programiranje
Post on 04-Mar-2016
6 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
7/21/2019 programiranje
http://slidepdf.com/reader/full/programiranje-56d97f3500019 1/7
Programiranje ili računarsko programiranje (engl. programming) jeste
vještina pomoću koje korisnik stvara i izvršava algoritme koristeći određene
programske jezike da bi napravio računarski program. Programiranje sadrži
elemente umjetnosti, nauke, matematike i konstruisanja.
Sadržaj/Садржај
• 1 Programski jezii
• ! "orai u programiranju
o !.1 #naliza problema
o !.! "reiranje algoritma
o !.$ Pisanje programskog koda
o !.% &nos koda u računar i testiranje programa
• $ 'lementarne algoritamske strukture
• % azvoj sotvera
• * Povezano
• + anjske veze
Programski jezici
Glavni članak: Programski jezik
-vaki programer piše programski kod u nekom programskom jeziku. azličiti
programski jezii podržavaju različite stilove programiranja (programska
paradigma). azličiti programski jezii zatjevaju različite nivoe znanja, umijeća i
detalja koje programer treba posjedovati.
/edini programski jezik koji računar može direktno izvršavati je mašinski jezik
(mašinski kod ili binarni kod). & počeima računarstva programeri su pisali u
mašinskom kodu, što je bilo vrlo komplikovano i zamorno. -ljedeći korak u razvoju
računarskog programiranja ogleda se u upotrebi simbolički jezika, poznati pod
zajedničkim nazivom asembler. #semblerski jezii sastoje se od jednostavni
instrukija koje se direktno i jednoznačno mogu prevesti u mašinski kod koji se
direktno izvršava. 0ako mnogo pogodnije i od mašinskog programiranja,
asemblersko programiranje karakteriše velika količina posla koju programer mora
obaviti, zbog činjenie da su operaije i dalje elementarne. bog toga su
stručnjai stvorili programske jezike višeg nivoa pomoću koji se piše izvorni kod
koji se u mašinski kod prevodi posredstvom speijalni programa 2 prevodilaa čiji
je zadatak da prevede kod višeg programskog jezika u mašinski kod tzv.
interpreter i kompajler.
Koraci u programiranju
7/21/2019 programiranje
http://slidepdf.com/reader/full/programiranje-56d97f3500019 2/7
Pri izradi svakog programa potrebno je proći kroz % osnovne aze ili koraka3
1. #naliza problema
!. "reiranje algoritma (rtanje dijagrama toka)
$. Pisanje programskog koda
%. &nos programskog koda u računar i pokretanje programa
Analiza prolema
Prvi korak u izradi računarskog programa je analiza potreba, razmatranje situaije
i problem koji treba riješiti de4nisati preko jednačina, uslova i kroz tzv. pseudo
algoritam. Programeru mora biti jasno kako će se dešavati promjene, zavisnosti,
uzroi i posljedie, da bi sve to prenio i preizirao kroz programski kod. -ve mora
biti matematički preizirano. "od jednostavniji programa ovaj dio je u domenu
usmene analize, dok se kod složeniji programa ovaj dio radi u pisanoj isimboličkoj ormi uz uredno dokumentiranje svi promjena ( ovaj dio spada u
domen sotverskog inženjerstva).
Kreiranje algori!ma
Glavni članak: Algoritam
iječ algoritam potiče od imena iranskog matematičara al25varizmija koji se
smatra tvorem algoritma kao skupom preizno de4nisani pravila za izvršavanje
aritmetički operaija. #lgoritam je proedura (postupak) sa skupom jasno
de4nisani koraka koji nedvosmisleno vode ka rješenju problema. -vaki algoritammora ispoštovati * osnovni zakonitosti algoritma3
• "e#nisanos! (svi korai moraju biti jasni i nedvosmisleni)
• Konačnos! (izvršenje algoritma se mora obaviti u određenom broju
koraka)
• Posjedo$anje ulaza i izlaza ( moraju se de4nisati ulazi koji može biti3 ni
jedan, jedan ili više i izlazi koji mora biti bar jedan ili više)
•
%#kasnos! (algoritam se izvršava u razumnom vremenskom intervalu)
• &ezul!a!i$nos! (algoritam mora dati rješenje problema a ako nema
rješenja onda poruku da rješenje ne postoji).
Pisanje programskog koda
6akon završetka algoritma, pristupa se pisanju programskog koda na papiru. &
ovom koraku se svaki korak algoritma prevodi u odgovarajuću komandu u
programskom jeziku u kojem se piše.
'nos koda u računar i !es!iranje programa
7/21/2019 programiranje
http://slidepdf.com/reader/full/programiranje-56d97f3500019 3/7
"ada su izvršene sve (analitičke) pripreme i ručno ispisan kod potrebno ga je
unijeti u računar prilagođavajući programskom alatu u kojem će se program
testirati i izvršavati. -vaki programski jezik ima svoj editor koji omogućuje unos
programskog koda tzv. 0zvorni kod uz kontrolu ispravnosti ispisa ključni riječi i
sintakse uopće. &z editor u svakom programskom alatu nalazi se i interpreter koji
omogućava testiranje svake linije koda ili koda u jelini kako bi se blagovremenootklonile eventualne greške u sintaksi ili de4nisanim varijablama, dimenzionisanju
varijabli i sl. 6akon unosa kompletnog programa u računar program se treba
pokrenuti da bi se vidjelo da li radi. Program se treba više puta pokrenuti da bi se
vidjelo da li program radi za različite ulazne vrijednosti,a ovo podrazumjeva i sve
granične vrijednosti.
%lemen!arne algori!amske s!ruk!ure
#lgoritamske strukture se dijele u tri osnovne grupe3
• 7inijska (sekvenija)
• azgranata (selekija)
• 8iklična (iteraija)
(inijska s!ruk!ura)
"arakteristika linijske strukture je da se svi elementi izvršavaju samo jednom i
korai se odvijaju u nizu jedan za drugim bez ponavljanja ili 9skretanja9.
Primjer u :#-082u Primjer u 82u
06P&; a, b
zbir < a = b
P06; zbir
'6>
?inlude @stdio.A
void main () B
int a, b, zbirC
print(9a,bD 9)C
san(9EdEd9, Fa, Fb)C
zbir < a = bC
print(9a = b < EdGn9, zbir)C
H
&azgrana!a s!ruk!ura)
azgranata struktura će se pojaviti kod algoritma koji ima blok odlučivanja kao
što su 0I i 8#-', pri čemu se vrši testiranje određenog uslova a prema rezultatu
(obično ;&' ili I#7-') algoritam se grana i nastavlja tok jednom od grana2
7/21/2019 programiranje
http://slidepdf.com/reader/full/programiranje-56d97f3500019 4/7
opija. Primjer na slii je tipičan gdje se otklanja blokiranje programa provjerom
da li je djelila jednak nuli. #ko je djelila različit od nule, daće rezultat dijeljenja,
u suprotnom će dati samo poruku da dijeljenje nulom nema smisla i nastaviti
dalje prema sledećoj proeduri ili kraju programa.
Primjer u :#-082u Primjer u 82u
06P&; a,b
0I b @A J ;5'6
P06; aKb
'7-'
P06; 96e mogu dijeliti nulom9
'6>
?inlude@stdio.A
void main () B
Loat a, bC
san(9EE9, Fa, Fb)C
i (b << J) B
print(96e mogu dijeliti nulomGn9)C
H else B
print(9a 3 b < EGn9, a K b)C
H
H
*iklična s!ruk!ura
8iklični algoritam će se pojaviti kada treba isti posao uraditi više puta. Postoji
više varijanti ove srtukture a dvije osnovne podjele su3
• :roj iteraija (ponavljanja) jeste unaprijed poznat. Primjer ove petlje je na
slii i tu se obično koristi petlja IM.
• 0teraija se vrši dok se ne zadovolji određen uslov. "oriste se petlje tipa
N507'..>M.
"od 0teraije sa provjere istinitosti uslova (da li je uslov zadovoljen) postoje
varijante s provjerom uslova na ulazu u petlju, odnosno na kraju petlje. azlika
između ove dvije varijante je što kod provjere istinitosti uslova na kraju petlje
program mora proći bar jednom kroz petlju.
Primjer u :#-082u Primjer u 82u
zbir < J
06P&; b
IM a < 1 ;M b
?inlude @stdio.A
void main() B
7/21/2019 programiranje
http://slidepdf.com/reader/full/programiranje-56d97f3500019 5/7
zbir < zbir = a
6'O; a
P06; zbir
'6>
int a, b, zbir < JC
san(9Ed9, Fb)C
or (a < 1C a @< bC a==) B
zbir =< aC
H
print(9EdGn9, zbir)C
H
Primjer algori!ma kada nije pozna! konačan roj i!eracija sa pro$jeromna poče!ku pe!lje
Primjer
u
:#-082
u
Primjer u 82u
"od provjere istinitosti na ulazu u petlju postoji mogućnost
da se ne izvrši ni jedno ponavljanje. azlog je jednostavan,
ako uslov nije ispunjen odma se 9preskače9 na sljedeću
liniju izvan petlje. a ovu vrstu petlje u većini programa se
koristi ključna riječ 9N507'9 prilagođena sintaksi
programskog jezika.
zbir <
J
N507'zbir @
!JJ
06P&; a
zbir <
zbir = a
N'6>
P06;
zbir
'6>
?inlude
@stdio.A
void main()
B
int a, zbir
< JC
ile (zbir
@ !JJ) B
san(9Ed9,
Fa)C
zbir =<
aC
H
7/21/2019 programiranje
http://slidepdf.com/reader/full/programiranje-56d97f3500019 6/7
print(9EdGn
9, zbir)C
H
Primjer algori!ma kada nije pozna! konačan roj i!eracija sa pro$jerom
na kraju pe!lje
Primjer
u
:#-082
u
Primjer u 82
u
"od provjere istinitosti na kraju petlje, ne postoji
mogućnost da se ne izvrši ni jedno ponavljanje. azlog je
jednostavan, provjera se vrši u posljednjem redu bloka
kQda, te se mora proći barem jedanput kroz čitav blok. aovu vrstu petlje u većini programa se koristi ključna riječ
9>M..N507'9 prilagođena sintaksi programskog jezika.
zbir <
J
>M
06P&; a
zbir <
zbir = a
N507'
(zbir @
!JJ)
P06;
zbir
'6>
?inlude
@stdio.A
void main()
B
int a, zbir
< JC
do B
san(9Ed9,
Fa)C
zbir =<
aC
H ile
(zbir @ !JJ)C
print(9EdGn
9, zbir)C
H
'konomskim koneptima se dalje bavi -otversko inženjerstvo
&az$oj so+!$era
Glavni članak: Softverski razvoj
-tvaranje nekog programa uključuje3
7/21/2019 programiranje
http://slidepdf.com/reader/full/programiranje-56d97f3500019 7/7
• #nalizu potreba
• ;enički opis
• >izajn i #ritekturu
• "odiranje
• Prevođenje
• 0sprobavanje
• >okumentaiju
• Mdržavanje
Po$ezano
• Programski jezik
• -pisak programski jezika
• ačunarski program
• #lgoritam
• "ompajler
• 0nterpreter
• Iunkionalno programiranje
• 7ogičko programiranje
• Paralelno programiranje
• 0zvorni kod
top related