prekršajni sud u nišu - informator o radu, ažuriran 23.02 ... · pdf...
Post on 05-Feb-2018
224 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Republika Srbija Prekrajni sud u Niu
INFORMATOR
O RADU PREKRAJNOG SUDA
U NIU
Ni, januar 2014. godine
2
S A D R A J
I. Informator 3
II. Opis ovlaenja i obaveza Prekrajnog suda 4
III. Organizaciona struktura Prekrajnog suda 7
u tekstualnom obliku
IV.
Podaci o odobrenom budetu i sredstvima rada Prekrajnog
suda 9
V.
Podaci o zahtevima i albama ovlaenih lica i odluka
Prekrajnog suda povodom podnetih zahteva i albi 13
VI. Podaci o V.F predsednika i radu Prekrajnog suda,
nainu i mestu uvanja nosaa informacija 17
VII. Pravila o iskljuenju i ogranienju javnosti rada
Prekrajnog suda 19
VIII. Ostvarivanje prava po Zakonu o slobodnom
pristupu informacijama od javnog znaaja 20
3
I
U skladu sa lanom 39. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog
znaaja (Slubeni glasnik RS br. 120/04, 54/07, 104/09 i 36/10) i lana 61. Sudskog
poslovnika (Slubeni glasnik RS br. 110/09, 70/11 i 19/12), Prekrajni sud u Niu dana
23.02.2014. godine, objavljuje
I N F O R M A T O R
O RADU PREKRAJNOG SUDA U NIU
Informator o radu Prekrajnog suda u Niu predstavlja godinju publikaciju,
koja sadri relevantne podatke o nadlenostima, organizacionoj strukturi i
funkcionisanju Prekrajnog suda u Niu, kao i podatke od znaaja za sadrinu, obim i
nain ostvarivanja prava zainteresovanih lica na pristup informacijama od javnog
znaaja, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog znaaja.
Informator e redovno biti auriran unoenjem izmena i dopuna u sadraju i
podacima koje ova publikacija prua. Isti se besplatno moe dobiti u pisanom obliku u
seditu suda u Niu u ul. Generala Milojka Lejanina 41 a, u kancelariji broj 16.
Za tanost i potpunost podataka koje Informator sadri odgovorna je vrilac
funkcije predsednika Prekrajnog suda Vera Cvjetkovi koja u ime i za raun
Prekrajanog suda postupa po zahtevima za slobodan pristup informacijama od javnog
znaaja.
4
II
OPIS OVLAENJA I OBAVEZA
PREKRAJNOG SUDA
Prekrajni sud je samostalan i nezavistan dravni organ koji titi slobode i prava
graana, zakonom utvrena prava i interese pravnih subjekata i obezbeuje ustavnost i
zakonitost. Prekrajni sud u prvom stepenu sudi u prekrajnim postupcima ako nije
nadlean organ uprave, odluuje o albama na odluke koje u prekrajnom postupku
donose organi uprave i vri druge poslove odreene zakonom, a odluke donosi na
osnovu Ustava, zakona i drugih optih akata, kada je to predvieno zakonom,
opteprihvaenih pravila meunarodnog prava i potvrenih meunarodnih ugovora.
Prekrajni sud u Niu je jedan od najveih prekrajnih sudova u Republici Srbiji,
i osnovan je za teritoriju optina Aleksinac, Gadin Han, Doljevac, itoraa, Meroina,
Raanj, Svrljig i za grad Ni, sa odeljenjima suda u Aleksincu, Doljevcu, itorai,
Meroini, Ranju i Svrljigu i otpoeo sa radom 01.01.2010. godine, u skladu sa Zakonom
o seditima i podrujima sudova i javnih tuilatava (Sl. glasnik RS, br. 116/08), i
Zakona o ureenju sudova (Sl. glasnik RS, br. 116/08, 104/09, 101/10, 31/11-dr. zakon
i 78/11-dr. zakon i 101/11), i obavlja svoj rad u skladu sa Zakonom o prekrajima (Sl.
glasnik RS, br. 101/05, 116/08 i 111/09).
Kontrolu nad radom i primenom propisa Prekrajnog suda vri Ministarstvo
pravde i dravne uprave Republike Srbije.
Sredstva za rad Prekrajnog suda u Niu obezbeuju se u budetu Republike
Srbije u skladu sa potrebom blagovremenog i urednog izvravanja njegove funkcije.
Prekrajni sud sprovodi prvostepeni prekrajni postupak i drugostepeni na
osnovu Zakona o prekrajima, dok se na unutranje ureenje i rad, koje podrazumeva
vrenje upravnih, administrativnih, tehnikih, strunih, informacionih, finansijskih i
ostalih prateih poslova znaajnih za sudsku vlast, primenjuje Sudski poslovnik.
5
SPROVOENJE PRVOSTEPENOG PREKRAJNOG
POSTUPKA
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi ovlaeni organ ili oteeni
ija sadrina je propisana lanom 156. Zakona o prekrajima. Nakon ispitivanja
urednosti zahteva i uslova za pokretanje postupka, ukoliko ne odbaci zahtev za
pokretanje prekrajnog postupka, sudija donosi reenje kojim pokree prekrajni
postupak. Sudija prekrajnog suda sudi i odluuje kao sudija pojedinac, a u Veu
sastavljenom od troje sudija kada odluuje o albama na odluke organa uprave.
U toku postupka sudija e obaviti ispitivanje okrivljenog na nain predvien
Zakonom, uz potovanje linosti okrivljenog i svih prava na odbranu predvienih
Zakonom i meunarodnim konvencijama. Radi obezbeivanja prisustva okrivljenog
sudija moe preuzeti sledee mere: pozivanje, dovoenje, jemstvo i zadravanje.
Sasluanje svedoka je jedna od radnji koja se preduzima u toku postupka, a
Zakonom je predvieno ko se moe sasluati u svojstvu svedoka, ko ima dunost
svedoenja, nain sasluanja svedoka, oslobaanje od svedoenja, suoenje svedoka i
posledice nedolaska i odbijanja svedoenja.
Dokazne radnje koje se takoe mogu preduzeti su uviaj i vetaenje, a mogue
je preduzeti i radnju pretresanja prostorija i lica. Sudija moe odrediti i usmeni pretres
ukoliko oceni da je to neophodno radi razjanjenja stvari.
Prekid postupka e se odrediti reenjem ukoliko se ne zna boravite okrivljenog,
ili je u bekstvu, ili nije dostian dravnim organima, ili se nalazi u inostranstvu na
neodreeno vreme, kao i u sluaju kada kod okrivljenog nastupi privremeno duevno
oboljenje.
Prekrajni postupak zavrava se donoenjem presude kojim se okrivljeni
oglaava krivim, presudom kojom se okrivljeni oslobaa krivice ili se postupak
obustavlja. Kazne koje se mogu izrei okrivljenom su: kazna zatvora, novana kazna,
rad u javnom interesu ili kazneni poeni sa ponitenjem vaenja vozake dozvole, i
opomena. Zakon predvia i izricanje zatitne mere: oduzimanje predmeta, zabrana
vrenja odreenih delatnosti, zabrana pravnom licu i odgovornom licu da vri odreene
delatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, obavezno leenje alkoholiara i
narkomana, udaljenje stranaca sa teritorije Republike Srbije, zabrana pristupa
oteenom, objektima ili mestu izvrenja prekraja, zabrana prisustvovanja odreenim
sportskim priredbama, javno objavljivanje presude. Presudom se moe i oduzeti
imovinska korist pribavljena prekrajem.
6
Protiv donete presude kao redovni pravni lek moe se izjaviti alba Viem
prekrajnom sudu a protiv reenja organa uprave, mesno nadlenom prekrajnom
sudu, u roku od 8 dana od dana usmeno saoptene odluke, odnosno od dana
dostavljanja presude ili reenja, iz svih zakonom propisanih razloga.
Prekrajni postupak koji je zavren pravnosnanom presudom moe se
pobijati vanrednim pravnim lekovima: zahtevom za ponavljanje
prekrajnog postupka, i zahtevom za zatitu zakonitosti.
Pored sprovoenja opisanog prekrajnog postupka Prekrajni sud je nadlean i
za sprovoenje posebnog postupka prema maloletnicima, i postupka po albi na reenje
o prekraju organa uprave, kao drugostepeni organ, i za izvrenje reenja o prekraju u
skladu sa Zakonom o prekrajima i Zakonom o izvrenju krivinih sankcija.
Rokovi zastarelosti pokretanja i voenja prekrajnog postupka regulisani su
lanom 76. Zakona o prekrajima po kome se prekrajni postupak ne moe preduzeti
ako protekne jedna godina od dana kada je prekraj uinjen. Izuzetno, za prekraje iz
oblasti carinskog, spoljnotrgovinskog, deviznog poslovanja, javnih prihoda i finansija,
prometa roba i usluga, ivotne sredine i vazdunog saobraaja moe se posebnim
zakonom propisati dui rok zastarelosti gonjenja, s tim da rok ne moe biti dui od pet
godina, odnosno u svakom sluaju zastarelost prekrajnog gonjenja nastaje kad
protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarelost gonjenja.
to se tie zastarelosti izvrenja kazne i zatitne mere, njihovo zastarevanje
poinje da tee od dana pravnosnanosti presude, kojim je izreena kazna, odnosno
zatitna mera, i zastarelost izvrenja kazne, odnosno zatitne mere u svakom sluaju
nastaje kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za izvrenje
kazne odnosno zatitne mere.
O zahtevu za izuzee postupajueg sudije odluuje predsednik suda u skladu sa
lanom 107. Zakona o prekrajima, a o izuzeu predsednika suda odluuje predsednik
Vieg prekrajnog suda.
7
III
ORGANIZACIONA STRUKTURA
PREKRAJNOG SUDA
TEKSTUALNI PRIKAZ
U Prekrajnom sudu u Niu dunost obavlja 27 sudija, zajedno sa predsednikom
suda, od toga 19 sudija radi u seditu, a 8 sudija u Odeljenjima. Sistematizovano je 90
radnih mesta.
Odeljenje u Aleksincu ine: 3 sudije, upisniar, 2 referenta izvrenja, referent
ekspedicije i 3 zapisniara.
Odeljenje u Doljevcu ine: sudija, upisniar, referent izvrenja, zapisniar.
Odeljenje u itorai ine: sudija, upisniar, referent izvrenja, zapisniar.
Odeljenje u Meroini ine: sudija, upisniar, referent izvrenja, zapisniar.
Odeljenje u Ranju ine: sudija, referent izvrenja, (obavlja i poslove
upisniara), i zapisniar.
Odeljenje u Svrljigu ine: sudija, upisniar, (obavlja i poslove referenta
izvrenja), zapisniar.
Pravilnikom o unu
top related