organizovanje realizacije istraŽivanja

Post on 24-Jan-2016

47 Views

Category:

Documents

0 Downloads

Preview:

Click to see full reader

DESCRIPTION

ORGANIZOVANJE REALIZACIJE ISTRAŽIVANJA. POJAM. Organizovanje je složen sistem aktivnosti povezivanja svih subjekata, tehničkih i finansijskih sredstava u vremenu i prostoru . PLANIRANJE OBEZBEĐIVANJE SARADNIKA PRIBAVLJANJE SREDSTAVA RASPOREĐIVANJE KADROVA I SREDSTAVA. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

ORGANIZOVANJE REALIZACIJE ISTRAŽIVANJA

POJAM• Organizovanje je složen sistem

aktivnosti povezivanja svih subjekata, tehničkih i finansijskih sredstava u vremenu i prostoru.

• PLANIRANJE• OBEZBEĐIVANJE SARADNIKA• PRIBAVLJANJE SREDSTAVA• RASPOREĐIVANJE KADROVA I

SREDSTAVA

PLANIRANJE ISTRAŽIVANJA

• POVEZUJEMO NAUČNU ZAMISAO SA PRAKTIČNIM DELATNOSTIMA U ISTRAŽIVANJU

• Sastoji se od procena i prognoza na osnovu prethodnog naučnog i praktičnog iskustva.

• SINHRONIZACIJA svih delatnosti, učesnika i sredstava u prostoru i vremenu.

• Rezultat: OPERATIVNI PLAN ISTRAŽIVANJA

KO? ŠTA? KADA? GDE? KAKO? ČIME? S KOJIM REZULTATOM?

VRSTE PLANOVA

• TERMINSKI PLAN - precizno određenje vremena

trajanja istraživanja

• PLAN KADROVA

- precizira zadatke, nadležnosti i odgovornosti kadrova

• PLAN SREDSTAVA

- materijalno-tehnička sredstva potrebna za istraživanje

PRINCIPI i PRAVILA

• Popunost plana

• Realističnost plana

• Koherentnost i konzistentnost plana

• Elastičnost plana

• Pravovremenost plana

• Ekonomičnost i rentabilnost

REALIZACIJA ISTRAŽIVANJA

3.1 PRIKUPLJANJE PODATAKA

• REALNE ČINJENICE

• PODACI – naša opažanja i saznavanja realnih činjenica

koja možemo da evidentiramo

• OBAVEŠTENJA – smisleno organizovani podaci u

poruku određenog sadržaja

• SAZNAJNE ČINJENICE – smisleno organizovani podaci

i obaveštenja, ali još uvek nema naučnu vrednost

• NAUČNE ČINJENICE – naučno utvrđeno saznanje o

realnim činjenicama

IZVORI PODATAKA

• Tekuća politička praksa

(politička akcija i

aktivnost)

NAJZNAČAJNIJI IZVOR

• Dokumenti

• Političko ponašanje

• Populacija

Statistička masa i uzorci

• Stanovnici ili državljani jedne države – lokalne zajednice• Političke i društvene organizacije• Institucije države, nauke, obrazovanja, kulture i poslovne

organizacije• Socijalne grupe• Stanovništvo u regionima• Delovi socijalnog sastava: - klase - slojevi - nacije i narodnosti - grupe po raznim obeležjima• Koncentracije na određenim geografskim područjima

• Osnovni problem je vezan za obezbeđenje REPREZENTATIVNOSTI uzorka.

• U politikološkim istraživanjima

to je skoro uvek STRATIFIKOVANI uzorak.

• Desetopostotni uzorak• Grozdati uzorak

Kriterijumi klasifikacije izvora podataka o politikološkim pojavama

• ISKUSTVENI IZVORI• NAUČNI IZVORI PODATAKA

• Priroda građe• Predmetnost sadržaja• Subjekat, autor• Oblik iskazivanja sadržaja• Javnost• Dostupnost• Službenost ili oficijelnost• Izvornost

DOKUMENTI KAO IZVORI PODATAKA

• Dokument – svi izvori podataka koji nisu aktuelno ponašanje:

- naučni - publicistički - propagandni - informativni - akcioni - evidencijski - normativni - radno-poslovni

POLITIČKI DOKUMENTI

• Pretežno pisani izvorni dokumenti, dali mogu biti zabeleženi i drugim sredstvima.

• ŠIRI: Svi dokumenti nastali u političkom procesu čiji sadržaj čine obaveštenja o predmetu i procesu politike.

• UŽI: Dokument čiji je tvorac oficijelni politički subjekt koji njime utvrđuje svoju politiku, sprovođenje i kontrolu, kao i ocenu

Kriterijumi za klasifikaciju

I Subjekti koji izrađuju dokument

II Uloga dokumenata u političkom procesu

III Mesto u političkom procesu

IV Opšti adresat - subjekt

OSNOVNI PROBLEMI KORIŠĆENJA IZVORA PODATAKA

• VREDNOVANJE IZVORA PODATAKA

• VREDNOVANJE PODATAKA

Vrednovanje izvora podataka

• UPOTREBLJIVOST – osnovni kriterijum - dostupnost - pravovremenost - adekvatnost sadržaja - istinitost – verodostojnost - potpunost• POVERA UPOTREBLJIVOSTI: a) prikupljanje informacija o izvoru podatka b) analiza samog dokumenta

VREDNOVANJE PODATAKA

• Počinje izborom indikatora, nastavlja se u toku izrade instrumenata istraživanja, a završava se u toku analize podataka – ocenom podataka, kao i prilikom njihovog korišćenja.

• Utvrđivanje ADEKVATNOSTI i ISTINITOSTI – valjanost, validnost, pouzdanost

KRITERIJUMI ZA VREDNOVANJE

I Koliko se podaci odnose na predmet: - direktno - neposredan dokaz hipoteze - indirektno - samo uslovni - nemaju veze s predmetom

II Koliko su podaci verodostojni, istiniti - obezbeđuje se izborom izvora, instrumenata i postupaka

prikupljanja

III Dovoljnost podataka - zavisi od predmeta, cilja i hipoteza; KADA su svi

odabrani bitni indikatori pokriveni podacima u meri koja dozvoljava dokazivanje – opovrgavanje.

top related