makroekonomske analize i trendovi · bih makedonija bugarska crna gora hrvatska rumunija srbija ......
Post on 12-Jan-2020
10 Views
Preview:
TRANSCRIPT
MAKROEKONOMSKE
ANALIZE I TRENDOVI
Broj 195, januar 2011.
Beograd, 8. februar 2011.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
Makroekonomski pregled
• Industrijska proizvodnja je ušla u 2011. godinu sa opadajućom
tendencijom.
• Blagi porast u decembru, ali po osnovu incidentnih povećanja
prehrambene i naftne industrije.
• Fizički obim industrijske proizvodnje u 2010. premašio je obim iz
prethodne godine za svega 2,9%.
• Prerađivačka industrija u poslednjem kvartalu:
-1,2% u odnosu na poslednji kvartal 2009. i
-2,6% u odnosu na treći kvartal u 2010.
• Za dve godine (dec.2010/dec.2008) formalna zaposlenost je
smanjena za 220.000 lica, a formalna i neformalna
(okt.2010/okt.2008) za 423.000 lica.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
Kvartalne promene industrijske proizvodnje
(u % u odnosu na prethodni kvartal, desezonirano)
-8,0
-6,0
-4,0
-2,0
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
Q1.0
7
Q2.0
7
Q3.0
7
Q4.0
7
Q1.0
8
Q2.0
8
Q1.0
8
Q2.0
8
Q1.0
9
Q2.0
9
Q3.0
9
Q4.0
9
Q1.1
0
Q2.1
0
Q3.1
0
Q4.1
0
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
• Dinamična spoljnotrgovinska razmena – brzi rast uvoza (1203 mil. evra) i izuzetno povećanje i rekordna vrednost izvoza (726 mil. evra).
• U 2010. godini uvoz 12,6 mlrd. evra (rast za 9,7%), izvoz 7,4 mlrd. evra (rast za 24%), deficit iznosi 5,3 mlrd evra (pad za 5,7).
• Izvoz raste zahvaljujući tradicionalnim (osnovni i obojeni metali, žitarice), ali i novim proizvodima (elektronika).
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije 2001–2010.
(u milionima evra, bez razmene sa Crnom Gorom)
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500
jan
.01
jul.0
1
jan
.02
jul.0
2
jan
.03
jul.0
3
jan
.04
jul.0
4
jan
.05
jul.0
5
jan
.06
jul.0
6
jan
.07
jul.0
7
jan
.08
jul.0
8
jan
.09
jul.0
9
jan
.10
jul.1
0
Izvoz, originalna serija
Izvoz, desezonirana serija
Izvoz, trend-ciklus
Uvoz, originalna serija
Uvoz, desezonirana serija
Uvoz, trend-ciklus
Deficit, originalna serija
Deficit, desezoniranaserijaDeficit, trend-ciklus
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
• Godina je završena sa dvocifrenom stopom inflacije
(10,3%).
• Deprecijacija dinara smirena u decembru i januaru, a
cene rastu nezavisno od tržišnih uslova: povećavanjem
kontrolisanih cena, cena prehrambenih proizvoda i
povećavanjem akciza.
• Cene hrane su pogurale inflaciju: hrana poskupela za
11% i objašnjava 35% godišnje inflacije.
• Promet realno blago raste u decembru (u odnosu na
novembar i decembar 2009): deo sredstava sa zelene
pijace sada se vraća u trgovinu (?), što je podstaknuto i
kreditiranjem kupaca putem čekova.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
Opšti nivo cena i cene hrane u Srbiji 2010. godine
(međugodišnji indeksi)
94
100
106
112
118
124
96
100
104
108
112
116
01,1
0
02,1
0
03,1
0
04,1
0
05,1
0
06,1
0
07,1
0
08,1
0
09,1
0
10,1
0
11,1
0
12,1
0
Cene polj. proizv. (desna skala) Opšti nivo cena
Sve cene hrane Cene ind. prehrambenih proizv.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
Masa neto zarada 2005-2010, realno
(prosek 2009=100)
80
85
90
95
100
105
110
115
120
125
jan.0
5
ap
r.05
jul.05
okt.0
5
jan.0
6
ap
r.06
jul.06
okt.0
6
jan.0
7
ap
r.07
jul.07
okt.0
7
jan.0
8
ap
r.08
jul.08
okt.0
8
jan.0
9
ap
r.09
jul.09
okt.0
9
jan.1
0
ap
r.10
jul.10
okt.1
0
originalna serija
desezonirana serija
trend-ciklus
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
Anketa i prognoze
• Rast indikatora poslovne klime usled boljih tromesečnih očekivanja
• Ipak, i dalje negativne ocene o trenutnom položaju kompanija.
• Inflacija najveći problem
– čak 82,1% firmi izjasnilo se da očekuje rast cena svojih inputa u naredna tri meseca (u decembru 76,8%), uz 45,8% firmi koje očekuju rast cena svojih gotovih proizvoda u istom periodu (u decembru 38%).
• Nelikvidnost i niska tražnja
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
• Prognoze:
– industrijska proizvodnja u prvom kvartalu 2011. godine beležiće
blagi rast od 2% u odnosu na prvi kvartal 2010
– potrošačke cene za prva tri meseca u 2011. godini, u odnosu na
decembar 2010, porašće za 4,5%
– promet robe u trgovini na malo u tekućim cenama u prvom
kvartalu 2011. godine u odnosu na prvi kvartal 2010. beležiće
rast za oko 10%
– izvoz robe u prvom kvartalu 2011. u odnosu na prvi kvartal 2010.
beležiće rast za oko 7%, a uvoz robe za oko 5%.
– relativna stabilnost kursa je verovatnija od eventualne
aprecijacije/deprecijacije dinara.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
Analize
• Problemi u merenju efekata SSP i CEFTA sporazuma (Miroslav Zdravković)
– Pad uvoza posledica krize
– Snižavanje carinskih stopa podudarilo se sa snižavanjem uvoznih cena
– Uticaj cena energenata na promene udela u uvozu
– Metodološki problemi naše statistike uvoza
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
• Akcizni akcident (Ivan Nikolić)
– Dva problema: podstiču se ekološki štetni proizvodi i
indicije da je prekršen SSP
– Dvojne akcize postoje i u EU, ali ne kao kod nas.
– Uvoz derivata nije direktno ograničen, ali
protekcionističke namere su jasne.
– Nove članice EU obično fazno povećavaju akcize do
nivoa EU, ali nama to neće biti problem, pošto su
akcize već izuzetno visoke.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
Cena i akciza goriva evro premijum
(u evrima, na dan 1.2.2011)
0,47
1,26
1,00
1,05
1,10
1,15
1,20
1,25
1,30
1,35
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
BiH Makedonija Bugarska Crna Gora Hrvatska Rumunija Srbija
Akciza Cena u maloprodaji (d.skala)
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
• Relativne cene hrane u Srbiji i u Evropskoj uniji
(Gordana Vukotić-Cotič)
– U Srbiji najveće učešće hrane u potrošnji (manji
dohodak, veće učešće hrane)
– Relativne cene hrane su pogoršane, ali ima i
ugroženijih zemalja.
– Odstupanje od nivoa cena je najveće u Srbiji.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
TEMA MESECA
OSNOVNI ELEMENTI REFORME JAVNOG SEKTORA (Stojan Stamenković, Miladin Kovačević i Mahmud Bušatlija)
• Potrebna celovita reforma:
1. javne uprave,
2. javnih finansija,
3. javnih državnih i komunalnih preduzeća,
4. javnih i socijalnih fondova obaveznog socijalnog, zdravstvenog i
penzijsko-invalidskog osiguranja i
5. upravljanja državnom i javnom imovinom, a posebno upravljanja
gradskim i građevinskim zemljištem.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
• Preduslovi za reformu:
– korporativizacija i privatizacija javnih državnih i
komunalnih preduzeća,
– reforma upravljanja gradskim i građevinskim
zemljištem,
– potrebno je unaprediti upravljanje državnom
imovinom.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
Aktuelnosti u ekonomskoj politici
• Da li se može očekivati novi talas aprecijacije dinara?
– Devizne rezerve NBS opadale su zaključno sa
novembrom, da bi devizno zaduživanje države u
decembru povećalo devizne rezerve. Najavljeno je i
novo zaduživanje te prodaja Telekoma.
– Prvi faktor aprecijacije: Deo deviznih sredstava koje je
NBS prodala bankama vratio se, putem kredita tih
banaka, na račun države, odnosno na stok deviznih
rezervi NBS.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
– Drugi faktor aprecijacije: Kamatne stope na nerizične
plasmane u Srbiji (trezorske zapise i repo) relativno
su visoke, što je izazvalo priliv deviznih sredstava na
međubankarsko devizno tržište.
– Treći faktor aprecijacije: novi način obračuna
obaveznih rezervi oslobađa deo deviznog depozitnog
potencijala banaka, koji će se verovatno delimično
konvertovati u dinare.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
• Opravdanost rebalansa budžeta za 2010. u kontekstu
izvršenja budžeta u 2010. i planiranja budžeta za 2011.
godinu
– Zašto je rebalansom planiran preveliki deficit?
• Deficit budžeta bio je manji od planiranog rebalansom
(107,7 naspram 120 mlrd. dinara).
– Prvo, prema fiskalnim pravilima, deficit u prethodnoj
godini opredeljuje veličinu deficita u ovoj godini.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
– Prema tome, rebalansom i naduvanim deficitom za
prošlu godinu ostavljen je prostor za veći deficit u ovoj
godini.
• Sa deficitom u 2010. godini od 4,8% u 2011. se stvara
prostor od 4,0% BDP-a, dok bi se sa deficitom od 4%
BDP-a u 2010. deficit u 2011 morao spustiti na 3,5%
BDP-a.
– Drugo logično opravdanje rebalansa je na strani
izvesnijeg (sigurnijeg) finansiranja budžeta u 2011.
• Stvoren je veća sigurnost finansiranja (u smislu manjeg
direktnog zaduživanja kod banaka) u slučaju da aukcije
trezorskih zapisa, kao osnovni izvor finansiranja
budžeta, zakažu u 2011.
Ekonomski institut – Makroekonomske analize i trendovi I broj 195 I januar 2011.
• Osvrt na štrajk prosvetnih radnika – U budžetu za ovu godinu već su izdvojena sredstva po osnovu
odmrzavanja plata u javnom sektoru i penzija. Nova povećanja bi verovatno značila narušavanje fiskalnih ciljeva i pravila.
– Već na početku godine rebalans budžeta postaje moguć, ali ne i zahtevi budžetskih korisnika.
– Tendencija širenja na druge delove javnog sektora.
– Kao da se najavljuje realizacija opasnosti na koju smo upozorili – da proinvesticioni razvojni scenario u predizbornom periodu bude zamenjen prosocijalnim scenarijem. On bi se kasnije prometnuo u stabilizacioni scenario sa višegodišnjom privrednom stagnacijom kao posledicom.
top related