potrošnja po glavi stanovnika
Post on 28-Dec-2015
54 Views
Preview:
TRANSCRIPT
B O S N I A A N D H E R Z E G O V I N A
MINISTRY OF FOREIGN TRADE AND
ECONOMIC RELATIONS
Б О С Н А И Х Е Р Ц Е Г О В И Н А
МИНИСТАРСТВО СПОЉНЕ ТРГОВИНЕ И
ЕКОНОМСКИХ ОДНОСА
B O S N A I H E R C E G O V I N A
MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I
EKONOMSKIH ODNOSA
Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj
proizvodnji i prehrambenoj industriji Bosne i Hercegovine
PROIZVODNO-POTROŠNE
I
VANJSKOTRGOVINSKE BILANSE
ZA 2009. GODINU
Sarajevo, juni 2010. godine
1 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
S A D R Ţ A J
UVOD 4
1. PREGLED STANJA U SEKTORU POLJOPRIVREDE 6
1.1. Opći podaci 6
1.2. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda 8
2. METOD IZRADE BILANSI I IZVORI PODATAKA 11
2.1. Metod izrade bilansi 11
2.1.1. Bilanse za biljnu proizvodnju 11
2.1.2. Bilanse mesa i mesnih prerađevina 12
2.1.3. Bilanse mlijeka i mliječnih prerađevina u mliječnom ekvivalentu 13
3. ANALIZA PROIZVODNO-POTROŠNIH BILANSI 15
3.1. Proizvodno-potrošna bilansa ţitarica 15
3.1.1. Proizvodno-potrošna bilansa pšenice 15
3.1.2. Vanjskotrgovinska bilansa pšenice 16
3.1.3. Proizvodno-potrošna bilansa kukuruza 17
3.1.4. Vanjskotrgovinska bilansa kukuruza 17
3.2. Proizvodno-potrošna bilansa voća 19
3.2.1. Proizvodno-potrošna bilansa jabuke 19
3.2.2. Vanjskotrgovinska bilansa jabuke 19
3.2.3. Proizvodno-potrošna bilansa breskve 20
3.2.4. Vanjskotrgovinska bilansa breskve 21
3.2.5. Proizvodno-potrošna bilansa groţđa 22
3.2.6. Vanjskotrgovinska bilansa groţđa 22
3.3. Proizvodno-potrošna bilansa povrća 23
3.3.1. Proizvodno-potrošna bilansa paradajza 23
3.3.2. Vanjskotrgovinska bilansa paradajza 24
3.3.3. Proizvodno-potrošna bilansa kupusa 25
3.3.4. Vanjskotrgovinska bilansa kupusa 25
3.3.5. Proizvodno-potrošna bilansa krastavaca 26
3.3.6. Vanjskotrgovinska bilansa krastavaca 27
3.3.7. Proizvodno-potrošna bilansa paprike 28
3.3.8. Vanjskotrgovinska bilansa paprike 28
3.3.9. Proizvodno-potrošna bilansa salate 29
3.3.10. Vanjskotrgovinska bilansa salate 30
3.3.11. Proizvodno-potrošna bilansa lubenice 31
3.3.12. Vanjskotrgovinska bilansa lubenice 31
3.4. Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode 32
3.4.1. Vanjskotrgovinska bilansa flaširane vode 32
3.5. Proizvodno-potrošna bilansa mošta 33
3.6. Proizvodno-potrošna bilansa za glavne proizvode animalnog porijekla 33
3.6.1. Bilanse za mlijeko i mliječne proizvode 33
3.6.1.1. Proizvodno-potrošna bilansa sirovog mlijeka 33
3.6.1.2. Vanjskotrgovinska bilansa sirovog mlijeka 34
3.6.1.3. Proizvodno-potrošna bilansa mliječnih prerađevina 34
3.6.1.4. Vanjskotrgovinska bilansa mlijeka i mliječnih prerađevina 35
3.6.1.5. Uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda 39
2 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.6.2. Meso i mesne prerađevine 40
3.6.2.1. Proizvodno-potrošna bilansa mesa 40
3.6.2.2. Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina 41
3.6.2.3. Vanjskotrgovinska bilansa mesa i mesnih prerađevina 42
3.6.2.4. Uvoz i izvoz mesa i mesnih prerađevina po zemljama 46
3.6.3. Med 49
3.6.3.1. Proizvodno-potrošna bilansa meda 49
3.6.3.2. Vanjskotrgovinska bilansa meda 50
Zbirna tabela 52
Tabela 1. Struktura deficita u razmjeni poljoprivrednim proizvodima (glave 1-24) u milionima KM
Tabela 2. Proizvodno-potrošna bilansa pšenice (2009)
Tabela 3. Uvoz pšenice u BiH (2008-2009)
Tabela 4. Izvoz pšenice iz BiH (2008-2009)
Tabela 5. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 6. Proizvodno-potrošna bilansa kukuruza (2009)
Tabela 7. Uvoz kukuruza u BiH (2008-2009)
Tabela 8. Izvoz kukuruza iz BiH (2008-2009)
Tabela 9. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 10. Proizvodno-potrošna bilansa jabuke (2009)
Tabela 11. Uvoz jabuke u BiH (2008-2009)
Tabela 12. Izvoz jabuke iz BiH (2008-2009)
Tabela 13. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 14. Proizvodno-potrošna bilansa breskve (2009)
Tabela 15. Uvoz breskve uključujući i nektarine u BiH (2008-2009)
Tabela 16. Izvoz breskve uključujući i nektarine iz BiH (2008-2009)
Tabela 17. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 18. Proizvodno-potrošna bilansa groţđa (2009)
Tabela 19. Uvoz groţđa u BiH (2008-2009)
Tabela 20. Izvoz groţđa iz BiH (2008-2009)
Tabela 21. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 22. Proizvodno-potrošna bilansa paradajza (2008-2009)
Tabela 23. Uvoz paradajza u BiH (2008-2009)
Tabela 24. Izvoz paradajza iz BiH (2008-2009)
Tabela 25. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 26. Proizvodno-potrošna bilansa kupusa (2009)
Tabela 27. Uvoz kupusa u BiH (2008-2009)
Tabela 28. Izvoz kupusa iz BiH (2008-2009)
Tabela 29. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 30. Proizvodno-potrošna bilansa krastavaca (2009)
Tabela 31. Uvoz krastavaca u BiH (2008-2009)
Tabela 32. Izvoz krastavaca iz BiH (2008-2009)
Tabela 33. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 34. Proizvodno-potrošna bilansa paprike (2009)
Tabela 35. Uvoz paprike u BiH (2008-2009)
Tabela 36. Izvoz paprike iz BiH (2008-2009)
Tabela 37. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 38. Proizvodno-potrošna bilansa salate (2009)
Tabela 39. Uvoz salate u BiH (2008-2009)
Tabela 40. Izvoz salate iz BiH (2008-2009)
Tabela 41 Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 42. Proizvodno-potrošna bilansa lubenice (2009)
Tabela 43. Uvoz lubenice u BiH (2008-2009)
Tabela 44. Izvoz lubenice iz BiH (2008-2009)
3 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 45. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 46. Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode (2007-2008)
Tabela 47. Uvoz vode u BiH (2008-2009)
Tabela 48. Izvoz vode u BiH (2008-2009)
Tabela 49. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 50. Proizvodno-potrošna bilansa sirovog mlijeka (2009)
Tabela 51. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 52. Proizvodno-potrošna bilansa mliječnih prerađevina (2009)
Tabela 53. Ukupan uvoz proizvoda u okviru Glave 4 – Mlijeko i mliječni proizvodi (2008-2009)
Tabela 54. Ukupan izvoz proizvoda u okviru Glave 4 – Mlijeko i mliječni proizvodi (2008-2009)
Tabela 55. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 56. Analiza vanjskotrgovinske razmjene svjeţih mliječnih proizvoda (2008-2009)
Tabela 57. Analiza vanjskotrgovinske razmjene maslaca i mliječnih namaza (2008-2009)
Tabela 58. Analiza vanjskotrgovinske razmjene sira i prerađenog sira (2008-2009)
Tabela 59. Mlijeko i mliječni proizvodi – uvoz po zemljama (kg) (2008-2009)
Tabela 60. Mlijeko i mliječni proizvodi – uvoz po zemljama (KM) (2008-2009)
Tabela 61. Mlijeko i mliječni proizvodi – izvoz po zemljama (kg) (2008-2009)
Tabela 62. Mlijeko i mliječni proizvodi – izvoz po zemljama (KM) (2008-2009)
Tabela 63. Proizvodno-potrošna bilansa goveđeg i svinjskog mesa (2008-2009) Tabela 64. Proizvodno-potrošna bilansa peradarskog i ovčjeg mesa (2008-2009)
Tabela 65. Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina (2008-2009)
Tabela 66. Ukupan uvoz mesa i mesnih prerađevina (2008-2009)
Tabela 67. Ukupan izvoz mesa i mesnih prerađevina (2008-2009)
Tabela 68. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
Tabela 69. Meso i mesne prerađevine – uvoz (2008-2009)
Tabela 70. Meso i mesne prerađevine – izvoz (2008-2009)
Tabela 71. Analiza vanjskotrgovinske razmjene goveđeg mesa (2008-2009)
Tabela 72. Analiza vanjskotrgovinske razmjene svinjskog mesa (2008-2009)
Tabela 73. Analiza vanjskotrgovinske razmjene peradarskog mesa (2008-2009)
Tabela 74. Analiza vanjskotrgovinske razmjene ovčjeg mesa (2008-2009)
Tabela 75. Meso – uvoz po zemljama (kg) (2008-2009)
Tabela 76. Meso – uvoz po zemljama (KM) (2008-2009)
Tabela 77. Prerađevine od mesa – uvoz po zemljama (kg) (2008-2009)
Tabela 78. Prerađevine od mesa – uvoz po zemljama (KM) (2008-2009)
Tabela 79. Meso – izvoz po zemljama (kg) (2008-2009)
Tabela 80. Meso – izvoz po zemljama (KM) (2008-2009)
Tabela 81. Prerađevine od mesa – izvoz po zemljama (kg) (2008-2009)
Tabela 82. Prerađevine od mesa – izvoz po zemljama (KM) (2008-2009)
Tabela 83. Proizvodno-potrošna bilansa meda (2009)
Tabela 84. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
4 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
U V O D
U skladu sa zaključkom Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH (Komisija), donesenog na 31. sjednici, odrţanoj 14.04.2009.
godine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (MVTEO
BiH) pripremilo je prijedlog mjera za pomoć peradarima BiH koji je usvojen od strane
Komisije, na 32. sjednici, odrţanoj 21.05.2009. godine, sa zahtjevom da MVTEO BiH
predloţi cjelovit prijedlog mjera koji će uključiti sve segmente poljoprivredne proizvodnje,
uključujući i pojedinačne obaveze svake od nadleţnih institucija koje su direktno ili posredno
uključene i odgovorne za poboljšanje uslova u poljoprivredi BiH.
MVTEO BiH je pripremilo prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u
poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji BiH na osnovu dokumenta „Analiza
politika u oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH“ koji je razmotren na
Komisiji, zaključaka Okruglog stola udruţenja/udruga poljoprivrednika koji je odrţan
06.10.2009. godine u Ljubuškom, kao i na osnovu zaključaka Komisije za predlaganje mjera
zaštite domaće proizvodnje.
Ministarstvo je 24.11.2009. godine odrţalo raspravu na temu „Zaštita i unaprjeđenje domaće
proizvodnje“ na kojoj je izloţeni Prijedlog mjera razmotren i prihvaćen uz određene dopune
od strane svih relevantnih institucija vazanih za oblast poljoprivrede u BiH.
Vijeće ministara BiH je, na 109. sjednici, odrţanoj 22.12.2009. godine, razmotrilo i usvojilo
Prijedlog mjera.
U skladu sa zaključcima 61. sjednice Predstavničkog doma i 37. sjednice Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH, MVTEO BiH je Prijedlog mjera uputilo u parlamentarnu
proceduru na razmatranje i potvrđivanje. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je
razmatrao i usvojio Prijedlog mjera na 73. sjednici odrţanoj 23.03.2010. godine.
U ovom dokumentu predstavljamo rezultate proizvodno-potrošnih i vanjskotrgovinskih
bilansi, odnosno rezultate prve i druge predloţene mjere za poboljšanje uslova poslovanja u
poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji BiH, a to su:
1. Izraditi bilanse potreba i stanja, uključujući i vanjskotrgovinske bilanse za
glavne poljoprivredne proizvode: ţitarice (pšenica, kukuruz); voće (jabuka,
breskva, groţđe); povrće (paradajz, kupus, krastavac, paprika, salata, lubenica),
te za flaširanu vodu i mošt.
Zaduţeni: Vanjskotrgovinska komora u koordinaciji sa entitetskim/kantonalnim privrednim
komorama, grupacijama proizvođača, Upravom za indirektno oporezivanje i MVTEO BiH-
Sektor za međunarodne trgovinske odnose i Sektor za poljoprivredu, ishranu, šumarstvo i
ruralni razvoj.
Način izvršenja: komunikacije, koordinacije i konsultacije nadleţnih institucija zaduţenih za
efektivno upravljanje sektorom poljoprivrede i ishrane.
Status izvršenja: procjena
Rok: februar 2010. godine
Razlog: Izradom bilansi potreba i stanja stiče se cjelovit uvid u trgovinski promet
(uvoz/izvoz) BiH.
5 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Cilj: Poboljšanje, smanjenje deficita i izrada odgovarajućih politika za poboljšanje uslova
poslovanja domaće proizvodnje.
2. Izraditi bilanse potreba i stanja, uključujući i vanjskotrgovinske bilanse za
glavne proizvode animalnog porijekla: mlijeko i mliječni proizvodi,
mesoprerađevine po zemljama porijekla i zemljama trgovine, te med.
Zaduţeni: Vanjskotrgovinska komora u koordinaciji sa entitetskim/kantonalnim privrednim
komorama, grupacijama proizvođača, Upravom za indirektno oporezivanje i MVTEO BiH-
Ured za veterinarstvo BiH na osnovu izdatih rješenja o uvozu mesa i mesnih proizvoda.
Način izvršenja: komunikacije, koordinacije i konsultacije nadleţnih institucija zaduţenih za
efektivno upravljanje sektorom poljoprivrede i ishrane.
Status izvršenja: procjena
Razlog: Izradom bilansa potreba i stanja stiče se cjelokupan uvid u trgovinski promet
(uvoz/izvoz) BiH.
Cilj: Poboljšanje, smanjenje deficita i izrada odgovarajućih politika za poboljšanje uslova
poslovanja domaće proizvodnje.
6 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
1. PREGLED STANJA U SEKTORU POLJOPRIVREDE
1.1. Opći podaci
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost sektora poljoprivrede, lova i
šumarstva sa sektorom ribarstva za 2008. godinu iznosila je 1,850 miliona KM1. Udio
navedenih sektora u ukupnom BDP-u za 2008. godinu iznosio je 7,49%. Vrijednost
proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića za 2008. godinu iznosila je 578.480 KM. Udio
proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića u ukupnom BDP-u iznosio je 2,43%.
Prosječna veličina oko 50% gazdinstava u BiH je oko 2 ha, dok je veličina više od 80%
gazdinstava manja od 5 ha. Uzimajuću u obzir usitnjenost, kao i distribuciju parcela uz druge
faktore koji onemogućavaju značajniju poljoprivrednu proizvodnju, u BiH još uvijek
preovladava uglavnom ekstenzivna proizvodnja voća i povrća sa niskim prosječnim
prinosima kultura. Proizvodi su nekonkurentni kako na domaćem, tako i na inostranom
trţištu.
Oranične površine prema načinu korištenja u BiH u 2009. godini, prema statističkim
podacima, iznosile su 999.000 ha, od čega zasijane površine 527.000 ha, ugari i neobrađene
oranice 472.000 ha i rasadnici i ostalo na oranicama 2.000 ha.
Površine zasijane ţitaricama iznosile su 310.000 ha, krmnim biljem 132.000 ha, povrćem
76.000 ha i industrijskim biljem 7.000 ha. Kada je riječ o strukturi proizvodnje evidentno je
smanjenje zasijanih površina ţitaricama za 3,24%, krmnog bilja za 9,5% i povrća za 7,3% u
odnosu na prethodnu godinu. Površine zasijane industrijskim biljem ostale su
nepromijenjene.
Indeks promjene proizvodnje ţitarica ima negativan trend rasta u odnosu na prethodnu
godinu. Proizvodnja kukuruza 2009. godine je manja za 4,1%, zobi za 15,4% i ječma za 1%.
Pozitivan trend rasta proizvodnje je evidentiran kod pšenice čija je proizvodnja veća za 6,4%
i raţi za 10%.
Proizvodnja povrća tokom 2009. godine odvijala se na površini od 72.339 ha, što predstavlja
14,5% od ukupnih zasijanih površina. Ostvarena proizvodnja povrća iznosila je 693.188 t. U
strukturi proizvodnje već dugi niz godina dominira krompir koji se uzgaja na površini od
36.704 ha i sa proizvodnjom od 413.658 t. Površina pod ostalim povrćem iznosila je 35.635
ha na kojoj je proizvedeno 279.530 t raznovrsnog povrća. Prema indeksu promjene
proizvodnje povrća za 2009. godinu evidentan je pozitivan trend rasta proizvodnje većine
povrtnih kultura u odnosu na prethodnu godinu i to crnog luka za 2,3%, graha 12,7%,
paradajza 13,8%, krastavca 2,7%, bijelog luka 0,5 i zelene paprike za 1,5%. Negativan trend
proizvodnje evidentan je kod mrkve čija je proizvodnja manja za 24%, graška 21%, kupusa i
kelja za 5,2% i krompira za 3,5%.
Ukupan broj rodnih stabala raznovrsnog voća u 2009. godini iznosio je 20,74 miliona, od
čega su najzastupljenije voćne vrste šljiva (11,6 miliona), jabuka (4,6 miliona) i kruška (1,9
miliona). Ukupna ostvarena proizvodnja za 2009. godinu iznosila je 284.371 t. Indeks
promjene proizvodnje voća u 2009. godini ima pozitivan trend rasta.
1 U vrijeme pripreme ovog dokumenta podaci za 2009. godinu nisu bili dostupni
7 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Pozitivan trend rasta proizvodnje voća je naročito izraţen kod proizvodnje šljive koja je u
odnosu na prethodnu godinu veća za 17,5%, jabuke za 37,7%, kajsije za 75,4%, dunje za
46,1%, kruške za 14,3% i drugih voćnih vrsta, ali u manjem procentu. Negativan trend rasta
proizvodnje evidentan je kod proizvodnje masline koja je u odnosu na prethodnu godinu
manja za 4%, limuna za 17,4% i mandarina za 20%. Površine pod jagodičastim voćem u
2009. godini iznosile su 2.366 ha, što je za 3.660 ha manje u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna proizvodnja jagode i maline iznosila je 17.737 t. Evidentno je značajno smanjenje
proizvodnje od 10.803 t u poređenju s prethodnom godinom.
Ukupna proizvodnja groţđa u 2009. godini iznosila je 25.617 t, a prosječna proizvodnja po
čokotu 2,4 kg. Proizvodnja groţđa prema indeksu promjene proizvodnje ima pozitivan trend
rasta i veća je za 7,1% u odnosu na prethodnu godinu.
Na osnovu statističkih podataka u 2009. godini evidentan je trend smanjenja brojnog stanja
stoke u neznatnom procentu u odnosu na prethodnu godinu. Prema statističkim podacima
ukupan broj goveda u BiH bio je 457.743, ovaca 1.054.689, svinja 529.095 i peradi
18.741.442. Prema statističkim podacima, broj muznih krava u 2009. godini iznosio je
293.169, dok je proizvodnja mlijeka iznosila 733.779.000 l.
Proizvodnja meda ima negativan trend rasta, odnosno proizvodnja meda je manja za 21,2%.
Klanje stoke i peradi u 2009. godini ima pozitivan trend rasta. Klanje peradi je veće za
12,85%, svinja za 8,35% i ovaca za 4,08%. Negativan trend klanja evidentan je kod svih
kategorija goveda i smanjen je za 5,25% u odnosu na prošlu godinu.
Konkurencija u sektoru raste iz dana u dana i odgovor kreatora agrarnih politika treba biti
efikasnije usaglašavanje politika, koordiniranja, usmjeravanja i na kraju, veće efikasnosti i
transparetnosti u korištenju javnih sredstava u podršci sektoru. S toga, neophodno je jačanje
konkurentnosti BiH proizvoda na domaćem trţištu i trţištu u okruţenju.
Najveća ograničenja modernizaciji i povećanju konkurentnosti sektora predstavljaju činjenice
da u BiH preovladavaju manja poljoprivredna gazdinstva; zatim nedostatak modernih
tehnologija i praksi na poljoprivrednim gazdinstvima; veliko prisustvo poljoprivredne
proizvodnje samo u svrhe vlastitog preţivljavanja usljed nedostatka prilika za posao u
ruralnim područjima; neadekvatna educiranost ljudskih potencijala i nedovoljna finansijska
sredstva; starija starosna struktura populacije u oblasti poljoprivrede; nizak nivo tehnologije i
standarda u sektoru prerade hrane; nedostatak infrastrukture u poljoprivrednoj proizvodnji,
trgovini i preradi poljoprivrednih proizvoda; ograničeno i neodrţivo ulaganje u poljoprivredu
i aktivnosti na procesu dodatne vrijednosti. Svi ovi faktori doprinose malom prisustvu
komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava u BiH i slaboj konkurentnosti sektora za preradu
hrane. Bez obzira na ova ograničenja, u BiH postoji veliki potencijal za povećanje
produktivnosti i proizvodnju kvalitetnih proizvoda.
Izdvajanja za poljoprivredu iznose svega oko 4-5% ukupnih javnih prihoda što je višestruko
manje u poređenu s okruţenjem. Budţeti za podsticaje su generalno mali, nedovoljni sa
mjerama koje su slabo „ciljane“, čija je karakteristika da se subvencionira sva proizvodnja, ne
praveći razliku niti se fokusiraju za one proizvođače koji proizvode isključivo za trţište u
odnosu na one koji proizvode za svoje potrebe.
8 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Usmjeravanjem subvencija za proizvođače koji proizvode za trţište, u kratkom periodu moţe
da se podigne nivo proizvodnosti i da te proizvodnje budu konkurentne na domaćem, ali i
trţištu u okruţenju. Dodatno, slaba strana domaćih subvencija je usmjeravanje i davanje
subvencija po količini proizvedenih roba.
Bh. politika u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja posljednjih se godina razvija u
skladu s ciljevima i potrebama za pripremu i priključenje EU. Opći ciljevi razvoja agrara u
BiH su: ruralni razvoj, transformacija postojeće, uglavnom naturalne poljoprivredne
proizvodnje u trţišnu, uvođenje i efikasno provođenje evropskog zakonodavstva u oblasti
poljoprivrede i pristup evropskim fondovima za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj.
Prioriteti su povećanje proizvodnje zdrave hrane, povećanje proizvodnje roba koje donose
povećan profit odnosno visokokvalitetnih roba, povećanje proizvodnje, pakovanja i
distribucije pitke vode, povećanje stočarske proizvodnje, te proizvodnje mlijeka i mliječnih
proizvoda, iskorištavanje velikih pašnjačkih površina, povećanje proizvodnje i plasmana
meda, proizvodnju i preradu ribe, povećanje radno intenzivnih proizvoda i povećanje
kvaliteta stočne hrane.
Po pitanju trgovinske politike, BiH se opredijelila za potpunu liberalizaciju trţišta.
Potpisivanjem SSP-a i Privremenog sporazuma BiH je ušla u ugovorni odnos sa EU i postala
potencijalni kandidat za članstvo, te joj je omogućen pristup na trţište od skoro 500 miliona
potencijalnih potrošača.
1.2. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda
Vrijednost uvoza poljoprivrednih proizvoda u 2009. godini iznosila je 2,39 milijardi KM što
predstavlja 19,35% ukupnog bh. uvoza. Vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda iznosila
je 452,77 miliona KM što je 8,19% ukupnog bh. izvoza. Izvoz BiH u agroindustrijskom
sektoru u 2009. godini u odnosu na prethodnu godinu porastao je za 10,40%, dok uvoz u
istom periodu biljeţi pad od 8,82%.
U ukupnoj bh. razmjeni poljoprivrednim proizvodima u 2009. godini najveće učešće su imale
zemlje potpisnice CEFTA-e (53,25%) i članice EU (31,15%). U ukupnom bh. izvozu
poljoprivrednih proizvoda u 2009. godini potpisnice CEFTA-e su učestvovale sa 69,62%, a
članice EU sa 23,67%. U ukupnom bh. uvozu poljoprivrednih proizvoda potpisnice CEFTA-e
učestvuju sa 50,15%, a članice EU sa 32,57%.
U 2009. godini u odnosu na 2008. godinu došlo je do pada uvoza poljoprivrednih proizvoda
iz zemalja EU za 15,98%, dok se u 2008. godini biljeţi rast uvoza poljoprivrednih proizvoda
iz EU od 27,39 % u odnosu na 2007. godinu.
Kada se posmatraju članice CEFTA Sporazuma, došlo je do pada uvoza poljoprivrednih
proizvoda iz zemalja potpisnica CEFTA-e za 3,39% u 2009. godini u odnosu na 2008.
godinu, dok se u 2008. godini biljeţi rast uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja
potpisnica CEFTA-e za 9,10% u odnosu na 2007. godinu.
U 2009. godini u odnosu na 2008. godinu, došlo je do značajnog rasta izvoza poljoprivrednih
proizvoda u zemlje EU od 19,36%.
9 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Izvoz poljoprivrednih proizvoda u zemlje potpisnice CEFTA-e je porastao za 3,57% u 2009.
godini u odnosu na 2008 što je znatno manji procenat rasta od onog koji je zabiljeţen u 2008.
godini u odnosu na 2007. godinu kada je iznosio 32,86%.
Najvaţniji partneri naše zemlje u trgovini poljoprivrednim proizvodima su Hrvatska, Srbija,
Crna Gora i Makedonija i to uglavnom zbog tradicionalnih trgovinskih veza, navike
potrošača, ali i otvorenosti tih trţišta zahvaljujući potpisanom Sporazumu CEFTA 2006.
Najveći obim vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u
okviru CEFTA-e BiH ima sa Hrvatskom i Srbijom.
Ukupan obim razmjene poljoprivrednih proizvoda BiH sa Hrvatskom za 2009. godinu iznosio
je 762,01 miliona KM, te predstavlja pad od 2,98% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz
poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske iznosio je 605,66 miliona KM, što predstavlja
smanjenje za 3,54% u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz poljoprivrednih proizvoda u
Hrtvatsku za 2009. godinu iznosio je 156,35 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu je
smanjen za 0,78%. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda sa Hrvatskom u
2009. godini je 25,82% i ima blagi trend rasta u odnosu na 2008. i 2007. godinu, kada je
pokrivenost iznosila 25,10% i 20,69% respektivno.
Ukupan obim razmjene poljoprivrednih proizvoda BiH sa Srbijom u 2009. godini iznosio je
599,24 miliona KM, što predstavlja pad od 3,98% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz iz
Srbije iznosio je 508,52 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu manji je za 5,51%.
Izvoz u Srbiju iznosio je 90,72 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu je veći za 5,55%.
Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda sa Srbijom u 2009. godini je 17,84% i,
iako je na nezavidnom nivou, poboljšana je u odnosu na 2008. i 2007. godinu, kada je
iznosila 15,97% i 14,01% respektivno.
Bosna i Hercegovina biljeţi deficit u svim glavama Carinske tarife koje se po međunarodnoj
klasifikaciji smatraju poljoprivrednim proizvodima. Ukupan deficit u trgovini
poljoprivrednim proizvodima u 2009. godini smanjen je za 12,4% u odnosu na 2008. godinu.
U 2009. godini najveće učešće u deficitu robne razmjene poljoprivrednim proizvodima imali
su:
Glava CT 22 - Pića, alkoholi i i sirće (14,61%),
Glava CT 21 - Razni prehrambeni proizvodi (9,30%);
Glava CT 10 - Ţitarice (7,23%);
Glava CT 23 - Ostaci i otpaci od prehrambene industrije (6,91%);
Glava CT 24 - Duhan i prerađene zamjene duhana (6,50%);
Glava CT 19 - Proizvodi na osnovi ţitarica, mlijeka i sl. (5,85%);
Glava CT 02 - Meso i drugi klaonični proizvodi za jelo (5,85%);
Glava CT 17 - Šećer i proizvodi od šećera (5,72%);
Glava CT 18 - Kakao i proizvodi od kakaoa (5,71%).
10 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 1. Struktura deficita u razmjeni poljoprivrednim proizvodima (glave 1-24) u milionima KM
Glava carinske tarife 2009 Deficit
(%) Uvoz Izvoz
1. Ţive ţivotinje 98,54 1,98 4,99%
2. Meso i drugi klanični proizvodi za jelo 121,97 8,63 5,85%
3. Ribe, ljuskari, mekušci i slično 17,65 14,81 0,15%
4. Mlijeko, ptičja jaja, med i slično 135,17 64,88 3,63%
5. Ostali proizvodi ţivotinjskog porijekla 2,03 0,55 0,08%
6. Ukrasne biljke, korjenje i slično 21,09 0,86 1,04%
7. Povrće, korijenje i krtole za jelo 55,34 20,26 1,81%
8. Voće za jelo, kore agruma, dinja, lubenica 114,03 39,64 3,84%
9. Kahva, čaj, mate čaj i začini 71,71 6,68 3,36%
10. Ţitarice 149,49 9,49 7,23%
11. Proizvodi mlinske industrije, škrob, i slično 41,21 1,75 2,04%
12. Zrnevlje, sjeme, plodovi, stočna hrana i slično 71,79 4,96 3,45%
13. Šelak, gume, smole i ostali biljni sokovi i ekstrakti 0,97 0,00 0,05%
14. Pletarski biljni materijal i slično 0,35 0,05 0,02%
15. Biljna i ţivotinjska mast i vosak i slično 111,27 44,34 3,46%
16. Prerađevine od mesa, riba, ljuskara i slično 103,85 42,26 3,18%
17. Šećer i proizvodi od šećera 143,76 33,09 5,72%
18. Kakao i proizvodi od kakaoa 123,13 12,57 5,71%
19. Proizvodi na bazi ţitarica, mlijeka i slično 152,73 39,37 5,85%
20. Proizvodi od povrća, voća i slično 47,46 23,69 1,23%
21. Razni proizvodi za ishranu 194,75 14,67 9,30%
22. Pića, alkoholi i sirće 314,38 31,55 14,61%
23. Ostaci i otpaci prehrambene industrije i slično 148,37 14,55 6,91%
24. Duhan i proizvodi zamjene duhana 147,96 22,15 6,50%
Ukupno (1-24) 2.389,02 452,77 100%
Ukupno 12.348,47 5.530,38 100%
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Prema navedenom, u 67,68% deficita u ukupnom trgovinskom deficitu agroindustrijskog
sektora najveće učešće imaju pića, alkoholi i sirće (14,61%), potom razni prehrambeni
proizvodi (9,30%) i ţitarice (7,23%).
Opća pokrivenost uvoza poljoprivrednih proizvoda izvozom iznosi 18,95%. Iako procent
pokrivenosti uvoza izvozom nije zadovoljavajući, u poređenju s prethodnim godinama, ipak
je poboljšan.
11 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
2. METOD IZRADE BILANSI I IZVORI PODATAKA
2.1. Metod izrade bilansi
Proizvodno-potrošne bilanse prikazuju stanje i razvoj ponude i potrošnje hrane unutar jedne
zemlje za određen vremenski period, kalendarsku ili proizvodnu godinu.
Stepen zadovoljavanja ukupnih potreba predstavlja omjer domaće proizvodnje i domaće
potrošnje koji pokazuje u kojoj mjeri domaća proizvodnja pokriva sve potrebe, odnosno
domaću potrošnju. Ukoliko stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosi manje od 100,
proizvodnja ne pokriva potrošnju. Ukoliko stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosi više
od 100, proizvodnja pokriva potrošnju, odnosno postoje količine koje se mogu izvoziti ili
eventualno uskladištiti.
U proračunu bilansi korištene su metodološke upute i preporuke Statističkog ureda Evropske
unije (EUROSTAT). Najveći problem kod izrade proizvodno-potrošnih bilansi predstavljao
je nedostatak i dostupnost pojedinih podataka. Ulazni parametri koji su nedostajali
procijenjeni su u saradnji sa stručnjacima.
Proizvodno-potrošne i vanjskotrgovinske bilanse pripremljene su za 2009. kalendarsku
godinu.
U skladu s metodologijom, pripremljene su proizvodno-potrošne bilanse za glavne
poljoprivredne proizvode: ţitarice (pšenica i kukuruz), voće (jabuka, breskve, groţđe) i
povrće (paradajz, kupus, krastavac, paprika, salata, lubenice). Također, pripremljene su
bilanse stanja i potreba za glavne proizvode animalnog porijekla: mlijeko i mliječne
proizvode, meso i mesne prerađevine, te med.
Za sve navedene proizvode i grupe proizvoda pripremljene su i vanjskotrgovinske bilanse.
2.1.1. Bilanse za biljnu proizvodnju
Proizvodno-potrošna bilansa za biljne proizvode obuhvata: proizvodnju, zasijane površine,
prinos, raspoloţive količine, uvoz, ukupne resurse, izvoz, početne i završne zalihe, kao i
promjene zaliha, domaću potrošnju, sjeme, gubitke, stočnu hranu, industrijsku potrošnju,
preradu, ljudsku potrošnju i potrošnju po glavi stanovnika.
Podaci o proizvodnji, zasijanim površinama, i prinosu ţitarica i povrća preuzeti su iz
statističkih saopćenja „Poţnjevena površina i proizvodnja po usjevima 2009. godina“
Agencije za statistiku BiH. Također, podaci o broju stabala i prinosu voća preuzeti su iz
statističkog saopćenja Agencije za statistiku BiH.
Raspoloţive količine definirane su na osnovu podataka o ukupnim resursima umanjenih za
izvoz tokom kalendarske 2009. godine
Zalihe predstavljaju razliku konačnih i početnih zaliha. Početne zalihe definiraju se kao
neiskorištene i uskladištene količine proizvoda koje postoje prvi dan u referentnom periodu, a
završne zalihe količine proizvoda uskladištene na posljednji dan u referntnom periodu. U
suštini, zalihe obuhvataju zalihe proizvođača, trţišta, stalne i zalihe vlade. Podaci o zalihama
za pšenicu i kukuruz preuzeti su od Federalne direkcije robnih rezervi i Direkcije za robne
rezerve Republike Srpske, dok su zalihe za voće i povrće procijenjene u konsultacijama sa
stručnjacima.
12 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Domaća potrošnja obuhvata sve vidove upotrebe proizvoda. Izračunata je kao razlika resursa,
izvoza i promjena zaliha.
Gubici predstavljaju količinu proizvoda koja se izgubi tokom radova na polju, na trţištu,
skladištenju, prijevozu, preradi itd. Gubici za ţitarice, voće i povrće su izračunati pomoću
stručno procijenjenih koeficijenata koji se kreću 3-5% .
Stočna hrana predstavlja količinu proizvoda utrošenog za ishranu stoke na farmi i industrijsku
proizvodnju stočne hrane. Tako npr. potrošnja povrća za ishranu stoke procijenjena je 1-
6,5%, ovisno od vrste povrtne kulture.
Pod industrijskom potrošnjom podrazumijeva se količina proizvoda koja se tokom
referentnog perioda koristi za proizvodnju proizvoda koji nisu namijenjeni za ljudsku
potrošnji niti za ishranu stoke.
Prerada predstavlja količinu proizvoda korištenog za proizvodnju izvedenih prehrambenih
proizvoda. Podaci o utrošku povrća i voća za preradu su procijenjeni.
Ljudska potrošnja obuhvata količine hrane dostupne stanovništvu za potrošnju.
Neto ljudska potrošnja se računa pretvaranjem bruto potrošnje u hranjivu materiju.
Prosječna potrošnja po glavi stanovnika predstavlja količinu proizvoda namijenjenog za
ljudsku potrošnju podijeljenu s brojem stanovnika.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni (uvoz i izvoz) preuzeti su od Uprave za indirektno
oprezivanje BiH.
2.1.2. Bilanse mesa i mesnih prerađevina
Proizvodno-potrošna bilansa za meso obuhvata: klanje, prosječnu teţinu trupa, neto teţinu
zaklanih ţivotinja, domaću proizvodnju mesa, izvoz ţivih ţivotinja, uvoz ţivih ţivotinja, neto
proizvodnju mesa, neregistriranu proizvodnju mesa, uvoz mesa, resurse, izvoz mesa, početne
zalihe, završne zalihe, promjene zaliha, domaću potrošnju, ljudsku potrošnju i potrošnju po
stanovniku. Pripremljene proizvodno-potrošne bilanse obuhvataju goveđe, svinjsko, ovčje i
kozje meso, kao i meso peradi.
Od mesnih prerađevina pripremljene su bilanse za kobasice i slične proizvode od mesa, te za
ostale pripremljene ili konzervirane proizvode od mesa uzimajući u obzir domaću
proizvodnju, zalihe, uvoz i izvoz.
Svi podaci (uvoz i izvoz ţive stoke, meso i mesne prerađevine) izraţeni su u ekvivalentu
mesa.
Podaci o klanju stoke i peradi, prosječnoj teţini trupa i neto teţini zaklanih ţivotinja preuzeti
su iz statističkog saopćenja „Klanje stoke i peradi u klaonicama 2009. godina“ Agencije za
statistiku BiH.
Domaća proizvodnja mesa definirana je kao neto količina mesa dobijena isključivo klanjem
domaćih ţivotinja.
13 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Neregistrirana proizvodnja mesa predstavlja klanje stoke i proizvodnju mesa koja se obavlja
na farmi, ali nije registrirana ni na jedan način. Obzirom na nedostatak podataka o
registriranim zaklanim ţivotinjama na farmama neregistrirana proizvodnja je procijenjena.
Zalihe su definirane kao i kod bilansi za biljnu proizvodnju. Podaci o zalihama mesa su
procijenjeni i odnose se na industrijske zalihe.
Domaća potrošnja definira sve vidove upotrebe proizvoda u određenom referentnom periodu.
Izračunata je kao zbir domaće proizvodnje mesa, neregistrirane proizvodnje i uvoza mesa
umanjenih za promjenu zaliha mesa.
Ljudska potrošnja obuhvata količine hrane dostupne stanovništvu za potrošnju.
Podaci o uvozu i izvozu ţivih ţivotinja, mesa i mesnih prerađevina su preuzeti od Uprave za
indirektno oprezivanje BiH.
2.1.3. Bilanse mlijeka i mliječnih prerađevina u mliječnom ekvivalentu
Proizvodno-potrošna bilansa za mlijeko i mliječne proizvode obuhvata: proizvodnju, uvoz,
izvoz, raspoloţive količine, ishranu stoke, gubitke, preradu, ljudsku potrošnju, uvoz i izvoz u
ekvivalentu mlijeka i domaću potrošnju.
Bilanse su pripremljene za sirovo mlijeko i mliječne prerađevine.
Proizvodnja sirovog mlijeka se odnosi isključivo na kravlje mlijeko. Podaci o proizvodnji
mlijeka su preuzeti iz statističkog saopćenja „Brojno stanje stoke i stočna proizvodnja u
2009.godini“ Agencije za statistiku BiH.
Ishrana stoke uključuje količinu mlijeka korištenog za ishranu teladi na farmi, koja je
procijenjena.
Gubici predstavljaju količinu mlijeka koja se gubi pri muţi i transportu na farmi.
Prerada se odnosi na podatke o mlijeku isporučenog mljekarama i preradi na farmi. Podaci o
količini isporučenog mlijeka mljekarama su preuzeti iz dokumenta „Mlijeko u BiH u 2009.
godini-karakteristike i trendovi razvoja“ koju je pripremio „Milkprocessing“ d.o.o.
Podaci o količini proizvedenih mliječnih prerađevina odnose se na količine proizvedene u
mljekarama i preuzeti su iz dokumenta „Mlijeko u BiH u 2009. godini-karakteristike i
trendovi razvoja“ koju je pripremio „Milkprocessing“ d.o.o.
Kategorija mliječnih prerađevina za koje su pripremljene bilanse:
Svjeţi mliječni proizvodi (UHT sterilizirano mlijeko, jogurt, pavlaka),
Maslac i mliječni namazi,
Sir i prerađeni sir.
Zalihe mliječnih prerađevina u BiH su veoma male, gotovo i ne postoje obzirom da je
proizvodni program mljekara preteţno orjentiran na kratkotrajne mliječne proizvode.
Ljudska potrošnja mliječnih prerađevina predstavlja količinu proizvoda koje su direktno
namijenjene za direktnu ishranu.
14 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Potrošnja po glavi stanovnika mliječnih prerađevina je dobijena dijeljenjem ljudske potrošnje
s brojem stanovnika. Potrošnja svjeţih mliječnih proizvoda je izraţena u litrima (l), maslaca i
mliječnih namaza, sira i prerađenog sira u kilogramima (kg).
Podaci o uvozu i izvozu sirovog mlijeka, te mliječnih prerađevina preuzeti su od Uprave za
indirektno oprezivanje BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj stanovnika u BiH u 2009. godini iznosio je
3.842.566.
15 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3. ANALIZA PROIZVODNO-POTROŠNIH BILANSI
3.1. Proizvodno-potrošna bilansa ţitarica
3.1.1. Proizvodno-potrošna bilansa pšenice
Tabela 2. Proizvodno-potrošna bilansa pšenice (2009)
2009
Zasijane površine (ha) 68.102
Prinos (t/ha) 3,8
PROIZVODNJA (t) 255.848
Raspoloţive količine (t) 558.778
UKUPAN UVOZ (t) 316.717
Ukupni resursi (t) 572.565
UKUPAN IZVOZ (t) 13.787
Početne zalihe (t) 24.995
Konačne zalihe (t) 23.736
Promjene zaliha (t) -1.259
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 560.037
Sjeme 18.388
Gubici 7.675
Stočna hrana 2.794
-na farmi 2.800
-industrija stočne hrane 0
Industrijska potrošnja 0
-industrija pića 0
Ljudska potrošnja (gross) 531.180
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 398.385
-po glavi stanovnika/kg 138,24
-po glavi stanovnika/ekvivalent brašna/kg 103,68
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 45,68
Ukupna površina zasijana pšenicom iznosila je oko 68.102 ha. U strukturi sjetve pšenica je
bila zastupljena 19%. Proizvodnja pšenice je iznosila 255.848 t, što je za 6,4% više u odnosu
na prethodnu godinu. Prosječan prinos iznosio je 3,8 t/ha, što je ispod prosjeka u poređenju sa
EU (4,8 t/ha). Ukupan uvoz pšenice iznosio je 316.717 t, dok je izvoz iznosio 13.787 t.
Promjena zaliha pšenice bila je negativna i iznosila je -1.259 t. Procjena potrošnje pšenice za
ljudsku ishranu iznosila je 400.000 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 138 kg godišnje što
u ekvivalentu brašna iznosi oko 103,7 kg po glavi stanovnika.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 45,7%.
16 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.1.2. Vanjskotrgovinska bilansa pšenice
Ukupan uvoz pšenice u BiH u 2009. godini iznosio je oko 85,19 miliona KM, odnosno
uvezeno je oko 316.776,3 t pšenice. U poređenju s 2008. godinom uvoz je znatno smanjen za
39,5% kada se posmatra vrijednost uvoza, odnosno 3,05% ako posmatramo uvezenu količinu.
Ukupan izvoz pšenice iz BiH u 2009. godini iznosio je 4,03 miliona KM i znatno je povećan
u odnosu na 2008. godinu, kada je iznosio 0,6 miliona KM. U 2009. godini izvezeno je
13.787,8 t pšenice, dok je u 2008. godini izvezeno svega 1.178 t.
Pokrivenost uvoza izvozom pšenice u 2009. godini iznosila je 4,74% i znatno je poboljšana u
odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 0,4%.
Tabela 3. Uvoz pšenice u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
10011000000 tvrda (durum) pšenica 7.512,6 2.929,9 8.890,1 2.273,8
10011000100 za sjetvu (pšenica) 446,5 312,4 125,0 55,4
10019091000 obična pšenica i suraţica, za sjetvu 4.515,9 3.131,3 3.982,0 1.467,7
10019099000 ostala (pšenica) 314.207,7 134.412,3 303.720,3 81.383,4
10019099100 suraţica 123,5 53,6 50,0 15,1
Ukupno 326.806,0 140.839,5 316.767,3 85.195,3
Tabela 4. Izvoz pšenice iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
10011000000 tvrda (durum) pšenica 0,00 0,00 0,00 0,00
10011000100 za sjetvu (pšenica) 0,00 0,00 0,00 0,00
10019091000 obična pšenica i suraţica, za sjetvu 0,00 0,00 0,00 0,00
10019099100 suraţica 0,00 0,00 0,00 0,00
10019099000 ostala (pšenica) 1.178.168,00 618.369,38 13.787.756 4.030.480,98
Ukupno 1.178,2 618.369,38 13.787,8 4.030.480,98
Tabela 5. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Uvoz 326.682.544,52 140.785.867,03 316.767.320,00 85.195.262,57 -3 -39
Izvoz 1.178.168,00 618.369,38 13.787.756 4.030.480,98 1070 552
Deficit / -140.167.497,65 -81.164.781,59 / /
Pokrivenost (%) / 0,44% 4,74 / /
17 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.1.3. Proizvodno-potrošna bilansa kukuruza
Tabela 6. Proizvodno-potrošna bilansa kukuruza (2008-2009)
2009
Zasijane površine (ha) 189.624
Prinos (t/ha) 5,1
PROIZVODNJA (t) 962.921
Raspoloţive količine (t) 1.111.520
UKUPAN UVOZ (t) 160.66
Ukupni resursi (t) 1.123.581
UKUPAN IZVOZ (t) 12.067
Početne zalihe (t) 21.265
Konačne zalihe (t) 23.693
Promjene zaliha (t) 2.428
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 1.109.186
Sjeme 4.361
Gubici 48.146
Stočna hrana 1.008.140
-na farmi 806.512
-industrija stočne hrane 201.628
Industrijska potrošnja 0
-industrija pića 0
Ljudska potrošnja (gross) 46.111
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 32.278
-po glavi stanovnika/kg 12,0
-po glavi stanovnika/ekvivalent brašna/kg 8,40
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 86,81
Ukupna površina zasijana kukuruzom iznosila je 189.624 ha. U strukturi sjetve kukuruz je
bio zastupljen 59%. Proizvodnja kukuruza je iznosila 96.921 t i u odnosu na prethodnu
godinu značajno je smanjena i to za 4,1%. Prosječan prinos iznosio je 5,1 t/ha, što je ispod
prosjeka u poređenju sa EU (5,7 t/ha). Ukupan uvoz kukuruza iznosio je 160.666 t, dok je
izvoz iznosio 12.607 t. Zalihe kukuruza značajno su povećane i konačne zalihe iznosile su
23.693 t. Najveći dio domaće potrošnje kukuruza otpada na stočnu hranu i to oko 1.008.140 t.
Procjena potrošnje kukuruza za ljudsku ishranu iznosila je oko 32.278 t, dok je potrošnja po
stanovniku oko 12 kg godišnje što u ekvivalentu brašna iznosi 8,4 kg po glavi stanovnika.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 86,81%.
3.1.4. Vanjskotrgovinska bilansa kukuruza
Ukupan uvoz kukuruza u BiH u 2009. godini iznosio je 47,4 miliona KM i i smanjen je za
30% u odnosu na 2008. godinu.
18 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Ukupan izvoz kukuruza u 2009. godini iznosio je oko 5,26 miliona KM i značajno je povećan
u odnosu na 2008. godinu (skoro 600%).
Pokrivenost uvoza izvozom kukuruza u 2009. godini iznosila je 11,1% i poboljšana je u
odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 1,15%.
Tabela 7. Uvoz kukuruza u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
10051011000 dvolinijski i "top cross"
hibridi (kukuruz) 0,0 0,0 15,2 71,1
10051013000 trolinijski hibridi 0,0 0,0 1,5 7,6
10051015000 običan hibrid (kukuruz) 1.778,5 10.107,2 1.271,4 7.889,0
10051019000 ostali (kukuruz) 485,7 1.701,5 666,9 2.992,0
10051090000 ostali (kukuruz) 112,5 439,0 59,7 330,5
10059000000 ostala 16.691,0 4.681,9 7.985,1 1.770,3
10059000100 ţuti (kukuruz) 142.530,6 40.989,6 149.522,9 33.141,4
10059000200 za kokice (kukuruz) 571,7 969,9 958,8 1.222,8
10059000900
za preradu za proizvode
koji se upotrebljavaju za
ishranu ţivotinja
(kukuruz)
20.618,6 8.852,5 184,7 39,7
Ukupno 182.788,7 67.741,7 160.666,2 47.464,3
Tabela 8. Izvoz kukuruza iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
10051011000 dvolinijski i "top cross" hibridi (kukuruz) 0,0 0,0 0,0 0,0
10051013000 trolinijski hibridi 0,1 2,9 0,0 0,0
10051015000 običan hibrid (kukuruz) 19,8 113,0 116,3 770,5
10051090000 ostali (kukuruz) 115,9 82,5 3,0 17,2
10059000000 ostala 143,5 273,2 204,0 870,0
10059000100 ţuti (kukuruz) 0,0 0,0 2.150,4 677,7
10051019000 ostali (kukuruz) 294,3 259,0 9.584,5 2.911,8
10059000200 za kokice (kukuruz) 34,5 46,4 9,1 18,5
10059000900
za preradu za proizvode koji se
upotrebljavaju za ishranu ţivotinja
(kukuruz)
0,0 0,0 0,0 0,0
Ukupno 608,0 776,9 12.067,2 5.265,6
Tabela 9. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(kg)
Vrijednost
(KM)
Količina
(kg) Vrijednost (KM)
Uvoz 182.788.663,59 67.741.741,26 160.666.162,59 47.464.339,80 -12,10 -30
Izvoz 608.034,60 776.917,68 12.067.205,66 5.265.634,68 1884,62 578
Deficit / -66.964.823,58 / -42.198.705,12 / /
Pokrivenost (%) / 1,15% / 11,1% / /
19 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.2. Proizvodno-potrošna bilansa voća
3.2.1. Proizvodno-potrošna bilansa jabuke
Tabela 10. Proizvodno-potrošna bilansa jabuke (2009)
2009
Broj stabala 4.610.256
PROIZVODNJA (t) 71.507
Raspoloţive količine (t) 96.199
UKUPAN UVOZ (t) 28.308
Ukupni resursi (t) 99.815
UKUPAN IZVOZ (t) 3.616
Početne zalihe (t) 0,010
Konačne zalihe (t) 0,030
Promjene zaliha (t) 0,020
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 96.179
Gubici 3.175
Prerada 33.445
LJUDSKA POTROŠNJA (t) 59.560
-po glavi stanovnika/kg 15,5
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 74,30
Ukupan broj stabala jabuke iznosio je oko 4,61 milion. U ukupnoj proizvodnji voća jabuka je
bila zastupljena 25,14%. Proizvodnja jabuke iznosila je 71.507 t, što je za 37,7% više u
odnosu na prethodnu godinu. Ukupan uvoz jabuke iznosio je 28.308 t, dok je 3.616 t jabuke
izvezeno. Procjena potrošnje jabuke za ljudsku ishranu iznosila je 59.560 t, dok je potrošnja
po stanovniku oko 15,5 kg godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 74,30%.
3.2.2. Vanjskotrgovinska bilansa jabuke
Ukupan uvoz jabuka u 2009. godini iznosio je oko 10 miliona KM i i smanjen je za 6% u
odnosu na 2008. godinu. U istom periodu je povećana i količina uvoza jabuke za oko 11%.
Ukupan izvoz jabuka u 2008. godini iznosio je oko 2,8 miliona KM i povećan je u odnosu na
2008. godinu za 10%. U istom periodu ostvaren je i nešto veći rast izvezene količine jabuka
za oko 15%.
Pokrivenost uvoza izvozom jabuka u 2008. godini iznosila je 28% i povećana je u odnosu na
2008. godinu kada je iznosila 24%.
20 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 11. Uvoz jabuke u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
08081010000 Jabuke za preradu, u rasutom stanju, od
16.09. do 15.12. 285,1 53,6 447,5 58,5
08081080000 ostale (jabuke) 25.217,8 11.000,7 27.860,6 10.333,6
Ukupno 25.502,8 11.054,3 28.308,1 10.392,1
Tabela 12. Izvoz jabuke iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
08081010000 Jabuke za preradu, u rasutom stanju, od
16.09. do 15.12. 0,0 0,0 1,9 1,6
08081080000 ostale (jabuke) 3.154,9 2.630,2 3.614,3 2.897,1
Ukupno 3.154,9 2.630,2 3.616,1 2.898,7
Tabela 13. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Uvoz 25.502.844,93 11.054.284,46 28.308,1 10.392,1 11% -6%
Izvoz 3.154.857,60 2.630.171,49 3.616,1 2.898,7 15% 10%
Deficit / -8.424.112,97 / / /
Pokrivenost (%) / 23,79% / 28% / /
3.2.3. Proizvodno-potrošna bilansa breskve
Tabela 14. Proizvodno-potrošna bilansa breskve (2009)
2009
Broj stabala 581.104
PROIZVODNJA (t) 8.872
Raspoloţive količine (t) 12.679
UKUPAN UVOZ (t) 4.357
Ukupni resursi (t) 13.229
UKUPAN IZVOZ (t) 550
Početne zalihe (t) 0,0
Konačne zalihe (t) 0,0
Promjene zaliha (t) 0,0
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 12.679
Gubici 0.418
Prerada 0,0
LJUDSKA POTROŠNJA (t) 12.261
-po glavi stanovnika/kg 3,2
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 70,00
21 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Ukupan broj stabala breskve iznosio je oko 581.104 hiljade. U ukupnoj proizvodnji voća
breskva je zastupljena oko 3,11%. Proizvodnja breskve iznosila je 8.872 t, što je za 6,7% više
u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan uvoz breskve iznosio je 4.357 t, dok je izvoz iznosio
550 t. Procjena potrošnje breskve za ljudsku ishranu iznosila je 12.261 t što je oko 3,2 kg po
stanovniku godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 70,00%.
3.2.4. Vanjskotrgovinska bilansa breskve
Ukupan uvoz breskvi uključujući i nektarine u 2009. godini iznosio je oko 2,4 miliona KM i
za 21% je smanjen u odnosu na 2008. godinu.
Ukupan izvoz breskvi uključujući i nektarine u 2009. godini iznosio je oko 0,8 miliona KM i
u odnosu na 2008. godinu povećan je za 19%.
Pokrivenost uvoza izvozom breskvi uključujući i nektarine u 2009. godini iznosila je 32% i
povećana je u odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 21%.
Tabela 15. Uvoz breskve uključujući i nektarine u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
08093010000 nektarine 2.001,2 1.826,6 2.295,3 1.417,2
08093090000 ostale 1.657,1 1.233,6 2.062,4 988,3
Ukupno 3.658,3 3.060,3 4.357,7 2.405,5
Tabela 16. Izvoz breskve uključujući i nektarine iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
08093010000 nektarine 144,6 272,5 203,8 282,4
08093090000 ostale 211,3 370,4 346,1 480,4
Ukupno 355,9 642,9 550,0 762,8
Tabela 17. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(KM)
Količina
(t) Vrijednost (KM)
Uvoz 3.658,3 3.060,3 4.357,7 2.405,5 19% -21%
Izvoz 355,9 642,9 550,0 762,8 55% 19%
Deficit / -29.960,1 -23.292,2 / -32%
Pokrivenost (%) / 21,01% 32% / /
22 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.2.5. Proizvodno-potrošna bilansa groţđa
Tabela 18. Proizvodno-potrošna bilansa groţđa (2009)
2009
Broj čokota (000 komada) 10.828
Prinos (kg/čokot) 2,4
PROIZVODNJA (t) 25.617
Raspoloţive količine (t) 32.672
UKUPAN UVOZ (t) 7.766
Ukupni resursi (t) 33.383
UKUPAN IZVOZ (t) 711
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 32.672
Gubici 1,08
Prerada 20.066
LJUDSKA POTROŠNJA (t) 11.528
-po glavi stanovnika/kg 3
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 78,40
Ukupan broj čokota groţđa iznosio je oko 10.828 miliona. Proizvodnja groţđa iznosila je
25.617 t što je za 12,6% više u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna proizvodnja groţđa u
EU iznosi 7,2 t/ha što pokazuje da je domaća proizvodnja je znatno ispod prosjeka. Ukupan
uvoz groţđa iznosio je 9.653 t, dok je izvoz iznosio 524 t. Procjena potrošnje groţđa za
ljudsku ishranu iznosila je 11.235 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 3 kg godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 78,40%.
3.2.6. Vanjskotrgovinska bilansa groţđa
Ukupan uvoz groţđa u 2009. godini iznosio je oko oko 5,3 miliona KM i u odnosu na 2008.
godinu smanjen je za 35%.
U istom periodu izvoz je povećan za 36% i u 2009. godini iznosio je 1 milion KM.
Pokrivenost uvoza izvozom groţđa u 2009. godini iznosila je 19% i povećana je u odnosu na
2008. godinu kada je iznosila 9%.
Tabela 19. Uvoz groţđa u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
08061010000 stono groţđe 6.773,3 6.578,8 4.852,5 3.979,1
08061090000 ostalo (groţđe) 2.880,3 1.542,7 2.913,0 1.332,3
Ukupno 9.653,6 8.121,5 7.765,6 5.311,4
23 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 20. Izvoz groţđa iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
08061010000 stono groţđe 290,7 515,2 596,1 932,3
08061090000 ostalo (groţđe) 233,5 239,8 114,9 97,0
Ukupno 524,1 755,0 711,0 1.029,2
Tabela 21. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(kg)
Vrijednost
(KM)
Količina
(kg) Vrijednost (KM)
Uvoz 9.653,6 8.121,5 7.765,6 5.311,4 -20% -35%
Izvoz 524,1 755,0 711,0 1.029,2 36% 36%
Deficit / -7.366,5 -4.282,2 / /
Pokrivenost (%) / 9,30% 19% / /
3.3. Proizvodno-potrošna bilansa povrća
3.3.1. Proizvodno-potrošna bilansa paradajza
Tabela 22. Proizvodno-potrošna bilansa paradajza (2009)
2009
Površina (ha) 3.691
Prinos (t/ha) 12,6
PROIZVODNJA (t) 46.333
Raspoloţive količine (t) 60.177
UKUPAN UVOZ (t) 14.893
Ukupni resursi (t) 61.226
UKUPAN IZVOZ (t) 1.049
Početne zalihe (t) 0,1
Konačne zalihe (t) 0,2
Promjene zaliha (t) 0,1
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 60.077
Gubici 1,81
Stočna hrana 2,0
Prerada 15.925
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 40.347
-po glavi stanovnika/kg 10,5
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 77,10
Ukupna površina pod paradajzom iznosila je oko 3.691 ha. U strukturi proizvodnje paradajz
je bio zastupljen oko 6,7%. Proizvodnja paradajza iznosila je oko 46.333 t, dok je prosječan
prinos iznosio 12,6 t/ha što je ispod prosjeka u poređenju sa EU (31,4 t/ha). Prema indeksu
promjene, proizvodnja paradajza, u odnosu na prethodnu godinu, povećana je za 13,8%.
Ukupan uvoz paradajza iznosio je 14.893 t, dok je izvoz iznosio 1.049 t.
24 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Procjena potrošnje paradajza za ljudsku ishranu iznosila je oko 40.347 t, dok je potrošnja po
stanovniku oko 10,5 kg godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 77,10%.
3.3.2. Vanjskotrgovinska bilansa paradajza
Ukupan uvoz paradajza u 2009. godini je iznosio 10,6 miliona KM i neznatno je smanjen u
odnosu na 2008. godinu (za 2%).
U istom periodu izvoz je značajno povećan (103%) sa 0,4 miliona KM u 2008. na 0,8 miliona
KM u 2009. godini. Povećanje izvoza je još izraţajnije ako se posmatra izvezena količina i u
tom slučaju iznosi 169%.
Pokrivenost uvoza izvozom paradajza u 2009. godini iznosila je 7% i poboljšana je u odnosu
na 2008. godinu kada je iznosila 3,5%.
Tabela 23. Uvoz paradajza u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07020000000 Paradajz, svjeţ ili
rashlađen 14.430,7 10.748,3 14.893,4 10.576,6
Ukupno 14.430,7 10.748,3 14.893,4 10.576,6
Tabela 24. Izvoz paradajza iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07020000000 Paradajz, svjeţ ili
rashlađen 389,9 377,4 1.049,9 765,0
Ukupno 389,9 377,4 1.049,9 765,0
Tabela 25. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Uvoz 14.430,7 10.748,3 14.893,4 10.576,6 3% -2%
Izvoz 389,9 377,4 1.049,9 765,0 169% 103%
Deficit / -13.843,5 -10.500,1 / -5%
Pokrivenost (%) / 3,51% / 7% / /
25 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.3.3. Proizvodno-potrošna bilansa kupusa
Tabela 26. Proizvodno-potrošna bilansa kupusa (2009)
2009
Površina (ha) 5.888
Prinos (t/ha) 13,9
PROIZVODNJA (t) 81.684
Raspoloţive količine (t) 83.678
UKUPAN UVOZ (t) 2.985
Ukupni resursi (t) 84.669
UKUPAN IZVOZ (t) 991
Početne zalihe (t) 12
Konačne zalihe (t) 16
Promjene zaliha (t) 4
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 83.674
Gubici 2.510
Stočna hrana 5.439
Prerada 18.086
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 57.638
-po glavi stanovnika/kg 15
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 97,60
Ukupna površina pod kupusom iznosila je oko 5.888 ha. U strukturi proizvodnje kupus je bio
zastupljen oko 11,78%. Proizvodnja kupusa iznosila je oko 81.684 t, dok je prosječan prinos
iznosio 13,9 t/ha što je ispod prosjeka u poređenju sa EU (23,5 t/ha). Prema indeksu
promjene, proizvodnja kupusa, u odnosu na prethodnu godinu, manja je za 5,2%. Ukupan
uvoz kupusa iznosio je 2.985 t, dok je izvoz iznosio 991 t. Procjena potrošnje kupusa za
ljudsku ishranu iznosila je oko 57.638 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 15 kg godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 97,60%.
3.3.4. Vanjskotrgovinska bilansa kupusa
Ukupan uvoz kupusa u 2009. godini iznosio je 0,8 miliona KM, odnosno 2,9 t. U poređenju s
prethodnom godinom došlo je do rasta i vrijednosti uvoza (16%) i uvezene količine (47%).
Izvoz kupusa u 2009. godini je iznosio 0,2 miliona KM, a u poređenju s prethodnom godinom
došlo je do pada i vrijednosti izvoza i izvezene količine 45% i 5% respektivno.
Pokrivenost uvoza izvozom kupusa u 2009. godini iznosila je 22% i smanjena je u odnosu na
2008. godinu (45,6%), te posebno u odnosu na 2007. godinu, kada smo imali pozitivan bilans
u vanjskotrgovinskoj razmjeni kupusom i pokrivenost uvoza izvozom od 133%.
26 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 27. Uvoz kupusa u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07049010000 bijeli i crveni kupus 1.625 543 2.598 624
07049090000 ostalo (kupus) 407 128 386 154
Ukupno 2.032 671 2.985 778
Tabela 28 Izvoz kupusa iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07049010000 bijeli i crveni kupus 1.047,8 305,8 987,4 168,0
07049090000 ostalo (kupus) 0,3 0,1 3,1 1,3
Ukupno 1.048,1 305,9 990,5 169,4
Tabela 29. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Uvoz 2.032 671 2.985 778 47% 16%
Izvoz 1.048,1 305,9 990,5 169,4 -5% -45%
Deficit / -365,1 -608,6 / 67%
Pokrivenost (%) / 45,61% 22% / /
3.3.5. Proizvodno-potrošna bilansa krastavaca
Tabela 30. Proizvodno-potrošna bilansa krastavaca (2009)
2009
Površina (ha) 2.823 Prinos (t/ha) 9,1
PROIZVODNJA (t) 25.743
Raspoloţive količine (t) 25.027
UKUPAN UVOZ (t) 2.480
Ukupni resursi (t) 28.223
UKUPAN IZVOZ (t) 3.196
Početne zalihe (t) 100 Konačne zalihe (t) 150
Promjene zaliha (t) 50
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 25.037
Gubici 0.751 Stočna hrana 1.627 Prerada 11.132
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 11.528
-po glavi stanovnika/kg 3
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 102,80
Ukupna površina pod krastavcem iznosila je oko 2.823 ha. U strukturi proizvodnje krastavac
je bio zastupljen oko 3,71%. Proizvodnja krastavca iznosila je oko 25.743 t, dok je prosječan
prinos iznosio 9,1 t/ha.
27 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Ukupan uvoz krastavaca iznosio je 2.480 t, dok je izvoz iznosio 3.196 t. Procjena potrošnje
krastavaca za ljudsku ishranu iznosila je oko 11.528 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 3
kg godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 102,80%.
3.3.6. Vanjskotrgovinska bilansa krastavaca
Ukupan uvoz krastavaca u 2009. godini iznosio je 2,2 miliona KM i povećan je u odnosu na
2008. godinu za 230%. Ovo povećanje ukupne vrijednosti uvezenih krastavaca rezultat je
povećanja uvoznih cijena, jer je u istom periodu uvezena količina imala znatno niţu stopu
rasta od 22%.
Ukupan izvoz krastavaca u 2009. godini iznosio je 3 miliona KM i povećan je u odnosu na
2008. godinu i vrijednosno i količinski 32% i 30% respektivno.
Pokrivenost uvoza izvozom krastavaca u 2009. godini iznosila je skoro 158%, međutim
smanjena je u odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 395%.
Tabela 31. Uvoz krastavaca u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07070005000 krastavci 1.625,3 542,9 1.773,0 1.567,4
07070090000 kornišoni 406,7 127,9 707,0 648,1
Ukupno 2.032,0 670,8 2.480,0 2.215,5
Tabela 32. Izvoz krastavaca iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07070005000 krastavci 94,6 63,3 394,8 361,0
07070090000 kornišoni 2.359,7 2.584,7 2.802,1 3.145,2
Ukupno 2.454,4 2.648,0 3.196,9 3.506,2
Tabela 33. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Uvoz 2.032,0 670,8 2.480,0 2.215,5 22% 230%
Izvoz 2.454,4 2.648,0 3.196,9 3.506,2 30% 32%
Deficit / 1.977,2 1.290,7 / -35%
Pokrivenost (%) / 394,78% 158% / /
28 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.3.7. Proizvodno-potrošna bilansa paprike
Tabela 34. Proizvodno-potrošna bilansa paprike (2009)
2009
Površina (ha) 3.625
Prinos (t/ha) 11,1
PROIZVODNJA (t) 40.310
Raspoloţive količine (t) 48.948
UKUPAN UVOZ (t) 9.043
Ukupni resursi (t) 49.353
UKUPAN IZVOZ (t) 405
Početne zalihe (t) 2.500
Konačne zalihe (t) 2.000
Promjene zaliha (t) -500
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 49.448
Gubici 1,47
Stočna hrana 0,98
Prerada 20.103
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 26.898
-po glavi stanovnika/kg 7
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 81,50
Ukupna površina pod paprikom iznosila je oko 3.625 ha. U strukturi proizvodnje paprika je
bila zastupljena oko 5,81%. Proizvodnja paprike iznosila je oko 40,310 t, dok je prosječan
prinos iznosio 11,1 t/ha, što je ispod prosjeka u poređenju sa EU (23,5 t/ha). Prema indeksu
promjene, proizvodnja paprike, u odnosu na prethodnu godinu, povećana je za 1,1%. Ukupan
uvoz paprike iznosio je 9.043 t, dok je izvoz iznosio 405 t. Procjena potrošnje paprike za
ljudsku ishranu iznosila je oko 26.898 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 7 kg godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 81,50%
3.3.8. Vanjskotrgovinska bilansa paprike
Ukupan uvoz paprike u 2009. godini iznosio je 6,7 miliona KM i povećan je za 21% u
odnosu na prethodnu godinu. U istom periodu došlo je i do rasta uvezene količine za 37%.
Ukupan izvoz paprike u 2009. godini iznosio je 0,5 miliona KM i povećan je i vrijednosno i
količinski u odnosu na 2008. godinu, 49% i 35% respektivno.
Pokrivenost uvoza izvozom paprike u 2009. godini iznosila je 7% i poboljšana je u odnosu na
2008. godinu kada je iznosila 6%.
29 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 35. Uvoz paprike u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07096010000 slatke (paprike) 6.604,3 5.545,9 9.042,4 6.720,0
Ukupno 6.604,3 5.545,9 9.042,4 6.720,0
Tabela 36. Izvoz paprike iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07096010000 slatke (paprike) 300,6 335,5 404,6 500,0
Ukupno 300,6 335,5 404,6 500,0
Tabela 37. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Uvoz 6.604,3 5.545,9 9.042,4 6.720,0 37% 21%
Izvoz 300,6 335,5 404,6 500,0 35% 49%
Deficit / -5.210,4 -6.220 / 19%
Pokrivenost (%) 6,00% 7,00% / /
3.3.9. Proizvodno-potrošna bilansa salate
Tabela 38. Proizvodno-potrošna bilansa salate (2009)
2009
PROIZVODNJA (t) 21.000
Raspoloţive količine (t) 20.907
UKUPAN UVOZ (t) 317,5
Ukupni resursi (t) 21.317,5
UKUPAN IZVOZ (t) 410,7
Početne zalihe (t) 0
Konačne zalihe (t) 0
Promjene zaliha (t) 0
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 21.907
Gubici 627,2
Stočna hrana 209,07
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 21.070
-po glavi stanovnika/kg 5,5
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 96
Proizvodnja salate je procijenjena na 21.000 t, jer ne postoje statistički podaci o ovoj
proizvodnji. Ukupan uvoz salate iznosio je 317,5 t, dok je izvoz iznosio 410,7 t. Procjena
potrošnje salate za ljudsku ishranu iznosila je oko 21.070 t, dok je potrošnja po stanovniku
oko 5,5 kg godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 96%.
30 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.3.10. Vanjskotrgovinska bilansa salate
Ukupan uvoz salate u 2009. godini iznosio je 0,4 miliona KM i ima trend rasta u odnosu na
2008. godinu od 23%.
U istom periodu ukupan izvoz salate ima trend značajnog rasta preko 300% i u 2009. godini
iznosio je 0,6 miliona KM.
Pokrivenost uvoza izvozom salate u 2009. godini iznosila je 150% i znatno je poboljšana u
odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 43%.
Tabela 39. Uvoz salate u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07051100000 salata glavatica 122,9 104,1 188,2 162,3
07051900000 ostala (salata) 119,9 219,8 129,2 235,3
Ukupno 242,8 323,9 317,4 397,6
Tabela 40. Izvoz salate iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
07051100000 salata glavatica 6,6 5,9 109,6 156,5
07051900000 ostala (salata) 140,6 132,4 301,1 440,3
Ukupno 147,2 138,3 410,7 596,9
Tabela 41. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Uvoz 242,8 323,9 317,4 397,6 31% 23%
Izvoz 147,2 138,3 410,7 596,9 179% 332%
Deficit / -185,6 / 199,3 / -207%
Pokrivenost (%) / 42,69% / 150% / /
31 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.3.11. Proizvodno-potrošna bilansa lubenice
Tabela 42. Proizvodno-potrošna bilansa lubenice (2009)
2009
PROIZVODNJA (t) 5.000
Raspoloţive količine (t) 15.495
UKUPAN UVOZ (t) 11.398
Ukupni resursi (t) 16.398
UKUPAN IZVOZ (t) 903
Početne zalihe (t) 0
Konačne zalihe (t) 0
Promjene zaliha (t) 0
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 15.495
Gubici 0,46
Stočna hrana 0,10
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 14.930
-po glavi stanovnika/kg 4
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 32,27
Proizvodnja lubenice procijenjena je na 5.000 t, jer ne postoje statistički podaci o ovoj
proizvodnji. Ukupan uvoz lubenice iznosio je 11.398 t, dok je izvoz iznosio 903 t. Procjena
potrošnje lubenice za ljudsku ishranu iznosila je oko 14.930 t, dok je potrošnja po stanovniku
oko 4 kg godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 32,27%.
3.3.12. Vanjskotrgovinska bilansa lubenice
Ukupan uvoz lubenice u 2009. godini iznosio je oko 2,7 miliona KM i povećan je za 7% u
odnosu na 2008. godinu. Ukupan izvoz lubenice u 2009. godini iznosio je oko 0,2 miliona
KM i smanjen je u odnosu na 2008. godinu za 45%.
Pokrivenost uvoza izvozom lubenica u 2009. godini je iznosila 7% i dvostruko je smanjena je
u odnosu na 2008. godinu, kada je iznosila oko 14%.
Tabela 43. Uvoz lubenice u BiH (2008-2009)
2008 2009
Tarifa Opis Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
08071100000 lubenice 8.485,595 2.535,677 11.398,268 2.706,344
Ukupno 8.485,595 2.535,677 11.398,268 2.706,344
Tabela 44. Izvoz lubenice iz BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
08071100000 lubenice 1.380,9 354,9 902,9 195,7
Ukupno 1.380,9 354,9 902,9 195,7
32 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 45. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Uvoz 8.485,595 2.535,677 11.398,268 2.706,344
Izvoz 1.380,9 354,9 902,9 195,7
Deficit / -2.532,128 -2.704,387 / /
Pokrivenost (%) / 14,00% 7,00% / /
3.4. Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode
Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode za 2009. godinu nije urađena, jer podaci o
proizvodnji nisu bili dostupni.
Tabela 46. Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode (2007-2008)
2007 2008
PROIZVODNJA (l) 230.140.490 257.091.205
UKUPAN UVOZ (l) 53.415.401 58.072.309
UKUPAN IZVOZ (l) 19.715.954 25.014.413
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 263.839.937 290.149.101
-po glavi stanovnika/l 68,66 75,50
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 87,23 88,61
Proizvodnja flaširane vode iznosila je više od 257 miliona l. Izvoz vode u 2008. godini
povećan je za 5.298.459 l, dok je uvoz povećan za 4.656.908 l. Prema proračunima potrošnja
flaširane vode po stanovniku iznosila je oko 75,5 l godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 88,61%.
3.4.1. Vanjskotrgovinska bilansa flaširane vode
Ukupan uvoz vode u 2009. godini iznosio je 44,7 miliona KM i smanjen je za 5% u odnosu
na 2008. godinu.
U istom periodu ukupan izvoz vode iznosio je 16,8 miliona KM i ima trend rasta od 60% u
odnosu na 2008. godinu.
Pokrivenost uvoza izvozom vode u 2009. godini iznosila je 38% i poboljšana je u odnosu na
2008. godinu kada je iznosila 22%.
Tabela 47. Uvoz vode u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
22011011000 negazirane (vode) 9.310,1 4.344,3 10.443,1 4.435,0
22011019000 ostale (vode) 16.086,9 7.379,2 15.816,6 6.957,1
22011090000 ostale (vode) 4.821,8 2.558,7 3.656,2 2.030,6
22021000000
vode, uključujući mineralne vode i gazirane
vode, sa dodatim šećerom ili drugim
sladilima ili aromama
27.853,5 32.841,4 27.148,3 31.313,1
Ukupno 58.072,3 47.123,6 57.064,2 44.735,8
33 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 48. Izvoz vode u BiH (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
22011011000 negazirane (vode) 202,0 69,6 122,7 33,0
22011019000 ostale (vode) 7.880,6 2.400,1 8.136,0 2.472,8
22011090000 ostale (vode) 296,0 114,6 313,7 109,6
22021000000
vode, uključujući mineralne vode i gazirane
vode, sa dodatim šećerom ili drugim
sladilima ili aromama
16.635,9 7.877,4 23.050,7 14.170,3
Ukupno 25.014,4 10.461,7 31.623,1 16.785,7
Tabela 49. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2008)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Količina
(l) Vrijednost (KM)
Uvoz 58.073,4 47.130,5 57.065,3 44.742,8 -2% -5%
Izvoz 25.014,4 10.461,7 31.623,1 16.785,7 26% 60%
Deficit / -36.668,8 -27.957,1 / -24%
Pokrivenost (%) / 22,20% 38%
3.5. Proizvodno-potrošna bilansa mošta
Proizvodno-potrošna bilansa mošta nije urađena, jer podaci o proizvodnji mošta nisu bili
dostupni. Uvoz mošta (tarifa: 22043096000) u 2008. i 2009. godini iznosio je 1.080 l, ukupne
vrijednosti od 6.948,11 KM. Izvoza mošta nije bilo.
3.6. Proizvodno-potrošna bilansa za glavne proizvode animalnog porijekla
3.6.1. Bilanse za mlijeko i mliječne proizvode
3.6.1.1. Proizvodno-potrošna bilansa sirovog mlijeka
Tabela 50. Proizvodno-potrošna bilansa sirovog mlijeka (2009) 2009
PROIZVODNJA (l) 733.779.000
UKUPAN UVOZ (l) 1.901.498
UKUPAN IZVOZ (l) 28.470
DOMAĆA POTROŠNJA (l) 135.627.200
Gubici 22.013.370
Ishrana stoke 222.610.000
Isporučeno mljekarama 353.528.430
Potrošnja i prerada na farmi 735.652.028
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 578.011.458
-po glavi stanovnika/kg 150
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 99,75
Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka u 2009. godini, u odnosu na 2008. godinu, smanjena je
za 3.420.000 l, odnosno za 0,5%. Također, smanjene su i količine mlijeka isporučene
mljekarama.
34 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Evidentno je povećanje uvoza sirovog mlijeka i to za 695.018,40 l, kao i izvoza za 10.740,1 l.
Potrošnja mlijeka po stanovniku je, u odnosu na 2008. godinu, smanjena sa 186,1 na 150 l.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 99,75%.
3.6.1.2. Vanjskotrgovinska bilansa sirovog mlijeka
Ukupan uvoz sirovog mlijeka u 2009. godini iznosio je 867,5 hiljada KM, odnosno 1.901 hl i
povećan je i vrijednosno i količinski u odnosu na 2008. godinu. Uvoz sirovog mlijeka u BiH
u 2009. godini predstavljao je 2,10% ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, te 2,22%
ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u 2009. godini.
Ukupan izvoz sirovog mlijeka u 2009. godini iznosio je 144,7 hiljada KM, odnosno 28 hl i
povećan je i vrijednosno i količinski u odnosu na 2008. godinu kada je izvezeno svega 18 hl u
vrijednosti od 20, 3 hiljade KM što ukazuje da je vrijednost izvoza u 2009. godini porasla za
612, 34%.
Pokrivenost uvoza izvozom sirovog mlijeka u 2009. godini je iznosila 16,7% te je značajano
poboljšana u odnosu na 2008. godinu kada je iznosila svega 2,97%.
Tabela 51. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Uvoz 1.206.480,18 683.255,85 1.901.498,40 867.466,81 57,60% 28,86%
Izvoz 18.000,00 20.323,56 28.470,1 144.774,82 58,16% 612,34%
Deficit / -662.932,29 / -722.691,99 / /
Pokrivenost (%) / 2,97% 16,7% / /
Učešće u
ukupnom uvozu
mlijeka i
mliječnih
proizvoda
2,13% 0,51% 3,09% 0,67% / /
Učešće u
ukupnom
izvozu mlijeka i
mliječnih
proizvoda
0,04% 0,04% 4,85% 2,36% / /
3.6.1.3. Proizvodno-potrošna bilansa mliječnih prerađevina
Od mliječnih prerađevina najznačajnija je proizvodnja svjeţih mliječnih proizvoda,
proizvodnja sira, te proizvodnja maslaca i mliječnih namaza.
U grupu svjeţih mliječnih proizvoda ubrajaju se sve vrste pasteriziranog i steriliziranog
mlijeka i fermentirani proizvodi. Mljekare su u 2009. godini preradile oko 229,5 miliona
litara mlijeka što je 3% manje u odnosu na prošlu godinu.
U općoj strukturi prerade mlijeka, konzumni tečni mliječni proizvodi učestvuju sa 80,2%, sir
17,3% i ostali proizvodi 2,5%. Struktura prerade mlijeka se ne mijenja značajnije od 2002.
godine, preovladavaju tečni konzumni proizvodi i dominira UHT sterilizirano mlijeko.
Proizvodnja fermentiranih konzumnih proizvoda manja je oko 12% od prethodne godine.
Potrošnja svjeţih mliječnih proizvoda po stanovniku iznosila je 46,01 l godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba za svjeţim mliječnim
proizvodima iznosio je 107,01%.
35 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 52. Proizvodno-potrošna bilansa mliječnih prerađevina (2008-2009)
Svjeţi
mliječni proizvodi
(l)
Maslac i
mliječni namazi
(t)
Sir i prerađeni sir
(t)
2008 2009 2008 2009 2008 2009
PROIZVODNJA (l) 181.412.000 183.872.000 1.631 1.400 6.059 5.623
Raspoloţive količine 179.912.584 171.834.000 3.884 3.744 11.379 12.701
UKUPAN UVOZ (l) 42.812.948 43.354.000 2.407 2.516 6.449 7.666
Ukupni resursi 224.224.948 227.226.000 4.038 3.916 12.508 13.289
UKUPAN IZVOZ (l) 44.312.364 55.392.000 154 172 1.128 588
DOMAĆA POTROŠNJA (l) 179.912.585 171.834.000 3.884 3.744 11.379 12.701
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 179.912.584 176.790.000 3.884 3.736 11.379 12.648
-po glavi stanovnika/l/kg 46,82 46,01 1,0 1,0 2,96 3,3
STEPEN ZADOVOLJAVANJA
UKUPNIH POTREBA (%) 100,83 107,01 41,99 37,4 53,25 44,3
Ukupna proizvodnja sira manja je 8% od prethodne godine i još uvijek ima nisko učešće u
ukupnoj preradi mlijeka. Proizvodni program sira uglavnom je orjentiran na tri grupe sireva:
svjeţi, salamurni bijeli i polutvrdi/tvrdi sirevi. Topljeni, plavi, oplemenjeni polutvrdi sirevi i
sl. nisu zastupljeni u proizvodnom programu domaćih mljekara, premda značajno učestvuju u
uvozu sira u BiH, što upućuje da postoji odgovarajuće trţište za ove proizvode. Značajno je
istaći napore nekoliko malih mljekara da u proizvodni program uključe neke mliječne
proizvode koji imaju autohtoni brend – sir iz mijeha, paprika punjena sirom i pavlakom, bijeli
salamurni sir – ala Travnički i dr. Premda je proizvodnja ovih proizvoda još uvijek
simbolična, vrlo je značajno da su isti uključeni u proizvodni program mljekara. Ovi i slični
proizvodi mogli bi biti jedna od razvojnih mogućnosti malih mljekara koje su locirane u
autohtonim područjima. Potrošnja sira lagano raste i iznosi oko 3,3 kg po stanovniku
godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba za sirom i prerađenim
sirom iznosio je 44,3%.
Proizvodnja maslaca i mliječnih namaza je simbolična i iznosi svega 1.400 t. Proizvodnja
mliječnih namaza i kajmaka manja je 10% a maslaca čak 21% od prethodne godine. Maslac
nema značajnije učešće u ukupnoj proizvodnji mliječnih proizvoda i organizira se, uglavnom,
kao nus proizvodnja ili kod rješavanja viškova mlijeka. Potrošnja maslaca i mliječnih namaza
je oko 1 kg po stanovniku godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba za maslacem i mliječnim
namazima iznosio je 37,4%.
3.6.1.4. Vanjskotrgovinska bilansa mlijeka i mliječnih prerađevina
Ukupan uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina (Glava 4) u 2009. godini iznosio je 128 miliona
KM i smanjen je za 3,51% u odnosu na 2008. godinu.
Ukupan izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina (Glava 4) u 2009. godini iznosio je 61 milion
KM i povećan je za 14,87% u odnosu na 2008. godinu.
Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih prerađevina u 2009. godini iznosila je 47,46%
i znatno je poboljšana u odnosu na 2008. godinu.
36 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 53. Ukupan uvoz proizvoda u okviru Glave 4 – Mlijeko i mliječni proizvodi (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(kg)
Vrijednost
(KM)
Količina
(kg)
Vrijednost
(KM)
0401
Mlijeko i pavlaka,
nekoncentrirani i bez dodatnog
šećera ili drugih sladila
26.166.017,11 32.945.622,41 30.039.850,86 33.406.638,62
0402
Mlijeko i pavlaka,
koncentrirani ili sa dodatim
šećerom ili drugim sladilima
1.363.119,06 2.858.201,12 455.194,50 1.518.873,05
0403
Mlaćenica, kiselo mlijeko i
pavlaka, jogurt, kefir i ostalo
fermentirano ili zakiseljeno
mlijeko i pavlaka,
koncentrirani ili
nekoncentrirani, sa dodatim ili
bez dodatog šećera ili drugih
sladila, aromatizirani ili sa
dodatim voćem, orašastim
plodovima ili kakaom
18.743.977,44 35.738.340,42 18.557.184,93 34.583.105,87
0404
Surutka, koncentrirana ili
nekoncentrirana, s dodatim
šećerom ili drugim sladilima;
proizvodi koji se sastoje od
prirodnih sastojaka mlijeka, sa
dodatim ili bez dodatog šećera
ili drugih sladila, što nisu
spomenuti niti uključeni na
drugom mjestu
1.410.527,40 2.067.819,38 2.234.190,00 2.416.835,90
0405
Maslac i ostale masti i ulja,
dobijeni od mlijeka; mliječni
namazi
2.407.213,45 15.519.088,16 2.515.654,74 14.623.398,92
0406 Sir i skuta 6.450.801,81 44.340.272,61 7.666.321,22 42.235.038,72
Ukupno 56.541.656,27 133.469.344,10 61.468.396,25 128.783.891,08
Tabela 54. Ukupan izvoz proizvoda u okviru Glave 4 – Mlijeko i mliječni proizvodi (2008-2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(kg)
Vrijednost
(KM)
Količina
(kg)
Vrijednost
(KM)
0401
Mlijeko i pavlaka,
nekoncentrirani i bez
dodatnog šećera ili drugih
sladila
43.493.160,99 40.377.332,73 56.746.403,35 51.657.506,68
0402
Mlijeko i pavlaka,
koncentrirani ili sa dodatim
šećerom ili drugim sladilima
166.308,26 529.857,12 37.478,00 123.869,62
0403
Mlaćenica, kiselo mlijeko i
pavlaka, jogurt, kefir i ostalo
fermentirano ili zakiseljeno
mlijeko i pavlaka,
koncentrirani ili
nekoncentrirani, sa dodatim ili
bez dodatog šećera ili drugih
sladila, aromatizirani ili sa
dodatim voćem, orašastim
plodovima ili kakaom
889.516,57 1.771.866,11 1.281.119,04 2.437.137,67
37 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
0404
Surutka, koncentrirana ili
nekoncentrirana, s dodatim
šećerom ili drugim sladilima;
proizvodi koji se sastoje od
prirodnih sastojaka mlijeka, sa
dodatim ili bez dodatog šećera
ili drugih sladila, što nisu
spomenuti niti uključeni na
drugom mjestu
1.322,60 1.671,00 122.720,00 381.206,44
0405
Maslac i ostale masti i ulja,
dobijeni od mlijeka; mliječni
namazi
153.654,20 977.111,69 176.496,39 987.121,88
0406 Sir i skuta 1.128.612,35 9.544.581,12 588.480,38 5.529.847,99
Ukupno 45.832.574,97 53.202.419,77 58.682.697,16 61.116.690,28
Tabela 55. Analiza vanjskotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Uvoz 56.541.656,27 133.469.344,10 61.468.396,25 128.783.891,08 8,71 -3,51
Izvoz 45.832.574,97 53.202.419,77 58.682.697,16 61.116.690,28 28,03 14,87
Deficit / -80.266.924,33 -67.667.200,80 / /
Pokrivenost (%) / 39,86% 47,46% / /
Tabela 56. Analiza vanjskotrgovinske razmjene svjeţih mliječnih proizvoda (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Uvoz 42.812.948,82 65.864.291,03 46.252.295,1 66.271.901,81 8,03 0,61
Izvoz 44.312.363,91 41.953.817,08 57.394.893,1 53.749.907,51 29,52 28,11
Deficit / -23.910.473,9 -12.521.994,30 / /
Pokrivenost (%) / 63,70% 81,11% / /
Učešće u
ukupnom uvozu
mlijeka i
mliječnih
proizvoda
75,72% 49,35% 75,24% 51,45% / /
Učešće u
ukupnom izvozu
mlijeka i
mliječnih
proizvoda
0,34% 1,84% 97,08% 87,94% / /
38 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 57. Analiza vanjskotrgovinske razmjene maslaca i mliječnih namaza (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Uvoz 2.407.213,4 15.519.088,16 2.242.654,7 14.623.398,92 -6,83% -5,77%
Izvoz 153.654,20 977.111,69 176.496,39 987.121,88 14,86% 1,02%
Deficit / -14.541.976,47 -13.635.277,04 / /
Pokrivenost (%) / 6,30% 6,76% / /
Učešće u
ukupnom uvozu
mlijeka i
mliječnih
proizvoda
4,26% 11,63% 11,35% 4% / /
Učešće u
ukupnom
izvozu mlijeka i
mliječnih
proizvoda
0,34% 1,84% 0,30% 1,61% / /
Tabela 58. Analiza vanjskotrgovinske razmjene sira i prerađenog sira (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Količina
(l)
Vrijednost
(KM)
Uvoz 6.448.926,8 44.320.516,89 7.666.321,2 42.235.038,72 18,87% -4,70%
Izvoz 1.128.612,3 9.544.581,12 588.480,38 5.529.847,99 -47,85% -42,06%
Deficit / -34.775.935,7 -36.705.190,73 / /
Pokrivenost (%) / 21,54% 13,1% / /
Učešće u ukupnom
uvozu mlijeka i
mliječnih
proizvoda
11,41% 33,21% 12,47% 32,79% / /
Učešće u ukupnom
izvozu mlijeka i
mliječnih
proizvoda
2,46% 17,94% 1,00% 9,04% / /
Uvoz svjeţih mliječnih proizvoda iznosio je 66,2 miliona KM, dok je izvoz znatno veći u
odnosu na prethodnu godinu i iznosio je oko 53,7 miliona KM. Uvoz maslaca i mliječnih
namaza iznosio je 14,6 miliona KM, dok je izvoz iznosio 987 hiljada KM. U slučaju sira i
prerađenog sira, uvoz je iznosio oko 42 miliona KM, dok je izvoz iznosio 5,2 miliona KM što
je manje za 42,06% u odnosu na prethodnu godinu.
Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini količinski je veći za 8,7% u odnosu na
prethodnu godinu, dok vrijedonosno je manji za 3,51%. Uvoz izraţen u ekvivalentu sirovog
mlijeka iznosio je 142,4 miliona l, što je 14% više u odnosu na prethodnu godinu. Rast uvoza,
izraţenog u ekvivalentu sirovog mlijeka, posljedica je količinskog rasta uvoza sira od 19% i
mlijeka u prahu 31%. Vrijednost uvoza, posmatrano u finansijskom obliku, veća je kod
jogurta i sirovog mlijeka za 2%, dok je kod trajnih proizvoda i pavlake manja u odnosu na
prethodnu godinu u rasponu od 1% (UHT mlijeko) do 44% (mlijeko i surutka u prahu).
Ovakava kretanja posljedica su pada cijena trajnih mliječnih proizvoda na trţištima.
39 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Izvoz mliječnih proizvoda u 2009. godini iznosio je 61 miliona KM i veći je 1% od prethodne
godine. Naturalni izvoz izraţen u ekvivalentu sirovog mlijeka iznosi 65 miliona litara mlijeka
i veći je za 14% u odnosu na prethodnu godinu. Glavni izvozni proizvodi su UHT
sterilizirano mlijeko sa učešćem od 82%.
3.6.1.5. Uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda
Tabela 59. Pregled vanjskotrgovinskog prometa mlijeka i mliječnih proizvoda (2009)
Uvoz Izvoz
Ukupni
vanjskotrgovinski
promet
Index
2009/2008
KM
(000) %
KM
(000) %
KM
(000) % Uvoz Izvoz
CEFTA
Hrvatska
Srbija
Makedonija
UNMIK Kosovo
Crna Gora
Albanija
Ukupno
62.814,5
18.227,3
88,2
-
-
-
81.130,0
48,7
14,1
0,06
63
36.471,3
6.646,8
11.696,5
4.305,8
1.593,0
328,8
61.042,2
59,7
10,9
19,1
7,0
2,6
0,6
99,9
99.285,8
24.874,1
11.784,7
4.305,8
1.593,0
328,8
142.172,2
75
103
114
EU
Slovenija
Ostale članice EU
Ukupno
15.792,5
30.335,2
46.127,7
36
-
-
0
15.792,5
30.335,2
46.127,7
24,2
90
-
Ostale drţave 1.526,2 1 69,2 0,1 1.595,4 0,8 88
Ukupno (1+2+3) 128.783,9 100 61.111,4 100 189.895,3 100 95 114
Učešće u
vanjskotrgovinsko
m prometu (%)
68
32 100
Najveći uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini ostvaren je iz Hrvatske i to oko
50%. Srbija je druga zemlja po uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini sa 14,1%
učešća, a ostale drţave sa 12,7%. Vanjskotrgovinski promet sa regijom CEFTA, u odnosu na
prethodnu godinu, veći je za 8%. Struktura uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda čine UHT
mlijeko (31%), jogurt i ostali fermentirani proizvodi (20,3%), sir (17,2%), pavlaka (15,4%) i
ostali proizvodi (16,1%). Promet mlijeka i mliječnih proizvoda sa drţavama EU čini 36%
ukupnog vanjskotrgovinskog prometa, od čega 34% prometa otpada na Sloveniju i 66% na
ostale drţave.
Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini izvezeno je u Hrvatsku (60%). Znatno
manje učešće u izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini imaju Makedonija
(19,1%), Srbija (10,9%) i Kosovo (7%). Crna Gora i Albanija imaju zanemarivo učešće u
ukupnom izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini.
Ukupan izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini u drţave CEFTA regiona
predstavlja 99,99% ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini. U odnosu
na 2008. godinu izvoz je veći za 14%.
40 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.6.2. Meso i mesne prerađevine
3.6.2.1. Proizvodno-potrošna bilansa mesa
Tabela 60. Proizvodno-potrošna bilansa goveđeg i svinjskog mesa (2008-2008)
2009
Goveđe
meso
Svinjsko
meso
Klanje (komada) 145.995 144.418
Prosječna teţina trupa (kg) 160 67,3
Neto teţina zaklanih ţivotinja (t) 23.363 9.717
DOMAĆA PROIZVODNJA MESA (t) 19.004 6.949,8
Uvoz ţivih ţivotinja (t) 9.798 3.223,8
Izvoz ţivih ţivotinja (t) 0 0
NETO PROIZVODNJA MESA (t) 23.363 9.717
Neregistrirana proizvodnja (t) 15.000 5.000
UKUPAN UVOZ (t) 7.704 5.211,3
Ukupni resursi 46.067 19.928,3
IZVOZ MESA (t) 23,8 0
Početne zalihe (t) 300 300
Završne zalihe (t) 500 500
Promjena zaliha (t) 200 200
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 46.244 20.128,3
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 46.244 20.128,3
-po glavi stanovnika/kg 12,03 5,23
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 73,53 59,36
Tabela 61. Proizvodno-potrošna bilansa peradarskog i ovčjeg mesa (2009)
2009
Peradarsko
meso
Ovčje i kozje
meso
Klanje (komada) 24.039 98.544
Prosječna teţina trupa (kg) 1,38 16,1
Neto teţina zaklanih ţivotinja (t) 33.219 1.591
DOMAĆA PROIZVODNJA MESA (t) 32.509,9 990,4
Uvoz ţivih ţivotinja (t) 1.541,41 600,65
Izvoz ţivih ţivotinja (t) 303,67 0
NETO PROIZVODNJA MESA (t) 33.219 1.591
Neregistrirana proizvodnja (t) 20.000 10.000
UKUPAN UVOZ (t) 12.199,1 356,3
Ukupni resursi 65.418 11.947,3
IZVOZ MESA (t) 1.622,30 0
Početne zalihe (t) 1.700 0
41 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Završne zalihe (t) 1.000 0
Promjena zaliha (t) -700 0
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 63.096 11.947,3
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 63.096 11.947,3
-po glavi stanovnika/kg 16,42 3,1
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 83,22 91,00
Najznačajnija proizvodnja je proizvodnja peradarskog mesa u količini od 32.509 t, zatim
goveđeg mesa 19.004 t, svinjskog mesa 6.950 t i ovčjeg i kozjeg mesa 990 t. Kada govorimo
o uvozu ţivih ţivotinja najviše se uvozi goveda i svinja. Kada govorimo o uvozu mesu
najveći uvoz je peradarskog mesa (12.199,1 t), zatim goveđeg (7.704 t), svinjskog (5.211,3 t)
i ovčjeg (356,3 t). U slučaju izvoza situacija se znatno razlikuje, jer ne izvozimo ni goveđe
niti ovčije meso, dok je izvoz svinjskog i peradarskog mesa simboličan. Ipak, najveća
potrošnja mesa po glavi stanovnika je peradarskog mesa i to 15,4 kg godišnje.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba goveđeg mesa iznosio je
73,53%, svinjskog 59,36%, peradarskog 83,22 i ovčjeg 91%.
3.6.2.2. Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina
Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina za 2009. godinu nije urađena, jer
podaci o proizvodnji nisu bili dostupni.
Tabela 62. Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina (2008)
2008
Kobasice Mesne
prerađevine
DOMAĆA PROIZVODNJA (t) 22.835 8.418
UKUPAN UVOZ (t) 6.209 2.071
UKUPAN IZVOZ (t) 4.570 2.436
DOMAĆA POTROŠNJA (t) 33.614 12.993
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 33.614 12.993
-po glavi stanovnika/kg 8,75 3,38
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 67,93 64,79
Domaća registrirana proizvodnja kobasica u 2008. godini iznosila je 22.835 t, dok je
proizvedeno ukupno 8.418 t mesnih prerađevina. Uvoz kobasica u odnosu na prethodnu
godinu je smanjen, dok je uvoz mesnih prerađevina na istom nivou. Značajno je povećan
izvoz mesnih prerađevina sa 557 t u 2007. godini na 2.436 t u 2008. godini.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba kobasicama iznosio je
67,93%, a mesnih prerađevina 64,79%.
42 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
3.6.2.3. Vanjskotrgovinska bilansa mesa i mesnih prerađevina
Ukupan uvoz mesa i mesnih prerađevina (Glava 2 i Glava 16) u BiH u 2009. godini iznosio je
223 miliona KM i povećan je za 10% u odnosu na 2008. godinu.
Ukupan izvoz mesa i mesnih prerađevina (Glava 2 i Glava 16) u 2009. godini iznosio je 54
miliona KM i za 26% je povećan u odnosu na 2008. godinu.
Pokrivenost uvoza izvozom mesa i mesnih prerađevina u 2009. godini iznosila je 24% i
poboljšana je u odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 21%.
Tabela 63. Ukupan uvoz mesa i mesnih prerađevina (2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
0201 Goveđe meso, svjeţe ili
rashlađeno 499,2 2.843,2 4.488,0 20.992,9
0202 Goveđe meso, smrznuto 4.011,1 19.188,0 3.216,1 14.076,4
0203 Svinjsko meso, svjeţe,
rashlađeno ili smrznuto 3.863,8 19.512,0 5.211,3 23.812,5
0204 Ovčje ili kozje meso, svjeţe,
rashlađeno ili smrznuto 149,9 736,6 356,3 1.738,3
0206
Jestivi klaonični proizvodi
od ţivotinja vrsta goveda,
svinja, ovaca, koza, konja,
magaraca, mula i mazgi,
svjeţi, rashlađeni ili
smrznuti
8.326,8 25.601,0 8.854,1 22.894,7
0207
Meso peradi i jestivi
klaonični proizvodi od
peradi iz tarifnog broja
0105, svjeţi, rashlađeni ili
smrznuti
11.632,0 25.837,4 12.199,1 24.645,5
0208
Ostalo meso i jestivi
klaonični proizvodi, svjeţi,
rashlađeni ili smrznuti
0,5 5,3 0,8 7,9
0209
Svinjska masnoća, očišćena
od mesa i masnoća peradi,
netopljeni niti drukčije
ekstrahirani, svjeţi,
rashlađeni, smrznuti, soljeni,
u salamuri, sušeni ili
dimljeni
603,9 1.283,9 262,2 812,7
0210
Meso i jestivi mesni
klaonični proizvodi, soljeni,
u salamuri, sušeni ili
dimljeni; jestivo brašno i
krupica od mesa ili od
klaoničnih proizvoda
999,8 9.185,0 721,5 7.310,4
1601
Kobasice i slični proizvodi,
od mesa, drugih klaoničnih
proizvoda ili krvi;
prehrambeni proizvodi na
osnovi tih proizvoda
6.209,3 37.390,1 6.579,7 41.721,6
1602
Ostali pripremljeni ili
konzervirani proizvodi od
mesa, drugih klaoničnih
proizvoda ili krvi
3.838,8 25.277,1 4.210,7 29.508,4
43 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
1603
Ekstrakti i sokovi od mesa,
riba, ljuskara, mekušaca ili
od ostalih vodenih
beskičmenjaka:
0,0 0,0 0,3 5,2
1604
Pripremljena ili
konzervirana riba; kavijar i
zamjene kavijara
pripremljeni od ribljih jaja:
7.211,9 35.440,7 6.781,9 34.818,9
1605
Ljuskari, mekušci i ostali
vodeni beskičmenjaci,
pripremljeni ili konzervirani:
107,1 507,8 127,7 854,6
Ukupno 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1
Tabela 64. Ukupan izvoz mesa i mesnih prerađevina (2009)
Tarifa Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
0201 Goveđe meso, svjeţe ili
rashlađeno 0,0 0,0 23,8 180,7
0203 Svinjsko meso, svjeţe,
rashlađeno ili smrznuto 13,1 70,1 0,0 0,0
0207
Meso peradi i jestivi
klaonični proizvodi od
peradi iz tarifnog broja
0105, svjeţi, rashlađeni ili
smrznuti
579,4 2.794,0 1.622,3 6.671,2
0210
Meso i jestivi mesni
klaonični proizvodi, soljeni,
u salamuri, sušeni ili
dimljeni; jestivo brašno i
krupica od mesa ili od
klaoničnih proizvoda
110,1 1.597,6 122,1 1.781,3
1601
Kobasice i slični proizvodi,
od mesa, drugih klaoničnih
proizvoda ili krvi;
prehrambeni proizvodi na
osnovi tih proizvoda
4.569,8 11.336,3 5.062,9 13.153,1
1602
Ostali pripremljeni ili
konzervirani proizvodi od
mesa, drugih klaoničnih
proizvoda ili krvi
2.731,2 18.178,0 3.656,5 25.720,7
1604
Pripremljena ili
konzervirana riba; kavijar i
zamjene kavijara
pripremljeni od ribljih jaja:
0,0 0,0 0,2 5,6
1605
Ljuskari, mekušci i ostali
vodeni beskičmenjaci,
pripremljeni ili konzervirani:
1.141,1 4.608,5 762,7 3.321,1
Ukupno 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0
44 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 65. Analiza vanjskotrgovinske razmjene mesa i mesnih prerađevina (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(kg)
Vrijednost
(KM)
Količina
(kg) Vrijednost (KM)
Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%
Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%
Deficit -160.022,3 -169.093,1 / 6%
Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /
Kada posmatramo vrijednosnu strukturu uvoza u 2009. godini, uvoz mesa pribliţno je jednak
uvozu mesnih prerađevina, gdje je odnos 52% na prema 48% u korist mesa u odnosu na
mesne prerađevine. Međutim, ako posmatramo uvezene količine mesa i mesnih prerađevina,
u 2009. godini smo dva puta više uvezli mesa (35.309 t) u odnosu na uvoz prerađevina od
mesa (17.703 t).
Tabela 66. Meso i mesne prerađevine – uvoz (2008-2009)
Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Ukupan uvoz proizvoda u okviru Glave 2 30.086,9 104.192,3 35.309,3 116.291,4
Učešće Glave 2 (%) 63% 51% 67% 52%
Ukupan uvoz proizvoda u okviru Glave 16 17.367,1 98.615,7 17.700,3 106.908,7
Učešće Glave 16 (%) 37% 49% 33% 48%
Ukupno 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1
Kada posmatramo strukturu izvoza mesa i mesnih prerađevina u 2009. godini, znatno je veći
izvoz prerađevina od mesa (Glava 16) nego mesa (Glava 2), gdje je omjer 73% na prema
19% u korist prerađevina kada se posmatra vrijednost izvoza. Sličan je omjer i kada se
posmatraju izvezene količine gdje je 74% na prema 18% u korist prerađevina od mesa.
Tabela 67. Meso i mesne prerađevine – izvoz (2008-2009)
Opis
2008 2009
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Ukupan izvoz proizvoda u okviru Glave 2 702,5 4.461,8 1.768,1 8.633,2
Učešće Glave 2 (%) 7% 12% 18% 19%
Ukupan izvoz proizvoda u okviru Glave 16 8.762,1 38.324,0 9.743,2 45.473,8
Učešće Glave 16 (%) 93% 90% 85% 84%
Ukupno 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0
45 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 68. Analiza vanjskotrgovinske razmjene goveđeg mesa (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(KM)
Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%
Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%
Deficit / -160.022,3 -169.093,1 / /
Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /
Učešće u
ukupnom uvozu
mesa i mesnih
prerađevina
9,50 10,86 14,53% 15,71% 5,03% 4,85%
Učešće u
ukupnom izvozu
mesa i mesnih
prerađevina
0 0 2,06% 3,33% 2,06% 3,33%
Tabela 69. Analiza vanjskotrgovinske razmjene svinjskog mesa (2008-2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(KM)
Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%
Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%
Deficit / -160.022,3 -169.093,1 / /
Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /
Učešće u
ukupnom uvozu
mesa i mesnih
prerađevina
5,32% 5,78% 9,83% 10,66% 4,51% 4,88%
Učešće u
ukupnom izvozu
mesa i mesnih
prerađevina
1,37% 1,63% 0 0 1,37% 1,63%
Tabela 70. Analiza vanjskotrgovinske razmjene peradarskog mesa (2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(KM)
Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%
Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%
Deficit / -160.022,3 -169.093,1 / /
Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /
Učešće u
ukupnom uvozu
mesa i mesnih
prerađevina
24,51 8,01 23,01% 44,80% -1,5% 36,8%
Učešće u
ukupnom izvozu
mesa i mesnih
prerađevina
6,12 6,50 14,09% 12,32% 8% 58,9%
46 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 71. Analiza vanjskotrgovinske razmjene ovčjeg mesa (2009)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(KM)
Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%
Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%
Deficit / -160.022,3 -169.093,1 / /
Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /
Učešće u
ukupnom uvozu
mesa i mesnih
prerađevina
3,15% 3,63% 6,72% 1% 3,57% -2,63
Učešće u
ukupnom izvozu
mesa i mesnih
prerađevina
0 0 0 0 0 0
3.6.2.4. Uvoz i izvoz mesa i mesnih prerađevina po zemljama
Tabela 72. Meso – uvoz po zemljama (t) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Količina
(t)
Učešće
(%)
Količina
(t)
Učešće
(%)
Hrvatska 5.320,3 17,7% 6.435,0 18,2%
Holandija 4.425,3 14,7% 5.106,8 14,5%
Njemačka 2.311,9 7,7% 4.672,4 13,2%
Slovenija 3.025,6 10,1% 3.756,0 10,6%
Austrija 3.277,2 10,9% 3.119,0 8,8%
Turska 4.224,0 14,0% 3.068,8 8,7%
Brazil 1.068,5 3,6% 1.684,7 4,8%
Velika Britanija 159,1 0,5% 1.451,2 4,1%
Argentina 1.144,3 3,8% 995,2 2,8%
Mađarska 677,0 2,3% 819,4 2,3%
Ukupan uvoz iz 10 zemalja 25.633,2 85,2% 31.108,7 88,1%
Ukupan uvoz mesa 30.086,9 100,0% 35.309,3 100,0%
Tabela 73. Meso – uvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Količina
(t)
Učešće
(%)
Količina
(t)
Učešće
(%)
Hrvatska 25.786,0 24,7% 29.238,9 25,1%
Slovenija 11.866,3 11,4% 12.472,3 10,7%
Austrija 12.040,6 11,6% 11.474,6 9,9%
Njemačka 5.453,0 5,2% 11.212,2 9,6%
Holandija 7.414,9 7,1% 10.149,6 8,7%
Turska 8.802,2 8,4% 5.300,4 4,6%
Brazil 4.060,3 3,9% 5.142,0 4,4%
Mađarska 3.456,1 3,3% 3.983,0 3,4%
Velika Britanija 783,1 0,8% 3.935,0 3,4%
Poljska 301,6 0,3% 3.849,1 3,3%
Ukupan uvoz iz 10 zemalja 79.964,3 76,7% 96.756,9 83,2%
Ukupan uvoz mesa 104.192,3 100,0% 116.291,4 100,0%
47 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Najveće učešće u količinskom uvozu mesa u BiH u 2009. godini je imala Hrvatska sa 18,2%
učešća. Na drugom mjestu je Holandija (14,5%), zatim Njemačka (13,2%)., a slijede ih
Slovenija (10,6%), Austrija (8,8%) i Turska (8,7%), dok Brazil ima znatno manje učešće u
ukupnom količinskom uvozu mesa u BiH u 2009. godini (4,8%). Uvoz iz deset navedenih
zemalja predstavlja 88,1% ukupnog uvoza mesa u BiH u 2009. godini. U poređenju sa 2008.
godinom, ovaj omjer je neznatno izmijenjen kada je uvoz iz deset navedenih zemalja
predstavljao 85,2% ukupne uvezene količine mesa u BiH.
Tabela 74. Prerađevine od mesa – uvoz po zemljama (t) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Količina
(t)
Učešće
(%)
Količina
(t)
Učešće
(%)
Hrvatska 8.005,2 46,1% 8.159,1 46,1%
Srbija 3.182,3 18,3% 2.860,6 16,2%
Makedonija 324,8 1,9% 1.426,1 8,1%
SAD 914,2 5,3% 1.221,4 6,9%
Slovenija 1.285,3 7,4% 700,3 4,0%
Crna Gora 472,4 2,7% 567,8 3,2%
Austrija 285,8 1,6% 504,8 2,9%
Italija 275,6 1,6% 400,9 2,3%
Tajland 393,1 2,3% 326,8 1,8%
Njemačka 208,4 1,2% 140,0 0,8%
Ukupan uvoz iz 10 zemalja 15.347,2 88,4% 16.307,8 92,1%
Ukupan uvoz mesa 17.367,1 100,0% 17.700,3 100,0%
Tabela 75. Prerađevine od mesa – uvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Vrijednost
(000 KM)
Učešće
(%)
Vrijednost
(000 KM)
Učešće
(%)
Hrvatska 49.234,90 49,9% 54.158,43 50,7%
Srbija 20.309,68 20,6% 18.875,78 17,7%
Makedonija 1.559,67 1,6% 7.396,31 6,9%
Slovenija 8.759,20 8,9% 6.471,13 6,1%
Crna Gora 2.916,61 3,0% 3.658,58 3,4%
Italija 1.763,64 1,8% 3.218,15 3,0%
Austrija 1.543,90 1,6% 2.738,41 2,6%
SAD 1.734,44 1,8% 2.546,09 2,4%
Tajland 1.451,65 1,5% 1.088,91 1,0%
Njemačka 1.102,07 1,1% 752,78 0,7%
Ukupan uvoz iz 10 zemalja 90.375,76 91,6% 100.904,58 94,4%
Ukupan uvoz mesa 98.615,72 100,0% 106.908,72 100,0%
Najveće učešće u količinskom uvozu prerađevina od mesa u 2009. godini imala je Hrvatska
sa 46,1% učešća, zatim Srbija (16,2%), a slijede ih Makedonija (8,1%) i SAD (6,9%), dok
Slovenija, Crna Gora, Austrija, Italija, Tajland i Njemačka imaju znatno manje učešća u
ukupnom uvozu prerađevina od mesa. Uvoz iz deset navedenih zemalja predstavlja 92,1%
ukupnog količinskog uvoza prerađevina od mesa u BiH u 2009. godini.
48 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 76. Meso – izvoz po zemljama (t) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Količina
(t)
Učešće
(%)
Količina
(t)
Učešće
(%)
Hrvatska 371,5 52,9% 967,8 54,7%
Srbija 65,0 9,3% 370,4 20,9%
Crna Gora 200,6 28,6% 337,7 19,1%
Kosovo 38,6 5,5% 41,3 2,3%
Njemačka 0,0 0,0% 21,0 1,2%
Makedonija 12,2 1,7% 17,7 1,0%
Albanija 6,0 0,9% 6,9 0,4%
Rusija 0,0 0,0% 5,2 0,3%
Švicarska 0,0 0,0% 0,0 0,0%
Mađarska 0,0 0,0% 0,0 0,0%
Holandija 8,7 1,2% 0,0 0,0%
Ukupno 702,5 100,0% 1.768,1 100,0%
Tabela 77. Meso – izvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Vrijednost
(000 KM)
Učešće
(%)
Vrijednost
(000 KM)
Učešće
(%)
Hrvatska 1.872,42 42,0% 4.593,29 53,2%
Srbija 857,07 19,2% 1.778,65 20,6%
Crna Gora 1.243,81 27,9% 1.560,50 18,1%
Kosovo 210,18 4,7% 269,40 3,1%
Njemačka 211,94 4,8% 259,55 3,0%
Makedonija 0,00 0,0% 100,89 1,2%
Albanija 59,20 1,3% 47,76 0,6%
Rusija 0,00 0,0% 23,12 0,3%
Švicarska 0,00 0,0% 0,01 0,0%
Mađarska 0,00 0,0% 0,00 0,0%
Ukupno 4.461,77 100,0% 8.633,17 100,0%
Izvoz mesa u 2009. godini ostvaren je gotovo isključivo u članice Sporazuma CEFTA 2006.
Izuzeci su Njemačka i Rusija u koje je ostvaren neznatan izvoz mesa, dok je u 2008. godini
određena količina izvezena i u Holandiju. Količinski najviše mesa u 2009. godini je izvezeno
u Hrvatsku (54,7%) i Srbiju (20,9%). Slijede ih Crna Gora u koju je izvezeno 19,1%, Kosovo
2,3%, Njemačka 1,2%, Makedonija 1,0%, te Albanija 0,4% i Rusija 0,3%.
Za razliku od izvoza mesa koji je gotovo isključivo ostvaren u članice Sporazuma CEFTA
2006, paleta zemalja u koje je ostvaren izvoz prerađevina od mesa je znatno šira. Međutim, i
u ovom slučaju članice Sporazuma CEFTA 2006 su one koje imaju dominantnu poziciju, što
se moţe vidjeti iz donjih tabela.
49 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 78. Prerađevine od mesa – izvoz po zemljama (t) (2008-2009)
Zemlja 2008 2009
Količina
(t)
Učešće
(%)
Količina
(t)
Učešće
(%)
Kosovo 3.110,6 35,5% 3.173,1 32,6%
Srbija 2.438,1 27,8% 2.544,0 26,1%
Hrvatska 1.459,9 16,7% 1.633,0 16,8%
Makedonija 365,9 4,2% 784,7 8,1%
Albanija 297,0 3,4% 692,2 7,1%
Crna Gora 599,7 6,8% 649,3 6,7%
Francuska 204,7 2,3% 103,7 1,1%
Grčka 32,7 0,4% 101,8 1,0%
Italija 52,6 0,6% 26,2 0,3%
Mađarska 0,0 0,0% 13,9 0,0%
Ukupan izvoz u 10 zemalja 8.561,2 97,7% 9.721,8 99,6%
Ukupan izvoz prerađevina od mesa 8.762,1 100,0% 9.743,2 99,7%
Tabela 79. Prerađevine od mesa – izvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)
Zemlja 2008 2009
Vrijednost
(000 KM)
Učešće
(%)
Vrijednost
(000 KM)
Učešće
(%)
Kosovo 11.031,8 28,8% 13.617,2 29,9%
Srbija 11.481,1 30,0% 12.741,4 28,0%
Hrvatska 5.739,6 15,0% 6.970,2 15,3%
Makedonija 1.424,3 3,7% 4.272,8 9,4%
Albanija 2.710,0 7,1% 3.215,2 7,1%
Crna Gora 564,6 1,5% 1.391,2 3,1%
Francuska 2.804,3 7,3% 1.302,6 2,9%
Grčka 369,1 1,0% 1.290,0 2,8%
Italija 724,6 1,9% 294,5 0,6%
Mađarska 0,0 0,0% 182,9 0,4%
Ukupan izvoz u 10 zemalja 36.849,5 96,2% 45.277,9 99,6%
Ukupan izvoz prerađevina od mesa 38.324,0 100,0% 45.473,8 100,0%
3.6.3. Med
3.6.3.1. Proizvodno-potrošna bilansa meda
Tabela 80. Proizvodno-potrošna bilansa meda (2009)
2009
DOMAĆA PROIZVODNJA (t) 3.261
Promjene zaliha (t) 0,00
UKUPAN UVOZ (t) 313,64
UKUPAN IZVOZ (t) 24,5
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 3.550
-po glavi stanovnika/kg 0,9
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 91,86
50 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Statistički podaci o proizvodnji meda koje koristimo u bilansi vjerovatno ne odraţavaju
stvarnu proizvodnju meda. Prema procjenama, proizvodnja meda se kreće oko 5.000 t
godišnje. Uvoz meda iznosio je 313,64 t, dok je izvoz u 2009. godini znatno povećan i
iznosio je 24,5 t.
U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba medom iznosio je
91,86%.
3.6.3.2. Vanjskotrgovinska bilansa meda
Ukupan uvoz meda u 2009. godini iznosio je 2,4 miliona KM i povećan je u odnosu na 2008.
godinu za 13%. U istom periodu ukupan izvoz meda iznosio je 121.822,19 KM i znatno je
povećan u odnosu na 2008. godinu kada je iznosio svega 3.509,78 KM.
Pokrivenost uvoza izvozom medom u 2009. godini iznosila je 5,02% i povećana je u odnosu
na 2008. godinu kada je iznosila svega 0,16%.
Tabela 81. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2008)
2008 2009 ↑↓ (%)
Količina
↑↓ (%)
Vrijednost Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Količina
(t)
Vrijednost
(000 KM)
Uvoz 288,9 2.148,4 313,6 2.422,0 9% 13%
Izvoz 0,5 3,5 24,5 121,8 4641% 3371%
Deficit / -2.144,9 / -2.300,2
/ 7%
Pokrivenost (%) / 0,16% 5,02% / /
Najveći uvoz meda u 2009. godini ostvaren je iz Hrvatske (66,5%) i smanjen je u odnosu na
uvoz iz 2008. godine. Značajan uvoz meda je ostvaren i iz Makedonije, Srbije, Slovenije i
Slovačke.
Tabela 82. Med- uvoz po zemljama (t) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Količina
(t)
Učešće
(%)
Količina
(t)
Učešće
(%)
Hrvatska 204,4 70,8% 208,7 66,5%
Makedonija 10,8 3,8% 28,3 9,0%
Srbija 6,1 2,1% 27,7 8,8%
Slovenija 35,8 12,4% 22,2 7,1%
Slovačka 0,0 0,0% 21,2 6,8%
Njemačka 8,0 2,8% 3,5 1,1%
Italija 2,5 0,9% 1,8 0,6%
Iran 0,0 0,0% 0,1 0,0%
Ostale zemlje 21,2 7,4% 0,0 0,0%
Ukupno 288,9 100,0% 313,6 100,0%
51 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
Tabela 83. Med - uvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Vrijednost
(000)
Učešće
(%)
Vrijednost
(000)
Učešće
(%)
Hrvatska 1.559,8 72,6% 1.739,4 71,8%
Makedonija 282,7 13,2% 206,5 8,5%
Srbija 66,5 3,1% 167,5 6,9%
Slovenija 28,3 1,3% 135,2 5,6%
Slovačka 0,0 0,0% 104,5 4,3%
Njemačka 98,9 4,6% 50,8 2,1%
Italija 21,9 1,0% 17,4 0,7%
Iran 0,0 0,0% 0,6 0,0%
Ostale zemlje 90,2 4,2% 0,0 0,0%
Ukupno 2.148,4 100,0% 2.422,0 100,0%
Najviše meda u 2009. godini je izvezeno u Slovačku (86,7%), te Hrvatsku (13,1%), dok je
izvoz u ostale zemlje zanemariv.
Tabela 84. Med- izvoz po zemljama (t) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Količina
(t)
Učešće
(%)
Količina
(t)
Učešće
(%)
Slovačka 0,0 0,0% 21.242,0 86,7%
Hrvatska 7,0 1,4% 3.218,3 13,1%
Kuvajt 510,0 98,6% 0,0 0,0%
Norveška 0,0 0,0% 0,0 0,0%
SAD 0,0 0,0% 0,0 0,0%
Ostale zemlje 0,0 0,0% 48,8 0,2%
Ukupno 517,0 100,0% 24.509,1 100,0%
Tabela 85. Med- izvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)
Zemlja
2008 2009
Vrijednost
(000 KM)
Učešće
(%)
Vrijednost
(000 KM)
Učešće
(%)
Slovačka 0,0 0,0% 89.373,7 73,4%
Hrvatska 63,8 1,8% 31.821,0 26,1%
Kuvajt 3.446,0 98,2% 0,0 0,0%
Norveška 0,0 0,0% 0,0 0,0%
SAD 0,0 0,0% 0,0 0,0%
Ostale zemlje 0,0 0,0% 627,5 0,5%
Ukupno 3.509,8 100,0% 121.822,2 100,0%
52 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj
industriji Bosne i Hercegovine
ZBIRNA TABELA
STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA U %
2009. godina
Pšenica 45,68
Kukuruz 86,81
Jabuke 74,3
Breskve 70
Groţđe 78,4
Paradajz 77,1
Kupus 97,6
Krastavci 102,8
Paprika 81,5
Salata 96
Lubenica 32,27
Sirovo mlijeko 99,75
Svjeţi mliječni proizvodi 107,01
Maslac i mliječni namazi 37,4
Sir i prerađeni sir 44,3
Voda -
Goveđe meso 73,53
Svinjsko meso 59,36
Peradarsko meso 83,22
Ovčje meso 91
Mesne prerađevine -
Kobasice -
Med 91,86
top related