pouČna staza otoka koloČepa

POUČNA STAZA OTOKA

KOLOČEPA

O otoku...

• Pripada elafitskom arhipelagu

• Površina 2.63 km²

• Broj stanovnika: 148

• Po sastavu i graĎi: kredni vapnenci i dolomiti

• Otok nema izvora ni stalnih površinskih tokova zbog geomorfoloških obiljeţja

• Klimatska obiljeţja: blage zime, topla ljeta; sve srednje mjesečne temperature su iznad 6°C; količina padalina iznosi 1361 mm godišnje najviše kiše padne zimi; broj sunčanih sati iznosi 2524

• Vegetacija: makija, zimzeleno drveće i grmlje;

ističe se hrast crnika ili česvina, zelenika, mrča, lovor, planika, alepski bor, čempres, primorski bor, pinj.

aromatične i ljekovite biljke: gospine trava, kadulja, vrijes, lavanda

Pošumljeni dijelovi su u zaštićenoj kategoriji Park šuma

HODOGRAM

• Veoma je vrijedna ruralna aglomeracija izgraĎena s jedne i s druge strane obliţnjeg zapadno orijentiranog zaljeva. Unutar naselja nalaze se kvalitetni sakralni objekti - sv. Antun Opat (poliptih Đ. Ugrinovića) i ţupna crkva (niz veoma vrijednih kamenih fragmenata s područja otoka Koločepa iz razdoblja antike i ranog srednjeg vijeka). U rubnom istočnom dijelu mjesta nalazi se četvrtasta kula iz XVI. st. a u središnjem dijelu postoje ruševni ostaci značajnog fortifikacijskog objekta (tzv. Kaštio).

• Stambeni objekti komponirani su sasvim slobodno prema konfiguraciji terena, u središnjem dijelu uz crkvu sv. Antuna znatno gušće, a na perifernim dijelovima s većim meĎusobnim razmacima, uključujući dvorišne i vrtne površine. Juţni dio naselja sastoji se od niza objekata izgraĎenih u obalnom potezu, koje prate objekti izgraĎeni terasasto po obliţnjoj padini brijega. U ovom dijelu nalazi se Crkva svete Trojice. Veći dio objekata izgraĎen je tokom XV. i XVI. st. i odlikuje se dobro proporcijoniranim volumenom, lijepo klesanim ziĎem i kvalitetnom arhitektonskom plastikom. Neki su u ruševnom stanju, kao što je kompleks laičkog samostana u sjevernom dijelu naselja, a ostali, koji su još i danas u funkciji, tokom vremena bili su pregraĎivani.

1. DONJE ČELO

1. DONJE ČELO

2. ŢUPNA CRKVA SVETE MARIJE

• Jednobrodna župna crkva, posvećena Uznesenju Blažene

Djevice Marije, sagraĎena je u razdoblju izmeĎu XII. i XIII.

stoljeća, a u XV. stoljeću je postala matica. Tada je proširena i

produljena na način da joj je sačuvan južni zid, a umjesto

nekadašnje četverouglaste, postavljena je bačvasta apsida;

uz prijašnja dva, sagraĎen je i treći oltar posvećen Gospi od

Karmela, a danas je slika Gospe od Karmela zamijenjena

drvenim kipom Srca Isusova. Na glavnom oltaru iz 1770.

godine dugo je bila slika Uznesenja slikara Andree Poligliese,

ali ju je 1903. zamijenio nešto drukčiji prikaz Uznesenja

slikara Lalića, a i drugi oltar je posvećen svetoj Kati.

• Zvonik sa tri zvona je krajem XV. stoljeća bio srušen, ali je

uskoro ponovno sagraĎen jednak kao prijašnji. Taj je 1788.

zamijenjen novim koji stoji i danas.

Ţupna crkva Svete Marije Zvonik crkve

Prizori iz muzeja

3. ARHEOLOŠKI LOKALITET

SV. MIHAJLO

• Ostaci ove crkve u neposrednoj su blizini naselja Donje Čelo. RazgraĎena je krajem XIX. st. zbog ruševnosti, a njezinom kamenom graĎom podignuta je mrtvačnica i trijem na grobišnoj crkvi Sv. Nikole. Crkveni zidovi graĎeni su od lomljenca, nepravilno oblikovani kvadrima utopljenima u veliku količinu žbuke. Datira se u XI. st., a tipološki se svrstava u južnodalmatinski jednobrodni kupolni tip raščlanjene ponutrice T pilastrima. U XIV. st. to je crkva bratovštine svetog Mihajla, kad je uz sjeverni zid dograĎena nova pravokutna prostorija, čime je degradiran svod crkve.

3. ARHEOLOŠKI LOKALITET

SV. MIHAJLO

4. CRKVA SV. NIKOLE

NA GROBLJU• Smještena je na maloj zaravni lijevo uz put koji vodi iz

Gornjega u Donje Čelo. Na parceli oko crkve je formirano tzv. Novo groblje za čitav otok 1808.god., nepravilnog pravokutnog tlocrta. Tlocrt ove predromaničke sakralne graĎevine sastoji se od izduženoga pravokutnog broda, natkritoga bačvastim svodom, i svetišta, iznutra polukružnog, izvana pravokutnog.

• Izgradnja se datira početkom XI. st., s mogućnošću ranije datacije u X. st. Istraživanjima su otkriveni fresko oslici nastali u drugoj fazi izgradnje crkve koji se datiraju u drugu polovinu XI. st., te tragovi kupole i izvornih ulaznih vrata, što je rekonstrukcijom vraćeno u prvobitno stanje. Na preslici se nalazi zvono koje je izlio 1536.god. Ivan Rabljanin.

4. CRKVA SV. NIKOLE

NA GROBLJU

Crkva Svetog Nikole

Koločepsko groblje

5. BIGE

• Spuštajući se uskom stazicom od groblja sv. Nikole prema južnoj strani otoka, dolazimo do priobalnog prostora gdje su na kontaktnoj zoni mora i kopna nastali specifični oblici hridi iznad kojih su se nadvili stoljetni borovi.

• S područja Biga prema pučini pruža se prekrasan pogled na svjetionik sv. Andrija.

5. BIGE

6. PLACET

• Na jugozapadnoj strani otoka ističu se obalni strmci nastali procesima rasjedanja i denudacije.

• Izrazito pošumljeno područje gdje se ističu razne vrste četinara i to alepski bor (Pinushalepensis), čempres (Cipressuspiramidalis), primorski bor (Pinusmaritima) i pinj (Pinus pinea). Zakonom je zaštićeno i proglašeno Park šumom.

6. PLACET

7. GORNJE ČELO

• Manja aglomeracija smještena na zapadnim terasama zaljeva orijentiranog prema obali. U središnjem dijelu naselja nalazi se veoma vrijedan predromanički sakralni objekt sv. Antuna Padovanskog. Stambeni objekti izgraĎeni uglavnom tokom XVI. i XVII. st. s veoma zanimljivim prostornim rješenjima, često uključuju i prateće gospodarske dijelove npr. mlinicu. Ugostiteljski objekt izgraĎen na potezu obale svojim volumenom narušava mjerilo naselja.

7. GORNJE ČELO

KAPELA SVETOG ANTUNA

PADOVANSKOG

• Pretpostavlja se da i ova kapela datira iz razdoblja od IX. do

XI. stoljeća, ali je i ona kasnije prepravljana, i to najvjerojatnije

u XVII. ili XVIII. stoljeću. Jednobrodna je, iznutra duga 450

cm, široka 260 cm. Apsida je polukružna, široka 230 cm i

duboka 110 cm. I u ovoj je crkvici kupola izvana četvrtasta, a

iznutra polukružna. Na pročelju je mali zvonik iz 1586.

• Kapela je danas posvećena Svetom Antunu Padovanskom,

ali je izvorno bila posvećena Svetom ĐurĎu. Prvi put se

spominje u „Diversa Cancellarie“ godine 1283. i imala je naziv

opatije te svog upravitelja opata. Jedna je od četiri crkvice u

kojima se i danas održava Bogoslužje najmanje jedanput

godišnje – 13. lipnja na dan Svetog Antuna.

UVALA DON ĐIVAN

• S lijeve strane Gornjeg Čela prostire se

duboko uvučena uvala Don Đivan s 30

metara pješčane plaže.

• Kroz povijest, a i danas, ova uvala ima

ulogu zaštitničke luke za brodove od jakih

udara bure i juga.

UVALA

DON ĐIVAN

ZAKLJUČAK

• Radeći poučnu stazu otoka Koločepa

ispunili smo naš cilj upoznavanja ovog

otoka, njegovih prirodnih ljepota, i stoljetne

kulturne ostavštine.

• Namjera nam je takoĎer bila potaknuti

interes za ovaj otok i privući i druge mlade

ljude na upoznavanje hrvatske prirodne i

kulturne baštine.

GIMNAZIJA DUBROVNIK

UČENICI: MENTOR:

Nina Đanović prof. Ivila Dender

Marina ĐurĎević

Aljoša Kosjerina

Marina Perić

Marija Popović