philosophy 103: introduction to philosophy
Post on 19-Nov-2021
34 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Logika
LOGIČKE GREŠKE
B.Ćetković, februar 2009.
Cilj časa
Shvatiti šta su logičke greške Upoznati vrste logičkih grešaka Moći prepoznati logičke greške i njihove
oblike u svakodnevnom životu Moći izbjeći logičke greške u vlastitom
zaključivanju i dokazivanju
ŠTA SU LOGIČKE GREŠKE?
Svaki ne-valjani oblik zaključivanja ili dokazivanja predstavlja logičku pogrešku u širem smislu ...
Npr: “Ruža je biljka, roda je ptica; dakle, katedrala je crkva”.
Ili, “Hajdeger je filozof, Drina je rijeka; dakle, tenis je sport”.
“A je B, C je D; dakle E je F”
ŠTA SU LOGIČKE GREŠKE?
Kao što ima nepregledno mnoštvo oblika valjane misli, ima i bezbroj oblika nevaljane misli, bezbroj najrazličitijih vrsta logičkih pogrešaka u širem smislu te riječi
Neke ne-valjane misli su toliko ne-valjane da ih najčešće ne ubrajamo čak ni među logički pogrešne misli.
To je npr. slučaj sa našim primjerima...
ŠTA SU LOGIČKE GREŠKE?
Zaključak: “Svi bogovi su besmrtni; dakle, svi besmrtni su bogovi” (“Svi S su P :: Svi P su S”) nije valjan, ali je sličan valjanom zaključku.
Za nevaljane oblike misli koji su slični valjanim, te se mogu shvatiti kao odstupanja od njih, kažemo da čine logičke pogreške u užem smislu
VRSTE LOGIČKIH GREŠAKA
Paralogizmi i sofizmi
Jezičke i vanjezičke greške
Greške u zaključivanju i greške u dokazivanju
Paralogizmi i sofizmi Podjela koja potiče od Aristotela Paralogizmi su nenamjerna, nehotična,
ogrešenja o logička pravila Sofizmi su namjerne, svjesne logičke
pogreške, koje činimo sa ciljem da sagovornika zbunimo, prevarimo ili dovedemo u zabludu
Podjela je psihološke prirode. Da li to zanima logiku?
Sofizmi Ime je nastalo od riječi sofist kojom su se
u antičkoj Grčkoj označavali putujući učitelji retorike
Oni su se često koristili lažnim argumentima u nastojanju da “lošiju stvar predstave boljom” (Platon)
Neki sofizmi predstavljaju prve primjere logičkih paradoksa, teško rješivih logičkih problema
Neki slavni sofizmi... Rogati: “Ono što nisi izgubio, imaš?” - “Da.” -
“Rogove nisi izgubio. Dakle, imaš rogove.”
Gomila: “Čini li jedno zrno gomilu?” -”Ne.”- “A dva zrna?” - “Ne.” Sofist zatim nastavlja sa pitanjima sve dok upitani ne prizna da neki određeni broj zrna (recimo: n+1) čini gomilu. Tada sofist zaključuje: “N zrna ne čini gomilu, a n+1 zrno čini gomilu. Gomila, dakle, nastaje dodavanjem jednog zrna.”
Neki slavni sofizmi... Protagora i učenik: Sofist Protagora podučava je
mladića advokatskoj vještini. Pogodili su se da učenik plati odmah polovinu školarine, a drugu polovinu kad dobije prvu parnicu. Kako po završenom školovanju učenik nije vršio advokatsku praksu i nije plaćao ostatak školarine, tužio ga je učitelj sudu. Na sudu Protagora kaže: “Ti ćeš mi svakako platiti ostatak školarine. Jer ako izgubiš parnicu, platićeš po odluci suda, a ako je dobiješ, platićeš mi prema našem dogovoru.” Mladić odgovara: “Ako dobijem parnicu, neću ti platiti jer je tako sud presudio. Ako izgubim, neću ti platiti jer smo se tako pogodili.”
Neki slavni sofizmi... Krokodil: Krokodil koji je uhvatio dijete obećava majci
koja stoji na obali da će joj ga vratiti ako pogodi šta namjerava da učini sa njim. Mati mudruje: “Ti namjeravaš ili da pojedeš dijete ili da mi ga vratiš. Ako namjeravaš da mi ga vratiš, vratićeš mi ga zato što namjeravaš. Ako namjeravaš da ga pojedeš, a ja to pogodim, vratićeš mi ga zato što sam pogodila. Prema tome, vratićeš mi ga u svakom slučaju.” Krokodil odgovara: “Ako namjeravam da pojedem dijete, a ti to pogodiš, neću ti ga vratiti zato što namjeravam da ga pojedem. Ako ne namjeravam da pojedem dijete, a ti to ne pogodiš, neću ti ga vratiti zato što nisi pogodila. Dakle, neću ti ga vratiti ni u kom slučaju.”
Neki slavni sofizmi... Lažljivac: Medju antičkim sofizmima najzanimljiviji i
najslavniji je “Lažljivac”. Jedan Krićanin kaže: “Svi Krićani lažu”. Da li on laže
ili govori istinu? Ako pretpostavimo da govori istinu, to znači da laže,
a ako laže, to znači da govori istinu! Mnogi antički i srednjevjekovni logičari su
pokušavali da riješe paradoks Jedan grčki logičar je i umro uzalud pokušavajući da
riješi problem (“Putniče - kaže nadgrobni natpis - ja sam Philites,
ubi me argument, onaj lažljivi, i duboko noćno razmišljanje.”)
Jezičke i vanjezičke greške...
Od Aristotela potiče i podjela pogrešaka na one koje imaju svoj izvor u jeziku i na one koje ne zavise od jezika
Jezičke - fallaciae dictionis Izvanjezičke - fallaciae extra dictionem
Jezičke greške... Aristotel je razlikovao šest vrsta logičkih
pogrešaka koje izviru iz jezika. Mi ćemo govoriti o četiri oblika:Greška ekvivokacije Greška ambigvitetaGreška kompozicijeGreška divizije
Greška ekvivokacije
Logičke pogreške koje nastaju uslijed upotrebe homonima (riječi koje jednako zvuče, ali se razlikuju po značenju)
Ekvivokacija - iste zvučnosti “Sto je manji od sobe. Pedeset tri je manje
nego sto. Dakle, pedeset tri je manje od sobe”
Greška ambigviteta
Logičke pogreške koje nastaju uslijed upotrebe dvosmislenih rečenica
Ambigvitet - dvosmislenost, dvosmislica “Novac mu je odnio bezbrižan život” “Kapetan je danas bio trijezan.” Delfijsko proročanstvo - amfibolije -
dvosmislenost nastaje uslijed redoslijeda riječi u rečenici:
“Ti ćeš ići vratiti se nikad u ratu poginuti”
Greška kompozicije
Nastaje kada neko svojstvo koje pripada zasebno uzetim dijelovima cjeline ili elementima skupine pripisujemo čitavoj cjelini ili skupini
“Sve drveće u ovoj šumi je malo. Dakle, ova šuma je mala.”
“Nijedan dio ove mašine nije komplikovan. Dakle, ova mašina nije komplikovana”
Greška divizije
Nastaje kada se neko svojstvo koje pripada cjelini ili skupini pripisuje pojedinim dijelovima cjeline ili pojedinim članovima skupine
“Ovo je velika šuma. Prema tome, sve drveće u ovoj šumi je veliko..”
“Švajcarska je bogata. Žan-Žak Ruso je bio Švajcarac. Dakle, Žan-Žak Ruso je bio bogat.”
Greške u zaključivanju
Greške u zaključivanju podijelićemo prema vrsti zaključivanja
Greške induktivnog zaključivanja Greške deduktivnog zaključivanja
Greške induktivnog zaključivanja
Kod induktivnog zaključivanja uvijek smo u opasnosti da načinimo grešku, jer konkluzija samo vjerovatno slijedi iz premisa. Trebamo imati na umu uslove uspješnosti induktivnog zaključka.Česte greške su:
Prebrza generalizacija Post hoc, ergo propter hoc Pogrešna analogija
Prebrza generalizacija
Greška indukcije nabrajanjem. Na osnovu jednog, ili vrlo ograničenog broja
članova neke klase izvodimo opštu konkluziju. Npr. Ako su nam u nekoj prodavnici jednom prodali lošu
robu, zaključujemo da u toj radnji prodaju samo lošu robu.
Ili, ako smo upoznali jednog Italijana koji voli operske arije, zaključujemo da svi Italijani vole operu.
Kako je zbjeći? Voditi računa da uslovi uspješne indukcije budu zadovoljeni!
Post hoc, ergo propter hoc
Poslije toga, dakle zbog toga Zbog toga što neka pojava slijedi iza neke druge
pojave, zaključujemo da je ona njen uzrok. Vremenska povezanost dviju pojava nije dokaz
uzročno-posljedične veze među njima! Npr. Rimska imperija je propala nakon prihvatanja
hrišćanstva kao zvanične religije. Prema tome, prihvatanje hrišćanstva je uzrok propasti Rimske imperije.
Iza dana uvijek dolazi noć, prema tome dan je uzrok noći.
Post hoc, ergo propter hoc
Različiti oblici sujeverja često počivajuna ovoj grešci Npr. Crna mačka nam je prešla preko puta. Nakon toga
desilo nam se nešto loše. Prema tome, crna mačka je izazvala nesreću.
Kako je izbjeći? Nije dovoljno da jedna pojava samo prethodi drugoj da bi bila njen uzrok. Moramo se pitati da li postoji stvarna uzročno-posljedična povezanost tih pojava.
Pogrešna analogija
Nastaje kada konkluziju izvodimo na osnovu sličnosti u nekoj osobini između dviju vrlo raznorodnih pojava ili njihovih nebitnih osobina.
Npr. Kao što na brodu imamo jednu osobu koja upravlja brodom i izdaje naređenja (kapetan), tako bi i državni brod morao imati jednog zapovjednika.
Zemljina kora puca zbog nedostatka vlage. I vaša koža će ispucati ako joj ne obezbjedite dovoljno vlage. Zato ja koristim Vichy, hidratantnu kremu koja mojoj koži daje potrebnu vlagu...
Pogrešna analogija
Kako prepoznati i izbjeći pogrešnu analogiju? Voditi računa o uslovima uspješnosti induktivnog
zaključka. Koje su osobine u kojima se pojave koje poredimo
slažu, koje su osobine u kojima se razlikuju? Da li pojave koje poredimo pripadaju srodnim ili vrlo
udaljenim grupama? Koliko su osobine koje poredimo bitne za klasu i sl.. ?
Greške deduktivnog zaključivanja
Čista konverzija A suda Učetvorostručenje termina Neraspodijeljeni srednji pojam Nedopušteno proširenje velikog pojma Nedopušteno proširenje malog pojma Nepotpuna disjunkcija (Lažna dilema) Negacija antecedensa Afirmacija konsekvensa
Čista konverzija A suda
Greška neposrednog deduktivnog zaključivanja.
Nastaje kada izvršimo čistu konverziju A suda (Svi S su P:: Svi P su S)
Npr. Svi bogovi su besmrtni. Prema tome, svi besmrtnici su bogovi.
Učetvorostručenje termina
Quaternio terminorum Greška kategoričkog silogizma. Nastaje ako u kategoričkom silogizmu koristimo
četiri umjesto tri pojma. Ovu grešku je relativno lako prepoznati. Teže se
prepoznaje ako se udruži sa greškom ekvivokacije.
Npr. Sve mace su umiljate. Tigar je maca. Tigar je umiljat.
Neraspodijeljeni srednji pojam
Non distributus medius Greška kategoričkog silogizma. Nastaje kada srednji pojam nije raspodijeljen
ni u jednoj premisi. Primjer: Svi milioneri su bogati. Neki Amerikanci su
bogati. Dakle, neki Amerikanci su milioneri. Kako prepoznati? Otkriti srednji pojam i
provjeriti da li je raspodijeljen barem u jednoj premisi!
Nedopušteno proširenje velikog pojma
Illicitus major Greška kategoričkog silogizma Nastaje kada je veliki pojam raspodijeljen u
konkluziji, ali nije raspodijeljen u premisi Primjer: Svi Bavarci su Nijemci. Nijedan Prus nije
Bavarac. Dakle, nijedan Prus nije Nijemac. Kako je prepoznati? Provjeriti da li je veliki
pojam raspodijeljen u premisi ako je raspodijeljen u konkluziji
Nedopušteno proširenje malog pojma
Illicitus minor Greška kategoričkog silogizma Nastaje kada je mali pojam raspodijeljen u
konkluziji, ali nije raspodijeljen u premisi Primjer: Svaka upala pluća je opasna. Svaka upala
pluća je bolest. Prema tome, svaka bolest je opasna. Kako je prepoznati? Provjeriti da li je mali
pojam raspodijeljen u premisi ako je raspodijeljen u konkluziji
Nepotpuna disjunkcija
Fallacia disjunctionis Greška disjunktivnog silogizma Nastaje kada polazimo od premise u kojoj
nije izvršena potpuna disjunkcija (nisu uzete u obzir sve alternative)
Primjer: Svaki trougao je oštrougli ili tupougli. Ovaj trougao nije oštrougli. Prema tome, ovaj trougao je tupougli.
Lažna dilema
Jedan oblik nepotpune disjunkcije je greška koja se naziva lažna dilema
Kao jedina alternativa postavlja se nešto što nije nužno jedina alternativa
Primjer: Ili ćeš se baviti sportom ili ćeš život provesti sjedeći u fotelji i gledajući TV.
“Domovina. Ili je voli ili napusti.” Kako prepoznati grešku? Provjeriti da li su
navedeni disjunkti sve alternative koje postoje
Negacija antecedensa
Greška hipotetičkog silogizma Vezana uz modus ponendo ponens Nastaje kada iz negacije antecedensa
zaključimo negaciju konsekvensa. Primjer: Ako sunce sija, đaci su veseli. Sunce ne
sija. Prema tome, đaci nisu veseli.
Negacija antecedensa
Modus ponendo ponens:
P=>QP
--------Q
Negacija antecedensa:
P=>Q-P
----------Q
Kako prepoznati grešku?
Afirmacija konsekvensa
Greška hipotetičkog silogizma Vezana uz modus tollendo tollens Nastaje kada iz afirmacije (potvrđivanja)
konsekvensa zaključimo afirmaciju antecedensa.
Primjer: Ako sunce sija, đaci su veseli. Đaci su veseli. Prema tome, sunce sija.
Ako snijeg pada, ulice su mokre. Ulice su mokre. Prema tome, snijeg pada
Afirmacija konsekvensa
Modus tollendo tollens:
P=>Q-Q
---------P
Afirmacija konsekvensa:
P=>QQ
---------P
Česta greška, čak i među naučnicima. Kako je prepoznati?
Logičke pogreške u dokazu
Pošto se u dokazu služimo zaključkom, mogu se pojaviti sve one greške koje se pojavljuju i u zaključivanju
Postoje neke greške koje su karakteristične baš za dokaz
Tri grupe grešaka:• pogreške irelevantnosti• pogreške neosnovanog razloga• pogreške slijeda
Pogreška irelevantnosti
Sastoji se u tome da se ne dokazuje (ili pobija) sporna teza, nego neka druga, ona koja je samo naizgled identična sa spornom tezom
Javlja se u mnogo različitih oblika Obično razlikujemo ignoratio elenchi
(nepoznavanje pobijanja) i mutatio elenchi (promjena pobijanja)
Možemo je generalno nazvati “zamjena teze”
Pogreške irelevantnosti
Argumentum ad hominem (Argument za čovjeka)
Argumentum ad populum (Argument za narod)
Argumentum ad misericordiam (Argument milosrđa)
Argumentum ad ignorantiam (Argument neznanja)
Argumentum ad baculum (Argument batine)
Argument (lažnog) autoriteta
Argument novine Argument starine Klizava nizbrdica Crvena haringa Tu Quoque! (I ti takodje) Sugestivno pitanje
Argumentum ad hominem
Argument za čovjeka (zapravo argument protiv čovjeka)
Ne raspravlja se o spornoj tvrdnji, nego se pokušava diskreditovati čovjek koji je tu tvrdnju izrekao
“Vi tvrdite da ateista može biti moralan... Hm, slučajno znam da ste napustili vašu ženu i dijete.”
Hajdegerova filozofija je bezvrijedna. Uostalom, šta očekivati od nekog ko je bio član Hitlerove partije.
Argumentum ad populum
Argument za narod (gomilu) Ne raspravlja se o spornoj tvrdnji, nego se
pokušava pridobiti publika djelujući na njihova osjećanja, predrasude, taštinu...
“Vi svi dobro znate...”, “Svima je poznato...” “Zemlja mora biti ravna. Milioni ljudi to znaju. Hoćeš da
kažeš da su svi oni glupe neznalice?” (Kraljica Izabela Kolumbu)
varijanta - Argument sveopšteg slaganja.
Argument milosrđa
Argumentum ad misericordiam Umjesto da se raspravlja o spornoj tezi,
nastoji se izazvati samilost kod sagovornika ili publike
“Nadamo se da će Odbor prihvatiti naš izvještaj. Komisija je mjesec dana naporno radila na pripremi izvještaja.”
“Vjerujem da će sud donijeti oslobađajuću presudu za mog štićenika. U protivnom bi jedna žena i troje maloljetne djece ostali bez jedinog hranitelja.”
Klizava nizbrdica
U cilju da se dokaže neprihvatljivost neke teze, pokazuje se da iz nje slijedi niz sve manje prihvatljivih tvrdnji.
“Ako počneš da igraš LOTO uvalićeš se u kocku. Nećeš moći da prestaneš i uskoro ćeš sav novac potrošiti na kocku. Uvalićeš se i u kriminal da bi obezbjedio novac za kocku.”
Ako donesemo zakon protiv nošenja automatskog oružja, onda ćemo uskoro donijeti i zakon protiv nošenja svakog oružja, a onda i zakone koji će ograničiti i druga prava. Na kraju ćemo završiti u totalitarnoj državi.
Argumentum ad ignorantiam
Argument neznanja Dovoljnim dokazom za neku tvrdnju smatra
se nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj je protivrječna
“Vanzemaljska inteligentna bića ne postoje. Niko još nije pružio nikakav siguran dokaz njihovog postojanja”
Argumentum ad baculum
Argument batine Kao razlog za prihvatanje (ili odbijanje) neke
tvrdnje uvodi se neka prijetnja ili sila
Argument novine
Kao razlog za prihvatanje (ili odbijanje) neke tvrdnje navodi se da je to nešto novo, moderno i sl.
Mnogi proizvodi reklamiraju se time što se navodi da su oni “NEW”
“Trebao bi da instaliraš Vistu na ovaj računar umjesto XP-a.” “Zašto?” “Pa to je novija verzija Microsoft-ovog operativnog sistema!”
Argument starine
Kao razlog za prihvatanje (ili odbijanje) neke tvrdnje navodi se da je to nešto staro, od davnina, tradicionalno i sl.
Ljudi su hiljadama godina vjerovali u postojanje Boga. Prema tome, Bog postoji.
Sugestivno pitanje
Greška nastaje kada je neko pitanje tako formulisano da je u njemu samom već sadržan odgovor.
Nastavnik učeniku koji ne zna da odgovori na postavljeno pitanje: “Zašto nisi učio?”
Policijski inspektor pita osumničenog: “Gdje si sakrio novac koji si ukrao?”
Tema jedne tribine: “Zašto Srbi izumiru?”
Pogreške neosnovanog razloga
Traženje principa (Petitio principii) Krug u dokazu (Circulus in demonstrando)
Petitio principii
Nastaje kada se kao razlog za prihvatanje teze navodi tvrdnja koja predstavlja samu tezu (najčešće u malo izmijenjenoj formulaciji)
“opijum uspavljuje zato što ima moć uspavljivanja”
“Sve što vlada čini je u najdubljem interesu njenih gradjana...”
“Moj sin nikada nikom nije razbio prozor, pa nije ni vama...!”
Krug u dokazu
Circulus in demonstrando naziva se i vrćenje u krugu (circulus vitiosus) Za dokazivanje neke teze koristimo argumente
koji se opet mogu dokazati jedino pomoću teze “Ja sam čestit čovjek, što vam može potvrditi moj
prijatelj NN, za koga vam mogu garantovati da nikada ne laže....”
“Bog je savršeno biće, jer je svijet kao njegovo djelo savršen... A svijet je savršeno uređen zato što je božije djelo”
Greške slijeda
najčešća greška je Ne slijedi! (Non sequitur!) Dokazujemo pravu tezu i služimo se istinitim
argumentima, ali naša teza jednostavno ne slijedi iz argumenata
Dešava se uvijek kada izvodeći tezu iz argumenata pogrešno zaključujemo...
mnogo različitih oblika...
podpitanja?
Nastaviće se....
top related