obrazovanje i znanost
Post on 27-Oct-2021
15 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Strategija EU 2020 Prioriteti i ciljevi
Što je pametan, održiv i uključiv rast
Pametan rast
• 3% BDP-a ulaganja R&D i inovacije
• stopa zaposlenosti od 75% za osobe između 20-64 g.
• unapređenje obrazovnih postignuća
• redukcija stope ranog napuštanja školovanja za 10%
• min. 40% tercijarno obrazovanog stanovništva u dobi od 30-34 g.
Održiv rast
• stopa od 75% zaposlenosti za osobe između 20 i 64 g.
• unapređenje obrazovnih postignuća
• redukcija stope ranog napuštanja školovanja za 10%
• min. 40% tercijarno obrazovanog stanovništva u dobi od 30-34 g.
• smanjenje broja osoba kojima prijeti rizik siromaštva i/ili socijalne isključenosti za min. 20 milijuna
• redukcija stakleničkih plinova za 20%
• uvećanje udjela obnovljive energije u krajnjoj potrošnji na 20%
• 20% uvećanja u energetskoj učinkovitosti
Uključiv rast
2
Obrazovanje i znanost u funkciji pametnog, održivog i uključivog rasta
Pametan rast
• uspostavljanje pozitivnoga trenda (rasta) ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj
• studiozno praćenje tržišta rada; fokus na educiranju zaposlivih kadrova utemeljen na ažurnom prilagođavanju stanju i potrebama uz kontinuirano unapređivanje HKO-a
• problemski pristup znanju: fokus na razumijevanju i njegovanju inovacijske kulture u najširem smislu riječi
Održiv rast
• inkluzivna upisna politika prema svim populacijama, osobito ranjivim grupama, na svim obrazovnim razinama
• kontinuirano praćenje razloga ranog odustajanja od školovanja usmjereno na korekciju negativnih pojava
• poticanje cjeloživotnog obrazovanja i povratka studiranju u zrelijoj životnoj dobi
• uvođenje korektivnih mjera, uključujući osiguravanje financijske potpore, uz kontinuirano prilagođavanje sustava potrebama ranjivih društvenih skupina
• prepoznavanje, uvođenje i podržavanje programskih i istraživačkih sadržaja od strateškog interesa za održivi razvoj
• npr. zelena energetika, zelena gradnja; cirkularna ekonomija, poljoprivredno zadrugarstvo, klimatske promjene; prevencijski program (zaštita prirode, zdravlja, društvene ravnoteže, izvornosti..) …
• sustavno povezivanje obrazovanja, znanosti, gospodarstva i drugih društvenih sektora
Uključiv rast
3
Cilj EU 2020: 40% tercijarno obrazovanog stanovništva u dobi od 30-34 godina
Pozicija Hrvatske
4
Cilj EU 2020: 3% BDP-a u R&D.
Pozicija Hrvatske
5
Izdvajanja za obrazovanje -% BDP-a*
2009. 2010. 2011.
HR 4,42 4,31 4,21
EU 5,38 5,41 5,25
Slovenija 5,68Danska
8,7
Estonija 5,16 Island 7,36
Litva 5,17 Švedska 6,82
Izdvajanja za R&D -postotak BDP-a**
2009. 2011. 2012.
HR 0,85 0,76 0,75***
EU cca 2,00+
Slovačka 0,82 Finska 3,55
Litva 0,91 Švedska 3,41
Srbija 0,97 Danska 2.98
.
* EUROSTAT Public expenditure on education (% of GDP) http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tsdsc510&plugin=1**EUROSTAT. Total R&D expenditure (% of GDP) http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tsdec320***0,4% iz proračuna, a 0,35% iz sektora gospodarstva
Hrvatska izdvajanja za obrazovanje i R&D: silazna putanja i trend zaostajanja.
6
2011.
2012.
Udio izdvajanja za pojedine stavke u proračunu MZOS u odnosu na Državni proračun.
*Godišnji izvještaji Ministarstva financija o izvršenju Državnog proračuna po godinama te Izmjene i dopune Državnog proračuna za 2014. (rebalans 21. ožujka). Podaci su iz općeg dijela proračuna i iz programske klasifikacije. Izračuni za 2012. i 2013. g. prate se na temelju godišnjih izvješća o izvršenju proračuna; izračun se za 2014. prati na osnovi rebalansa.
2012 Struktura % 2013 Struktura % 2014 Struktura %
Državni proračun 119.837.973.259,00 125.069.893.932,00 130.651.497.919,00
Razvoj sustava 3701 425.361.803,13 0,35 439.899.293,49 0,35 442.078.355,00 0,34
Predškolski 3702 15.227.454,53 0,01 13.926.312,00 0,01 17.508.253 0,01
Osnovno 37034.683.627.017,53 3,91 4.581.484.026,99 3,66 4.383.622.948 3,36
Srednje 37042.546.801.415,87 2,13 2.691.744.705,88 2,15 2.581.879.676 1,98
visoko 37052.852.127.052,28 2,38 2.856.553.182,00 2,28 2.874.424.594 2,20
Znanost, istr. raz. teh. 3801/2/3
1.165.589.595,93 0,97 1.163.010.876,56 0,93 1.452.398.944 1,11
Sport 3915 189.728.317,89 0,16 161.085.336,17 0,13 184.962.601 0,14
Ostalo 100.264.269,13 0,08 0 0,00 0,00
Ukupno MZOS 11.978.726.926,29 10,00 11.907.703.732,62 9,52 11.936.875.371 9,14
2012. 2013. 2014Ukupno MZOS 11.978.726.926 11.907.703.732,62 11.936.875.371Državni proračun 119.837.973.259,00 125.069.893.932,00 130.651.497.919,00
MZOS/PRORAČ. (%) 10,00 9,52 9,14
7
• Politička volja: redistribucija prioriteta i autentična posvećenost ostvarivanju ciljeva zacrtanih Strategijom EU 2020;
• Projektni pristup uz maksimalnu orijentiranost na korištenje raspoloživih financijskih instrumenata Europske unije;
• Uvođenje novog Europskog sustava računa (ESA 2010) kao temelja planiranja ekonomske politike te izračuna bruto nacionalnog dohotka kojim se predviđa priznavanje rashoda za istraživanje i razvoj kao investicije;*
• Ciljno-usmjerena (projektna te proizvodno i inovacijski orijentirana) suradnja s gospodarskim i poslovnim sektorom.
Zaustavljanje i preusmjeravanje silaznog ulagačkog trenda.
*Priopćenje DZS: http://www.dzs.hr/Hrv/important/PressCorner/Priopcenje%20za%20javnost-ESA%202010.pdf8
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
Stanje
Ravnopravan pristup djece financijski dostupnome i kvalitetnome ranom odgoju i obrazovanju nije osiguran.*
• Prepuštenost sustava financiranju jedinica lokalne samouprave – visoka varijabilnost uvjeta
• Neodgovarajući tehničko-materijalni i kadrovski uvjeti onemogućavaju provedbu Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (osobito alarmantno s obzirom na standarde rada s djecom s teškoćama!) te ugrožavaju provedivost novog Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja
• Neriješeno pitanje obvezne predškole – 16% djece nije uključeno u aktualni program. Nacrt prijedloga Pravilnika o sadržaju i trajanju predškole rješava to pitanje na diskriminativan način (250-satni, 100-satni i integrirani program)
Korekcije
Stvaranje uvjeta za provođenje Drž. ped. standarda
• uspostava razvojnih centara ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (rasadnici dobre prakse) izgradnja sustava rane intervencije i psihosocijalne
rehabilitacije djece s teškoćama (međuresorni projekt)
uspostava sustava kontinuiranog osposobljavanja i usavršavanja odgajatelja za rad s djecom s teškoćama (cjeloživotno obrazovanje)
program suradnje s visokoškolskim ustanovama (studentska praksa, mentorsko praćenje)
• osiguravanje prostornih i kadrovskih uvjeta za provođenje cjelovitog programa predškole na cijelom teritoriju RH, i po principu jednakih uvjeta za sve izrada cjelovitog cjelodnevnog kurikuluma predškole
kao početne godine obveznog odgoja i obrazovanja
program izgradnje objekata i kadrovskog ekipiranja (EU fondovi) na temelju dubinske snimke stanja
*Zaključak istraživanje UNICEF-a za Hrvatsku iz 2013. godine „Kako roditelji i zajednice brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj“
Cilj EU 2020: 95%-tna uključenost djece u dobi od 4 godina do upisa u školu; HR (2012): 71,7%; SLO: 93,4%; prosjek EU: 93,9%
9
Osnovno i srednje obrazovanje
Stanje• Kurikulum zatvorenog, unitarnog tipa. Manjak sati za
svladavanje gradiva tijekom nastavne. Bujanje tržišta privatnih instrukcija (sustav sa sjenom).
• Manjak kreativnih i tehničkih sadržaja; višak reprodukcijski orijentiranih sadržaja. Nedovoljna individualizacija nastavnog procesa. Nedovoljna prilagođenost na učenike nižeg socioekonomskog statusa, učenike s teškoćama i darovite učenike
• Neusklađenost udžbenika s nastavnim planovima i programima; osobito nezadovoljavajuće stanje u strukovnim školama. Skupoća udžbenika.
• Školskom se sportu kao sastavnom dijelu kurikuluma ne posvećuje odgovarajuća pažnja
• Manjak profesionalnog usmjeravanja.
• Nekvalitetna suradnja odgojno-obrazovnih institucija s gospodarskim sektorom u izradi kurikuluma i u izvođenju nastave u strukovnim školama te neracionalna mreža programa/škola u strukovnom obrazovanju. Neusklađenost izlaznih kompetencija i kvalifikacija s potrebama tržišta rada.
• Neprilagođenost državne mature programima strukovnih škola. Neizdiferenciran/uniforman/jednoobrazan pristup izlaznom znanju srednjoškolaca, nesukladan izdiferenciranosti sustava.
• Nedovoljna briga o standardu, usavršavanju i napredovanju nastavnika. Neriješeno pitanje nastavničkih licenci te kriterija izbora i licenciranja ravnatelja.
• Nedovoljna stručna potpora radu nastavnika.
10
Osnovno i srednje obrazovanjeKorekcije
• Devetogodišnje obvezno obrazovanje: predškola + 8 godina osn. obrazovanja.
• Uvođenje otvorenog kurikuluma; modularizacija; individualizacija. Kreativni i tehnički sadržaji. Temeljita redukcija reprodukcijski orijentiranih sadržaja. Istraživački i problemski pristup.
• uvođenje državne mature u osnovne škole kao preduvjeta za ujednačavanje standarda kvalitete rada u osnovnim i srednjim školama te usmjeravanja učenika za nastavak školovanja u odgovarajućim srednjim školama
• daljnji razvoj sustava vanjskog vrednovanja i samovrednovanja kao polazišta za poduzimanje korektivnih mjera u odgojno-obrazovnom procesu
• Briga za djecu iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa i zaštita roditeljskog standarda: program
nabave/posudbe udžbenika; kontrola „novih izdanja”; redukcija opsega udžbenika (kroz kurikulum); orijentacija prema e-formatima.
• Uspostava razvojnih centara osnovnog i srednjeg obrazovanja (rasadnici dobrih praksi)
Sustavi stručne potpore za rad s djecom s teškoćama, s darovitim učenicima i dr. osjetljivim skupinama.
Provođenje programa stručnog osposobljavanja za nastavnike i upravljačko osoblje.
Suradnja s visokoškolskim ustanovama (studentska praksa, mentorsko praćenje i dr.)
Provedba inovativnih eksperimentalnih programa (e-škola i sl.)
Njegovanje eksperimentalne nastave i inovacijske kulture.
Uvođenje sustava profesionalnog usmjeravanja
• Program unapređenja školskoga sporta. Izrada dubinske snimke infrastrukturnih i kadrovskih potreba.
• Vrednovanje izannastavnog rada i dopunske nastave te mentorskog (individualiziranog) rada nastavnika.
• Zaštita nastavničkog standarda od daljnjeg urušavanja.
• Reguliranje sustava napredovanja nastavnika. Rješavanje pitanja nastavničkih i ravnateljskih licenci te razrada kriterija za izbor ravnatelja.
• Prilagodba strukovnog obrazovanja tržištu rada. Unapređenje stručne prakse. Mogućnost razlikovne godine za učenike trogodišnjih stručnih škola. Prilagodba sustava državne mature strukovnim profilima srednjoškolaca. Ponovno uvođenje završnog ispita u strukovne škole.
• Ulaganje u infrastrukturu i opremljenost škola.
11
Visoko obrazovanje
Nedovoljna inkluzivnost• Oblici financijske potpore na preddiplomskom i
diplomskom studiju nisu adekvatni za studente nižeg socioekonomskog statusa
• Upisna politika neprilagođena komparativnim prednostima kandidata sa strukovnim obrazovanjem te kandidata koji su maturirali prije uvođenja državne mature.
• Model meritornog financiranja studija nije dovoljno socijalno osjetljiv, što otežava studiranje kandidatima nižeg socioekonomskog statusa.
• Režim studija uz rad/izvanrednih studija neprilagođen realnim životnim uvjetima zaposlenih studenata.
• Manjak sustavne skrbi za potrebe studiranja osoba s teškoćama.
• Ne postoji odgovarajući sustav potpora/stipendija za doktorsko studiranje.
Pogreške/manjkavosti u implementaciji Bolonjskog procesa • ECTS bodovi ne reflektiraju stvarno opterećenje studenata.• Prvostupničke diplome ne osiguravaju kompetencije usklađene s
potrebama tržišta rada• Nedovoljna vertikalna/horizontalna/dijagonalna prohodnost sustava
uslijed zatvorene strukture studijskih programa• Neopravdana ograničenja pri prelasku sa stručnih studija na sveučilišne te
zatvorenost pristupa doktorskom studiranju diplomandima stručnih studija.
• Neujednačenost dodatka diplomi• Nedovoljna mobilnost• Manjak profesionalnog usmjeravanja
Slabosti programske ponude / izvedbe• Sustav birokratskih prepreka sputava razvoj interdisciplinarnih programa i
inovativnih programskih sadržaja.• Programska strategija nedovoljno orijentirana na potrebe tržišta rada• Ne postoji jedinstveni sustav kriterija ni postupak za utvrđivanje upisnih
kvota • Nedefiniranost mentorskih obaveza• Nedovoljno razvijena međunarodna dimenzija studijskih programa• Sustav vanjskog i unutarnjeg vrednovanja manjkav u pogledu nacionalnih
smjernica za praćenje kvalitete
Stanje
Akademsko osoblje i studentske organizacije• Poremećaji u vertikali nastavnih zvanja. Zatvorenost za
napredovanje.• Nedovoljna svrsishodnost djelovanja i nedovoljna
samostalnost studentskih organizacija12
Visoko obrazovanje
Uvećavanje inkluzivnosti• Uvesti oblike financijske potpore na preddiplomskom i
diplomskom studiju primjerene potrebama studenata nižeg socioekonomskog statusa
• Osigurati adekvatne uvjete pristupa studiranju za kandidate sa strukovnim obrazovanjem te za kandidate koji su maturirali prije uvođenja državne mature.
• Uvećati socijalnu osjetljivost meritornog financiranja studija za kandidate nižeg socioekonomskog statusa.
• Režim studija uz rad/izvanrednih studija prilagoditi realnim životnim uvjetima zaposlenih studenata te razviti sustav cjelovitog online studiranja
• Razvijati sustav skrbi za potrebe studiranja osoba s teškoćama.
• Uvesti odgovarajući sustav potpora/stipendija za doktorsko studiranje.
Revizija načina implementacije Bolonjskog procesa• Usklađivanje ECTS bodova sa stvarnim opterećenjem studenata.• Osiguravanje kompetencija primjerenih potrebama tržišta rada uz
prvostupničke diplome• Modularizacija studijskih programa usmjerena uvećanju
vertikalne/horizontalne/dijagonalne prohodnosti sustava • Reguliranje mogućnosti prelaska sa stručnih na sveučilišne studije te
omogućavanje pristupa doktorskom studiranju sa stečenih 300 ECTS bodova bez obzira na vrstu prethodnog studija
• Ujednačavanje dodatka diplomi• Uvećanje mobilnosti• Ugrađivanje sustava profesionalnog usmjeravanja u visokošl. institucije
Unapređivanje programske ponude / izvedbe• Uklanjanje prepreka razvoju interdisciplinarnih programa i inovativnih
programskih sadržaja.• Uvećati programsku orijentiranost potrebama tržišta rada• Razviti sustav kriterija / postupak za utvrđivanje upisnih kvota • Regulacija mentorskih obaveza• Poticanje međunarodne dimenzija studijskih programa• Sustav vanjskog i unutarnjeg vrednovanja dopuniti nacionalnim
smjernicama za praćenje kvalitete
Korekcije
Akademsko osoblje i studentske organizacije• Korigiranje poremećaja u vertikali nastavnih zvanja.
Regulirati uvjete napredovanja uvažavajući realne potrebe sustava i pravo akademskih djelatnika na razvoj.
• Regulirati djelovanje studentskih organizacija
13
Cjeloživotno obrazovanje
Stanje
• nizak interes za programe obrazovanja odraslih i cjeloživotnog obrazovanja
• pristup obrazovanju odraslih je otežan ranjivim društvenim skupinama
• nedovoljna iskorištenost potencijala visokog obrazovanja za cjeloživotno obrazovanje
• nedostatak ključnih kompetencija onemogućuje samousmjereno i informalnoučenje
• izostanak sustava priznavanja prethodnog učenja
• neučinkovit sustav profesionalnog usmjeravanja
Korekcije
• fleksibilizacija pristupa programima obrazovanja odraslih ranjivim skupinama s naglaskom na usvajanju ključnih kompetencija
• povezivanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih
• razvoj sustava priznavanja prethodnog učenja
• implementacija programa profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja u obrazovni sustav
14
Znanost, tehnologija, inovacije
Stanje• prekomjerno oslanjanje na financijske
instrumente Europe unije – manjak vlastitih ulaganja u kadrovsku obnovu i u istraživanja nedostatak posvećenosti politike usvojenom nacionalnom cilju uvećanja ulaganja u znanost do 2%
• neizdiferenciran odnos prema kategorijama 'kvaliteta', 'uspješnost' i 'produktivnost'
• previsok stupanj automatiziranosti/formaliziranostiocjenjivačkih procedura
• netransparentan sustav natjecanja (za radna mjesta, projekte, nagrade..) / imenovanja u upravljačka tijela
• reaktualizacija trenda starenja uslijed urušavanja novačkoga sustava; nemar prema dosadašnjim ulaganjima u ljudski kapital
• nedovoljna skrb o potrebi njegovanja kadrovske baze u punoj vertikali (izazivanje disproporcija)
• potreba unapređivanja praksi odgovornog mentoriranja
• nedostatna briga o izvornosti i etičkim normama uopće (propuštanje negativnih pojava kao što su auto/recikliranje, plagiranje, nerazrješavanje pitanja autorskih udjela u multiautorskimkonstelacijama i sl.)
• nepostojanje uređenog sustava izdavanja preporuka
• nepostojanje nacionalnog citatnog indeksa
• manjak potpore hrvatskim časopisima i znanstvenom izdavaštvu (potreba podizanja vidljivosti, internacionalizacije i sl.)
• manjak skrbi o nacionalno važnim disciplinama (unutar svih područja znanosti), osobito s obzirom na održivi razvoj
• zatvorenost prema znanstvenicima koji nisu integrirani u sustav
• nedovoljna povezanost s gospodarskim i poslovnim sektorom
• zapostavljenost inovatorske kulture
• podcijenjenost individualnog inovatorstva
• prijetnja novog administrativnog razgranavanja (uz implementaciju inovacijske politike) u uvjetima postojeće prekomjerne birokratiziranosti
• podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama
• prevelika centraliziranost
15
Znanost, tehnologija, inovacijeKorekcije• uvećati vlastita ulaganja u istraživačke
projekte
• jačati uključivanje sektora gospodarstva u istraživanje i razvoj kroz jačanje suradnje sa sveučilištima i istraživačkim institutima;
• razvijanje sustava izravnih novčanih poticaja tvrtkama za istraživanje i razvoj uz korištenje strukturnih fondova EU
• preispitati i uspostaviti kriterije vrednovanja znanstvenoga rada s obzirom na komponente‘ kvaliteta', 'uspješnost' i 'produktivnost'
• reafirmirati recenzentsku komponentu u svim ocjenjivačkim procedurama te razraditi recenzentske protokole diferencirane s obzirom na narav pojedinih postupaka
• sustav napredovanja dovesti u vezu s dugoročnim planiranjem te s potrebom njegovanja ravnoteže u punoj vertikali znanstvenih zvanja
• izraditi plan integracije uspješnog novačkog kadra
• razraditi mentorske dužnosti i obveze , kao i dužnosti i obveze mentoriranih kandidata
• uvećati brigu o izvornosti i etičkom postupanju u znanosti s posebnim obzirom na potrebe detektiranja i sankcioniranja plagijatorstva
• uspostaviti središnju bazu za izdavanje preporuka
• uspostaviti nacionalni citatni indeks
• osigurati potporu hrvatskim časopisima i drugim vidovima znanstvenoga publiciranja u smislu podizanja vidljivosti, internacionalizacije, potpore elektroničkom izdavaštvu i sl.
• uspostaviti listu nacionalno važnih disciplina (unutar svih područja znanosti), osobito s obzirom na održivi razvoj te osigurati uvjete za njihov razvoj
• uspostaviti modalitete suradnje sa znanstvenicima koji nisu integrirani u sustav
• razviti sustav poticanja individualnog inovatorstva
• spriječiti administrativno razgranavanja uz redukciju nepotrebnih administrativnih protokola
• uvećati transparentnost postupaka imenovanja u upravljačka tijela te natječajnih postupaka
• poticati angažman žena na rukovodećim pozicijama
• razraditi model funkcionalne decentralizacije sustava znanosti
16
Politika pametnog, održivog i uključivog rasta
• Analiza stanja (strukturna, funkcionalna, razvojna)
• Sučeljavanje ishoda analize zadaćama pametnog, održivog i uključivog rasta
• Identifikacija ključnih problema i potrebnih korekcija
• Dijagnostika
Pri
pre
ma
• Definiranje pametnog, održivog i uključivograsta iz perspektive uočenih potreba svrha
• Definiranje strateških ciljeva i prioriteta
• Kreiranje taktičkih alata implemetacijskiprogrami
Stra
tešk
o
pla
nir
anje
„stvaranje kvalitetnog, socijalno inkluzivnog, funkcionalnog, fleksibilnog i dinamičkog sustava kao trajnog generatora vrijednosti koje će doprinijeti održivom razvoju Hrvatske”
(1) Unapređenje kvalitete, funkcionalnosti i odgovornosti. (2) Podizanje standarda socijalne osjetljivosti(3) Razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala(4) Razvoj znanosti, tehnologije i inovacija u službi održivog razvoja(5) Dinamizacija i fleksibilizacija
(1) Implementacijski program SAPERAUDE: (2) Implementacijski program PLURALIS; (3) Implementacijski program ORION; (4) Implementacijski program NIKOLA TESLA; (5) Implementacijski program GALILEO
ulagačka zapostavljenost sustava kao cjeline; posvemašnja zapostavljenost pojedinih segmenata; neracionalno upravljanje ljudskim resursima; birokratska tromost; slaba prohodnost; zatvorenost prema inovativnim inicijativama; slaba povezanost s društvenim okruženjem i tržištem rada
dominacija reproduktivnih pristupa; birokratske prepreke razvojnim inicijativama; zatvorenost prema interdisciplinarnim područjima; visoka formaliziranost i shematiziranost u mjerenju kvalitete; nedosljednost u provođenju politike znanosti i obrazovanja
nedovoljna osjetljivost prema osobama nižega socioekonomskog statusa; nedovoljna prilagođenost osobama s teškoćama; neprilagođenost skupini darovitih; diskriminiranstivne prakse po generacijskim ključevima
pametan rast
održiv rast
uključiv rast
SVRHA
CILJEVI
TAKTIČKI ALATI
17
Strateški cilj 1: Unapređenje kvalitete, funkcionalnosti i odgovornosti
1.1.Produljenje obveznog obrazovanja na 9 godina uvođenjem obvezne predškole (nulti
razred)
1.2. Razvoj otvorenog kurikuluma u osnovnim i srednjim školama
1.3. Promoviranje i uspostava inovacijske kulture u osnovnim i srednjim školama
1.4. Unapređenje srednjeg strukovnog i visokog stručnog obrazovanja
1.5. Unapređenje školskoga sporta
1.6. Razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
1.7.Revizija načina implementacije Bolonjskog procesa s osobitim obzirom na osiguravanje
zaposlivih preddiplomskih kvalifikacija te na modularizaciju diplomskih studija
1.8. Osiguravanje pretpostavki za uspostavu sustava online studiranja
1.9.Internacionalizacija visokog obrazovanja u Hrvatskoj (združeni studiji, programi na stranim
jezicima i dr.)
1.10. Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih
1.11. Razvoj i unapređenje kvalitete i odgovornosti u obrazovanju i znanosti 18
Strateški cilj 2: Podizanje standarda socijalne osjetljivosti
1.1.
Prilagođavanje sustava potrebama osjetljivih skupina djece: djece iz obitelji nižeg
socioekonomskog statusa, djece s teškoćama i nadarene djece u predškolskom odgoju i
obrazovanju te osnovnom i srednjem školstvu
1.2.
Unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja kroz fleksibilizaciju pristupa
studiranju, uvećanje prohodnosti i stope završetka studija; razvoj sustava podrške
studentima
1.3. Uređivanje sustava studiranja uz rad i izvanrednog studiranja
1.4. Povećanje dostupnosti programa cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih
1.5. Formaliziranje i priznavanje kvalifikacija u okviru cjeloživotnog obrazovanja
19
Strateški cilj 3: Razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala
1.1.Uspostava mreže razvojnih centara predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog
obrazovanja
1.2.Reguliranje profesionalnog i društvenog statusa odgajatelja, nastavnika i upravljačkog
osoblja u predtercijarnom obrazovanju i obrazovanju odraslih
1.3. Unapređivanje sustava napredovanja u visokim obrazovnim i znanstvenim institucijama
1.4. Uspostava sustava potpora doktorskom studiranju
20
Strateški cilj 4: Razvoj znanosti, tehnologije i inovacija u službi održivog razvoja
1.1. Uspostava i razvoj nacionalnog citatnog indeksa
1.2. Internacionalizacija domaćeg znanstvenog izdavaštva
1.3. Uspostava središnjeg sustava za pohranjivanje i izdavanje preporuka (referalnog centra)
1.4. Definiranje liste znanstvenih disciplina od nacionalnog i razvojnog interesa
1.5. Ugrađivanje praksi aktivnog i odgovornog recenziranja u sve evaluacijske postupke
1.6. Razvoj inovacijski usmjerenih studijskih i drugih programa kroz sva znanstvena područja
1.7.. Uspostava sustava podrške individualnim inovatorima
21
Strateški cilj 5: Dinamizacija i fleksibilizacija
1.1. Implementacija profesionalnog usmjeravanja u obrazovni sustav
1.2. Međusektorska i unutarsektorska suradnja na infrastrukturnim projektima
1.3.Uvećanje mobilnosti studenata između veleučilišnog i sveučilišnog sustava na diplomskoj
razini te domaće međusveučilišne i međunarodne mobilnosti
1.4. Poticanje projektne i programske suradnje stručnjaka i znanstvenika izvan sustava
1.5..
Poticanje dvosmjerne suradnje između sustava obrazovanja i realnog sektora s naglaskom
na povezivanju obrazovanja i tržišta rada
22
Što su implementacijski programi?
• glavne pokretačke poluge politike obrazovanja i znanosti
• međupovezanost i sinergija: skupno usmjereni osnovnoj svrsi obrazovne i znanstvene politike
• uporište u strateškim prioritetima; grananje na potprioritete s pripadajućim podskupovima proaktivnokoncipiranih mjera i aktivnosti
• predviđa se angažman neiskorištenog potencijala osoba s visokim kvalifikacijama prisutnih na burzi rada: neprocjenjiv resurs motivacijske energije
• kratkoročni efekti: IP kao poprišta inicijalne akumulacije ljudskih resursa potrebnih za provedbu programiranih koraka sprečavanje odljeva/gubitka mozgova stvaranje radnih mjesta kroz realizaciju programa
• dugoročni efekti: usredotočenost na saniranje identificiranih slabosti / kompenziranje sistemskih manjkova / unapređivanje sustava
23
1. Unapređenje kvalitete, funkcionalnosti i odgovornosti
Implementacijski program SAPERAUDE
• latinska fraza sapere aude ('usuditi se znati') – nit vodilja i smisleno središte programa
• osigurava pretpostavke za provođenje dubinskih kvalitativnih promjena
• kvaliteta, funkcionalnost, odgovornost: glavne poluge inovacijski usmjerena pristupa.
• vertikalno (kroz sve obrazovne razine) i horizontalno interveniranje u sustav
• paketi mjera koje promiču dinamizaciju obrazovanja oplemenjenu inovacijskom kulturom i odgovornošću te potiču proces unapređivanja i internacionalizacije hrvatskog obrazovnog prostora
• 11 prioriteta te s njima povezanih mjera i aktivnosti24
1. Unapređenje kvalitete, funkcionalnosti i odgovornosti
Implementacijski program SAPERAUDEprimjer
Prioritet 1.1. Produljenje obveznog obrazovanja na 9 godina uvođenjem obvezne predškole
(nulti razred)
Mje
re i
akti
vnos
ti
Izrada cjelovitog kurikuluma predškole u smislu integracije pripremnog programa u strukturu cjelovitog vrtićkog programa po principu jednakih uvjeta za sve.
Javna rasprava i donošenje Nacionalnog kurikuluma obvezne preškole
Pravna regulacija obvezne predškole.
Dubinska snimka stanja i plan rješavanja infrastrukturnih i kadrovskih potreba s planom zapošljavanja i/ili kadrovske preraspodjele u skladu s Državnim pedagoškim standardom
Izrada financijske konstrukcije.
Gradnja/rekonstrukcija i opremanje objekata.
Izrada i donošenje plana implementacije po načelu postupnosti.
25
2. Podizanje standarda socijalne osjetljivosti
Implementacijski program PLURALIS
• program se rukovodi idejom pluralnosti, raznolikosti i inkluzivnosti kao društvenih vrijednosti koje se ugrađuju u temelje sustava obrazovanja i znanosti
• osiguravanje jednakih prava i mogućnosti za osjetljive društvene skupine; aktivno vođenje računa o realnome položaju svakoga pojedinca
• različiti vidovi organizirane potpore.
• ulog pozitivne energije kao dodana vrijednost razvojno orijentirane politike
• 4 prioriteta sa sustavima podupirućih mjera i aktivnosti.
26
2. Podizanje standarda socijalne osjetljivosti
Implementacijski program PLURALISprimjer
27
Prioritet 2.2. Unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja
Mje
re i
akti
vnos
ti
Uspostava diferenciranih socijalnih i meritornih kriterija (višestruki parametri) za
financijsku potporu ugroženim skupinama u visokom obrazovanju
Uklanjanje prepreka za pristup u visokoškolske programe socijalno osjetljivim
skupinama, učenicima koji su pohađali strukovne škole, polaznicima koji su
maturirali prije uvođenja državne mature, studentima s veleučilišnom
preddiplomskom kvalifikacijom koji žele upisati sveučilišne diplomske studije i dr.
Osiguravanje savjetodovne potpore za studente (psihološka, profesionalno
usmjeravanje i sl.)
Redefiniranje i unapređivanje uloge studentskih organizacija i studentskih
predstavnika kroz razvoj smjernica za rad studentskih predstavničkih tijela
Osiguranje provedbe načela socijalne dimenzije visokog obrazovanja kroz
programske ugovore
3. Razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala
Implementacijski program ORION
• razvijanje, usmjeravanje i regrutiranje profesionalnih ljudskih resursa
• sustavna briga o pravednoj i nepristranoj valorizaciji rada
• osiguravanje profesionalno poticajnih radnih uvjeta te razvojnih mogućnosti i mogućnosti napredovanja
• mjere osiguravanja visokih standarda i transparentnosti procedura kojima se ocjenjuju rad i uspjeh
• 5 prioriteta s odgovarajućim sustavima mjera
28
3. Razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala
Implementacijski program ORIONprimjer
Prioritet 3.1. Uspostava mreže razvojnih centara predškolskog, osnovnoškolskog i
srednjoškolskog obrazovanja
Mje
re i
akti
vno
sti Definiranje kriterija (standardi kvalitete i inovacijski standardi) za ostvarivanje statusa razvojnoga centra
Donošenje prostornih standarda i standarda tehnološke i kadrovske opremljenosti razvojnih centara
Definiranje obaveza i opterećenja djelatnika u razvojnim centrima
Razrada sustava poticajnih mjera za dosezanje statusa razvojnoga centra
Pravno reguliranje statusa razvojnih centara
Razrada i implementacija plana diseminacije dobrih praksi
29
4. Razvoj znanosti, tehnologije i inovacija u službi održivog razvoja
Implementacijski program NIKOLA TESLA
• usredotočenost na kvalitetu znanstvenoga rada u užem smislu: poticanje, njegovanje i vrednovanje izvornosti
• znanje u funkciji stvaranja novoga znanja te materijalnih i konceptualnih vrijednosti
• znanje u funkciji gospodarstvene i šire društvene koristi
• program djeluje unutar kao i s onu stranu institucionalnih granica, potičući kvalitetnu i plodonosnu interakciju svih nosioca visokih znanstvenih kompetencija.
• 7 prioriteta koje prate odgovarajuće mjere i aktivnosti
30
4. Razvoj znanosti, tehnologije i inovacija u službi održivog razvoja
Implementacijski program NIKOLA TESLAprimjer
Prioritet 4.7 Uspostava sustava podrške individualnim inovatorima
Mje
re i
akti
vno
sti
U suradnji s inovatorskim udrugama, predložiti uvođenje statusa samostalnog inovatora kao zanimanja od javnog interesa te razraditi kriterije za ostvarenje prava na taj status
Sudjelovati u pravnom reguliranja statusa samostalnog inovatora
U suradnji s drugim nadležnim tijelima, razviti sustav poticaja za inovatore po prijavljenom i priznatom patentu.
U suradnji s drugim nadležnim tijelima razviti i implementirati javni registar inovatora radi facilitiranja kontakta i suradnje sa sektorom gospodarstva i poduzetništva.
U suradnji s drugim nadležnim tijelima incirati osnivanje fonda za dodjelu godišnje nagrade „Nikola Tesla“ za izuzetno inovacijsko postignuće.
Prioritet 4.6. Razvoj inovacijski usmjerenih studijskih i drugih programa kroz sva znanstvena područjaM
jere
i ak
tivn
ost
i
Prilagodba postupaka inicijalne akreditacije uz uvođenje inovacijski usmjerenih interdisciplinarnih studijskih i drugih
programa te programa u funkciji održivog razvoja.
Reguliranje priznavanja prijavljenih studentskih patenata kao ECTS bodova unutar preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studiranja te mentorskoga udjela u inovatorskim ishodima nastave pri definiranju uvjeta za izbore u nastavne zvanja
Razrada kriterija te sustava poticajnih mjera za razvoj inovacijski usmjerenih interdisciplinarnih studijski i drugih programa te programa u funkciji održivog razvoja.
Identifikacija potreba za rijetkim interdisciplinarnim stručnjacima uz razradu programa njihova zapošljavanja/integriranja u sustav
31
5. Dinamizacija i fleksibilizacija
Implementacijski program GALILEO
• program potiče otvorenu i slobodnu interakciju između obrazovanja, znanosti i društva s ciljem razmjene ideja i njihove što šire implementacije
• teži se boljoj vertikalnoj, horizantalnoj i dijagonalnoj prohodnosti kroz sustave učenja, studiranja, podučavanja i istraživanja
• uvećanje pokretljivosti unutar sustava i među različitim sustavima• združivanja resursa i stvaralačkih napora• krajnji cilj: kreiranje pozitivnoga impetusa koji će potaknuti oživljavanje
umrtvljenih gospodarskih procesa i društveno zapostavljenih vrijednosti te pridonijeti svladavanju aktualne gospodarske i vrijednosne krize, s učinkom pokretanja zdrave cirkularne ekonomije i ozdravljenja društvenih odnosa
• 5 prioriteta s pratećim mjerama i aktivnostima
32
5. Dinamizacija i fleksibilizacija
Implementacijski program GALILEOprimjer
Prioritet 5.1. Implementacija profesionalnog usmjeravanja u obrazovni sustav
Mje
re i
akti
vno
sti
Izrada i implementacija plana profesionalnog usmjeravanja učenika/ica završnih razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole
Izrada i implementaciju plana profesionalnog savjetovanja studenata/ca na visokim učilištima
Pokretanje projekata za pripremu visokih učilišta na program profesionalnog savjetovanja u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Ministarstvom rada i mirovinskog sustava
Izrada dugoročnog plana implementacije profesionalnog usmjeravanja/savjetovanja
33
Hvala na pažnji!
34
top related