obnovljivi izvori energije predavanje 20
Post on 07-Jul-2015
3.257 Views
Preview:
TRANSCRIPT
1
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
OIE-20 Energija iz okoline
2
Energija iz okoline
Pod pojmom energija iz okoline obuhvaćene su sve mogućnosti dobijanja energije: električne toplotne mehaničkog rada
iz neposredne fizičke okoline tla vode vazduha
3
Toplota iz tla, vode i vazduha
Toplota iz zemlje bez obzira da li se radi o plitkim podzemnim vodama geotermalnim vodama iz dubine
posledica su procesa u unutrašnjosti zemlje manjim delom dozračene Sunčeve energije Toplota iz vode (vodotokovi, mora, jezera) i
vazduha posledica je isključivo zagrevanja Sunčevom energijom
4
Korišćenje energije iz okoline
Sistemi za iskorišćenje energije iz okoline načelno se mogu podeliti u dve grupe:
sistemi koji direktno koriste tople medijume (geotermalnu energiju) iz dubine zemlje
toplotne pumpe u kojima se toplota iz neposredne okoline (tla, vode, vazduha) uz dodatnu energiju i prikladan medijum dovodi na viši temperaturni nivo
5
Geotermalna energija
Geotermalna energija u užem smislu obuhvata samo onaj deo energije iz dubine Zemlje koji u obliku vrućeg ili toplog geotermalnog medijuma vode pare
dolazi do površine zemlje i podesan je za upotrebu u izvornom obliku (kupanje, lečenje) ili za pretvaranje u druge oblike (el.energiju, toplotu)
6
Geotermalna energija Posledica je raznih procesa
koji se dešavaju u dubini zemlje (raspadanje izotopa i sl.) gde temperature iznose više od 4000oC
Promena temperature sa dubinom slojeva naziva se geotermalni gradijent u Evropi prosečno iznosi
0.03oC/m Do dubine 30m temperatura
površine zavisi i od Sunčevog zračenja i tu je skoro konstantna (sl.1)
7
Geotermalni izvori
Geotermalni izvori su izvori geotermalnih voda iz podzemnih ležišta mogu biti
bez dovoda vode sa površine ili sa prirodnim ili veštačkim dovodom vode s površine koja
tada prolazi kroz podzemna ležišta (sl.2) Mogu se podeliti
prema stepenu istraženosti (potvrđenosti ležišta) prema vrsti ležišta prema temperaturi i medijumu (topla, vrela voda ili para)
8
Geotermalni izvori
Prema istraženosti ležišta, poznavanju hemijskog sastava i fizičkih osobina medijuma (vode ili pare) izvori se dele:
utvrđene bilansne (koji se mogu ispaltivo koristiti) izvanbilansne
potencijalne
9
Geotermalni izvori
Prema vrsti geotermalnih ležišta dele se prema: napajanju, načinu ulaska i izlaza medijuma
s prirodnim ulaskom (napajanjem) i izlaskom: vrelom ili izvorskom vodom (sl.3)
s prirodnim ulaskom i veštačkim izlaskom vode (bušotina)- sl.4
sa veštačkim ulaskom i izlaskom vode (bušotine)
10
Geotermalni izvori
Izvori tople ili vruće vode (gejziri) su najčešći način izlaska vode iz zemlje
potiču od vruće vode ili pare zarobljene u poroznim stenama na manjim ili srednjim dubinama (od 100 do 4500m)
medijum je većim delom u tečnoj fazi kada je temp. oko 170oC izlazi para Izvori suve vodene pare su retki
11
Geotermalni izvori
Prema temperaturi medijuma (voda ili para ili njihova smeša) izvori mogu biti:
niskotemperaturni tgmax=90-150oC
srednjetemperaturni t=90-225oC visokotemperaturni tgmax=150-225oC
12
Primena geotermalne energije
Toplotne pumpe, 12.0%
Ostala primena, 3.0%
Grejanje, 33.0%
Zagrevanje bazena, 15.0%
Staklenici susare, 13.0%
Ribarstvo, 13.0%
Industrija, 10.0%
Klimatizacija, 0.5%Topljenje snega,
0.5%
13
Fizičke osnove
Geotermalni gradijent je jedna od osnovnih veličina prema kojoj se procenjuje potencijal geotermalnog izvora, a jednak je promeni temperature sa dubinom:
G=dt/dz=(tb-tsr)/H G(oC/m)-geotermalni gradijent t(oC)-temperatura sloja zemlje Z(m)-dubina od površine Tb(oC)-temperatura medijuma na površini Tsr(oC)-srednja temperatura tla H(m)-dubina bušotine
14
Toplotni protok
Toplotni protok od sloja u kome se nalazi topli ili vrući medijum (ležišta) do površine zemlje iznosi
Q=kG (W/m2) k=0.142ρ2.86=0.84v0.6 (W/mK) koeficijent toplotne
provodnosti ρ(g/cm3) gustina stena v=0.05ρ4.8 - seizmička brzina (km/s) U hladnijim predelima 80mW/m2 - 10mW/m2
15
Pretvaranje geotermalne energije u druge oblike
Može se koristiti na dva osnovna načina Indirektno, pretvaranjem najpre u kinetičku energiju
okretanja lopatica parne turbine - el. Energija Direktno, kao toplotna energija
Način primene najviše zavisi od temperaturnog nivoa -
viši za indirektno, niži za direktno Slike 5 i 6
16
Indirektna primena
Rad geotermalnih elektrana se temelji na pretvaranju latentne toplote geotermalnog medijuma (pare ili vrele vode) u kinetičku energiju okretanja turbine a zatim u električnu energiju
Ukupni stepen korisnosti do 250oC GTE ne prelazi 15%
Granična vrednost isplativosti 135MW za paru i 55MW za vrelu vodu
17
Geotermalne elektrane
Pojavljuju se u 5 osnovnih izvođenja Sa otvorenim procesom (sl.7) Sa zatvorenim jednostepenim i dvostepenim
procesom (sl.8) Sa binarnim procesom (sl.9) Sa Stilingovim procesom
18
Direktna primena geotermalne energije
To je najjednostavnija primena geotermalne energije - bez pretvaranja u druge oblike a zavisi od temperature medijuma na izvoru:
Grejanje (stanova, kuća, naselja) Poljoprivreda (staklenici, zemljište, gajenje riba) Turizam i zdravstvo Industrija i saobraćaj
19
Geotermalni toplotni sistem
Čine ga osnovni delovi Bušotina ili izvor kroz koji medijum dolazi na
površinu, odnosno vraća Sistem pripreme grejnog medijuma (degazator,
odvajač nečistoće) izmenjivači toplote i oprema Razvod grejnog medijuma - cevovodi, armatura,
akumulatori, pumpe, sekundarni izmenjivači toplote
Sl.10
20
Grejanje staklenika
Zimi i noću je nedovoljna dozračena količina toplote
Izrada sistema grejanja staklenika zavisi od: Vrste biljaka Uloge sistema grejanja (dogrevanje ili potpuno
grejanje) Vrste izvora (prirodan ili veštački-bušotina) Direktno t do 40oC i indirektno
21
Grejanje staklenika
Za zagrevanje tla Za zagrevanje tla i vazduha Za zagrevanje vazduha prirodnom ili prinudnom
konvekcijom Za zagrevanje površine tla Kombinovano sl.11
22
Sliku treba razvuci,
Na slici se nalaze:
Osnovni sistemi za grejanje prostora geotermalnom energijom
top related