kemijski elementi

Post on 10-Jan-2016

153 Views

Category:

Documents

9 Downloads

Preview:

Click to see full reader

DESCRIPTION

KEMIJSKI ELEMENTI. Franjo Jelaš 8.a Šk. god. 2012./2013. KEMIJSKI ELEMENTI. Kemijski element je tvar koja se uobičajenim postupcima u kemiji ne može dijeliti na druge tvari. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

KEMIJSKI ELEMENTI

Franjo Jelaš 8.aŠk. god. 2012./2013.

KEMIJSKI ELEMENTI

Kemijski element je tvar koja se uobičajenim postupcima u kemiji ne može dijeliti na druge tvari.

Najmanja čestica takvog elementa je atom, koji se sastoji od elektrona koncentriranih oko protonsko-neutronske jezgre.

Ima 130 kemijskih elemenata.

KEMIJSKE SKUPINEKemijska skupina elemenata ili kemijski niz

elemenata je grupa elemenata koja se nalazi ili u jednom stupcu u tablici periodnog sustava elemenata ili u susjednim stupcima, a dijele slična kemijska svojstva.

Glavne kemijske skupine su: Alkalijski metali Zemnoalkalijski metali Prijelazni metali Lantanoidi Aktinoidi Slabi metali Polumetali Nemetali

METALI Metal je kemijski element koji dobro provodi

električnu struju i toplotu, a sa nemetalima gradi katione i ionske veze.

Plemenite (zlato, srebro, platina itd.) poluplemenite (oni se na zraku presvuku slojem

oksida da ne koroziraju ) (aluminij,bakar itd.) neplemenite (oni metali koji koroziraju )

NEMETALINemetali su kemijska skupina elemenata

obilježena po svojstvu ionizacije i spajajućih svojstava. To dolazi od toga da su jako elektronegativni, tj. dobivaju više valentnih elektrona nego što ih daju.

Vodik (H)Ugljik (C)Dušik (N)Kisik (O)Fosfor (P)Sumpor (S)Selenij (Se)

POLUMETALI Polumetali imaju niz svojstava metala - kao na primjer

sjajna površina i visoko talište. Ipak, oni imaju mnogo lošiju električnu i toplinsku vodljivost od tipičnih metala, a bolju od tipičnih nemetala, pa su među njima nalaze i poluvodiči.

Njihova kemijska svojstva također se ne mogu ubrajati ni u metalna ni u nemetalna: s jedne strane pokazuju svojstva nemetala: npr. tvore dosta jake neorganske kiseline, a s druge strane pokazuju tipična svojstva metala: pokazuju veću tendenciju za stvaranje baza nego kiselina i sposobni su za stvaranje složenih spojeva kao prijelazni metali.REDNI

BROJIME SIMBOL

5 Bor B14 Silicij Si32 Germanij Ge33 Arsen As51 Antimon Sb52 Telurij Te84 Polonij Po

ZRAKZrak je naziv za mješavinu plinova koji tvore

Zemljinu atmosferu.Volumni udio pojedinih plinova u zraku je:78.084% dušik (N2)

20.947% kisik (O2)0.934% argon (Ar)0.033% ugljični dioksid (CO2)

DUŠIK Kemijski element Dušik nosi u periodnom sustavu

elemenata simbol N, atomski (redni) broj mu je 7, a atomska masa mu iznosi 14,0067(2).

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Neki njegovi spojevi: NO2, Dušikov(I) oksid, HCN, NH3.

KISIKKemijski element kisik

nosi u periodnom sustavu elemenata simbol O, atomski (redni) broj mu je 8, a atomska masa mu iznosi 15,9994(3).

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez boje, okusa i mirisa, teži od zraka. Ne gori, ali podržava gorenje, te je kemijski vrlo aktivan.

Najrasprostranjeniji spoj kisika na zemlji je voda.

SUMPOR Kemijski element Sumpor nosi

u periodnom sustavu elemenata simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5) .

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Sumpor s kisikom tvori više oksida, ali su stabilna samo dva: sumporov(IV) oksid (SO2) i sumporov(VI) oksid (SO3).

Organski spojevi sumpora Sumporov(I) klorid (S2Cl2) Sumporov heksafluorid

(SF6). Tionil-klorid (SOCl2 Sulfuril-klorid (SO2Cl2)

VODIK Kemijski element Vodik nosi u periodnom sustavu

elemenata simbol H, atomski (redni) broj mu je 1, a atomska masa mu iznosi 1,00794(7).

Čini 75% mase svemira. Industrijski se najviše dobija iz zemnog plina, a rjeđe

elektrolizom vode. Najviše se koristi u proizvodnji fosilnih goriva i za dobivanje amonijaka, u proizvodnji umjetnih goriva.

Pri standardnom tlaku i temperaturi, vodik je plin bez boje, mirisa i okusa, 14,4 puta lakši od zraka. Neotrovan je. Slabo je topljiv u polarnim, a bolje u nepolarnim otapalima

IZVORI

Wikipedija!

top related