priredili: prof. dr. sc. Ţeljko potoĉnjak i izv. prof. dr ...1].pdf · dobra ili usluge za koje...

Priredili: prof. dr. sc. Ţeljko Potoĉnjak i

izv. prof. dr. sc. Ivana Grgurev

bitan element radnog odnosa (uz dobrovoljnost, osobnu ĉinidbu rada i podreĊenost)◦ ugovaranje nenaplatnog rada ne moţe biti premet

ugovora o radu

osnovno pravo radnika – osnovna obveza poslodavca

2

odreĊuje ga ZR, ali i brojni drugi propisi iz podruĉja poreznog, socijalnog osiguranja, ovršnog, steĉajnog i kaznenog prava

novĉani iznos utvrĊen zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu koji je poslodavac obvezan isplatiti radniku za obavljeni rad, u visini koja ovisi o vremenu provedenom na radu ili o rezultatima postignutim na radu

ĉl. 91. st. 3. ZR: jednakost plaća ţ/m – plaća u novcu ili naravi, ĉl. 92. st. 2. plaća i naknada plaće isplaćuju se u novcu

ZD: u novcu i u naravi; ĉl. 14. ZPD: u novcu ili naravi

u bruto iznosu

3

mora se odrediti ugovorom o radu ili se u njemu mora uputiti na izvor prava kojim se ona odreĊuje (ureĊuje)

obiĉno su kriteriji za odreĊivanje visine plaće sadrţani u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu, rjeĊe u zakonu

prevladava ugovaranje mjeseĉne svote, rijetko ugovaranje plaće po satu

kada nije utvrĊena niti jednim izvorom radnog prava radnik ima pravo na PRIMJERENU PLAĆU

plaća koja se redovito plaća za jednak rad ili

podredno: plaća koju odredi sud prema okolnostima sluĉaja

4

u našoj praksi afirmirao se mehanizam ugovaranja plaća sa sljedećim dijelovima:

- Osnovna plaća (za redovan rad)

- Posebni dodaci na osnovu plaću (za prekovremeni rad, rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danima, noćni rad, za posebno oteţane radne uvjete)

- Stimulativni dio plaće (za uspjeh u radu)

5

za oteţane uvjete rada

za prekovremeni rad

za noćni rad

za rad nedjeljom, blagdanom ili dr. neradnim danom

precizira se k.u. ili pravilnikom o radu

6

dobra ili usluge za koje radnik ne plaća ništa ili plaća cijenu niţu od trţišne – u poreznom smislu rijeĉ je o plaći

korištenje stanova/zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, korištenje sluţbenih automobila…po povoljnijim uvjetima - ĉl. 14. ZPD

7

Prije: proširena primjena K. u. o visini najniţe plaće (NN 37/98); Zakon o minimalnoj plaći (NN 67/08)

Sada: Zakon o minimalnoj plaći (NN 39/13)

Pojam: najniţi mjeseĉni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu

OdreĊuje je uredbom Vlada RH na prijedlog ministra rada i nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, a imajući u vidu povećanje udjela minimalne plaće u prosjeĉnoj plaći

Vlada je ne moţe odrediti u iznosu manjem od iznosa iz prethodne godine;

Kolektivnom ugovorom moţe se odrediti i do 25% manje od iznosa koji je uredbom odredila Vlade;

prekršajna odgovornost poslodavca

za 2014. godinu minimalna plaća odreĊena je u bruto iznosu od 3.017,61 kuna

8

3-5% svih radnika u RH ju prima

2/3 radnika koji ju prima su ţene

Tipiĉan radnik koji ju prima: mlad, radi u nepunom radnom vremenu, u privatnom sektoru (90%)

9

Prijedlozi socijalnih partnera za izmjenom zakonske regulacije (sindikati i dalje za zakonsko ureĊenje; samo za NKV radnike; ostala materijalna prava platiti povrh najniţe plaće; udruge poslodavaca za njeno ureĊivanje kroz K.U.; neka bude diferencirana po sektorima)

10

nakon obavljenog rada (razlika u odnosu na u. o nalogu – predujam na zahtjev nalogoprimca)

isplaćuje se u novcu (Nijemci poznaju i Naturallohn)

za prethodni mj. najkasnije do 15. dana u idućem mj. (drukĉije k.u. ili u. o radu)

ZR: plaća u bruto iznosu(neto+doprinosi+porez +prirez) – bitno za otpremninu

11

smanjenje razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku (ĉl. 216. ZR)

ostaje obveza uplate doprinosa prema ZD

12

Primjeri kalkulatora:

http://www.moj-posao.net/Kalkulator-Placa/

http://www.rrif.hr/wct_index.php?run=kalk16&wct=230&neto_bruto=neto

13

obveza poslodavca: radniku uruĉiti obraĉun (kako je utvrĊen iznos)

neisplata plaće – obveza poslodavca do kraja mjeseca u kojem je dospjela traţbina uruĉiti obraĉun iznosa koje je bio duţan isplatiti

obraĉuni su OVRŠNE ISPRAVE

Obraĉun mora biti sastavljen u skladu s Pravilnikom o sadrţaju obraĉuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 120/12)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 14

pravo radnika tijekom razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga

koji su razlozi opravdani odreĊuje se zakonom (npr. ĉl. 30. ZOZO – bolovanje), dr. propisom ili k.u.

razdoblje isplate naknade plaće na teret poslodavca – zakon, dr. propis, k.u., u. o radu

naknada pune plaće radniku koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu

pravilo: naknada plaće u visini prosjeĉne plaće isplaćene radniku u prethodna 3 mj.

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 15

za god. odmor i plaćeni dopust

za blagdane i neradne dane

za vrijeme zastoja u poslu bez krivnje radnika

za prva 42 dana bolovanja (za prvih 7 dana ako se radi o ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju i osposobljavanje osoba s invaliditetom /poslodavac za osiguranika radnika – invalida rada)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 16

prijeboj traţbina poslodavca prema radniku uskratom isplate (dijela) plaće/naknade plaće moguć samo uz suglasnost radnika

suglasnost se ne moţe dati prije nastanka traţbine

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 17

ovrha na plaći/naknadi plaće:

Izuzet od ovrhe iznos u visini 2/3 prosjeĉne neto plaće u RH

Radi ispunjenja obveze zakonskog uzdrţavanja – od ovrhe izuzet iznos u visini 1/2 prosjeĉne neto plaće u RH

Radi prisilne naplate za uzdrţavanja djeteta –od ovrhe izuzet iznos u visini ¼ prosjeĉne neto plaće u RH

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 18

radnik ne mora prethodno zatraţiti zaštitu prava pred poslodavcem (ĉl. 133. st. 3. ZR)

redovni sud; upravni postupak za novĉ. traţbine na koje ima pravo temeljem obveza soc. osiguranja

ĉl. 433.a ZPP – utuţivanje novĉanih traţbina u bruto iznosu: pravomoćna presuda suda → porezna uprava

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 19

poseban propis: Zakon o osiguranju potraţivanja radnika u sluĉaju steĉaja poslodavca (NN 86/08, 80/13)

Agencija za osiguranje radniĉkih potraţivanja u sluĉaju steĉaja poslodavca –javna ustanova za isplatu potraţivanja radnika u sluĉaju steĉaja poslodavca – jamĉi manja prava od stvarnog duga poslodavca radnicima

ostatak traţbina iz steĉajne mase radnik naplaćuje prema pravilima SZ-a

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 20

5 god. od dospijeća (ĉl. 139. ZR)

obveze za doprinose zastarijevaju isto u roku 5 god. od isteka godine u kojoj je dospjela obveza plaćanja doprinosa – relativna zastara, apsolutna zastara 10 god. (ZD, NN br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 21

U Hrvatskoj 10% niţe plaće ţena nego muškaraca (2011)

Dan jednakosti plaća ţena i muškaraca svake godine se obiljeţava na razliĉit dan ovisno o razlici u plaći M/Ţ

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 22

tendencija da muškarci i ţene obavljaju razliĉite tipove posla

ţene koncentrirane u zvanjima i na radnim mjestima koja su slabije plaćena

EU: 4/10 zaposlenih ţena radi u drţ. upravi, obrazovanju, zdravstvenim i dr. soc. sluţbama (2/10 M)

Teorije: neoklasiĉne i teorije ljudskog kapitala; teorije segmentacije trţišta rada; neekonomske i feministiĉke t.

Najznaĉajniji uzrok nejednakosti plaća Ţ/M

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 23

Pravni okvir u RH: Konv. MOR-a br. 100, ĉl. 83. ZR

Pravni okvir u EU: ĉl. 157. TFEU, Direktiva o jednakoj plaći iz 1975. (Direktiva 2006/54/EZ)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 24

Segregacija zanimanja po spolu

Percepcija poslodavca da je zaposliti ţenu skuplje nego zaposliti muškarca

Neprovedene redistribucija obiteljskih uloga (zapošljavanje ţena u nepunom radnom vremenu)

Zahtjevi radnih mjesta na kojima se preteţno zapošljavaju ţene se ne vrednuju i ne plaćaju adekvatno

Dvostruko ili višestruko vrednovanje kriterija koji se preklapaju (odgovornost i donošenje odluka)

Diskriminirajuća interpretacija kriterija (fiziĉko opterećenje je i stalno stajanje)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 25

Oblik diskriminacije na temelju spola u sferi radnih odnosa

Postoji kada su Ţ i M zaposleni kod istog ili povezanih poslodavaca, a ne primaju jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti ili nemaju jednak pristup elementima sustava nagraĊivanja rada

Izravna (rijetko se javlja) i neizravna d. (kriteriji: (ne)puno radno vrijeme, mobilnost, radni staţ)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 26

Ĉl. 92. st. 2.: Plaća se isplaćuje u novcu. Ĉl. 91. st. 3. ZR: osnovna/minimalna plaća i

sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 27

U podruĉju EU nadleţnosti osiguranja jednakosti plaća ţena i muškaraca, ne i u pogledu ostalih pitanja

Ekstenzivno poimanje koje nije konaĉno: plaća i dodaci, premije, izvanredne nagrade/gratifikacije(boţićnica, jubilarna nagrada, regres za g.o.), otpremnina, pogodnosti putovanja koje se zadrţavaju i po umirovljenju, naknada plaće koju tijekom bolovanja isplaćuje poslodavac, naknada plaće koju tijekom rodiljnog dopusta isplaćuje poslodavac, doprinosi za strukovne mirovine, naknada štete zbog nezakonitog otkaza

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 28

Isplaćuje ju poslodavac u svezi s radnim odnosom

Nebitno je li primitak dodatak pravima iz javnih sustava socijalne sigurnosti

Nebitno isplaćuje li se tijekom ili i nakon prestanka ugovora o radu

Zahtijeva se jednakost u odnosu na svaki element plaće

Izjednaĉavanje na više

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 29

Ĉl. 91. st. 2. ZR: isti posao, isti ili sliĉni uvjeti ili bi mogli zamijeniti jedan

drugoga; sliĉna narav posla, razlike neznatne ili se rijetko pojavljuju;

jednaka vrijednost – s obzirom na struĉnu spremu, vještine, je li rad fiziĉki ili nije, odgovornosti i uvjeti u kojima se rad obavlja

Jednak rad – identiĉan ili u velikoj mjeri sliĉan Rad jednake vrijednosti – djeluje prema vani kao

razliĉit rad, ali je jednako vrijedan onome s kojim se usporeĊuje (dva naĉina vrednovanja rada: sumaran i analitiĉki)

Bolje plaćen rad manje vrijednosti?

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 30

Stvaran (ne hipotetski!) rad radnika suprotnog spola u okviru istog pogona ili sluţbe, a usporedni radnici ne moraju biti istodobno zaposleni (Machartys iz 1980.)

Usporedni radnik moţe raditi i kod drugog (povezanog) poslodavca ako je plaća regulirana istim izvorom prava i postoji jedno tijelo odgovorno za nejednakost (Lawrence iz 2000.)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 31

Niţa plaća radnika koji rade s nepunim radnim vremenom ako postoji stvarna potreba poslodavca da zapošljava manji broj radnika s nepunim r.v. (Bilka)

Duţa sluţba (odnos vrste rada i radnog iskustva) – Nimz; Gerster

Bolje plaćeni rad jednake vrijednosti kada manjka radne snage na trţištu rada pa se višom plaćom privlaĉe kandidati (Enderby)

Posebno nagraĊivanje veće fleksibilnosti rada i struĉnog usavršavanja radi podizanja kvalitete rada (Danfoss)

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo 32