kolegij: «menadžment posebnog programa» · • 30.11. 2012. 9., tematska jedinica, «mjerenje i...

Sveučilište u Rijeci

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

Kolegij: «Menadžment posebnog programa»

Nastavnik: prof.dr.sc. Zdenko Cerović

Asistentica: Ivana Ivančić, mag.oec.

:

«Menadžment posebnog programa»

• ECTS bodovi: 5,0

• Kod predmeta: DSO 5903

• Vrsta: Obavezni smjera

• Smjer: Menadžment događaja i slobodnog vremena

• Semestar i godina: 9 semestar (zimski), godina V

• Broj sati: predavanja 30 sati

vježbe 15 sati

seminari 15 sati

Literatura:

a) obavezna:

1. dr.sc. Z. Cerović, «Hotelski menadžment», FTHM Opatija 2003. poglavlja: 3., 10., 11., 26. i 27.

Van Der Wagen, L. i Carlos, B. R., «Event Management – Upravljanje događajima «, Mate d.o.o., Zagreb, 2008.

b) dopunska:

1. dr.sc. M. Bartolucci, «Sport u turizmu» KF Zagreb, Zagreb 2004.

2, dr.sc. Z. Cerović, «Animacija u turizmu», FTHM Opatija 2008

3. dr.sc. B. Grbac i dr.sc. M. Meler, “Metrika marketinga”, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka 2010.

4. dr.sc. I. Brajdić, «Modeli odlučivanja», Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija 1998.

Studentima dati dodatna znanja, vještine i kompetencije iz funkcija i aktivnosti menadžmenta posebnih programa kojima se povećava kvaliteta turističke ponude i povećava turistička potrošnja. Želi se da studenti prošire znanja iz oblasti posebnih programa turističke ponude i modela odlučivanja, koji imaju za cilj povećanje turističke potrošnje zasnovane na općem doživljaju i ispunjenju motiva glede kojih je turista i odabrao neki program ili destinaciju. Menadžment posebnih programa je oblik integriranih znanja iz oblasti turističke ponude kojom se želi postići potpuno zadovoljenje turista sa odabranom destinacijom ili objektom u sa strategijom povećanja turističke potrošnje.

Plan rada: Nastava: svaki petak 11,00 – 14.00, Hotel Bellvedere

Obaveza studenta:

• Pohađanje nastave, obavezno svih 13 predavanja

• Seminarski rad

• Prezentacija rada

• Izrada Case study-a (primjer iz prakse)

Kontrola znanja, vještina i kompetencija:

dva (2) kolokvija ( 48 boda)

Napisati: Seminarski rad i prezentacija (do 4boda izrada, do 6 boda prezentacija)

Case study-a (primjer iz prakse), do 6 boda

Ostali zadaci

Moguća izrada Diplomskog rada

Plan rada:

• 05.10.2012. 1. tematska jedinica, “Promjene i trendovi turističke ponude i potražnje”, - upoznavanje

• 12.10.2012. 2. tematska jedinica, «Određenje i obilježja posebnih programa u turističkoj i ugostiteljskoj ponudi»

• 19.10.2012. 3. tematska jedinica «Programiranje posebnih programa u turističkoj i ugostiteljskoj ponudi»

• 26.10.2012. 4. tematska jedinica «Posebni programi i čimbenici povećanja turističke potrošnje»

• 02.11. 2012. 5. tematska jedinica «Zdravstveni programi u turističkoj ponudi”

• 09.11. 2012. 6. tematska jedinica «Sportsko-rekreativni posebni programi»,

• 16.11. 2012. 7. tematska jedinica “Posebni programi kulture”

• 23.11. 2012. 8. tematska jedinica “Menadžerske i poduzetničke funkcije posebnih programa”

• KOLOKVIJ I 23.11. 2012. Opatija , 29.11. 2012. Zabok

• 30.11. 2012. 9., tematska jedinica, «Mjerenje i određivanje ekonomskih učinaka posebnih programa u ugostiteljskoj i turističkoj ponudi»,

• 07.12. 2012. 10., tematska jedinica «Menadžersko odlučivanje u ponudi posebnih programa»

• 14.12. 2012., 11. Tematska jedinica, “Kadrovski resursi i tražene osobine menadžera za izvođenje posebnih programa”,

• 11. 01.2013. 12. tematska jedinica, “Marketing menadžment posebnih događaja u turističkoj destinaciji"

• 18.01.2013. 13. tematska jedinica, “Kontrola učinkovitosti posebnih programa”.

• KOLOKVIJ II, 18.01. 2013. Opatija, 20.12.2012. Zabok

• Domaća zadaća po temama i slučajevima iz prakse (case study,) za sve studente, nakon

predavanja u vrijeme seminara moguća predaja i kontrola

1. Promjene turističke ponude i potražnje 05. listopada 2012. 1. tematska jedinica

• Turistička destinacija i turistička ponuda i potražnja

Činjenica je da turist traži destinaciju koja nudi promjenu, novi doživljaj, događaje. U strukturi kompleksne ugostiteljske usluge mijenjaju se ponderi značajnosti pojedinih elemenata koji tu uslugu čine. Turistička destinacija postaje dio turističke ponude i funkcionala cjelina turističke ponude nekog turisitičkog mjesta ili šireg prostornog kruga, pa čak i neke zemlje ili regije. Obilježja turističke destinacije čine obilježja turističke ponude i obratno.

U općim uvjetima života i rada ljudi, javljaju se opći uvjeti razvoja novih trendova i oblika turističke potražnje. Oblici promjena na turističkom tržištu, javljaju se u više oblika, ali se mogu sažeti u sljedećim osnovnim oblicima: • Promjene u potrebama života i posljedica života i rada potencijalnih turista veže se uz činjenicu da će i dalje rasti opći standard ljudi u tehnološki razvijenijim zemljama, ali i u zemljama Nove Europe kao i u drugim zemljama koje ulažu u razvoj tehnologija i znanja. • ljudi sve duže i duže žive te se javlja sve više ljudi takozvane treće dobi koja postaje sve dominantnija starosna struktura turističke potražnje

• Sve brži razvoj i sve veća razina otuđenosti ljudi traže odgovor na brzi ritam života i rada, raste potražnja za posebno traženim oblicima prirode sa naglašeno čistim i nedirnutim krajobrazima i prirodom koja se barem tako doživljava, čista okolina i osjećaj da se doživljava čista i nedirnuta priroda postaje osnovni motiv potražnje.

• Sigurnost u svim oblicima i područjima postaje osnovni motiv putovanja, sigurnost postaje jedan o osnovnih oblika potražnje …..

• Snažni razvoj medija kao i novih komunikacijskih tehnologija ….

• Sve brži razvoj znanosti i tehnologija te rastući razmak u stilu života i rada kao posljedice povijesnih činitelja razvoja europskih naroda i civilizacija koje su doživjele posebne traume u posljednjih pedeset godina ( drugi svjetski rat, podjela svijeta na istok i zapad, razvoj u dva političko ekonomska sustava, pad Berlinskog zida, emigracija, preseljenje ljudi, siromaštvo, pojava Nove Europe, itd, …..

Opće okolnosti razvoja mega trendova turističke potražnje

Opći trendovi razvoja turističke potražnje vezane su za opći

pristup razvoja turističke infrastrukture i procesom očuvanja prirode i čovjekove okoline:

• opći svjetski trend standardizacije i sve masovnija pojava branding ponude

• predviđa se da će Europa biti za dvadeset godina ujedinjena od Atlantika do Karpata i činiti potencijal od 500.000.000.,…..

• u nastupajućih dvadeset godina, očekuje se daljnji proces koncentracije kapitala i opću vladavinu multinacionalnih kompanija u svim gospodarskim granama

• brzi razvoj tehnologije smještaja i prehrane, stalno raste standard smještaja tj. kvaliteta smještaja, …

• novi oblici prehrane,….

• opći rast masovne primjene novih tehnologija koje će mijenjati način života…..

• ponovni povratak masovnog prihvata željeznice …

• individualni prijevoz tj automobil doživjeti će promjene …

Osnovna obilježja promjena turističke potražnje

Pogled u budućnost koja se može i mora predvidjeti kakvi će biti turistički trendovi u potražnji potrebno je naglasiti da se očekuje od 2010. do 2025 godine da će broj turista rasti nešto sporije po godišnje stopi od 2,5 % ( prema predviđanjima WTO- World trave organisation), što je rezultat svjetske recesije. Period između 1985. do 2008 godine, stopa rasta iznosila je 2,9 %, i to se smatra dobrim porastom. U periodu (2010 -2025) predviđa se brži rast broja dolazaka turista po stopi od 2,9 %, tj. od 372 milijuna dolazaka turista u 2010 godini, broj će u 2025. porasti na 476 milijuna turista, ali će sporije rasti broj turističkih noćenja u odnosu na ukupan broj turističkih putovanja WTO, «Globaltourismforecasts to the year 2009. and beyond, WTO madrid, madrid 2009.»,..:

Mogu se iznijeti sljedeća osnovna obilježja u Svijetu, a posebno Europi i Hrvatskoj na temelju relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka i trendova:

opći trend putovanja, ogleda se u stalnosti broja putnika za destinacije na Mediteranu, …

ukupni hrvatski turistički image i ponuda su u posljednjih petnaest godina bili obilježeni posebnim uvjetima koja nisu imala naša konkurentska tržišta, brzi rast zbog zaostajanja u vrijem Domovinskog rata, privatizacija, restrukturiranje…

DOŽIVLJAJ, kao rezultat događanja postaje centralno pitanje u turističkoj ponudi, u svijetu ali i kod nas

motivi putovanja također će mijenjati svoje oblike i raspored interesa za putovanje,…

• duljina putovanja do sada je u prosjeku iznosila kod europskih turista od 4 do 7 noćenja sa 35 % učešća, dužina putovanja od 12 do 15 dana činila je grupa europskih turista sa 22 %, a tendencija je smanjenja...

• Oblici organiziranog putovanja u europskim turističkim putovanjima više od 76% je unaprijed organizirano tj organizirano je putem raznih oblika posrednika, od toga broja 33 % kupuje organizirane i oblikovane turističke paket

aranžmane, ostali koriste druge oblike posredničkih usluga,..

Megatrendovi turističke potražnje

Megatrendovi turističkih obilježja u svijetu i Europi, mogu se sažeti u sljedeće

točke:

1. Gotovo dva desetljeća koje su jednim dijelom bile za hrvatsko turističko gospodarstvo posebne i turbulentne, važno je napomenuti da je ipak u posljednjih deset godina zabilježena stopa rasta po prosječnoj stopi od 4,3 % na godinu, a prihod od turizma čak je rastao po stopi od 8,1 %. U svjetskim prilikama turistički promet bio je obilježen lokalnim ratovima (Domovinski rat, ratovi u zemljama bivše Jugoslavije, Perzijski rat, Rat u Iraku, krize u Istočnoj Aziji, stalna kriza na Bliskom istoku), pojavama terorizma: napad na New York, Bally, Madrid, itd), ali ipak broj putovanja se nije smanjio na svjetskoj razini dapače bilježi stalni rast od 2,7 % godišnje te tako turizam postaje vodeća gospodarska grana čitavog svijeta, a posebno mnogih zemalja i makro destinacija

2. Europska kretanja turističkog prometa imaju obilježje da čine 60 % svih svjetskih

putovanja. Prema predviđanjima WTO europski turistički promet imati će isti udio i u narednih dvadest godina, a predviđena stopa godišnjeg rasta trebala bi iznositi 3,1 % godišnje za Europu. Važnu ulogu u turističkom promet imati će u narednom razdoblju još Istočna Azija posebno Kina, Sjeverna i južna Amerika te Oceanske zemlje. Predviđa se da će manju stopu rasta pa čak i pad turističkog prometa imati Južna Azija, Afrika i Srednji Istok glede spomenutih poteškoća i najavljivanog terorizma.

3. Europska kretanja biti će obilježena posebnim potrebama da se putuje u destinacije koje garantiraju sigurnost. To ostaje i dalje Mediteran tj zemlje Sredozemlja koje do sada ostvaruje 51 % turističkog prometa Europe, ili 201 milijun dolazaka ili 112 milijardi USA dolara.Od svih mediteranskih zemalja vodeću ulogu ima Španjolska sa 16 % udjela ukupnih putovanja u Europi, sljedi Francuska sa 12 % udjela , sljede Italija 11 %, Grčka 9 %, Portugal 6 %, Turska 5 %, , te Hrvatska sa 3,1 % udjela.

4. Najznačajnija emitivna zemlja je i nadalje Njemačka koja u gotovo svim navedenim receptivnim zemljama čini lidera u broju dolazaka i udjelu u ukupnoj turističkoj potrošnji, što je slučaj i sa Hrvatskom. Njemački turisti u ukupnom europskom turističkom tržištu čine 27 % udjela i vodeći su turisti u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj Hrvatskoj. Drugo mjesto po broju turista na putovanjima Europe pripada turistima iz Velike Britanije sa 15%, ali su engleski turisti najvažnije emitivno tržište za: Cipar, Grčku, Izrael, Maltu, i Portugal.

Promjene navika i potreba suvremenih turista – gostiju, poticaj za posebne programe

• Sve veće potrebe ljudi za putovanjem u druge krajeve – kulturološki fenomen postindustrijske revolucije

• Opći trend ekološke svijesti i potrebe za zaštićenom i sačuvanom prirodom

• Sve veća potreba za doživljajima-doživljaj postaje osnovni motiv putovanja turista

• Opća potreba za kvalitetom života i rada

Opći trendovi promjena turističke potražnje u svijetu koji imaju utjecaj na razvoj potražnje za posebne programe

Opći rast standarda ljudi-turista Opći rast javnog i privatnog standarda Veća očekivanja i rast želja za promjenama stalnog boravka,

(mogućnost svih destinacija u Hrvatskoj ) Potreba za novim ekološkim i sačuvanom prirodom Raste broj turista za boravak u prirodi Raste broj ljudi – turista treće dobi Ljudi žele i ostaju sve duže u životu fizički aktivni Raste potreba i interes za užicima, fizičkim doživljajima: doživljaj,

utisak, ljepota, mir, spokoj, sreća, zdravlje, veselje, harmonija sa prirodom....

Traže se sve više specijalizirani sadržaji za segmentirane i ciljne skupine

Opća obilježja turističkog tržišta i promjene koje se očekuju na turističkom tržištu:

• Rast većih očekivanja od putovanja • Želja za doživljajem, posebno vezani uz prirodu • Traže se sve inovativniji sadržaji • Stalno se mijenjaju potrebe, proces je sve brži i sve

su traženije brze prilagodbe • Sigurnost putovanja i boravka postaje imperativ • Naglašena briga za zdravljem • Diverzifikacija ciljnih skupina turista • Kompleksniji paket sadržaji i aranžmani • Sve brži i jeftiniji i masovniji oblici prijevoza

Uloga i značaj turističkih posebnih programa u povećanju turističke potrošnje

• Koliko turisti troše, u 2010 godini 57,00 eura u prosjeku po turisti na dan

• Struktura potrošnje u prosjeku:

a) smještaj po osobi: - hotel 24,00 (prosjek 17,00)

- kamp 9,00

- pri. Apart. 12,00

b) prehrana, piće i slično (slastice sladoled) 8,00

c) zabava, doživljaji rekreacija sport, događaji 6,00

d) izleti 4,00

e) trgovina 6,00

f) energija i prijevoz 9,00

g) razne manifestacije (zadovoljenje motiva) 3,00

j) ostalo 4,00

Zašto posebni programi u turističkoj ponudi:

• Povećanje ukupne turističke potrošnje

• Zadovoljenje potreba i motiva, dodatnih, ali i osnovnih

• Doživljaj, koga i čega: destinacije, nacije, ljudi

• Povećanje gospodarskog učinka i rezultata

• Povećanje društvene potrošnje (boravišna pristojba, porezi, takse, komunalni doprinosi, prirezi, doprinosi, (parkirališta, kupališta, pića, napitci, hrana, itd.)

• Povećanje osobnog i javnog standarda

• Opća propaganda

• Ulog u novi dolazak