je rješavanje sporova između država i · 2020. 4. 6. · uputiti na načela pravičnosti i...

je rješavanje sporova između država i

drugih međunarodnih subjekata

odlukom arbitra kojeg su strana izabrale i

koji izriče obavezujuću i po pravilu

konačnu presudu

Jedinstveni arbitri

Mješovita vijeća

Arbitražni tribunali

Pokušaji organizirane arbitraže

su bili vladari,odnosno predsjednici

trećih država ili kolegijalni šefovi država,

a koje su za arbitra imenovale strane

Ovu ulogu je vršio ugledan stručnjak iz

reda diplomatskih agenata, sudija,

profesora prava i sl.

Paritetna diplomatska vijeća

Svaka strana imenuje po 1 ili 2

predstavnika

“Nadarbitar”

Sastavljeni od nezavisnih stručnjaka

Sastoje se od neparnog broja članova

O ličnosti nadarbitra se strane direktno

sporazumiju

Stalni arbitražni sud , osnovan Haškom

konvencijom o mirnom rješavanju

sporovabiz 1899.,

sa sjedištem u Hagu

Međunarodna arbitraža se zasniva

isključivo na dobrovoljnom pristanku

strana

Pristanak na arbitražu može biti dat:

- za potecijalne buduće sporove između

stranaka nekog ugovora

tj.institucionalna arbitraža

- za neki već postojeći spor tj. prigodna ili

izolirana arbitraža

Arbitražni kompromis, koji podliježe

načelima Bečke konvencije iz 1969.

Propisati materijalna pravila ad

hoc,

Uputiti arbitra na primjenu

međunarodnog prava,

Uputiti na načela pravičnosti i prava, na

“apsolutnu pravičnost”ili na odlučivanje

ex aequo et bono

Zatražiti od tribunala da propiše buduće

pravno uređenje za odnose između

strana

Predmet spora se određuje

kompromisom i arbitar ga ne smije

prekoračiti

Postupak se sastoji od pismenog i

usmenog dijela

Svaka strana je pred tribunalom

zastupljena putem agenta

Agent je zvanični predstavnik svoje vlade

Postupak se može pokrenuti tužbom

Podnošenje prvog parničnog pisma

se donosi većinom glasova članova

tribunala

Potpisuje je presjednik i svi članovi

tribunala

Arbitražna presuda spor rješava konačno

U toku ili po okončanju arbitražnog

postupka, tribunal može uz pristanak

strana dozvoljavati neke sporedne

postupke

Statut Međunarodnog suda u Hagu,kao i

Štokholmska konvencija KESS-a,propisuju

apsolutni rok zastare za podnošenje

zahtjeva za reviziju od 10 godina,od

izricanja presude