu rada,
a sada i u periodu kvara pri čemu treba da bude ispunjen sledeći uslov:
AkS s min
Sačinilac skin-efekta za užaste sabirnice je ks=1, a temperaturni koeficijent otpornosti za
Al je =12.
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
2
min 22.61 26.03055112 mmS
I ovaj uslov je ispunjen jer je 22 22.61680 mmmm .
Da bi se izbegla opšta korona potrebno je da bude zadovoljen uslov:
de(mm) ≥ dmin ≈ mmkVU n 22.12
9
)(
de=2re
re= rR2
R=100mm, r = mmd
05.142 , re=53.01mm, de=106.02mm.
Pomenuto je ispunjeno jer je de=106.02mm > 12.22mm.
IZBOR PREKIDAČA ZA DALEKOVODNO POLJE V2 (PREKIDAČ 10)
Za izbor prekidača, pored naznačenog napona i struje, merodavna je još i snaga
(struja) isključenja i dozvoljena struja u toku jedne sekunde.
Koristeći postupak kao i za prekidač
11 dobijaju se struje kvara u tačkama 1
i 2:
kAIII Evp 7224.12''
2
''
3
''
2
kAII vp 1682.2''
2
''
1
kAIII Evp 18424.12'
2
'
3
'
2
Najveća struja koju prekidač mora da
prekine:
kAII pi 7224.12''
2
Toplotni impuls i jednosekundna
struja:
skAtITIA ipekvap
22'
2
2''
2 0591.19
I1s= kAA 3657.4
Slika 14.
Snaga isključenja prekidača 10:
MVAIUS ini 2423.9433
Maksimalna struja kroz prekidač u normalnom, radnom, pogonu:
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
AU
SI
n
rr 38.472
101103
1090
3 3
6
maxmax
Udarna struja kratkog spoja kroz prekidač 10:
kAIkI pudud 2448.302 ''
2
Sada možemo pristupiti izboru prekidača 10. Kriterijumi za izbor prekidača su:
Na osnovu proračunatih parametara biramo sledeći prekidač:
Proizvođač: "RADE KONČAR"
Vrsta prekidača: pneumatski
Nazivni napon: 110 kV
Nazivna struja: 800 A
Nazivna snaga isključenja: 3500 MVA
Dozvoljena struja u toku 1 s: 32.5 kA
IZBOR RASTAVLJAČA
Rastavljači služe da vidljivo odvoje deo rasklopnog postrojenja koji nije pod
naponom, od dela koji je pod naponom. Njihov je, dakle, primarni zadatak da povećaju
sigurnost osoblja koje treba da radi na delu rasklopnog postrojenja, pri čemu se naročito
naglašava da položaj noževa rastavljača mora biti vidljiv.
Izbor rastavljača vrši se prema nominalnom naponu postrojenja, maksimalnoj
struji u normalnom pogonu, udarnoj struji kratkog spoja (mehanička čvrstoća) i struji u
toku jedne sekunde na mestu ugradnje rastavljača.
Na osnovu ranije izračunatih parametara biramo sledeći rastavljač:
Proizvođač: "ENERGOINVEST"
Naznačeni napon: Un = 123kV > Unpost = 110kV
Naznačena struja: In = 630A > Irmax = 472.38A
Dozvoljena udarna struja: Idyn = 50kA > Iud = 30.2448kA
Dozvoljena struja u toku 1 s: I1s = 20kA > A = 4.3657kA
IZBOR STRUJNIH MERNIH TRANSFORMATORA
Strujni merni transformatori služe za redukovanje velikih struja na vrednosti
pogodne za priključivanje mernih instrumenata i uređaja zaštite. Biraju se po istom
kriterijumu kao i prekidači.
kAII
kAII
MVASS
kAAII
AII
kVUU
iiPR
ududPR
iiPR
ssPR
mrnPR
nnPR
7224.12
2448.30
943.2423
3657.4
38.472
110
11
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
Snaga strujnog mernog transformatora treba da pokrije potrošnju mernih
instrumenata, releja zaštite, gubitke na kontaktima i gubitke u vodovima.
vvnkJ IsIRSS 2
Pri tome ćemo zanemariti gubitke na kontaktima jer pretpostavljamo da su
kontakti kvalitetno izvedeni.
Potrošnja instrumenta je data u tabeli.
A W W VAr VAr cos kWh
SmVA
L3 3 2 3 2 3 5 1 1 20
L2 3 2 3 2 3 5 1 1 20
L1 3 2 3 2 3 5 1 1 20
Podužna snaga gubitaka u vodovima za merenje, preseka s=2.5 mm2, za struju I=1A
iznosi:
mVAIs
sCu
Cuvm /007.055.2
10175.0
1 22
Prosečna dužina kablova za instrumente je:
lvm=60 m
Znači, snaga jezgra za merenje strujnog mernog transformatora je:
VAIsSS vmvmmm 42.2060007.020
Potrošnja releja je data u tabeli.
J J Jz SzVA
L1 3 8 12 23
L2 3 8 12 23
L3 3 8 12 23
Vodovi relejne zaštite se izvode provodnicima preseka s=4mm2 i dužine lvz=60m.
Podužna snaga gubitaka u vodovima za zaštitu za struju od I=1A iznosi:
mVAIs
sCu
Cuvz /004375,014
10175.0
1 22
Znači, snaga jezgra za merenje strujnog mernog transformatora je:
VAIsSS vzvzzm 2625.2360004375.023
Na osnovu proračunatih podataka izabran je sledeći strujni merni transformator:
Proizvođač: "RADE KONČAR"
Vrsta: potporni uljni sa dva jezgra
Tip: APU – 123
Naznačeni napon: Un=110kV
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
Prenosni odnos: A
Am
1
400 , uz uslov 1.2I1n ≥ Imr=472.38A, 480A>472.38A
Dozvoljena udarna struja: Idyn=250·I1n=250·400=100kA>Iud=30.2448kA
Dozvoljena struja u toku 1s: I1s=100·I1n=100·400=40kA> A =4.36577kA
Normalna snaga jezgra za merenje: Sn=30 VA
Normalna snaga jezgra za zaštitu: Sn=30 VA
Klasa tačnosti: kl.t.=1
Granični faktor tačnosti: G.F.T.=10
IZBOR NAPONSKIH MERNIH TRANSFORMATORA
Naponski merni transformatori služe da redukuju velike napone na vrednosti
pogodne za priključivanje instrumenata i uređaja zaštite. Određeni su prenosnim
odnosom, nazivnom snagom i klasom tačnosti.
Potrošnja instrumenata i releja data je u sledećoj tabeli.
V W W VAr VAr cos kWh
U> U< Z< SnVA
L3 5 3 5 3 5 5 3 3 7 7 1 46
L2 5 3 5 3 5 5 3 3 7 7 1 46
L1 5 3 5 3 5 5 3 3 7 7 1 46
Snaga naponskog mernog transformatora je:
VAIsSS vv 84.47120007.047
Na osnovu proračunatih podataka izabran je sledeći naponski merni transformator:
Jednopolno izolovan
Naznačeni odnos transformacije: kV
kVm
3/1.0
3/110
Naznačeni napon: 110kV
Naznačena snaga: Sn=60VA
Klasa tačnosti: kl.t.=0.5.
IZBOR ODVODNIKA PRENAPONA
U mreži se pojavljuju prenaponi zbog prelaznih pojava pri promeni stanja u
mreži, kao i zbog atmosferskih pražnjenja. Da bi se sprečilo štetno delovanje tih
prenapona, potrebno je sprečiti prodor opasnih prenapona do rasklopnog postrojenja. Kao
zaštita koriste se odvodnici prenapona.
Kod izbora opreme, a samim tim i odvodnika prenapona u postrojenju, bira se
najpre koordinacija (stepen) izolacije. Za mrežu 110 kV stepen izolacije je Si =123, pa je
na osnovu nje podnosivi atmosferski udarni napon Uid=550 kV.
Na osnovu ovoga biramo sledeći odvodnik prenapona:
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
Proizvođač: "MINEL" – Beograd
Vrsta: ventilni odvodnik prenapona
Tip: VOP – 123
Najviši pogonski napon mreže na koji se odvodnik može priključiti: 123kV
Minimalni napon reagovanja: URmin=226 kV
100% napon reagovanja: UR 100%=102 kV
propušteni napon u postrojenje za dolazni talas oblika 10/20 s: Uz=361kV
Efikasnost zaštite odvodnikom zavisna je od udaljenosti odvodnika od štićenog dela
postrojenja. Ta udaljenost se određuje iz relacije:
cs
UUa zid
2
Ovde su:
s=1000 kV/s – strmina čela talasa za stepen izolacije Si 123
c=300 m/s – brzina prostiranja talasa
ma 35.2830010002
361550
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
POTPUNA PRINCIPIJELNA ŠEMA DALEKOVODNOG POLJA V2
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
DISPOZICIJA POLJA V2 U DVE PROJEKCIJE
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
ZAŠTITNO UZEMLJENJE POSTROJENJA
Postrojenje obuhvata površinu od 100x80 (m). Specifična otpornost tla iznosi
=96 m, a struja koja se za vreme kvara odvodi kroz uzemljivač iznosi I=790 A i
isključuje se za 0.5s.
Maksimalno dozvoljeni naponi dodira, odnosno koraka, u zavisnosti od vremena
trajanja kvara iznose:
Vt
UUi
dddk 15075
ti=0.5s
Dozvoljene potencijalne razlike dodira i koraka su:
VUE
VUE
dkdk
dddd
4.2361061
6.171105.11
3
3
Usvajam okca dimenzija 20x25 m:
maab 36.22252021
Moraju biti ispunjeni sledeći uslovi:
8220010 b
SimSm
S – površina koju pokriva uzemljivač S=80 100=8000m2
10<89.443<200 2<4<8
VEVL
IkE dd
uzdd 6.17125.137
, gde je L dužina provodnika mreže
(uzemljivača) i iznosi: L=5 100 + 5 80=900m.
Koeficijent dodira se određuje prema relaciji:
62875.1100248.05.21.09.072.0
S
b
Skd
Usvajam da je vrednost koeficijenta koraka kk =0.16 i dubina polaganja H=0.8m, pa je
stvarni potencijal koraka:
VEVHL
IkE kd
uzkk 4.236853.16
Uzemljivač se izrađuje od FeZn trake 25x4 mm i ukupne dužine 900m, dubine polaganja
H=0.8m. Na slici 15. je prikazana skica zaštitnog uzemljenja postrojenja.
Elektroenergetska postrojenja Seminarski rad
Slika 15.
Otpor rasprostiranja uzemljivača je:
a) Prva Loranova formula:
LDR
ekv
L
21 =0.5823Ω m
SDekv 9253.100
4
b) Druga Loranova formula:
491.06.16.1
2 LP
RL
Ω P=2 (a+b)=2 (80+100)=360m,
gde je P obim postrojenja.
top related