izvjeŠtajno prognozni poslovi u Šumarstvu za 201 … · analiza količina oborine za jesen 2017....
Post on 31-Dec-2019
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
IZVJEŠTAJNO PROGNOZNI POSLOVI U
ŠUMARSTVU ZA 201
IZVJEŠTAJNO PROGNOZNI POSLOVI U
ŠUMARSTVU ZA 2017/18. GODINU
IZVJEŠTAJNO PROGNOZNI POSLOVI U
. GODINU
IPP u šumarstvu 2017/2018.
2 Hrvatski šumarski institut
Sadržaj Uvod ..................................................................................................................................... 3
Opća ocjena klime za 2017. godinu ................................................................................... 5
NAJZNAČAJNIJI BIOTSKI I ABIOTSKI ČIMBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U 2017. I PROGNOZA
POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2018. GODINU ............................................................................ 16
ŠTETNI BIOTSKI ČIMBENICI .............................................................................................. 16
Biljne bolesti ................................................................................................................... 16
Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides) ........................................................... 16
Štetni kukci...................................................................................................................... 23
Gubar (Lymantria dispar) ............................................................................................. 23
Prognoza populacije gubara za 2018. godinu ............................................................... 24
Mrazovci ..................................................................................................................... 26
Prognoza populacije mrazovaca za 2017. godinu ......................................................... 28
Rezultati analize hrastovih grana za 2018. godinu ....................................................... 34
Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa) ................................................................ 46
Potkornjaci .................................................................................................................. 48
Jelovi potkornjaci ........................................................................................................ 48
Smrekovi potkornjaci-situacija u Gorskom kotaru 2017. godine .................................. 49
Prognoze kretanja populacije potkornjaka i preporuke ................................................ 55
Situacija sa mediteranskim potkornjakom (Orthotomicus erosus) na području Dalmacije
.................................................................................................................................... 57
2017. godine ............................................................................................................... 57
Ostali štetnici............................................................................................................... 63
OSTALI ŠTETNI BIOTIČKI ČIMBENICI ................................................................................. 64
Korovi .......................................................................................................................... 64
Glodavci ...................................................................................................................... 68
ŠTETNI ABIOTIČKI ČIMBENICI ........................................................................................... 75
Vjetroizvale, vjetrolomi, snjegolomi ............................................................................ 75
Mraz ............................................................................................................................ 80
Sušenje šuma .............................................................................................................. 82
Rekapitulacija štetnih čimbenika u šumama Hrvatske u 2017. godini .............................. 89
Zaključak ......................................................................................................................... 93
Pojava biljnih bolesti i štetnika u 2017. godini ............................................................. 93
Prognoza pojave biljnih bolesti i štetnika za 2018. godinu ........................................... 94
IPP u šumarstvu 2017/2018.
3 Hrvatski šumarski institut
UvodUvodUvodUvod
Globalno je 2017. godinabila je treća uzastopna najtoplija godina u povijesti mjerenja
temperature na Zemlji i rekordna po ekstremnim vremenskim događajima koji su prouzročili
društvene i gospodarske poremećaje i gubitke. Iako pojedinačno malene, kronične promjene
u temperaturi i količini padalina kumulativno dovode do promjene okolišnih uvijeta u mjeri
koja za posljedicu ima poremećaje ekološkim u odnosima koji vladaju u šumskim
ekosustavima određenog područja. Ekspanzija populacija mediteranskog borovog
potkornjaka koja je zabilježena u 2017. godini na području Dalmacije mogao bi biti jedan od
primjera takovih posljedica. S druge strane, ekstremne klimatske pojave mogu uzrokovati
drastične poremećaje i akutne posljedice za zdravstveno stanje šuma bilo izravnim
abiotskim djelovanjem ili posljedičnim koje se očituju u populacijskim ekspanzijama
autohtonih štetnih organizama. Jedan od takovih scenarija je i pojava potkornjaka na
području Gorskog kotara nakon jakog ledoloma u proljeće 2014. godine.
Invazivne vrste i dalje predstavljaju realnu i veliku opasnost za šumske ekosustave. Poznate
su posljedice nedavne pojave kestenove ose siškarice, čija je populacija uspješno
kontroliranabiološkim sredstvima kontrole u vidu specijaliziranog parazitoida.Najnoviji
primjerinvazivnog štetnika u Hrvatskoj je hrastova mrežasta stjenica koja se i 2017. godine
uspješno širilaprema zapadnim dijelovima Hrvatske. Ne manje važno, promjene okolišnih
uvjeta uzrokovane klimatskim primjenama dovode i ekspanzije areala autohtonih štetnih
organizama. Dokaz takovih posljedica već je zabilježen na području Europe na primjeru
širenja areala borovog četnjaka od juga prema sjeveru: Znanstvena istraživanja predviđaju i
pomicanje populacija gubara od juga prema sjeveru, a takav se razvoj događanja vjerojatno
može očekivati i za druge termsenzitivne vrste autohtone u Europi.
Tijekom 2017. godine na vrijeme su odrađeni svi planirani poslovi Izvještajno prognoznih
poslova u šumarstvu uz odličnu suradnju Hrvatskog šumarskog instituta i Ministarstva
poljoprivrede, Uprave za šumarstvo.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
4 Hrvatski šumarski institut
Ovo izvješće sastoji se iz dva segmenta: analize pojave štetnih čimbenika i poduzetim
mjerama zaštite u šumama Hrvatske tijekom 2017. godinete prognoza pojave najznačajnijih
šumskih štetnika za 2018. godinu.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
5 Hrvatski šumarski institut
Opća ocjena klime za 2017. godinu
Preliminarna analiza Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da 2017. spada
među tri najtoplije godine u povijesti mjerenja, sa rekordnim ekstremnim klimatskim
prilikama (tropski cikloni, poplave, suše, veliki toplinski valovi, šumski požari, snažne
hladnoće). Prosječna globalna temperatura u 2017. bila je oko 0,5 °C viša u odnosu na
tridesetogodišnji prosjek od 1981. do 2010. godine.Time je nastavljen niz (nakon 2015. i
2016.) najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Ugljični dioksid, koji se i ove godine nastavio
povećavati, stoljećima se zadržava u atmosferi, a u oceanima još i duže, gdje podiže kiselost
vode. Njegova koncentracija u atmosferi prešla je simboličku značajnu razinu od 400 dijelova
po milijun (ppm). U 2017. godini dogodili su se brojni vremenski događaji s velikim
utjecajem kao što su katastrofalni uragani i poplave, iscrpljujući toplinski valovi i suše.
Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena kao što su rastuće koncentracije ugljičnog
dioksida, porast razine mora i zakiseljavanje oceana ne jenjavaju. Pokrivenost Arktičkog
mora ledom i dalje je ispodprosječna, a dosad stabilna površina antarktičkog leda dosegnula
je rekordno niske razine ili im se približila.
I u Hrvatskoj je 2017. godina svrstana u kategoriju ekstremno tople na većini područja uz
nešto višu količinu oborine od prosjeka. Ekstremne vremenske prilike kao npr. rekordne
količine oborine u rujnu 2017. uzrokovale su veliku materijalnu štetu. Tijekom ljeta
zabilježeno je nekoliko toplinskih valova s rekordno visokim temperaturama.
Srednja godišnja temperatura zraka za 2017. godinu na području Hrvatske bila je iznad
višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.). Anomalije srednje godišnje temperature zraka nalaze
se u rasponu od 0,6 °C (Komiža) do 2,1 °C (Bjelovar i Zagreb-Grič).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za 2017. godinu opisane su
dominantnom kategorijom ekstremno toplo dok je šire područje Daruvara te dio srednjeg i
južnog Jadrana svrstano u kategoriju vrlo toplo.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
6 Hrvatski šumarski institut
Slika 1: Odstupanje srednje godišnje temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) za 2017. godinu.
Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka
(1961. - 1990.) pokazuje da je u 2017. godini u Hrvatskoj na većem broju analiziranih postaja
količina oborine bila viša od prosjeka dok je u Varaždinu bila jednaka prosjeku.
Usporedba s navedenim višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za 2017.
godinu nalaze u rasponu od 66 % (Split- Marjan) do 130 % (Mali Lošinj) spomenutog
prosjeka. Šire područje Splita nalazi se u kategoriji ekstremno sušno dok se dio južnog
Jadrana nalazi u kategoriji vrlo sušno. Šire područje Bjelovara i Knina nalazi se u kategoriji
sušno. Dio sjevernog Jadrana nalazi se u kategoriji vrlo kišno dok je šire područje Zadra,
Zavižana, dio Istre i Kvarnera te šire područje Slavonskog Broda svrstano u kategoriju kišno.
Preostali dio Hrvatske nalazi se u kategoriji normalno.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
7 Hrvatski šumarski institut
Slika 2: Odstupanje godišnje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) za 2017. godinu.
Temperatura
Srednja sezonska temperatura zraka (zima) bila je većinom niža od višegodišnjeg prosjeka
(1961. - 1990.) dok je na nekoliko postaja (Poreč, Rijeka, Split-Marjan i Dubrovnik) bila
jednaka prosjeku. Odgovarajuće temperaturne anomalije za zimu 2016/2017. (prosinac
2016., siječanj i veljača 2017.) bile su u rasponu od -1,4 °C (Daruvar) do 0,9 °C (Zavižan).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za zimu 2016/2017. godine opisane
su dominantnom kategorijom normalno izuzevši šire područje Daruvara koje se nalazi u
kategoriji hladno.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
8 Hrvatski šumarski institut
Slika 3: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u zimi 2016/2017. godine
Srednje proljetna temperatura zraka za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) 2017. godine je na
svim analiziranim postajama bile viša od višegodišnjeg prosjeka 1961. - 1990. Anomalije
srednje proljetne temperature zraka bila su u rasponu od 1,0 °C (Daruvar i Komiža) do 2,9 °C
(Parg). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2017. godine
opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno toplo (dio sjeverne Hrvatske te dio sjevernog
i srednjeg Jadrana), toplo (dio istočne Hrvatske te dio srednjeg i južnog Jadrana) i vrlo toplo
(preostali dio Hrvatske).
IPP u šumarstvu 2017/2018.
9 Hrvatski šumarski institut
Slika 4: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u proljeće 2017. godine
Srednja temperatura zraka na sezonskoj skali (ljeto) u Hrvatskoj bila je na svim analiziranim
postajama iznad višegodišnjeg prosjeka 1961. - 1990. godina. Odgovarajuće temperaturne
anomalije za ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz) 2017. bile su u rasponu od 2,4 °C (Komiža) do 4,0
°C (Bjelovar, Gospić i Zagreb-Grič). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u
Hrvatskoj za ljeto 2017. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo
(cijela Hrvatska).
IPP u šumarstvu 2017/2018.
10 Hrvatski šumarski institut
Slika 5: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u ljeto 2017. godine
Srednje temperature zraka na sezonskoj skali (jesen) bile su na većem broju analiziranih
postaja iznad višegodišnjeg prosjeka 1961 - 1990. dok je u Rijeci srednja jesenska
temperatura zraka bila jednaka prosjeku. Odgovarajuće temperaturne anomalije za jesen
(rujan, listopad, studeni) 2017. godine bile su u rasponu od -0,6 °C (Zavižan i Šibenik) do 0,9
°C (Bjelovar). Prema raspodjeli percentila toplinske prilike u Hrvatskoj za jesen 2017. godine
opisane su sljedećim kategorijama: toplo (dio sjeverozapadne i središnje Hrvatske) i
normalno (preostali dio Hrvatske).
IPP u šumarstvu 2017/2018.
11 Hrvatski šumarski institut
Slika 6: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u jesen 2017. godine
Oborina
Analiza zimskih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1961. - 1990.) pokazuje
da su količine oborine bile većinom ispod višegodišnjeg prosjeka. Količine su se kretale od 44
% zimskih količina oborine u Bjelovaru do 109 % u Rijeci. Prema raspodjeli percentila
oborinske prilike u Hrvatskoj za zimu 2016/2017. opisane su sljedećim kategorijama:
normalno (dio sjevernog Jadrana, šire područje Knina, dio južnog Jadrana te istočna
Hrvatska), vrlo sušno (šire područje Bjelovara, Zagreba, Gospića i Splita) i sušno (preostali
dio Hrvatske).
IPP u šumarstvu 2017/2018.
12 Hrvatski šumarski institut
Slika 7: Odstupanje količine oborine u zimi 2016/2017. godine
Analiza proljetnih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1961. - 1990.)
pokazuje da su na većem broju analiziranih postaja količine oborine bile niže od prosjeka
dok je u Malom Lošinju bila jednaka prosjeku. Količine su se kretale od 48 % proljetnog
prosjeka u Zagrebu (Grič) do 162 % prosjeka u Slavonskom Brodu. Prema raspodjeli
percentila oborinske prilike za proljeće 2017. godine svrstane su u sljedeće kategorije:
normalno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana te dio središnje i istočne Hrvatske), vrlo
kišno (šire područje Slavonskog Broda), vrlo sušno (dio sjeverne Hrvatske) i sušno (preostali
dio Hrvatske).
IPP u šumarstvu 2017/2018.
13 Hrvatski šumarski institut
Slika 8: Odstupanje količine oborine u proljeće 2017. godine
Analiza ljetnih količina oborine izraženih u % ljetnih vrijednosti (1961. - 1990.) pokazuje da
su količine oborine u Hrvatskoj bile ispod prosjeka. Količine su se kretale od 2 % ljetnih
količina oborine u Dubrovniku do 74 % spomenutog prosjeka na postaji Zagreb-Grič. Prema
raspodjeli percentila oborinske prilike u Hrvatskoj za ljeto 2017. godine svrstane su u
sljedeće kategorije: ekstremno sušno (šire područje Bjelovara i Pazina, dio srednjeg i južnog
Jadrana i zaleđa), vrlo sušno (dio sjeverozapadne, središnje i istočne Hrvatske te dio
srednjeg i južnog Jadrana) i sušno (preostali dio Hrvatske).
IPP u šumarstvu 2017/2018.
14 Hrvatski šumarski institut
Slika 9: Odstupanje količine oborine u ljeto 2017. godine
Analiza količina oborine za jesen 2017. godine, izražena u % višegodišnjeg prosjeka 1961 -
1990, pokazuje da su količine oborine bile većinom iznad prosjeka. Odgovarajuće količine
oborine za jesen 2017. godine bile su u rasponu od 84 % na postaji Split-Marjan do 214 %
višegodišnjeg prosjeka za ovu sezonu u Malom Lošinju. Prema raspodjeli percentila, količine
oborine za jesen 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno kišno (šire
područje Varaždina i Malog Lošinja), kišno (šire područje Bjelovara, dio istočne Hrvatske te
dio sjevernog i južnog Jadrana ), normalno (dio srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa) i vrlo
kišno (preostali dio Hrvatske).
IPP u šumarstvu 2017/2018.
15 Hrvatski šumarski institut
Slika 10: Odstupanje količine oborine u jesen 2017. godine
Sve slike i analize klimatskih podataka preuzete su od Državnog hidrometeorološkog zavoda
(http://klima.hr/ocjene_arhiva.php i http://meteo.hr/index.php ).
IPP u šumarstvu 2017/2018.
16 Hrvatski šumarski institut
NAJZNAČAJNIJI NAJZNAČAJNIJI NAJZNAČAJNIJI NAJZNAČAJNIJI BIOTSKBIOTSKBIOTSKBIOTSKI I ABIOTI I ABIOTI I ABIOTI I ABIOTSSSSKI ČIKI ČIKI ČIKI ČIMBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U MBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U MBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U MBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U
2017201720172017. I PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2. I PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2. I PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2. I PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2018018018018. GODINU. GODINU. GODINU. GODINU
ŠTETNI BIOTSKI ČIMBENICI
Biljne bolesti
Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides)
Hrastova pepelnica i 2017. godine je bila najznačajnija biljna bolest u hrastovim šumama.
Najčešće se javlja na mladim biljkama pod zastorom u naplodnim sjekovima i kod jakog
intenziteta napada značajno utječe na vitalitet biljaka. U starijim sastojinama štetna je kada
napadne drugi list koji prolista nakon golobrsta defolijatora ili uništenja prvog lista zbog
mraza. Topla i vlažna proljeća i ljeta pogoduju razvoju ove bolesti.
U 2017. godini zabilježena je zaraza hrastovom pepelnicomna površini od oko 9115 ha, što
je povećanje u odnosu na 2016. godinu, dok je tretirana površina gotovo identična kao u
2016. godinu (Grafikon 1). Zaraza je bila različitog intenziteta, no vidljivo je da su u 2017.
godini najviši intenziteti zabilježeni na području UŠP Bjelovar (Slika 11, Tablica 1). Na
tretiranje je u 2017. godini utrošeno preko 5.450 litara zaštitnih sredstava.
Grafikon 1: Površine napadnute hrastovom pepelnicom od 2013 do 2017. godine
IPP u šumarstvu 2017/2018.
17 Hrvatski šumarski institut
Slika 11: Intenzitet napada hrastovom pepelnicom u 2017. godini po gospodarskim jedinicama
IPP u šumarstvu 2017/2018.
18 Hrvatski šumarski institut
Tablica 1: Površine po UŠP napadnute hrastovom pepelnicom u 2017. godini
ORJ Vrsta bilja Napadnuta
pov. (ha) Tretirana pov. (ha)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Vinkovci 984,48 984,48 0,00 625,85
Šumarija Cerna hrast lužnjak (Quercus robur),
150,91 150,91 41 - 60% Artea plus, 89
Šumarija Lipovac hrast lužnjak (Quercus robur),
142,69 142,69 81 - 100% Artea plus, 142
Šumarija Mikanovci
hrast lužnjak (Quercus robur),
70,52 70,52 41 - 60% Artea plus, 35,3
Šumarija Otok hrast lužnjak (Quercus robur),
228,35 228,35 41 - 80% Amistar extra 280SC, Artea plus,
156
Šumarija Strizivojna
hrast lužnjak (Quercus robur),
99,43 99,43 41 - 60% Artea plus, 48
Šumarija Vinkovci
hrast lužnjak (Quercus robur),
197,72 197,72 41 - 80% Amistar extra 280SC, Artea plus,
108,55
Šumarija Vukovar hrast lužnjak (Quercus robur),
15,07 15,07 21 - 40% Artea plus, 7
Šumarija Županja hrast lužnjak (Quercus robur),
79,79 79,79 41 - 60% Artea plus, 40
Osijek 81,11 81,11 0,00 193,00
Šumarija Darda hrast lužnjak (Quercus robur),
10,51 10,51 21 - 40% Amistar extra 280SC,
16
Šumarija Đakovo
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
50,60 50,60 1 - 20% Amistar extra 280SC, Artea plus, Total TF,
162
Šumarija Levanjska Varoš
hrastovi (Quercus sp.),
20,00 20,00 1 - 20% Amistar extra 280SC,
15
Našice 858,39 858,39 0,00 773,00
Šumarija Donji Miholjac
hrast lužnjak (Quercus robur),
401,75 401,75 41 - 80% Artea plus, 388
Šumarija Đurđenovac
hrast lužnjak (Quercus robur),
114,34 114,34 21 - 60% Artea plus, 93,5
Šumarija Koška hrast lužnjak (Quercus robur),
179,16 179,16 41 - 80% Artea plus, 179,5
Šumarija Slatina hrast lužnjak (Quercus robur),
163,14 163,14 21 - 80% Artea plus, 112
Požega 128,56 128,56 0,00 52,00
Šumarija Kamenska
hrastovi (Quercus sp.),
11,91 11,91 1 - 20% Artea plus, 6
Šumarija Požega
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
116,65 116,65 41 - 60% Artea plus, 46
IPP u šumarstvu 2017/2018.
19 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta
pov. (ha) Tretirana pov. (ha)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Bjelovar 1.614,61 1.614,61 0,00 938,71
Šumarija Bjelovar hrast lužnjak (Quercus robur),
470,98 470,98 1 - 100% Amistar extra 280SC, Artea plus,
294,26
Šumarija Čazma hrast lužnjak (Quercus robur),
233,79 233,79 41 - 60% Amistar extra 280SC, Artea plus,
188,38
Šumarija Daruvar hrast lužnjak (Quercus robur),
53,82 53,82 1 - 80% Amistar extra 280SC,
27
Šumarija Đulovac hrast lužnjak (Quercus robur),
3,00 3,00 41 - 60% Amistar extra 280SC,
1,5
Šumarija Garešnica
hrast lužnjak (Quercus robur),
55,30 55,30 1 - 20% Amistar extra 280SC,
27,65
Šumarija Grubišno Polje
hrast lužnjak (Quercus robur),
138,82 138,82 1 - 100% Artea plus, 69,41
Šumarija Ivanska
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
91,00 91,00 1 - 60% Amistar extra 280SC,
46
Šumarija Lipik
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
149,50 149,50 1 - 60% Artea plus, 75
Šumarija Sirač hrastovi (Quercus sp.),
5,79 5,79 81 - 100% Amistar extra 280SC, Artea plus,
4
Šumarija Suhopolje
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
53,97 53,97 41 - 80% Amistar extra 280SC,
27
Šumarija Velika Pisanica
hrast lužnjak (Quercus robur),
65,52 65,52 1 - 100% Amistar extra 280SC,
31,25
Šumarija Veliki Grđevac
hrast lužnjak (Quercus robur),
114,70 114,70 1 - 40% Amistar extra 280SC, Artea plus,
58
Šumarija Virovitica
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
14,51 14,51 21 - 40% Amistar extra 280SC, Artea plus,
7,26
Šumarija Vrbovec hrast lužnjak (Quercus robur),
163,91 163,91 21 - 60% Amistar extra 280SC,
82
Koprivnica 422,46 422,46 0,00 222,55
Šumarija Čakovec
hrast lužnjak (Quercus robur),
22,97 22,97 1 - 20% Artea plus, 11,55
Šumarija Đurđevac
hrast lužnjak (Quercus robur),
41,04 41,04 1 - 20% Artea plus, 20,5
Šumarija Kloštar Podravski
hrast lužnjak (Quercus robur),
39,78 39,78 1 - 20% Artea plus, 20
IPP u šumarstvu 2017/2018.
20 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta
pov. (ha) Tretirana pov. (ha)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Šumarija Koprivnica
hrast lužnjak (Quercus robur),
27,95 27,95 1 - 20% Artea plus, 14
Šumarija Križevci
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
70,62 70,62 1 - 20% Artea plus, 35
Šumarija Pitomača
hrastovi (Quercus sp.),
24,00 24,00 1 - 20% Artea plus, 12
Šumarija Repaš hrast lužnjak (Quercus robur),
107,14 107,14 1 - 40% Artea plus, 65
Šumarija Sokolovac
hrastovi (Quercus sp.),
55,00 55,00 1 - 40% Artea plus, 27,5
Šumarija Varaždin
hrast lužnjak (Quercus robur),
33,96 33,96 1 - 20% Artea plus, 17
Zagreb 1.044,32 1.009,08 0,00 796,60
Hortikultura Zagreb
hrast lužnjak (Quercus robur),
1,00 1,00 61 - 80% Artea plus, 0,5
Šumarija Dugo Selo
hrastovi (Quercus sp.),
33,76 1 - 20%
Šumarija Kutina
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
190,70 190,70 41 - 60% Artea plus, 95
Šumarija Lipovljani
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
271,12 271,12 21 - 60% Artea plus, 226,2
Šumarija Novoselec
hrast lužnjak (Quercus robur),
105,20 105,20 1 - 80% Artea plus, 92
Šumarija Popovača
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
145,41 145,41 1 - 40% Artea plus, 73,1
Šumarija Remetinec
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
43,56 43,56 21 - 60% Artea plus, 57,2
Šumarija Velika Gorica
hrast lužnjak (Quercus robur),
253,57 252,09 1 - 20% Artea plus, 252,6
Sisak 3.317,12 2.706,44 0,00 1.405,69
Šumarija Glina hrastovi (Quercus sp.),
171,19 109,98 1 - 20% Artea plus, 68,88
Šumarija Hrvatska Dubica
hrast lužnjak (Quercus robur),
279,08 279,08 1 - 20% Artea plus, 111,66
Šumarija Kostajnica
hrastovi (Quercus sp.),
86,71 86,71 1 - 20% Artea plus, 34
Šumarija Lekenik hrastovi (Quercus sp.),
118,00 118,00 1 - 20% Artea plus, 47
IPP u šumarstvu 2017/2018.
21 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta
pov. (ha) Tretirana pov. (ha)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Šumarija Petrinja hrastovi (Quercus sp.),
260,00 260,00 1 - 20% Artea plus, 108,6
Šumarija Pokupsko
hrastovi (Quercus sp.),
59,66 59,66 1 - 20% Artea plus, 38,63
Šumarija Rujevac hrastovi (Quercus sp.),
53,01 53,01 1 - 20% Artea plus, 21,2
Šumarija Sisak
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
1.179,00 1.179,00 1 - 40% Artea plus, 471,48
Šumarija Sunja hrast lužnjak (Quercus robur),
1.110,47 561,00 1 - 20% Artea plus, 504,24
Karlovac 274,26 274,26 0,00 136,24
Šumarija Draganić
hrast lužnjak (Quercus robur),
58,00 58,00 21 - 40% Artea plus, 46,54
Šumarija Jastrebarsko
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
50,77 50,77 21 - 40% Artea plus, 20,3
Šumarija Karlovac
hrast lužnjak (Quercus robur),
142,82 142,82 21 - 40% Artea plus, 60,34
Šumarija Krnjak hrastovi (Quercus sp.),
8,00 8,00 21 - 40% Artea plus, 3,2
Šumarija Ozalj hrast lužnjak (Quercus robur),
14,67 14,67 21 - 40% Artea plus, 5,86
Nova Gradiška 364,97 364,97 0,00 307,26
Šumarija Jasenovac
hrast lužnjak (Quercus robur),
90,93 90,93 41 - 60% Artea plus, 63,79
Šumarija Nova Gradiška
hrast lužnjak (Quercus robur),
30,59 30,59 61 - 80% Artea plus, 16,35
Šumarija Nova Kapela
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
129,28 129,28 61 - 80% Artea plus, 64,62
Šumarija Novska hrast lužnjak (Quercus robur),
68,36 68,36 1 - 40% Artea plus, Total TF,
142,5
Šumarija Trnjani hrast lužnjak (Quercus robur),
45,81 45,81 21 - 40% Artea plus, 20
Privatne šume 25,00 0,00 0,00 0,00
Koprivničko-Križevačka županija
hrastovi (Quercus sp.),
20,00 1 - 20%
Varaždinska županija
hrast lužnjak (Quercus robur),
5,00 1 - 20%
SVEUKUPNO 9.115,28 8.444,36 0,00 5.450,90
IPP u šumarstvu 2017/2018.
22 Hrvatski šumarski institut
U šumama Hrvatske su se tijekom 2017. godine, osim pepelnice, javile biljne bolesti
prikazane u Tablici 2:
Tablica 2: Biljne bolesti prisutne u šumama Hrvatske tijekom 2017. godine
Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta
pov. (ha) Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa (m³)
Intenzitet napada
Gljivične bolesti 6.303,05 85.158,28
upala kore američkog borovca (Cronartium ribicola)
američki borovac (Pinus strobus),
4,00 1.538,00 1 - 20%
rak kore pitomog kestena (Cryphonectria parasitica)
pitomi kesten (Castanea sativa),
579,31 16.448,00 1 - 60%
guba (Fomes sp) bukva (Fagus sylvatica),
321,04 492,00 1 - 20%
Phytophtora sp. bukva (Fagus sylvatica),
12.997,28 1 - 20%
venuće američkog borovca (Verticicladiella procera)
američki borovac (Pinus strobus),
4,45 1,00 1 - 20%
rak bukove kore (Nectria ditissima)
bukva (Fagus sylvatica),
217,97 528,00 1 - 60%
Chalara fraxinea jasen (Fraxinus sp.),
5.176,28 53.154,00 1 - 100%
Phyllosticta ilicis hrast crnika (Quercus ilex),
21 - 40%
Detaljni podaci o lokalitetima na kojima su bile prisutne ostale biljne bolesti, površinama i
poduzetim mjerama zaštite mogu se pronaći na portalu https://stetnici.sumins.hr.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
23 Hrvatski šumarski institut
Štetni kukci
Gubar (Lymantria dispar)
Tijekom 2017. godine gubar se i dalje nalazio u fazi latence (mirovanja). Iako je u odnosu na
2016. godinu zabilježeno malo povećanje populacije na području mediterana, intenziteti
napada uglavnom su bili niski (Tablica 3, Slika 12).
Tablica 3. Površine po UŠP napadnute gubarom u 2017. godini
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov.
(ha) Tretirana pov.
(ha) Napadnuta drvna masa
(m³) Intenzitet napada
Buzet 300,00 0,00 0,00
Šumarija Cres-Lošinj
hrastovi (Quercus sp.),
300,00 1 - 20%
Split 2.834,55 0,00 0,00
Šumarija Split hrastovi (Quercus sp.),
299,90 41 - 60%
Šumarija Zadar hrastovi (Quercus sp.),
2.534,65 21 - 40%
SVEUKUPNO 3.134,55 0,00 0,00
Slika 12. Intenzitet napada gubara u 2017. godini po gospodarskim jedinicama
IPP u šumarstvu 2017/2018.
24 Hrvatski šumarski institut
Prognoza populacije gubara za 2018. godinu
Istraživanje periodičnih pojava gradacija gubara u Hrvatskoj (Pernek i sur. 2008) pokazalo je
da se jake gradacije gubara javljaju prosječno svakih 10,6 godina, a povećanje gustoće
populacije (što ne isključuje štete u šumama) svakih 5,2 godine. Tijekom 2013. i 2014.
godine došlo je do kulminacije populacije gubara pa se 2018. godine ne očekuje pojava
gubara u Hrvatskoj.
Tablica 4: Prognoza površina zaraženih gubarom po Upravama šuma podružnicama za 2018. godinu
UŠP Kategorija zaraze (ha)
I II III
Vinkovci 55.343,61
Osijek 9.722,39
Našice 12.653,35
Požega 64,40 6.550,57
Bjelovar 15.892,34
Koprivnica 966,00
Zagreb 1,31 14.813,80
Sisak 1.909,72
Karlovac 4.488,50
Ogulin 88,00
Nova Gradiška 911,21
Privatne šume 9.387,91
UKUPNO: 65,71 132.727,40 Objašnjenje kategorija: I – obavezno planirati zaštitu; II – zaštita prema potrebi npr. zaštićeni objekti, sjemenske sastojine,
sastojine pod stresom i sl.; III – nisu potrebne mjere zaštite)
IPP u šumarstvu 2017/2018.
25 Hrvatski šumarski institut
Tablica 5: Prognoza ukupnih površina zaraženih gubarom (ha) od 2011.-2018. godine u Hrvatskoj
Kategorija zaraze (ha)
Godina l lI III
2011. 76 137 121.619
2012. 672 382 93.500
2013. 15.826 6.362 98.344
2014. 21.423 4.862 131.700
2015. 259 234 92.268
2016. 0 22 72.455
2017. 0 0 65.132
2018 0 65 132.727
Iz tablica 4 i 5 vidljivo je da se da se prognoziraju manje površine u II kategoriji zaraze na
području UŠP Požega i Zagreb. Stoga se u 2018. godini ne očekuje značajnija pojava gubara u
šumama Hrvatske. I dalje će biti izuzetno važno redovito raditi prognozu populacije gubara
dokazanim metodama jer će se tako na vrijeme uočiti znakove nove gradacije. Istraživanja
su pokazala da može doći do pojave povećane gustoće populacije 5 godina nakon gradacije,
a taj vremenski period pada u 2018. godini. Detaljni podaci o broju jajnih legala po ha,
pregledanim odjelima i odsjecima mogu se preuzeti u bazi podataka Štetnici Hr
(https://stetnici.sumins.hr).
IPP u šumarstvu 2017/2018.
26 Hrvatski šumarski institut
Mrazovci
Mrazovci je zajednički naziv za leptire iz porodice Geometridae čije gusjenice u proljeće,
istovremeno s otvaranjem pupova hrasta i graba, počinju oštećivati lišće. Tijekom 2017.
godine mrazovci su se pojavili u različitim intenzitetima napada na preko 6.700 ha,
atretirana je površina preko 6000 ha te je utrošeno više od 18.200 litara zaštitnih sredstava
(Tablica 6). Distribucija napada poklopila se sa prognozom za 2017. godinu( Slika 13).
Tablica 6. Površine po UŠP napadnute mrazovcima u 2017. godini
UŠP Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Vinkovci 2.019,27 2.019,27 0,00 0,00 6.060,00
Šumarija Lipovac
hrast lužnjak (Quercus robur),
1.507,11 1.507,11 41 - 80% Foray 48B, 4520
Šumarija Vrbanja
hrast lužnjak (Quercus robur),
512,16 512,16 41 - 60% Foray 48B, 1540
Našice 2.398,58 2.398,58 0,00 0,00 7.200,00
Šumarija Donji Miholjac
hrast lužnjak (Quercus robur),
1.772,31 1.772,31 61 - 80% Foray 48B, 5320
Šumarija Đurđenovac
hrast lužnjak (Quercus robur),
275,78 275,78 61 - 80% Foray 48B, 830
Šumarija Koška
hrast lužnjak (Quercus robur),
350,49 350,49 61 - 80% Foray 48B, 1050
Zagreb 1.671,26 1.656,29 0,00 0,00 4.976,22
Šumarija Novoselec
hrast lužnjak (Quercus robur),
632,26 632,26 61 - 80% Foray 48B, 1899
Šumarija Popovača
hrast kitnjak (Quercus petraea),
215,89 215,89 41 - 60% Foray 48B, 647,67
Šumarija Velika Gorica
hrast lužnjak (Quercus robur),
808,14 808,14 61 - 80% Foray 48B, 2429,55
Šumarija Zlatar
hrast kitnjak (Quercus petraea),
14,97 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
27 Hrvatski šumarski institut
UŠP Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Karlovac 693,17 0,00 0,00 0,00 0,00
Šumarija Draganić
grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.),
575,17 0,00 0,00 21 - 40%
Šumarija Karlovac
hrast kitnjak (Quercus petraea),
118,00 1 - 80%
SVEUKUPNO 6.782,28 6.074,14 0,00 0,00 18.236,22
Slika 13. Intenzitet napada mrazovaca u 2017. godini po gospodarskim jedinicama
IPP u šumarstvu 2017/2018.
28 Hrvatski šumarski institut
Napad mrazovaca u 2017. godini najveći je zabilježen u proteklih pet godina (Grafikon 2).
Grafikon 2: Površine napadnute mrazovcima od 2013. do 2017. godine
Prognoza populacije mrazovaca za 2017. godinu
Sinkronizacija između otvaranja pupova i listanja stabla te izlaska gusjenica iz jaja je jedan od
bitnih čimbenika, koji uz prirodne neprijatelje, utječu na gustoću populacije mrazovaca.
Nepovoljne vremenske prilike tijekom izlaska gusjenica, hladno vrijeme koje uzrokuje zastoj
u otvaranju pupova, mraz koji smanjuje lisnu masu i ostali nepovoljni klimatski čimbenici
utječu na gustoću populacije mrazovaca i intenzitet štete.
Prognoza populacije mrazovaca za sljedeće vegetacijsko razdoblje u okviru IPP-a radi se na
dva načina:
1. praćenjem brojnosti ženki na ljepljivim prstenima postavljenim u hrastovim
sastojinama tijekom rojenja mrazovaca (najčešće od studenog do siječnja),
2. analizom uzoraka hrastovih grana na kojima se broje gusjenice mrazovaca i daje se
orijentacijska prognoza napada.
3. Na temelju dobivenih podataka postavlja se prognoza populacije mrazovaca za
promatrane lokalitete, ali se točan intenzitet napada i defolijacija mogu utvrditi
samo redovitim terenskim obilascima tijekom listanja hrasta i razvoja gusjenica.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
29 Hrvatski šumarski institut
Prema podacima dobivenim praćenjem brojnosti ženki mrazovaca na ljepljivim prstenima u
jesen/zimu 2017/18. godine, povećana brojnost mrazovaca, a time i mogućnost šteta treba
se očekivati na lokalitetima navedenim u Tablici 7.
Tablica 7: Rezultati praćenja brojnosti ženki/cm opsega stabla jesen/zima 2017/18. (najveće vrijednosti po UŠP)
GOSPODARSKA JEDINICA ODSJECI BR.ŽENKI / cm MJERE ZAŠTITE
POTREBNE OPREZ
VINKOVCI
ŠUMARIJA LIPOVAC
NARAČE 16 1,776
X
TOPOLOVAC 9 1,109
X
30 1,079
X
ŠUMARIJA OTOK
SLAVIR 146a 1,061
X
ŠUMARIJA STROŠINCI
DEBRINJA 60c 1,203
X
11a 1,177
X
ŠUMARIJA ŽUPANJA
KRAGUJNA 61, 65 2,653 X
OSIJEK
ŠUMARIJA VALPOVO
VALPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 50A 2,787 X
6A 1,043
X
NAŠICE
ŠUMARIJA DONJI MIHOLJAC
ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL 11a 1,375
X
39a 1,103
X
ŠUMARIJA ĐURĐENOVAC
DJURĐENOVAČKE NIZINSKE ŠUME
6a 6,258 X
124a 3,535 X
ŠUMARIJA SLATINA
SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 11b 2,012 X
40a 1,448
X
46a 2,055 X
IPP u šumarstvu 2017/2018.
30 Hrvatski šumarski institut
GOSPODARSKA JEDINICA ODSJECI BR.ŽENKI / cm MJERE ZAŠTITE
POTREBNE OPREZ
49a 1,999
X
53a 2,120 X
54c 1,961
X
KOPRIVNICA
ŠUMARIJA REPAŠ
REPAŠ GABAJEVA GREDA 31f 2,933 X
34a 1,210
X
37b 1,077
X
39a 1,211
X
30g 1,252
X
23b 1,157
X
ZAGREB
ŠUMARIJA POPOVAČA
POPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 110a 2,710 X
ŠUMARIJA VELIKA GORICA
ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 2 32a 1,626
X
44a 1,475
X
75a 1,104
X
78a 1,728
X
95a 1,193
X
KARLOVAC
ŠUMARIJA KARLOVAC
REČIČKI LUGOVI 67c 2,180 X
ŠUMARIJA PISAROVINA
PISAROVINSKI LUGOVI 31a 1,299
X
IPP u šumarstvu 2017/2018.
31 Hrvatski šumarski institut
Slika 14. Prikaz prognoze napada mrazovaca po gospodarskim jedinicama u 2018. godini
Svi ostali uzorci uneseni u bazu Štetnici Hr dobiveni kontrolom populacije mrazovaca
ljepljivim prstenovima u kontinentalnim UŠP su pokazali nisku brojnost ženki. Svi podaci
mogu se provjeriti na portalu https://stetnici.sumins.hr.
Usporedbom prognoze populacije mrazovaca metodom ljepljivih prstena 2017. i 2018.
godine primijećen je kontinuirani porast populacije mrazovaca na lokalitetima prikazanim u
Tablici 8.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
32 Hrvatski šumarski institut
Tablica 8: Odjeli i odsjeci u kojima je broj ženki/ cm opsega stabla u prognozi za 2018. veći od prognoze za 2017. godinu
GOSPODARSKA JEDINICA ODSJECI BROJ ŽENKI / cm
VINKOVCI 2017 2018
ŠUMARIJA LIPOVAC
NARAČE 16 0,69 1,78
ŠUMARIJA OTOK
SLAVIR 146a 0,608 1,06
ŠUMARIJA STROŠINCI
DEBRINJA 60c 0,089 1,2
DEBRINJA 11a 0,604 1,18
ŠUMARIJA ŽUPANJA
KRAGUJNA 61, 65 0,535 2,65
OSIJEK
ŠUMARIJA VALPOVO
VALPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 50A 0,243 2,79
VALPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 6A 0,377 1,04
NAŠICE
ŠUMARIJA SLATINA
SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 46a 1,596
2,06
SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 53a 1,578
2,12
SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 54c 1,323
1,96
KOPRIVNICA
ŠUMARIJA REPAŠ
REPAŠ GABAJEVA GREDA 31f 0,651 2,93
REPAŠ GABAJEVA GREDA 34a 0,477 1,21
REPAŠ GABAJEVA GREDA 37b 0,424 1,08
REPAŠ GABAJEVA GREDA 39a 0,662 1,21
REPAŠ GABAJEVA GREDA 30g 0,29 1,25
REPAŠ GABAJEVA GREDA 23b 0,113 1,16
ZAGREB
ŠUMARIJA POPOVAČA
POPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 110a 0,691 2,71
ŠUMARIJA VELIKA GORICA
ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 2 32a 1,071 1,63
ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 3 44a 0,266 1,48
ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 4 75a 0,707 1,1
ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 5 78a 0,713 1,73
ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 6 95a 0,033 1,19
KARLOVAC
ŠUMARIJA KARLOVAC
REČIČKI LUGOVI 67c 0,775 2,18
ŠUMARIJA PISAROVINA
PISAROVINSKI LUGOVI 31a 0,259 1,3
IPP u šumarstvu 2017/2018.
33 Hrvatski šumarski institut
Na temelj podataka prikazanih u Tablici 7 vidljivo je da je u gospodarskim jedinicama na
području UŠP Vinkovci, Osijek, Našice, Koprivnica, Zagreb i Karlovac osim prelaska kritičnih
brojeva u 2018. godini došlo i do porasta broja ženki/cm opsega, što bi moglo ukazivati na
povećanu mogućnost šteta od mrazovaca. Zato se svakako savjetuje da se na tim
lokalitetima redovito prati tijek defolijacije i da se postave kontrolne ploče za praćenje
količine ekskremenata kako bi se mogla donijeti točna odluka o potrebi primjene zaštitnih
mjera.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
34 Hrvatski šumarski institut
Rezultati analize hrastovih grana za 2018. godinu
Prognoza populacije ranih defolijatora hrasta radi se na temelju uzoraka hrastovih grana.
Grane se uzimaju iz dominantne etaže stabala u onim odjelima i odsjecima u kojima se
očekuje napad štetnika tj. tamo gdje je terenskim promatranjem prethodne godine
utvrđena pojačana pojava štetnika. U laboratorijskim uvjetima se prati brojnost ranih
štetnika koji prezimljavaju u pupovima i na grančicama (hrastov savijač, mrazovci, hrastova
osa listarica, kukavičji suznik, hrastov četnjak). Metoda prognoze populacije ranih štetnika
na temelju hrastovih grana je orijentaciona metoda koja ukazuje na pojačanu pojavu
štetnika na određenim lokalitetima. Stvarno stanje i gustoću populacije štetnika moguće je
utvrditi jedino detaljnim obilascima terena tijekom izbijanja lista, praćenjem tijeka
defolijacije i postavljanjem kontrolnih ploča za praćenje količine ekskremenata. Na temelju
tih podataka se mogu planirati mjere zaštite. Na razlike u dobivenim rezultatima
laboratorijskom metodom i stvarnog stanja u šumama utječu razni čimbenici (abiotički
čimbenici, prirodni neprijatelji kukaca, kvaliteta uzoraka itd.). Na temelju obavljenih analiza
dobiveni su podaci za 2018. godinu. Na analizu je dostavljno ukupno 573 uzorka grana na
kojima je zabilježeno 2538 jedinki praćenih štetnika. Kvaliteta dostavljenih uzoraka je bila
zadovoljavajuća za provođenje potrebnih analiza.
UŠP Ukupno zaprimljenih uzoraka Ukupno pronađenih štetnika
PRIVATNE ŠUME 5 47
UŠP BJELOVAR 95 306
UŠP KARLOVAC 65 175
UŠP KOPRIVNICA 23 296
UŠP NAŠICE 48 515
UŠP NOVA GRADIŠKA 79 276
UŠP OSIJEK 14 97
UŠP POŽEGA 37 82
UŠP SISAK 49 159
UŠP VINKOVCI 61 190
UŠP ZAGREB 97 395
UKUPNO 573 2538
Potrebno je obratiti pozornost na pojavu hrastovog četnjaka (Thaumetopoea processionea)
na uzorcima hrastovih grana iz UŠP Bjelovar (šumarija Čazma), UŠP Karlovac (šumarije
Draganić, Jastrebarsko, Karlovac i Pisarovina), UŠP Nova Gradiška (šumarija Nova Kapela),
IPP u šumarstvu 2017/2018.
35 Hrvatski šumarski institut
UŠP Sisak (šumarije Hrvatska Dubica, Sisak i Sunja) te UŠP Zagreb (šumarije Kutina,
Lipovljani, Popovača i Remetinec). Savjetuje se detaljno praćenje razvoja gnijezda hrastovog
četnjaka tijekom vegetacije na tim lokalitetima kako bi se na vrijeme primijetila povećana
populacija ovog štetnika koji, osim defolijacije, može izazvati i jake alergijske reakcije kod
ljudi.
U tablici 9. prikazani su rezultati po jedinicama upravljanja i gospodarenja kod kojih je na
uzorcima zabilježeno jedinki štetnika, a u tablici 10 nalazi se rekapitulacija značajno
zabilježenih štetnika po jedinicama gospodarenja sa indicijom potrebe za mjerema zaštite.
Tablica 9: Rezultati analize hrastovih grana za 2018. godinu po Upravama šuma podružnicama
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki UŠP BJELOVAR
ŠUMARIJA BJELOVAR
BJELOVARSKA BILOGORA
159c Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
76a Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
77a Savijač 3
BOLČ. ŽABLJAČKI LUG 57-63 Hrastova osa listarica 18 Savijač 1
ČESMA 27c Savijač 1
ŠUMARIJA ČAZMA
ČAZMANSKE NIZINSKE ŠUME
3a Savijač 1 51a Hrastova osa listarica 1 68a Savijač 1 73b Hrastova osa listarica 3
78a Mrazovac 4 Savijač 4
ČESMA 1a Jajno leglo hrastovog četnjaka
3
GARJEVICA-ČAZMA
14c Savijač 1
68d Mrazovac 2 Savijač 2
8b Mrazovac 2 Savijač 1
ŠUMARIJA ĐULOVAC BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA KLISA
18b Mrazovac 4 Savijač 2
19g Savijač 1 7b Savijač 1
VRANI KAMEN 33a Mrazovac 1
ŠUMARIJA GAREŠNICA
DIŠNICA-ZOBIKOVAC-PETKOVAČA
13c Savijač 1 66a Savijač 1 66b Savijač 2 9d Savijač 3
KRNJAČA - GRADINA - SJEČA 30d Savijač 1
31f Hrastova osa listarica 1 Savijač 3
ŠUMARIJA GRUBIŠNO POLJE GRUBIŠNOPOLJSKA BILOGORA 124a Savijač 2
ŠUMARIJA IVANSKA
DUGAČKI GAJ-JASENOVA-DRLJEŽ 74c Mrazovac 1
GARJEVICA-IVANSKA 100a Mrazovac 1 Savijač 3
IVANSKE PRIGORSKE ŠUME 57a Mrazovac 1
IPP u šumarstvu 2017/2018.
36 Hrvatski šumarski institut
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki Savijač 1
ŠUMARIJA LIPIK LUGOVI 8d Hrastova osa listarica 1 ŠUMARIJA PAKRAC PAKRAČKA GORA-ZAPADNI PAPUK 12e Hrastova osa listarica 2
ŠUMARIJA SIRAČ JAVORNIK 188f Hrastova osa listarica 5 Savijač 1
ŠUMARIJA SUHOPOLJE
SUHOP. VIROVITIČKE NIZINSKE ŠUME 9d Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 2 Savijač 6
SUHOPOLJSKA BILOGORA 44g Savijač 3
58e Hrastova osa listarica 5 Savijač 2
ŠUMARIJA VELIKA PISANICA
DUGAČKI GAJ-JASENOVA-DRLJEŽ
1a Hrastova osa listarica 1 21a Savijač 2 33a Savijač 1 42a Savijač 1
PISANIČKA BILOGORA 109d Savijač 3
111c Mrazovac 3 Savijač 1
ŠUMARIJA VELIKI GRĐEVAC DUGAČKI GAJ-JASENOVA-DRLJEŽ 45e Savijač 7 TRUPINSKI-PAŠIJANSKI GAJ 6d Savijač 1
ŠUMARIJA VIROVITICA VIROVITIČKA BILOGORA 149b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 1
ŠUMARIJA VRBOVEC
BOLČ. ŽABLJAČKI LUG 1a Hrastova osa listarica 4 Mrazovac 1
BUKOVAC 8d Hrastova osa listarica 2 Savijač 1
ČESMA 83f Savijač 2 85c Savijač 1
NOVAKUŠA-ŠIKAVA 4b Savijač 2
VRBOVEČKE PRIGORSKE ŠUME 23e Savijač 2 8f Savijač 1
UŠP KARLOVAC
ŠUMARIJA DRAGANIĆ DRAGANIČKI LUGOVI
18b Mrazovac 1
32a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1
33a Hrastova osa listarica 1 Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
35a Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
Savijač 2 53a Savijač 1
57a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1
58a Hrastova osa listarica 2 Mrazovac 3
60a Mrazovac 1 Savijač 2
61a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 3
77a Savijač 1
78a Hrastova osa listarica 3 Savijač 1
80c Savijač 1
81a Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
85a Hrastova osa listarica 1
ŠUMARIJA JASTREBARSKO JASTREBARSKE PRIGORSKE ŠUME 17d Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 2
IPP u šumarstvu 2017/2018.
37 Hrvatski šumarski institut
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki
20a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 3
21 e Mrazovac 2 21e Mrazovac 1
JASTREBARSKI LUGOVI
1b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 6 Savijač 1
25b Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
37a Hrastova osa listarica 3 52a Mrazovac 2
ŠUMARIJA KARLOVAC REČIČKI LUGOVI
22a Hrastova osa listarica 1 Savijač 2
23a Savijač 1 26e Mrazovac 2
41a
Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
Mrazovac 3 Savijač 1
45a Hrastova osa listarica 2
46a Jajno leglo hrastovog četnjaka
4
48c Jajno leglo hrastovog četnjaka
2
50d Jajno leglo hrastovog četnjaka
5
Savijač 3
56b Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
60c Mrazovac 1
68c Hrastova osa listarica 3 Mrazovac 6
75a Savijač 1 84c Hrastova osa listarica 1
ŠUMARIJA PISAROVINA PISAROVINSKI LUGOVI
10c Mrazovac 1 Savijač 1
16a Hrastova osa listarica 1
31a Hrastova osa listarica 2 Mrazovac 1
37a
Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
Mrazovac 3 Savijač 1
43b Hrastova osa listarica 3 Mrazovac 1 Savijač 1
43d
Hrastova osa listarica 1 Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
Mrazovac 1
8a Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
UŠP KOPRIVNICA
ŠUMARIJA ĐURĐEVAC
ĐURĐEVAČKA BILOGORA 10b Savijač 3
ĐURĐEVAČKE NIZINSKE ŠUME
12d Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 4 Savijač 3
12e Hrastova osa listarica 1 33a Savijač 2
4c Mrazovac 1 Savijač 4
IPP u šumarstvu 2017/2018.
38 Hrvatski šumarski institut
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki
73b Mrazovac 2 Savijač 5
ŠUMARIJA KLOŠTAR PODRAVSKI
SEČA 17a Mrazovac 4
SVIBOVICA
19e Mrazovac 27 Savijač 1
28e Mrazovac 15 Savijač 3
6c Mrazovac 10 Savijač 1
ŠUMARIJA KOPRIVNICA KOPRIVNIČKE NIZINSKE ŠUME
14b Hrastova osa listarica 2 Mrazovac 1 Savijač 10
32b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 22 Savijač 1
ŠUMARIJA PITOMAČA BANOV BROD 7c Mrazovac 4 Savijač 3
ŠUMARIJA REPAŠ REPAŠ GABAJEVA GREDA
10e Savijač 3 28f Savijač 3
30g Mrazovac 8 Savijač 7
31f Savijač 4
34a Mrazovac 10 Savijač 4
37b Mrazovac 2 Savijač 3
39a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 11 Savijač 2
41d Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 2 Savijač 4
6e Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 2
UŠP NAŠICE
ŠUMARIJA ČAČINCI DRENOVAČKA PLANINA 20a
Hrastova osa listarica 1 Savijač 5
PUŠINSKA PLANINA 37a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 15
ŠUMARIJA DONJI MIHOLJAC
ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL
11a Mrazovac 2 Savijač 13
26b Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
39a Hrastova osa listarica 1 3a Savijač 2
KAPELAČKI LUG-KARAŠ
134b Mrazovac 3 37c Savijač 3 39a Hrastova osa listarica 5 45b Savijač 1
83a Hrastova osa listarica 8 Mrazovac 6 Savijač 1
84b Hrastova osa listarica 2 Mrazovac 1 Savijač 5
94a Hrastova osa listarica 1 Savijač 9
ŠUMARIJA ĐURĐENOVAC DJURĐENOVAČKE NIZINSKE ŠUME 129a
Hrastova osa listarica 5 Savijač 4
1a Hrastova osa listarica 1
IPP u šumarstvu 2017/2018.
39 Hrvatski šumarski institut
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki Savijač 5
2a Hrastova osa listarica 2 Mrazovac 19 Savijač 3
4a Mrazovac 3 Savijač 2
6a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 3 Savijač 2
ŠUMARIJA KOŠKA
BUDIGOŠĆE-BREZA-LUGOVI 59a Hrastova osa listarica 1 Savijač 2
LACIĆ-GLOŽĐE
111a Mrazovac 1
16a Mrazovac 3 Savijač 10
69a Mrazovac 1 Savijač 16
89c Mrazovac 3 Savijač 2
ŠUMARIJA NAŠICE KRNDIJA NAŠIČKA
1b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 7
20c Mrazovac 1 Savijač 1
KRNDIJA SEONSKA 16b Mrazovac 2 Savijač 1
ŠUMARIJA ORAHOVICA
DUZLUČKA PLANINA 38b
Hrastova osa listarica 2 Savijač 1
40a Savijač 3
OBRADOVAČKE NIZINSKE ŠUME
15b Savijač 7 4c Savijač 1 5a Savijač 1
7a Hrastova osa listarica 1 Savijač 5
ŠUMARIJA SLATINA SLATINSKE NIZINSKE ŠUME
11a Mrazovac 3 40a Hrastova osa listarica 1
47a Hrastova osa listarica 2 Mrazovac 1 Savijač 2
49a Savijač 1
53a Hrastova osa listarica 2 Mrazovac 2 Savijač 3
55a Hrastova osa listarica 1 Savijač 2
UŠP NOVA GRADIŠKA
ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA
GRADIŠKA BRDA
14b Savijač 1 20a Savijač 1 29a Savijač 3
33c Hrastova osa listarica 1 Savijač 3
53c Savijač 1 54c Savijač 1
JUŽNI PSUNJ
25a Savijač 3 43a Savijač 2
89a Hrastova osa listarica 2 Savijač 8
KLJUČEVI 19a Hrastova osa listarica 3 31b Savijač 1
ŠUMARIJA NOVA KAPELA JEŠEVIK BRIKNJEVAČA 10a Savijač 5 13a Savijač 1
IPP u šumarstvu 2017/2018.
40 Hrvatski šumarski institut
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki
15a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 11
18a Hrastova osa listarica 4 Savijač 1
20a Savijač 6 22b Savijač 5
JUŽNA BABJA GORA
104a Hrastova osa listarica 5 Mrazovac 1 Savijač 12
28a Savijač 2 30d Savijač 2
32a Hrastova osa listarica 2 Savijač 3
37a Hrastova osa listarica 1 40b Hrastova osa listarica 1
51a Hrastova osa listarica 2 Savijač 1
63a Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
64b Savijač 1 65b Savijač 1
66b Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
74a Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
81b Savijač 2 89a Hrastova osa listarica 1
RADINJE
20a Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
42a Savijač 1 44a Savijač 1
47a Hrastova osa listarica 1 Savijač 3
ŠUMARIJA NOVSKA RAJICKO BRDO
39a Hrastova osa listarica 2 Savijač 1
46a Mrazovac 1
ZELENIKA 32a Savijač 1 52a Mrazovac 1
ŠUMARIJA OKUČANI OKUČANSKA BRDA
17a Hrastova osa listarica 1 Savijač 2
53a Savijač 1
ZAPADNI PSUNJ 75e Hrastova osa listarica 2 Savijač 3
ŠUMARIJA ORIOVAC
MLADA VODICA - PUAVICA 24d
Mrazovac 3 Savijač 1
27b Savijač 1
STUPNIČKO BRDO - CERJE 1b Savijač 2
31a Hrastova osa listarica 1 Savijač 7
ŠUMARIJA SLAVONSKI BROD JUŽNI DILJ
1e Hrastova osa listarica 1 Savijač 2
86a Savijač 1 MRSUNJSKI LUG - MIGALOVCI 46d Hrastova osa listarica 3
ŠUMARIJA STARA GRADIŠKA LJESKOVAČA 30a Savijač 1 MEDJUSTRUGOVI
22b Mrazovac 1
PRAŠNIK Hrastova osa listarica 1
ŠUMARIJA TRNJANI BRATLJEVCI 16a Savijač 1 DOLCA 4b Savijač 2 ILIJANSKA JELAS 22b Hrastova osa listarica 2
IPP u šumarstvu 2017/2018.
41 Hrvatski šumarski institut
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki Mrazovac 1 Savijač 1
UŠP OSIJEK
ŠUMARIJA BATINA ZMAJEVAČKO PODUNAVSKE ŠUME 58c Mrazovac 2 Savijač 3
ŠUMARIJA DARDA HALJEVO - KOZARAČKE 38a Savijač 1
ŠUMARIJA ĐAKOVO DJAKOVAČKI LUGOVI GAJEVI 105c Savijač 3 KUJNJAK-RAKOVAC-MAČKOVAC 89b Savijač 1
ŠUMARIJA OSIJEK OSJEČKE NIZINSKE ŠUME 77a Savijač 5
ŠUMARIJA TIKVEŠ-BILJE DVORAC - SIGET 63a Savijač 9 92b Hrastova osa listarica 1
ŠUMARIJA VALPOVO VALPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 28c Savijač 2 48a Savijač 1
UŠP POŽEGA
ŠUMARIJA ČAGLIN JUŽNA KRNDIJA ČAGLINSKA 26b Savijač 5 SJEVERNI DILJ ČAGLINSKI 30a Savijač 6
ŠUMARIJA KUTJEVO JUŽNA KRNDIJA KUTJEVAČKA 136b Savijač 2
ŠUMARIJA PLETERNICA POŽEŠKA GORA
60a Mrazovac 1 Savijač 7
8c Hrastova osa listarica 1 Savijač 2
SJEVERNI DILJ PLETERNIČKI 69a Hrastova osa listarica 2 Savijač 3
ŠUMARIJA POŽEGA
ISTOČNI PSUNJ 19b
Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
20e Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
SJEVERNA BABJA GORA 3f
Hrastova osa listarica 3 Savijač 6
56b Savijač 6
ŠUMARIJA VELIKA JUŽNI PAPUK 116c Savijač 3
POLJANAČKE ŠUME ? Savijač 2
27c Mrazovac 1 UŠP SISAK ŠUMARIJA DVOR ZRINSKA BRDA 25c Hrastova osa listarica 1
ŠUMARIJA GLINA
POKULE PEĆINE 13a Savijač 1
POPOV GAJ 7d Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
PROLOM KOBILJAK-ŠAŠAVA 71b Hrastova osa listarica 1 Savijač 2
ŠUMARIJA HRVATSKA DUBICA
POSAVSKE ŠUME DUBICA
134b Hrastova osa listarica 14
157e
Hrastova osa listarica 14 Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
Mrazovac 2 Savijač 1
189a Savijač 1
ŠUMARIJA KOSTAJNICA ŠAMARICA 1 40c Mrazovac 1
41a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1
ŠUMARIJA LEKENIK PEŠĆENICA CERJE 18b
Mrazovac 1 Savijač 4
58b Mrazovac 9 Savijač 1
ŠUMARIJA PETRINJA KOTAR STARI GAJ 20b
Hrastova osa listarica 3 Mrazovac 4 Savijač 6
PETRINJSKI LUG PIŠKORNJAČ 5c Hrastova osa listarica 1 VUČJAK TJEŠNJAK 13c Mrazovac 1
ŠUMARIJA POKUPSKO KLJUKA 17d Mrazovac 1
IPP u šumarstvu 2017/2018.
42 Hrvatski šumarski institut
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki Savijač 1
POKUPSKE ŠUME 30c Mrazovac 1 Savijač 1
ŠUMARIJA RUJEVAC ČORKOVAČA-KARLICE
194a Mrazovac 2 Savijač 1
195a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 1
ŠUMARIJA SISAK
BELČIĆEV GAJ ŠIKARA 42c Mrazovac 1 9a Savijač 2
BREZOVICA
71c Mrazovac 5
97a Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
Mrazovac 6
ŠUMARIJA SUNJA POSAVSKE ŠUME-SUNJA
44a Jajno leglo hrastovog četnjaka
2
60a Hrastova osa listarica 5 Mrazovac 2 Savijač 1
72a Hrastova osa listarica 9 86b Hrastova osa listarica 2 8a Hrastova osa listarica 11
UŠP VINKOVCI
ŠUMARIJA GUNJA
DESIĆEVO 18c Mrazovac 1
SAVSKI LUGOVI 12a Savijač 1 15a Savijač 1
TRIZLOVI - RASTOVO 49a Savijač 1
ŠUMARIJA LIPOVAC TOPOLOVAC 15a
Hrastova osa listarica 2 Savijač 1
16a Savijač 1 ŠUMARIJA MIKANOVCI MUŠKO OSTRVO 6c Savijač 1
ŠUMARIJA OTOK SLAVIR 140a Savijač 1 153a Savijač 2 81a Savijač 1
ŠUMARIJA STRIZIVOJNA TRSTENIK 21a Hrastova osa listarica 1
ŠUMARIJA STROŠINCI DEBRINJA
11c Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1
20d Mrazovac 12 Savijač 1
44a Savijač 1 66a Savijač 1 68a Savijač 1
ŠUMARIJA VRBANJA VRBANJSKE ŠUME
113a Mrazovac 2 15a Mrazovac 1
5a Hrastova osa listarica 2 Mrazovac 3 Savijač 2
6a Hrastova osa listarica 3 Mrazovac 1
74c Mrazovac 5 91a Mrazovac 5 98a Savijač 1
ŠUMARIJA ŽUPANJA KRAGUJNA 36b Mrazovac 1 Savijač 5
UŠP ZAGREB
HORTIKULTURA ZAGREB MAKSIMIR Maksimir
Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 4
PARK ŠUME GRADA ZAGREBA 2h Hrastova osa listarica 1 Savijač 6
IPP u šumarstvu 2017/2018.
43 Hrvatski šumarski institut
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki
3a Hrastova osa listarica 4 Mrazovac 1 Savijač 12
6g Hrastova osa listarica 1 Savijač 9
9d Hrastova osa listarica 2 Mrazovac 1 Savijač 3
ŠUMARIJA DONJA STUBICA GORA 11a Mrazovac 1
ŠUMARIJA DUGO SELO ČRNOVŠAK
25d Savijač 4
29c Jajno leglo kukavičjeg suznika
1
Mrazovac 4
DUBOKI JARAK 23f Mrazovac 4 Savijač 5
ŠUMARIJA KRAPINA MACELJ 22b Hrastova osa listarica 5 Mrazovac 1 Savijač 1
ŠUMARIJA KUTINA
KUTINSKA GARJEVICA 118b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 16 Savijač 1
KUTINSKE NIZINSKE ŠUME
45a Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
71a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 1
KUTINSKE PRIGORSKE ŠUME 53a Hrastova osa listarica 38 Mrazovac 4 Savijač 1
ŠUMARIJA LIPOVLJANI
JAMARIČKO BRDO 15a Hrastova osa listarica 1 31a Hrastova osa listarica 1
JOSIP KOZARAC
126d Mrazovac 1
155b Hrastova osa listarica 5 Mrazovac 4
169b Savijač 1
181b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 7 Savijač 1
20a Jajno leglo hrastovog četnjaka
4
51a Jajno leglo hrastovog četnjaka
4
Mrazovac 7
66b Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
Savijač 1
ŠUMARIJA NOVOSELEC
ČRET VAROŠKI LUG 11b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 3
VELIKI JANTAK 14c
Mrazovac 2 Savijač 4
20b Mrazovac 6
ŽUTICA
106a Hrastova osa listarica 1 Savijač 3
128b Mrazovac 1
13a Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
ŠUMARIJA POPOVAČA POPOVAČKA GARJEVICA 13a
Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 4
50a Savijač 3
IPP u šumarstvu 2017/2018.
44 Hrvatski šumarski institut
UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj
jedinki
POPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 35a
Hrastova osa listarica 4 Jajno leglo hrastovog četnjaka
3
Savijač 2 69b Hrastova osa listarica 3
POPOVAČKE PRIGORSKE ŠUME 19a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 3
ŠUMARIJA REMETINEC
OBREŠKI LUG 41 b
Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
Mrazovac 1 Savijač 1
41f Jajno leglo hrastovog četnjaka
2
STUPNIĆKI LUG 14a
Mrazovac 1 Savijač 1
26b Jajno leglo hrastovog četnjaka
1
VUKOMERIČKE GORICE 1 4 d Mrazovac 2
ŠUMARIJA VELIKA GORICA
ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 2
4a Mrazovac 1 5a Mrazovac 3
81a Hrastova osa listarica 4 Mrazovac 3 Savijač 3
TUROPOLJSKI LUG
127a Mrazovac 1 29c Mrazovac 1
30a Mrazovac 8 Savijač 1
78a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 5
VUKOMERIČKE GORICE 2 28c
Hrastova osa listarica 2 Savijač 4
61a Savijač 3
ŠUMARIJA ZAGREB
LIMBUŠ SAVA 5b Hrastova osa listarica 1 Savijač 1
MARKUŠEVAČKA GORA 19a
Hrastova osa listarica 3 Savijač 1
4a Savijač 2
SLJEME MEDVEDGRADSKE ŠUME 22d Savijač 3 35a Savijač 3
ŠUMARIJA ZLATAR ZLATARSKE PRIGORSKE ŠUME 10b Hrastova osa listarica 1 Savijač 2
PRIVATNE ŠUME
SUNČANE ŠUME
BREZNICA - BISKUPIJSKE ŠUME 53a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 1
KUJNJAK - RAKOVAC - MAČKOVAC - BISKUPIJSKE ŠUME
23a Savijač 1
SJEVERNI DILJ - BISKUPIJSKE ŠUME 26a
Hrastova osa listarica 2 Savijač 9
86a Hrastova osa listarica 10 Savijač 8
VUKA - BISKUPIJSKE ŠUME 70a Savijač 2
IPP u šumarstvu 2017/2018.
45 Hrvatski šumarski institut
Tablica 10. Rekapitulacija značajno zabilježenih štetnika u metodi grana po jedinicama gospodarenja sa okvirnim prijedlogom mjera zaštite
UŠP Šumarija gospodarska jedinica odjel / odsjek
štetnik broj legala /
jedinki
mjere zaštite
potrebne oprez
KARLOVAC
DRAGANIĆ DRAGANIČKI LUGOVI
33a četnjak 1 X
35a četnjak 1 X
81a četnjak 1 X
JASTREBARSKO JASTREBARSKI LUGOVI 25b četnjak 1 X
KARLOVAC REČIČKI LUGOVI
41a četnjak 1 X
46a četnjak 4 X
48c četnjak 2 X
50d četnjak 5 X
56b četnjak 1 X
PISAROVINA PISAROVINSKI LUGOVI
37a četnjak 1 X
43d četnjak 1 X
8a četnjak 1 X
SISAK
HRVATSKA DUBICA POSAVSKE ŠUME DUBICA
134b osa 14 X
157e osa 14 X
četnjak 1 X
SISAK BREZOVICA 97a četnjak 1 X
SUNJA POSAVSKE ŠUME-SUNJA 8a osa 11 X
44a četnjak 2 X
ZAGREB
KUTINA
KUTINSKA GARJEVICA 118b mrazovci 16 X
KUTINSKE PRIGORSKE ŠUME 53a osa 38 X
KUTINSKE NIZINSKE ŠUME 45a četnjak 1 X
LIPOVLJANI JOSIP KOZARAC
20a četnjak 4 X
51a četnjak 4 X
66b četnjak 1 X
POPOVAČA POPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 35a četnjak 3 X
REMETINEC OBREŠKI LUG
41 b četnjak 1 X
41f četnjak 2 X
STUPNIĆKI LUG 26b četnjak 1 X
HORTIKULTURA ZAGREB
PARK ŠUME GRADA ZAGREBA 3a savijač
12 X
BJELOVAR BJELOVAR BOLČ. ŽABLJAČKI LUG 57-63 osa 18 X
ČAZMA ČESMA 1a četnjak 3 X
KOPRIVNICA
KLOŠTAR PODRAVSKI SVIBOVICA
19e mrazovci 27 X
28e mrazovci 15 X
6c mrazovci 10 X
KOPRIVNICA KOPRIVNIČKE NIZINSKE ŠUME
14b savijač 10 X
32b mrazovci 22 X
REPAŠ REPAŠ GABAJEVA GREDA 34a mrazovci 10 X
39a mrazovci 11 X
NAŠICE
ČAČINCI PUŠINSKA PLANINA 37a mrazovci 15 X
ĐURĐENOVAC DJURĐENOVAČKE NIZINSKE ŠUME 2a mrazovci
19 X
DONJI MIHOLJAC ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL 11a savijač 13 X
KOŠKA LACIĆ-GLOŽĐE 16a savijač 10 X
69a savijač 16 X
NOVA GRADIŠKA
NOVA KAPELA
RADINJE 20a četnjak 1 X
JEŠEVIK BRIKNJEVAČA 15a savijač 11 X
JUŽNA BABJA GORA 104a savijač 12 X
VINKOVCI STROŠINCI DEBRINJA 20d mrazovci 12 X
IPP u šumarstvu 2017/2018.
46 Hrvatski šumarski institut
Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa)
Borov četnjak je štetnik koji je redovito prisutan u borovim šumama na kršu. Tijekom 2017.
godine borov četnjak javio se na gotovo 1900 ha i to je najviša zabilježena zaraza u
posljednjih pet godina (Grafikon 3). Suzbijanje je provedeno na 353 ha za što je utrošeno
590 L insekticida Foray 48B (Tablica 11).
Grafikon 3: Površine šuma na kršu u kojima je bio prisutan borov četnjak od 2013. do 2017. godine
Slika 15: Intenzitet napada borovog četnjaka u 2017. godini po gospodarskim jedinicama
IPP u šumarstvu 2017/2018.
47 Hrvatski šumarski institut
Tablica 11: Površine na kojima je 2017. godine bio prisutan borov četnjak
UŠP Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Gospić 3,01 0,00 0,00 0,00 0,00 Šumarija Karlobag
crni bor (Pinus nigra),
3,01 1 - 20%
Split 1.506,91 353,00 0,00 0,00 590,00 Šumarija Benkovac
bor (Pinus sp.),
200,00 43,00 1 - 40% Foray 48B, 160
Šumarija Brač bor (Pinus sp.),
500,00 50,00 41 - 60% Foray 48B, 125
Šumarija Dubrovnik
bor (Pinus sp.),
7,09 21 - 40%
Šumarija Imotski
bor (Pinus sp.),
90,85 1 - 20%
Šumarija Knin bor (Pinus sp.), crni bor (Pinus nigra),
61,54 1 - 20%
Šumarija Korčula
alepski bor (Pinus halepensis),
363,93 41 - 60%
Šumarija Makarska
bor (Pinus sp.),
140,00 140,00 21 - 40%
Šumarija Obrovac
bor (Pinus sp.),
39,00 30,00 1 - 20% Foray 48B, 75
Šumarija Šibenik
bor (Pinus sp.),
4,50 1 - 20%
Šumarija Vrgorac
bor (Pinus sp.),
10,00 61 - 80%
Šumarija Zadar bor (Pinus sp.),
90,00 90,00 1 - 40% Foray 48B, 230
Privatne šume 390,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Privatno
alepski bor (Pinus halepensis), bor (Pinus sp.), crni bor (Pinus nigra),
390,00 1 - 100%
SVEUKUPNO 1.899,92 353,00 0,00 0,00 590,00
IPP u šumarstvu 2017/2018.
48 Hrvatski šumarski institut
Potkornjaci
Potkornjaci predstavljaju jedan od glavnih uzročnika sušenja stabala u smrekovim i jelovim
šumama u Hrvatskoj, ali i u drugim europskim zemljama. Najznačajniji štetnici su jelovi
koraši (Pityokteines spinidens, P. curvidens, P. vorontzowi, Cryphalus piceae) i smrekovi
potkornjaci (Ips typographus, Pityogenes chalcographus).
Jelovi potkornjaci
Drvna masa koju su oštetili jelovi potkornjaci u 2017. godini iznosi gotovo 16.970 m3 (Tablica
12), što je najniža zabilježena šteta u posljednjih pet godina (Grafikon 4).
Tablica 12: Količina drvne mase koju su oštetili jelovi potkornjaci u 2016. godini
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov.
(ha) Tretirana pov.
(ha) Napadnuta drvna
masa (m³) Intenzitet napada
Zagreb 84,16 0,00 116,35
Šumarija Zagreb obična jela (Abies alba),
84,16 116,35 1 - 20%
Karlovac 746,95 0,00 1.564,00
Šumarija Rakovica obična jela (Abies alba),
746,95 1.564,00 1 - 20%
Ogulin 0,00 0,00 3.786,00
Šumarija Jasenak obična jela (Abies alba),
714,00 1 - 20%
Šumarija Josipdol obična jela (Abies alba),
496,00 1 - 20%
Šumarija Ogulin obična jela (Abies alba),
1.281,00 1 - 20%
Šumarija Saborsko - Plaški
obična jela (Abies alba),
1.295,00 1 - 20%
Delnice 599,98 0,00 1.366,00
Šumarija Fužine obična jela (Abies alba),
74,23 602,00 1 - 20%
Šumarija Prezid obična jela (Abies alba),
505,98 741,00 1 - 20%
Šumarija Tršće obična jela (Abies alba),
19,77 23,00 1 - 20%
Senj 0,00 0,00 5.913,35
Šumarija Crikvenica obična jela (Abies alba),
1.344,00 1 - 20%
Šumarija Krasno obična jela (Abies alba),
2.717,35 1 - 20%
Šumarija Novi Vinodolski
obična jela (Abies alba),
1.680,00 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
49 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov.
(ha) Tretirana pov.
(ha) Napadnuta drvna
masa (m³) Intenzitet napada
Šumarija Senj obična jela (Abies alba),
172,00 1 - 20%
Gospić 449,78 0,00 4.222,00
Šumarija Gospić obična jela (Abies alba),
1.570,00 1 - 20%
Šumarija Perušić obična jela (Abies alba),
449,78 2.652,00 1 - 20%
SVEUKUPNO 1.880,87 0,00 16.967,70
Grafikon 4: Drvna masa napadnuta jelovim potkornjacima od 2013. do 2017. godine
Smrekovi potkornjaci-situacija u Gorskom kotaru 2017. godine
Potkornjaci (Curculionidae, Scolytine) rasprostranjeni su po cijelom svijetu i obuhvaćaju
oko 6000 vrsta, od kojih samo neke od njih mogu uzrokovati štete i sušenje stabala. Njihove
populacije mogu uzrokovati promjene u strukturi, sastavu i funkcioniranju šumskih sastojina
s velikim ekološkim i ekonomskim posljedicama. Dok su populacije u niskim razinama žive i
razmnožavaju se u pojedinačnim oborenim i oslabljenim stablima. Štetni utjecaj abiotičkih
čimbenika, npr. suša, visoke temperature, vjetroizvale, ledolomi, povećavaju dostupnost
oštećenih i oslabljenih stabala pogodnih za razvoj potkornjaka što dovodi do naglog porasta
njihove populacije. Kod velike gustoće populacije (tijekom eksplozije populacije) napadaju i
zdrava stabla.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
50 Hrvatski šumarski institut
Smrekov pisar (Ips typographus) je jedan od najznačajnijih štetnih europskih potkornjaka
kojem je domaćin obična smreka (Picea abies). Odrasli oblici prezimljavaju pod korom ili u
okolnom tlu pod iglicama i počinju izlaziti u proljeće kada temperature kad se postigne
optimalna temperatura za njihov let. Potkornjaci, a posebno smrekov pisar (Ips
typographus) je dominantan potkornjak u prirodnim i umjetno podignutim šumama smreke
na području Hrvatske. Ta vrsta može naglo i eksponencijalno uvećati gustoću svoje
populacije, u kratkom vremenskom periodu oštetiti veliku količinu drvne mase i dovesti do
sušenja smrekovih stabala na velikim površinama. Imaju dvije generacije godišnje .Takav
nagli porast populacije povezan je s klimatskim ekstremima (dugotrajna suša, ledolomi i
vjetroizvale na većim površinama) i dostupnošću zrelih smrekovih stabala. Tijekom gradacije
postaje primarni šumski štetnik koji napada i zdrava smrekova stabla. Smrekov potkornjak
može u kratkom vremenu uzrokovati sušenje velikog broja stabla čime uzrokuje značajne
štete u cijelom ekosustavu smrekovih šuma.
Do naglog porasta populacije i šteta od smrekovog pisara na području Gorskog kotara došlo
je nakon ledoloma u veljači 2014. godine kada je oštećena velika količina drvne mase i
potkornjacima je postala dostupna velika količina resursa za hranu i razmnožavanje. To je
dovelo i još će dovesti do šteta i sušenja na smrekovim stablima na velikoj površini i jakim
intenzitetom. Posljednjih godina, u cijeloj Europi i u svijetu došlo je do naglog porasta
populacija i šteta od potkornjaka uzrokovanih klimatskim promjenama (prvenstveno
povećanim brojem ekstremnih vremenskih pojava kakav je bio i ledolom u Gorskom kotaru).
Važno je naglasiti da rizik da stablo smreke bude napadnuto ne ovisi samo o blizini
postojećem izvoru zaraze, nego ovisi i o gustoći populacije potkornjaka, i što je još važnije o
osjetljivosti samog stabla. No u stanju epidemije/masovnog napada potkornjaka, 90% novih
zaraza utvrđene su na udaljenosti do 100 m od već napadnutih stabala (Wichmann i Ravn
2001). Ekspozicija i starost smrekovih stabala utječe na njihovu osjetljivost na napad
potkornjaka. Stabla na južnim ekspozicijama i osunčana stabla su osjetljivija i češće
napadnuta. Čiste smrekove sastojine su osjetljivije kao i stabla starija od 70 godina (Becker i
Schröter 2000).
Znanstvena istraživanja su pokazala da od stabala oštenih ledolomom ili vjetroizvalama
vrhunac brojnosti populacije ovisi o stupnju suhoće kore. Na nižim nadmorskim visinama i
na prelomljenim i oštećenim stablima (kao kod ledoloma) vrhunac populacije javlja se
IPP u šumarstvu 2017/2018.
51 Hrvatski šumarski institut
najčešće u drugoj godini nakon štete (to bi u ovom slučaju bila 2016. godina). U planinskim
šumama ili kod stabala kod kojih korijenje još uvijek ima kontakt sa zemljom i isušivanje kore
je sporije, vrhunac populacije može se očekivati treće godine nakon nastanka šteta (Forster
1993; Wermelinger i sur. 1999; Becker and Schroter 2000). Napad potkornjaka je jači na
starijim nego na mlađim stablima. Dinamika gradacije ovisi o vremenskim prilikama,
periodima suše, dodatnim oštećenjima na smrekovim stablima (novi vjetrolomi ili ledolomi)
kao i o dostupnosti i osjetljivosti smreke. Na brojnost populacije negativno utječu
unutarvrsna kompeticija i utjecaj predatora, parazitoida i patogena na populaciju
potkornjaka koji tijekom gradacije također povećavaju svoje populacije (Wermelinger 2002).
Na grafikonu 5 prikazane su štete od potkornjaka (oštećena drvna masa u m3) u šumama
kojima gospodare „Hrvatske šume“ u posljednjih pet godina. Vidljiv je stalni trend porasta
oštećene drvne mase od smrekovih potkornjaka i najveća šteta zabilježena je 2017. godine,
a distribucija oštećenja po upravama šuma podružnicama detaljnije je prikazana u tablici 13.
Grafikon 5: Drvna masa oštećena od smrekovog potkornjaka u Hrvatskoj od 2013. do 2017. godine
Slika 16. Intenzitet napada smrekovih potkornjaka u 2017. godini po gospodarskim jedinicama
Na grafikonu 6 prikazana je oštećena drvna masa od smrekovih potkornjaka na području
UŠP Delnice. Vidljiv je nastavak porasta šteta u 2017. godini.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
52 Hrvatski šumarski institut
Grafikon 6: Oštećena drvna masa od smrekovog potkornjaka na području UŠP Delnice od 2013. do 2017. godine
Na grafikonu 7 prikazana je oštećena drvna masa od smrekovih potkornjaka (m3) po UŠP
tijekom 2017. godine. Vidljivo je da se glavnina oštećenja odnosi na UŠP Delnice.
Grafikon 7: Oštećena drvna masa od smrekovog potkornjaka po Upravama šuma podružnicama u 2017. godini
Iz grafikona 5, 6 i 7 razvidno je da su štete od potkornjaka u porastu i da se šteta u 2017.
godini najviše može pripisati katastrofalnoj situaciji sa potkornjakom u Gorskom kotaru, a
što se odražava na zabilježenu štetu na području UŠP Delnice. Taj nagli porast populacije
potkornjaka bez sumnje je vezan uz ledolom u 2014. godiništo je i vidljivo u značajnom
porastu oštećene drvne mase u 2016. i sada u 2017. godini.
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
160000
180000
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Smrekovi potkornjaciUŠP Delnice
m3
0,00
20.000,00
40.000,00
60.000,00
80.000,00
100.000,00
120.000,00
140.000,00
160.000,00
180.000,00
Smrekovi potkornjaci 2017. po UŠP
m3
IPP u šumarstvu 2017/2018.
53 Hrvatski šumarski institut
Nakon ledoloma u veljači 2014. godine prvi simptomi sušenja smrekovih stabala na području
UŠP Delnice bili su vidljivi već krajem 2014. godine. Tijekom 2015. vidljiv je bio porast
osušenih stabala, dok je 2016. godine zabilježen nagli porast i katastrofalno sušenje koje se
više nego udvostručilo 2017. godine.
Tablica 13: Drvna masa koju su oštetili smrekovi potkornjaci 2017. godine
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov.
(ha) Tretirana pov.
(ha) Napadnuta drvna
masa (m³) Intenzitet napada
Požega 472,51 0,00 3.319,00
Šumarija Kamenska obična smreka (Picea abies),
472,51 3.023,00 1 - 20%
Šumarija Kutjevo obična smreka (Picea abies),
62,00 81 - 100%
Šumarija Pleternica obična smreka (Picea abies),
5,00 1 - 20%
Šumarija Velika obična smreka (Picea abies),
229,00 1 - 20%
Bjelovar 25,05 0,00 0,00
Šumarija Đulovac obična smreka (Picea abies),
22,55 1 - 20%
Šumarija Garešnica obična smreka (Picea abies),
2,50 1 - 20%
Koprivnica 72,47 0,00 4.662,00
Šumarija Čakovec obična smreka (Picea abies),
10,27 587,00 21 - 40%
Šumarija Koprivnica obična smreka (Picea abies),
10,00 210,00 61 - 80%
Šumarija Križevci obična smreka (Picea abies),
39,43 304,00 1 - 100%
Šumarija Varaždin obična smreka (Picea abies),
12,77 3.561,00 1 - 100%
Zagreb 375,95 0,00 1.779,01
Šumarija Krapina obična smreka (Picea abies),
16,09 47,61 1 - 20%
Šumarija Popovača obična smreka (Picea abies),
3,71 69,00 81 - 100%
Šumarija Remetinec obična smreka (Picea abies),
28,33 545,00 1 - 20%
Šumarija Samobor obična smreka (Picea abies),
273,95 825,00 1 - 20%
Šumarija Zagreb obična smreka (Picea abies),
53,87 292,40 1 - 20%
Karlovac 758,25 0,00 1.437,00
Šumarija Cetingrad obična smreka (Picea abies),
79,88 119,00 1 - 20%
Šumarija Duga Resa obična smreka (Picea abies),
280,39 593,00 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
54 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov.
(ha) Tretirana pov.
(ha) Napadnuta drvna
masa (m³) Intenzitet napada
Šumarija Karlovac obična smreka (Picea abies),
12,78 6,00 1 - 20%
Šumarija Krašić obična smreka (Picea abies),
83,79 279,00 1 - 100%
Šumarija Krnjak obična smreka (Picea abies),
18,42 5,00 1 - 20%
Šumarija Rakovica obična smreka (Picea abies),
242,09 100,00 1 - 20%
Šumarija Slunj obična smreka (Picea abies),
35,39 321,00 1 - 100%
Šumarija Topusko obična smreka (Picea abies),
5,51 14,00 1 - 20%
Ogulin 0,00 0,00 6.914,00
Šumarija Jasenak obična smreka (Picea abies),
4.141,00 1 - 20%
Šumarija Josipdol obična smreka (Picea abies),
326,00 1 - 20%
Šumarija Ogulin obična smreka (Picea abies),
1.421,00 1 - 20%
Šumarija Saborsko - Plaški
obična smreka (Picea abies),
1.026,00 1 - 20%
Delnice 8.713,23 0,00 164.378,00
Šumarija Crni Lug obična smreka (Picea abies),
342,98 7.003,00 1 - 20%
Šumarija Delnice obična smreka (Picea abies),
935,28 27.272,00 1 - 20%
Šumarija Fužine obična smreka (Picea abies),
479,99 7.858,00 1 - 20%
Šumarija Gerovo obična smreka (Picea abies),
1.031,58 25.930,00 1 - 20%
Šumarija Gomirje obična smreka (Picea abies),
301,06 2.496,00 1 - 20%
Šumarija Klana obična smreka (Picea abies),
449,21 1.441,00 1 - 20%
Šumarija Lokve obična smreka (Picea abies),
225,12 4.670,00 1 - 20%
Šumarija Mrkopalj obična smreka (Picea abies),
884,80 8.408,00 1 - 20%
Šumarija Prezid obična smreka (Picea abies),
1.253,34 15.045,00 1 - 20%
Šumarija Ravna Gora obična smreka (Picea abies),
52,14 209,00 1 - 20%
Šumarija Rijeka obična smreka (Picea abies),
88,92 177,00 1 - 20%
Šumarija Skrad obična smreka (Picea abies),
541,87 23.536,00 1 - 20%
Šumarija Tršće obična smreka (Picea abies),
1.395,49 34.935,00 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
55 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov.
(ha) Tretirana pov.
(ha) Napadnuta drvna
masa (m³) Intenzitet napada
Šumarija Vrbovsko obična smreka (Picea abies),
731,45 5.398,00 1 - 20%
Senj 0,00 0,00 2.338,10
Šumarija Crikvenica obična smreka (Picea abies),
920,00 1 - 20%
Šumarija Krasno obična smreka (Picea abies),
1.400,21 1 - 20%
Šumarija Novi Vinodolski
obična smreka (Picea abies),
4,89 1 - 20%
Šumarija Senj obična smreka (Picea abies),
13,00 1 - 20%
Gospić 258,25 0,00 1.385,00
Šumarija Perušić obična smreka (Picea abies),
258,25 1.193,00 1 - 20%
Šumarija Vrhovine obična smreka (Picea abies),
192,00 1 - 20%
Privatne šume 815,41 0,00 68.887,00
Međimurska županija obična smreka (Picea abies),
3,37 60,00 1 - 100%
Primorsko-Goranska županija
obična smreka (Picea abies),
811,74 68.715,00 1 - 80%
Virovitičko-Podravska županija
obična smreka (Picea abies),
0,30 112,00 81 - 100%
SVEUKUPNO 11.491,12 0,00 255.099,11
Prognoze kretanja populacije potkornjaka i preporuke
Za uspješno suzbijanje potkornjaka potrebna SU određena znanja o biologiji, etologiji I
ekologiji pojedinih vrsta. Za suzbijanje smrekovih potkornjaka treba provesti integriranu
metodu zaštite, što znači da se trebaju kombinirati sve raspoložive metode zaštite prema
situaciji na terenu. To je naročito važno naglasiti radi primjene feromonskih klopki, koje se
često pogrešno shvaćaju kao mjera koja je dovoljna za smanjenje populacije potkornjaka.
U mjere integrirane zaštite šuma od potkornjaka spadaju:
• izvoz zaraženog ili pogodnog materijala iz šume najkasnije prije početka rojenja (u
proljeće ovisno o temperaturi, do kraka ožujka)
• primjena lovnih stabala
• primjena lovnih debalca -monitoring feromonskim klopkama
IPP u šumarstvu 2017/2018.
56 Hrvatski šumarski institut
• pretraživanje stabala u početku ubušivanja (curenje piljevine) u lipnju, doznaka
stabala i praćenje bijelog stadija te obaranje u ranom smeđem stadiju
• rušenje još zelenih stabala u krugu od 1 visine stabla u zaraženim plohama (skupina
stabala, ako je moguće i tu pratiti ubušivanje)
Feromonske klopke
Kod primjene feromonskih klopki treba znati kako ih pravilno primijeniti, da se koristi
propisno, intenzivno i u pravo vrijeme.
Propisnoznači da je razmak od najbliže zdrave smreke minimalno 20m, da je razmak od
klopke do klopke 100m i da se redovito prati i prazni. Praćenje broja uhvaćenih jedinki važno
je da nas informira u kakvom je stanju populacija potkornjaka.
Intenzivno znači-ako je broj uhvaćenih kukaca u klopki veći od 1.500 tjedno, mora se šuma
pregledati na ubušivanja (curenje smole, piljevina, ulazna rupica kad se skine ljuska) i
izdvajati stabla koja je potrebno obarati i poduzeti daljnje mjere (skidanje kore, prskanje
insekticidom ili spaljivanje kore, itd.). U ovakvom slučaju potrebno je zgušćivati mrežu
feromonskih klopki, a po mogućnosti koristiti sistem triju klopki.
U pravo vrijemeznači da se napadnuta stabla na vrijeme primijete i izdvoje, te izvezu iz
šume. Svako površno ophođenje sa feromonskim klopkama kao i loša higijena imaju
kontraefekt odnosno problemi se produblju.
Priroiriteti kod zaštite šuma
Budući da se može očekivati nedostatak ljudstva u procesu suzbijanja potkornjaka trebalo bi
u početku snimiti situaciju i odrediti prioritete suzbijanja .
Prioriteti bi bili sljedeći:
1. POJEDINAČNA ZARAŽENA STABLA - prije nego grupa 2. MANJA GNIJEZDA - prije velikih 3. LOMOVI - prije izvala 4. NIŽE NADMORSKE VISINE - prije viših 5. JUŽNE I ZAPADNE EKSPOZICIJE - prije sjevernih i istočnih
IPP u šumarstvu 2017/2018.
57 Hrvatski šumarski institut
Situacija sa mediteranskim potkornjakom (Orthotomicus erosus) na području Dalmacije
2017. godine
Na području UŠP Split utvrđeno je intenzivno sušenje borova. Sušenja su zabilježena na
Marjanu, Korčuli i Pašmanu, a moguće je i na drugim lokalitetima na području Dalmacije. Sa
napadnutih stabala su uzeti uzorci kolutova bora koji su dostavljeni u entomološki
laboratorij Hrvatskog šumarskog instituta (sa lokaliteta Ošjak, Postire (Brač)i Pašman). Svi
uzorci su stavljeni na kontrolirane laboratorijske uvjete te su evidentirani štetni organizmi.
Iz svih uzoraka izašli su potkornjaci vrste Orthotomicus erosus (Slika 17 i 18) i Pityogenes
calcaratus. Na nekim uzorcima i vidljiva je i piljevina strizibuba Monochamus
galloprovincialis. Na presjeku se vide znaci plavila (Slika 19) koji su povezani sa gljivama koje
su izolirane i precijepljene te se radi o nekoliko vrsta iz skupine Ophiostomatoidea.
Slika 17. Imago potkornjaka Orthotomicus erosus
Slika 18. Hodnički sustav potkornjaka Orthotomicus erosus
IPP u šumarstvu 2017/2018.
58 Hrvatski šumarski institut
Slika 19. Tragovi gljiva plavila na presjeku debla
Kako se radi o potkornjacima za koje trebaju predisponirajući faktor za masovnu pojavu,
zasada se na temelju jedinih istraživanja u Hrvatskoj koje je pokrenula JU Park šuma Marjan
može zaključiti da su klimatke promjene odnosno aridifikacija stvorile uvjete za masovnu
pojavu ovog štetnika. Do sada još nije u potpunosti razjašnjeno koliko je potkornjak O.
erosus primarnog karaktera, odnosno dali i u kojoj mjeri napada zdrava stabla uzrokujući
sušenje borova širih razmjera. Takve situacije opisuju se u toplijim dijelovima Mediterana u
prošlosti (Izrael, Turska, Tunis).
Istraživanja na Marjanu pokazuju da se uslijed klimatskih promjena javljaju pogodniji uvjeti
za razvoj ovih potkornjaka (više generacija godišnje) što se dovodi u vezu sa agresivnošću
ovog do sada latentnog potkornjaka. U slamanju otpora živućih stabala pretpostavlja se da
veliku ulogu imaju gljive plavila (Ophiostomatoidea). Taj dio do sada nikada nije istraživan u
Hrvatskoj.
Sušenje borova u ovakvim razmjerima potpuno je nova pojava u Hrvatskoj te su potrebna
intenzivna i sveobuhvatna istraživanja kako bi se dobila potrebna saznanja u poduzimanju
mjera zaštite. Na temelju provedenog istraživanja u Park šumi Marjan gdje su simptomi
identični, predlažem sljedeće:
IPP u šumarstvu 2017/2018.
59 Hrvatski šumarski institut
MJERE ZAŠTITE
Suzbijanje potkornjaka mora se provesti tzv. integriranom (sveobuhvatnom) zaštitom šuma,
koja uključuje intenzivan monitoring feromonskim klopkama, pravovremeno otkrivanje i
doznaku napadnutih stabala tj. još zelenih borova tijekom veljače uz praćenje generacija i
stabala požutjelih krošanja tijekom cijele godine, potom pravovremenim sječama i izradom
doznačenih stabala te primjenom insekticidne mreže.
MJERE INTEGRIRANE ZAŠTITE ŠUMA OD POTKORNJAKA
*Napomena: biologija mediteranskog potkornjaka nije istraživana u Hrvatskoj te postoje
mnoge nepoznanice o biologiji koje su izuzetno važne za mjere suzbijanja te se polazi od
iskustva sa drugim vrstama potkornjaka primjerice smrekovih. Promjene mjera zaštite sa
novim saznanjima su moguća i nadopunjavat će se sukladno tome.
Sve mjere koje treba provesti može podijeliti u 4 grupe:
A: Intenzivni monitoring feromonskim klopkama
B: Pravovremeno otkrivanje i doznaka napadnutih stabala
C: Pravovremeno rušenje doznačenih borova
D: Manipulacija posječenim napadnutim (doznačenim) borovima
E: Sadnja stabala u progalama nakon sječe
A: Intenzivni monitoring feromonskim klopkama
Treba se uspostaviti mreža feromonskih klopki na kojima se u tjednim razmacima obavlja
kontrola naleta potkornjaka kako bi se kvalitetno mogli uskladiti ostali segmenti aktivne
borbe protiv potkornjaka. U kontekstu ovog izvanrednog stanja i napora u zaustavljanju
gradacije potkornjaka ne radi se interventnoj mjeri, već je to orijentacija za provedbu ostalih
mjera (doznaka, rušenje, polaganje lovnih stabala, izvoz itd). Potrebno je pravovremeno
nabaviti dostatne količine feromona i klopki da se ne propusti početak prvog rojenja
potkornjaka. Preporuča se postavljanje klopki marke Theysohn.
Gustoća, raspored i vrijeme postavljanja feromonskih klopki:
• Mjesto postavljanja klopki treba biti u konzultaciji sa stručnjacima Hrvatskog
šumarskog instituta.
• Feromonske klopke treba postaviti (montirati klopke i opremiti feromonskim
dispenzerima namijenjenih ulovu mediteranskog potkornjaka (EROSOWIT) ili
smrekovog pisara (PHEROPRAX)) do 1. ožujka.
• Prilikom odabira mikrolokacije potrebno je klopke postavljati na udaljenosti
minimalno 20 m od prvih zdravih borova.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
60 Hrvatski šumarski institut
• Feromon se mora promijeniti prema uputama proizvođača, u pravilu kada se ampula
isprazni.
• Svaki tjedan klopke se moraju isprazniti te izbrojati ulovi. Broj uhvaćenih jedinki
unosi se u elektronski manual koji će se izraditi unutar IPP platforme
www.stetnici.hr.
B: Pravovremeno otkrivanje i doznaka napadnutih stabala
U potpunosti se fokusirati na sanaciju borova koje u sebi još sadrže populaciju potkornjaka
(koru koja ne otpada lako i teško se može oguliti golom rukom).
Doznaku treba provesti u tri faze sukladno vremenu i prioritetima suzbijanja :
B.1. DOZNAKA: veljača 2018.
SJEČA: ožujak 2018.
Doznačuju se stabla sa još zelenim dijelovima krošnje. Takva stabla imaju napadnute gornje
dijelove debla ili krošnju. Stabla treba rušiti, ispiliti zaražene dijelove koje se stavljaju pod
insekticidnu mrežu ili se njihova kora mora uništiti kako ne bi predstavljali opasnost širenja
potkornjaka.
Deblo ili preostali nezaraženi dio debla služi kao lovno stablo. Sukladno biologiji* lovno
stablo se okorava, stavlja pod insekticidnu mrežu tek nakon što tzv. bijeli stadij prelazi u
adultni (odrasli).
B.2. DOZNAKA: veljača 2018.
SJEČA: ožujak 2018.
Doznačuju se stabla bez zelenih dijelovima krošnje, ali sa još svježom korom. Takva stabla
imaju napadnute dijelove debla i izvor su zaraze, zbog čega ih treba rušiti, ispiliti zaražene
dijelove koje se stavljaju pod insekticidnu mrežu ili se njihova kora mora uništiti kako ne bi
predstavljali opasnost širenja potkornjaka.
B.3. DOZNAKA: ožujak 2018.
SJEČA: travanj/svibanj 2018. (sukladno novim saznanjima iz biologije*)
Doznačuju se stabla sa smeđom piljevinom vidljivo u donjim dijelovima stabla, okolnom
prizemnom rašću ili-ili u ljuskama kore. Takva stabla nalaze se u početnoj fazi napada. Stabla
treba rušiti tek kada bijeli stadij prelazi u adultni*. Nakon obaranja ispiliti zaražene dijelove
koje se stavljaju pod insekticidnu mrežu ili se njihova kora mora uništiti kako ne bi
predstavljali opasnost širenja potkornjaka.
Deblo ili preostali nezaraženi dio debla poslužiti će kao lovno stablo. Sukladno biologiji*
lovno stablo se okorava, stavlja pod insekticidnu mrežu tek nakon što tzv. bijeli stadij prelazi
u adultni. Budući da je biologija nepoznata u 1. godini trebat će se pratiti kroz čitavo
vegetacijsko razdoblje od sredine veljače pa do kraja listopada.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
61 Hrvatski šumarski institut
C: Pravovremeno rušenje doznačenih borova
C.1. Rušenje i daljnja manipulacija borova doznačenih na temelju znakova ubušivanja
(smeđa piljevina)
Nakon doznake zaraženih stabala mora se organizirati hitna sječa i privlačenje na pomoćna
stovarišta i dalje (razlog je vrijeme ovog tipa doznake). Od prvog proljetnog ubušivanja do
izlaska nove generacije potkornjaka iz kore prolazi između 4 i 5 tjedana. Svježe doznačeni
borovi moraju se srušiti, izvući iz sastojine i otpremiti kamionskim prijevozom na sigurnu
udaljenost (minimalno 10 km od najbližih borovih sastojina ili nekako drugačije sanirati). Za
proljetno razdoblje doznačivanja i sanacije dopušta se vremensko razdoblje od doznake do
potpunog uklanjanja borova iz sastojine od najviše 30 dana. Za doznaku (na temelju „ubušne
piljevine“) u proljeće i ljeto ovaj se rok mora skratiti radi viših temperatura na 20 dana.
C.2. Rušenje i daljnja manipulacija borova doznačenih na temelju znakova promjene boje
krošanja, osutosti i djelomičnog otpadanja kore
Borovi koji se naknadno pokažu (nakon što su „pobjegle“ ranoj detekciji po sipljenju smeđe
piljevine) kao napadnuti mogu biti sanirani (rušenje, izvlačenje i otprema) u znatno duljem
razdoblju, a najkasnije do 1. ožujka naredne godine.
D: Manipulacija posječenih napadnutih (doznačenih) borova
D.1. Šumski red
• nakon rušenja, kresanja i izvlačenja doznačenih stabala treba uspostaviti šumski red
slaganjem grana u hrpe s debljim dijelovima grana prema sredini hrpe na dnu koje
leži usitnjena ovršina
• hrpe je potrebno formirati u većim dimenzijama (više stabala) kako bi se učinak
„kompostiranja“ u središtu intenzivirao
• otkoravanje panjeva (iako prema najnovijim istraživanjima kod razvoj smrekova
pisara predstavljaju neatraktivan supstrat, kod mediteranskog potkornjaka to nije
poznato)
• otkoravanje srušenih napadnutih borova (kada je opravdano iz tehničkih razloga) na
licu mjesta, ali uz obavezno dodatno tretiranje kore u kojoj se nalaze razvojni stadiji
mediteranskog potkornjaka:
o ako je potkornjak u stadiju jajeta, ličinke ili kukuljice (bijela faza) dovoljno je
otkoravanje i izlaganje unutrašnjosti otkorane kore suncu
o ako je potkornjak pretežito u stadiju kukuljice, mladog imaga (svijetlosmeđe
boje) potrebno je spaljivanje kore ili strojno usitnjavanje sitnilicama uz
poštivanje sigurnosnih mjera
IPP u šumarstvu 2017/2018.
62 Hrvatski šumarski institut
D.2. Prostorno izmicanje (uklanjanje) borova čija je kora prepuna potkornjacima
Doznačene i na vrijeme srušene borove, iz kojih će potkornjaci SIGURNO IZLETJETI, potrebno
je izmaknuti sa područja u kojem vlada njihova gradacija tako da nakon izlijetanja ne mogu
pronaći nove borove sastojine za razvoj novih generacija (skladištenje na udaljenim
lokacijama, prodaja van područja pridolaska borova...itd.). Važno je pritom strogo se držati
gore navedenih rokova (rušenje i daljnja manipulacija doznačenih stabala) pri čemu su
rokovi u proljetno-ljetnom razdoblju 30 odnosno 20 dan (krajnji rok za dovršetak izmicanja
stabala) dok su u jesensko-zimskom razdoblju produljeni do najkasnije 1. ožujka. Važnost i
smisao ove procedure je u tome da se borovi koji pod korom sadrže razvojne stadije
potkornjaka izmaknu iz zone rizika širenja gradacije PRIJE njihova IZLIJETANJA.
D.3. Skladištenje na stovarištima, ali uz prekrivanje insekticidnom mrežom
Insekticidna mreža se postavlja preventivno prije pojave štetnih kukaca od proljeća do
jeseni. Ima brzo kontaktno djelovanje na insekte obzirom da se aktivna tvar nalazi na samoj
površini mreže. U slučaju da su štetnici već prisutni u drvu, pokrivanjem mrežom
sprječavamo njihov izlazak i širenje napada. Učinak mreže traje do 6 mjeseci. Mreža se može
više puta upotrijebiti pod uvjetom da je ispravno skladištena. Veličina mreže može biti: a) 50
m2 za prekrivanje pojedinačnog debla; b) 100 m2 za stovarišta za trupce, hrpa drva do
najviše 19 m3; c) 200 m2 za stovarišta za trupce, hrpa drva do najviše 38 m3.
Na oborena debla zaštićena insekticidnim sredstvom obavezno se mora postaviti
upozoravajući natpis: “Mreža je tretirana insekticidnim sredstvom. Izbjegavati svaki dodir s
kožom i odjećom, ne zadržavati se u neposrednoj blizini.”, odnosno sukladno posebnom
propisu.
Prioriteti radova
S obzirom na veliku količinu osušenih i od potkornjaka napuštenih borova, vidljivo zaraženih
ali i borova s prikrivenim simptomima sanaciju uvijek provoditi u najkritičnijim dijelovima
prema manje kritičnim:
1. POJEDINAČNA ZARAŽENA STABLA - ispred grupe zaraženih stabala
2. MANJA zaražena površina - ispred velikih gnijezda
3. LOMOVI - ispred izvala
4. SJEČA ZARAŽENIH STABALA SA KOROM – ispred stabala sa kojih je otpala kora
IPP u šumarstvu 2017/2018.
63 Hrvatski šumarski institut
Ostali štetnici
Osim štetnika opisanih u prethodnim poglavljima, u šumama Hrvatske su tijekom 2017.
godine bili prisutni i sljedeći štetnici:
Tablica 14: Ostali štetnici prisutni u šumama Hrvatske u 2017. godini
Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta
pov. (ha) Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (l)
Štetni kukci 131.002,49 437,66 45.268 827,8
hrastova osa listarica (Apethymus abdominalis)
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
49,73 1 - 40%
jelin moljac igličar (Argyresthia fundella)
obična jela (Abies alba), 1.260 1 - 20%
zlatokraj (Euproctys chrissorhoea)
hrast lužnjak (Quercus robur),
0,5 1 - 20%
Hrastove štitaste uši hrast kitnjak (Quercus petraea),
10,68 10,68 1 - 20%
Ose šiškarice hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
45 1 - 20%
bagremov lisnih miner (Paraectopa robiniella)
bagrem (Robinia pseudoacacia),
162 850 1 - 20%
Borovi potkornjaci bor (Pinus sp.), 93,32 1.917 1 - 80%
jasenova pipa (Stereonychus fraxini)
jasen (Fraxinus sp.), 3.898,75 1 - 100%
hrastov četnjak (Thaumetopoea processionea)
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
5.069,97 1 - 100%
hrastov miner (Tisheria ekebladella)
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.),
10 1 - 20%
crna jasenova osa listarica (Tomostethus nigritus)
jasen (Fraxinus sp.), 34,8 1 - 20%
hrastov savijač (Tortrix viridana)
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur),
54,59 10,68 1 - 20%
kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus)
pitomi kesten (Castanea sativa),
1.113,43 41.010 1 - 100%
jasenov potkornjak (Leperesinus fraxini)
jasen (Fraxinus sp.), 36,92 228 1 - 20%
hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata)
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
120.352,47 416,3 1 - 100% Asset, 827,8
Bukova lisna uš (Phyllaphis fagi)
bukva (Fagus sylvatica), 70,33 41 - 60%
Mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus)
alepski bor (Pinus halepensis), bor (Pinus sp.),
0 0 3 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
64 Hrvatski šumarski institut
Iz prikazanih podataka uočavaju se dvije važne pojave štetnika:
1. hrastov četnjak koji se u 2017. godini javio na preko 5000 ha na područjima UŠP
Bjelovar, Zagreb, Sisak i Karlovac sa intenzitetima napada do 100%. Ovaj štetnik
uzrokovao je gubitak lisne mase i predstavlja javni zdravstveni problem zbog
alergijskih reakcija na dlake gusjenica.
2. hrastova mrežasta stjenica, invazivna vrsta u Hrvatskoj, u 2017. godini pojavila se na
preko 120.000 ha, što ukazuje na trend širenja na područje cijele Hrvatske.
OSTALI ŠTETNI BIOTIČKI ČIMBENICI
Korovi
Za potrebe pripreme staništa i njege pomlatka, tretiranje panjeva tijekom 2017. godine bilo
potrebno suzbijati drvenaste i zeljaste korove na 2.540 ha, a za to je utrošeno ukupno
13.286 L herbicida (Tablica 15). U usporedbi sa prethodnim godinama u 2017. je bilo manje
problema sa korovima (Grafikon 8).
Grafikon 8: Napadnute i tretirane površine protiv korova od 2013. do 2017. godine
IPP u šumarstvu 2017/2018.
65 Hrvatski šumarski institut
Tablica 15: Površine na kojima su se javili korovi 2017. godine
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (l)
Vinkovci 1.022,12 1.022,12 5.848,75
Šumarija Cerna hrast lužnjak (Quercus robur), 130,99 130,99 41 - 80% Ouragan System 4, Total TF,
1114
Šumarija Gunja hrast lužnjak (Quercus robur), 83,90 83,90 21 - 60% Total TF, 604
Šumarija Ilok listače, 18,31 18,31 61 - 80% Total TF, 193
Šumarija Lipovac hrast lužnjak (Quercus robur), 154,46 154,46 21 - 40% Total TF, 206
Šumarija Mikanovci
hrast lužnjak (Quercus robur), 54,12 54,12 41 - 60% Ouragan System 4, Total TF,
323
Šumarija Otok hrast lužnjak (Quercus robur), 201,89 201,89 41 - 80% Total TF, 1615
Šumarija Strizivojna
hrast lužnjak (Quercus robur), 85,56 85,56 1 - 40% Ouragan System 4, Total TF,
404
Šumarija Strošinci hrast lužnjak (Quercus robur), 12,44 12,44 41 - 60% Ouragan System 4, Total TF,
78
Šumarija Vinkovci hrast lužnjak (Quercus robur), listače,
16,53 16,53 21 - 60% Ouragan System 4, Total TF,
39,75
Šumarija Vrbanja hrast lužnjak (Quercus robur), 121,20 121,20 41 - 60% Ouragan System 4, Total TF,
251
Šumarija Vukovar listače, 101,77 101,77 41 - 60% Ouragan System 4, Total TF,
794
Šumarija Županja hrast lužnjak (Quercus robur), 40,95 40,95 41 - 60% Total TF, 227
Osijek 170,22 170,22 518,58
Šumarija Batina listače, 29,06 29,06 1 - 40% Total TF, 72
Šumarija Darda listače, 6,28 6,28 1 - 20% Total TF, 29,58
Šumarija Đakovo hrast lužnjak (Quercus robur), 51,83 51,83 1 - 20% Total TF, 106
Šumarija Levanjska Varoš
hrast kitnjak (Quercus petraea), 41,53 41,53 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,
177
Šumarija Osijek hrast lužnjak (Quercus robur), listače,
19,67 19,67 1 - 60% Total TF, 52
Šumarija Valpovo hrast lužnjak (Quercus robur), 21,85 21,85 1 - 20% Total TF, 82
Našice 397,29 397,29 1.208,30
Šumarija Ćeralije hrast kitnjak (Quercus petraea), 26,53 26,53 41 - 60% Total 480, 133
Šumarija Donji Miholjac
hrast lužnjak (Quercus robur), 128,97 128,97 41 - 80% Total 480, Total TF,
436
Šumarija Đurđenovac
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur),
49,41 49,41 21 - 60% Total 480, Total TF,
96,8
Šumarija Koška hrast lužnjak (Quercus robur), 61,83 61,83 61 - 80% Total 480, 309
IPP u šumarstvu 2017/2018.
66 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (l)
Šumarija Slatina hrast lužnjak (Quercus robur), 50,51 50,51 1 - 60% Total 480, Total TF,
120,5
Šumarija Čačinci bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea),
69,23 69,23 21 - 60% Total TF, 71
Šumarija Voćin hrast kitnjak (Quercus petraea), 10,81 10,81 21 - 60% Total TF, 42
Požega 59,35 59,35 400,80
Šumarija Čaglin bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea),
14,70 14,70 1 - 20% Total TF, 277
Šumarija Kamenska
listače, 25,32 25,32 1 - 20% Total TF, 1,8
Šumarija Kutjevo hrast kitnjak (Quercus petraea), 1,70 1,70 61 - 80% Total TF, 17
Šumarija Pleternica
listače, 6,95 6,95 61 - 80% Total TF, 84
Šumarija Požega hrast kitnjak (Quercus petraea), 10,68 10,68 61 - 80% Ouragan System 4, Total TF,
21
Bjelovar 119,80 118,80 664,50
Šumarija Garešnica listače, 10,00 9,00 1 - 20% Ouragan System 4,
60
Šumarija Ivanska listače, 54,80 54,80 1 - 100% Ouragan System 4,
329
Šumarija Veliki Grđevac
listače, 55,00 55,00 1 - 40% Ouragan System 4, Total TF,
275,5
Koprivnica 365,10 365,10 1.482,95
Šumarija Čakovec listače, 14,96 14,96 1 - 20% Ouragan System 4,
55
Šumarija Đurđevac listače, 128,31 128,31 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,
314
Šumarija Kloštar Podravski
listače, 125,14 125,14 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,
679,5
Šumarija Koprivnica
listače, 10,00 10,00 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,
52
Šumarija Križevci listače, 45,36 45,36 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,
161,5
Šumarija Pitomača listače, 12,00 12,00 1 - 20% Ouragan System 4,
76
Šumarija Repaš listače, 8,74 8,74 1 - 20% Total TF, 43
Šumarija Sokolovac
listače, 20,59 20,59 1 - 20% Total TF, 101,95
Zagreb 308,59 308,59 1.789,88
Hortikultura Zagreb
listače, 1,10 1,10 61 - 80% Total TF, 7
Šumarija Dugo Selo
listače, 32,67 32,67 1 - 20% Total TF, 240
Šumarija Kutina listače, 2,00 2,00 61 - 80% Ouragan System 4,
12
Šumarija Lipovljani listače, 120,39 120,39 41 - 60% Total TF, 352
Šumarija Novoselec
listače, 33,52 33,52 1 - 60% Total TF, 300
IPP u šumarstvu 2017/2018.
67 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (l)
Šumarija Popovača
listače, 30,01 30,01 1 - 40% Total TF, 218
Šumarija Remetinec
listače, 28,42 28,42 21 - 60% Ouragan System 4, Total TF,
284,1
Šumarija Velika Gorica
listače, 60,48 60,48 1 - 60% Ouragan System 4,
376,78
Sisak 214,54 0,00 898,27
Šumarija Dvor listače, 10,00 1 - 20% Ouragan System 4,
100
Šumarija Glina listače, 24,66 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,
246,6
Šumarija Kostajnica
listače, 1,00 1 - 20% Total TF, 10
Šumarija Lekenik listače, 13,15 1 - 20% Total TF, 26,3
Šumarija Pokupsko
listače, 2,00 1 - 20% Ouragan System 4,
20
Šumarija Sisak listače, 163,73 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,
495,37
Karlovac 76,76 76,76 365,00
Šumarija Draganić listače, 12,75 12,75 21 - 40% Ouragan System 4,
56
Šumarija Jastrebarsko
listače, 46,01 46,01 21 - 40% Ouragan System 4, Total TF,
219
Šumarija Karlovac listače, 18,00 18,00 21 - 40% Ouragan System 4,
90
Nova Gradiška 21,73 21,73 109,00
Šumarija Nova Kapela
listače, 21,73 21,73 81 - 100% Total TF, 109
SVEUKUPNO 2.755,50 2.539,96 13.286,03
IPP u šumarstvu 2017/2018.
68 Hrvatski šumarski institut
Glodavci
Glodavci su tijekom 2017. godine činili štete na 5061 ha i suzbijani su na 2262 ha pri čemu je
utrošeno 5333 kg rodenticida (Tablica 16). Napadnuta površina nešto je veća nego protekle
godine, dok je tretirana porvšina manja, a što je logično s obzirom da su i intenziteti napada
bili niži (Grafikon 9).
Grafikon 9: Napadnute i tretirane površine protiv glodavaca od 2013. do 2017. godine
Tablica 16: UŠP na čijem su području glodavci činili štete tijekom 2016. godine
UŠP Vrsta bilja
Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Vinkovci 1.110,12 1.110,12 2.397,50 0,00
Šumarija Cerna listače, 41,00 41,00 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
20,00
Šumarija Gunja listače, 63,28 63,28 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
158,00
Šumarija Lipovac listače, 197,79 197,79 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
460,00
Šumarija Mikanovci listače, 19,58 19,58 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
40,00
Šumarija Otok listače, 323,02 323,02 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
660,00
Šumarija Strizivojna
listače, 139,40 139,40 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
450,00
Šumarija Strošinci listače, 42,18 42,18 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
63,00
Šumarija Vinkovci listače, 133,86 133,86 1 - 60% Detia Mäuse Giftkörner,
305,50
Šumarija Vrbanja listače, 85,53 85,53 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
141,00
Šumarija Županja listače, 64,48 64,48 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
100,00
Osijek 84,82 84,82 244,10 0,00
Šumarija Darda listače, 17,64 17,64 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
44,10
IPP u šumarstvu 2017/2018.
69 Hrvatski šumarski institut
UŠP Vrsta bilja
Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Šumarija Đakovo listače, 50,10 50,10 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
140,00
Šumarija Levanjska Varoš
listače, 17,08 17,08 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
60,00
Našice 365,46 365,46 515,00 0,00 Šumarija Donji Miholjac
listače, 242,40 242,40 21 - 80% Detia Mäuse Giftkörner,
340,00
Šumarija Koška listače, 85,68 85,68 21 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,
95,00
Šumarija Slatina listače, 37,38 37,38 41 - 60% Detia Mäuse Giftkörner,
80,00
Požega 243,41 243,41 522,24 0,00
Šumarija Čaglin listače, 92,08 92,08 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
105,00
Šumarija Kamenska listače, 41,67 41,67 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
110,00
Šumarija Kutjevo listače, 33,67 33,67 1 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,
67,00
Šumarija Pleternica listače, 14,32 14,32 21 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,
71,60
Šumarija Požega listače, 52,92 52,92 21 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,
150,00
Šumarija Velika listače, 8,75 8,75 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
18,64
Bjelovar 173,71 0,00 0,00 0,00 Šumarija Bjelovar listače, 33,41 1 - 20% Šumarija Čazma listače, 102,65 1 - 20% Šumarija Garešnica listače, 37,65 1 - 20% Koprivnica 102,07 102,07 280,00 0,00
Šumarija Đurđevac listače, 15,58 15,58 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
20,00
Šumarija Kloštar Podravski
listače, 43,14 43,14 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
125,00
Šumarija Križevci listače, 38,25 38,25 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
115,00
Šumarija Sokolovac listače, 5,10 5,10 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
20,00
Zagreb 2.536,71 153,47 232,63 0,00 Šumarija Donja Stubica
listače, 2.454,56 71,32 1 - 60% Detia Mäuse Giftkörner,
70,00
Šumarija Velika Gorica
listače, 82,15 82,15 21 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,
162,63
Sisak 309,85 67,85 930,00 0,00
Šumarija Lekenik listače, 67,85 67,85 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
205,00
Šumarija Sisak listače, 136,00 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
410,00
Šumarija Sunja listače, 106,00 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,
315,00
Nova Gradiška 171,32 171,32 247,10 49,87
Šumarija Jasenovac listače, 51,49 51,49 61 - 80% Artea plus, Detia Mäuse Giftkörner,
34,10 49,87
Šumarija Nova Kapela
listače, 38,39 38,39 41 - 60% Detia Mäuse Giftkörner,
96,00
Šumarija Novska listače, 46,61 46,61 21 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,
47,00
Šumarija Slavonski Brod
listače, 34,83 34,83 41 - 60% Detia Mäuse Giftkörner,
70,00
SVEUKUPNO 5.097,47 2.298,52 5.368,57 49,87
IPP u šumarstvu 2017/2018.
70 Hrvatski šumarski institut
Slika 20: Površine gospodarskih jedinica na kojima su se 2017. godine javili glodavci prema intenzitetu napada
IPP u šumarstvu 2017/2018.
71 Hrvatski šumarski institut
UŠP
GLODAVCI ŠTETE NA POMLATKU I/ILI SJEMENU
UZORAK (n)
RB M V MV? INP1 INP2 INS
Vinkovci
Šumarija Cerna
22,80 94 20 0 0,00 0,00 0,00 5
Šumarija Gunja
31,08 116 8 0 0,33 0,00 0,00 4
Šumarija Lipovac
11,42 54 3 0 0,00 0,00 1,50 5
Šumarija Mikanovci
22,67 64 4 0 1,50 0,00 9,00
3
Šumarija Otok
15,00 84 6 0 0,00 0,00 0,38 6
Šumarija Strizivojna
13,50 54 0 0 0,00 0,00 0,00
4
Šumarija Strošinci
16,39 46 3 0 2,75 0,00 0,00 3
Šumarija Vinkovci
29,83 140 37 2 8,33 0,00 0,00 6
Šumarija Vrbanja
5,35 16 0 0 0,00 0,00 0,00 3
Šumarija Županja
23,03 91 20 3 14,50 5,67 6,00 5
Osijek
Šumarija Darda
14,00 12 2 0 3,00 0,00 3,50 1
Šumarija Đakovo
92,00 91 1 0 18,00 0,00 18,00 1
Šumarija Levanjska Varoš
22,00 5 17 0 0,00 0,00 0,00
1
Šumarija Osijek
22,00 22 0 0 0,00 0,00 0,00 1
Šumarija Valpovo
52,00 48 4 0 0,00 0,00 42,50 1
Našice
Šumarija Donji Miholjac
44,30 176 33 1 0,00 0,00 25,80
5
IPP u šumarstvu 2017/2018.
72 Hrvatski šumarski institut
Šumarija Đurđenovac
60,47 170 9 0 1,33 0,00 16,83
3
Šumarija Koška
28,77 121 17 5 25,22 0,00 25,60 5
Šumarija Slatina
44,14 107 21 0 12,50 0,00 17,17 3
Požega
Šumarija Čaglin
14,00 13 1 0 8,50 0,00 11,00 1
Šumarija Kamenska
11,50 14 9 0 0,00 0,00 0,00
4
Šumarija Kutjevo
11,50 30 16 0 7,13 0,00 6,25 4
Šumarija Pleternica
29,38 16 41 0 2,88 0,00 6,25
4
Šumarija Požega
14,00 59 11 0 4,44 0,00 3,69 5
Šumarija Velika
30,72 66 70 9 19,70 0,00 28,10 5
Bjelovar
Šumarija Pakrac
114,00 55 59 0 66,67 0,00 0,00 1
Koprivnica
Šumarija Čakovec
17,85 32 21 0 1,33 0,00 1,33 3
Šumarija Kloštar Podravski
2,00 6 0 0 0,00 0,00 0,00
3
Šumarija Koprivnica
6,35 19 0 0 0,00 0,00 1,67
3
Šumarija Križevci
30,13 119 0 0 0,00 0,00 8,38 4
Šumarija Pitomača
21,67 48 17 0 0,00 0,00 0,00 3
Šumarija Repaš
1,00 3 0 0 0,00 0,00 0,00 3
Šumarija Sokolovac
20,00 59 1 0 0,00 0,00 0,00
3
IPP u šumarstvu 2017/2018.
73 Hrvatski šumarski institut
Zagreb
Hortikultura Zagreb
6,56 15 1 0 0,00 0,00 0,00
5
Šumarija Donja Stubica
19,01 42 4 0 0,00 0,00 0,00
5
Šumarija Dugo Selo
16,00 8 0 0 0,00 0,00 0,00
1
Šumarija Krapina
2,58 11 7 0 1,30 0,00 0,00 7
Šumarija Kutina
39,59 172 3 0 0,00 0,00 0,00 5
Šumarija Lipovljani
36,40 163 18 1 3,00 0,00 0,00 5
Šumarija Novoselec
7,69 21 2 0 2,50 0,00 0,00
4
Šumarija Popovača
45,08 79 0 8 0,00 0,00 0,00
4
Šumarija Remetinec
14,88 22 14 0 3,17 0,00 13,33
3
Šumarija Velika Gorica
18,85 33 2 1 0,00 0,00 0,00
4
Šumarija Zagreb
32,58 57 29 0 0,00 0,00 0,00 8
Šumarija Zlatar
10,10 10 0 0 0,00 0,00 0,00 1
Sisak
Šumarija Glina
41,21 71 73 53 20,10 0,00 11,40 5
Šumarija Hrvatska Dubica
13,45 37 2 0 7,50 12,50 0,00
3
Šumarija Kostajnica
18,46 55 0 0 2,67 0,00 7,67
3
Šumarija Lekenik
13,95 44 9 0 3,50 0,00 4,17 4
Šumarija Petrinja
23,69 55 11 2 0,00 0,00 0,00 3
IPP u šumarstvu 2017/2018.
74 Hrvatski šumarski institut
Šumarija Rujevac
43,00 26 17 0 44,00 0,00 12,50 1
Šumarija Sisak
21,66 71 10 0 0,75 0,00 2,10 4
Šumarija Sunja
29,00 28 30 0 23,00 0,00 0,00 2
Karlovac
Šumarija Topusko
14,76 71 0 0 0,00 0,00 0,00 5
Nova Gradiška
Šumarija Jasenovac
31,54 87 6 1 0,00 0,00 0,00
3
Šumarija Nova Gradiška
29,10 80 7 0 0,00 0,00 0,00
3
Šumarija Nova Kapela
31,00 40 22 0 0,00 0,00 0,00 2
Šumarija Novska
33,45 295 1 0 0,45 0,00 0,19 9
Šumarija Oriovac
35,67 70 36 1 0,00 0,00 0,00 3
Šumarija Stara Gradiška
37,31 117 26 1 2,25 0,00 3,50
4
Šumarija Trnjani
40,31 42 37 0 0,00 0,00 0,00 2
IPP u šumarstvu 2017/2018.
75 Hrvatski šumarski institut
ŠTETNI ABIOTIČKI ČIMBENICI
Vjetroizvale, vjetrolomi, snjegolomi
Vjetroizvale, vjetrolomi i snjegolomi su tijekom 2017. godine oštetili 25.173 ha, odnosno
112.514 m3 drvne mase listača i četinjača (Tablica 17), što je smanjenje u odnosu na 2016.
godinu i nastavak smanjenja od ekstremne 2014. godine (Grafikon 10).
Grafikon 10: Drvna masa oštećena od ledoloma i vjeroloma od 2013. do 2017. godine
Tablica 17: Oštećena drvna masa od vjetroizvala, vjetroloma i ledoloma u 2016. godini
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Osijek 0 0 2182
Šumarija Osijek listače, 2182 1 - 20%
Našice 2452,73 0 0
Šumarija Voćin četinjače, listače, 2452,73 0 0 61 - 80%
Požega 857,12 0 2665
Šumarija Čaglin bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies),
0 0 702 1 - 20%
Šumarija Kamenska
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OMB, OTB,
428,83 0 215 1 - 20%
Šumarija Kutjevo
listače, 639 81 - 100%
Šumarija Pleternica
listače, 168 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
76 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Šumarija Požega bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OMB, OTB,
428,29 0 649 1 - 20%
Šumarija Velika bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), OMB, OTB,
0 0 292 1 - 20%
Bjelovar 0 0 9632
Šumarija Bjelovar
listače, 1206 1 - 20%
Šumarija Čazma četinjače, listače, 607 1 - 20%
Šumarija Daruvar
listače, 216 1 - 20%
Šumarija Đulovac
listače, 544 1 - 20%
Šumarija Garešnica
četinjače, listače, 319 1 - 20%
Šumarija Grubišno Polje
listače, 107 1 - 20%
Šumarija Ivanska četinjače, listače, 172 1 - 20%
Šumarija Lipik četinjače, listače, 815 1 - 20%
Šumarija Pakrac listače, 843 1 - 20%
Šumarija Sirač četinjače, listače, 1391 1 - 20%
Šumarija Suhopolje
listače, 102 1 - 20%
Šumarija Velika Pisanica
listače, 675 1 - 20%
Šumarija Veliki Grđevac
četinjače, listače, 2079 1 - 20%
Šumarija Virovitica
listače, 556 1 - 20%
Koprivnica 0 0 9406
Šumarija Čakovec
grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,
0 0 870 1 - 20%
Šumarija Đurđevac
grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,
0 0 1041 1 - 20%
Šumarija Kloštar Podravski
grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,
0 0 536 1 - 20%
Šumarija Koprivnica
američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa),
0 0 1040 1 - 20%
Šumarija Križevci
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
0 0 746 1 - 20%
Šumarija Pitomača
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB,
0 0 446 1 - 20%
Šumarija Repaš grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,
0 0 2747 1 - 20%
Šumarija Sokolovac
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OMB, OTB,
0 0 1760 1 - 20%
Šumarija Varaždin
američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), duglazija (Pseudotsuga menziesii), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OMB, OTB,
0 0 220 1 - 20%
Zagreb 2973,52 0 6854,5
IPP u šumarstvu 2017/2018.
77 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Šumarija Donja Stubica
američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), listače, OTB,
137,34 0 306 1 - 20%
Šumarija Dugo Selo
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,
170,7 0 762 1 - 20%
Šumarija Krapina
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), OTB,
173,47 0 110,5 1 - 20%
Šumarija Kutina bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.), OMB, OTB,
309,96 0 228 1 - 20%
Šumarija Lipovljani
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,
237,36 0 317 1 - 20%
Šumarija Novoselec
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), listače,
462,26 0 666 1 - 20%
Šumarija Popovača
hrast kitnjak (Quercus petraea), listače, OMB, OTB, 355,23 0 634 1 - 20%
Šumarija Remetinec
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), listače, OMB, OTB,
128,33 0 280 1 - 20%
Šumarija Samobor
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB,
569,34 0 1047 1 - 20%
Šumarija Zagreb bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), jasen (Fraxinus sp.), obična jela (Abies alba), OTB,
309,35 0 2312 1 - 20%
Šumarija Zlatar američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), listače, obična jela (Abies alba), OMB, OTB,
120,18 0 192 1 - 20%
Sisak 0 0 355
Šumarija Hrvatska Dubica
OTB, 129 1 - 20%
Šumarija Rujevac
listače, 226 1 - 20%
Karlovac 4916,84 0 16281
Šumarija Cetingrad
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OTB, pitomi kesten (Castanea sativa),
859,6 0 4332 1 - 20%
Šumarija Draganić
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.),
509,3 0 1502 1 - 20%
Šumarija Duga Resa
američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), duglazija (Pseudotsuga menziesii), hrastovi (Quercus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
249,05 0 2123 1 - 20%
Šumarija Gvozd bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), OMB, OTB,
826,67 0 1397 1 - 20%
Šumarija Jastrebarsko
američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), duglazija (Pseudotsuga menziesii), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), obična smreka (Picea abies), OMB,
102,14 0 1515 1 - 20%
Šumarija Karlovac
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,
451,14 0 1253 1 - 20%
Šumarija Krašić bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OTB,
141,77 0 119 1 - 20%
Šumarija Krnjak
američki borovac (Pinus strobus), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
201,36 0 466 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
78 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Šumarija Ozalj bukva (Fagus sylvatica), obična smreka (Picea abies), 40,7 0 13 1 - 20%
Šumarija Pisarovina
bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,
555,35 0 1035 1 - 20%
Šumarija Rakovica
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.), obična smreka (Picea abies), OTB,
348,62 0 277 1 - 20%
Šumarija Slunj bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), obična smreka (Picea abies), OTB,
140,25 0 108 1 - 20%
Šumarija Topusko
bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), OMB, OTB,
429,97 0 1855 1 - 20%
Šumarija Vojnić bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), 60,92 0 286 1 - 20%
Ogulin 0 0 2615
Šumarija Jasenak
četinjače, 1114 1 - 20%
Šumarija Josipdol
četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),
473 1 - 20%
Šumarija Ogulin bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),
178 1 - 20%
Šumarija Saborsko - Plaški
četinjače, 850 1 - 20%
Delnice 8607,96 0 42394
Šumarija Crni Lug
bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB, 275,32 1060 1 - 20%
Šumarija Delnice bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),
759,63 1285 1 - 20%
Šumarija Fužine ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
995,37 11186 1 - 20%
Šumarija Gerovo
američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), duglazija (Pseudotsuga menziesii), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
2791,21 18842 1 - 20%
Šumarija Lokve bukva (Fagus sylvatica), OTB, 324,66 1162 1 - 20%
Šumarija Mrkopalj
bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),
800,11 1334 1 - 20%
Šumarija Prezid bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), 567,89 557 1 - 20%
Šumarija Ravna Gora
bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
452,47 380 1 - 20%
Šumarija Rijeka bukva (Fagus sylvatica), OTB, 270,16 5207 1 - 20%
Šumarija Skrad ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB,
877,02 536 1 - 20%
Šumarija Tršće bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB, 442,09 827 1 - 20%
Šumarija Vrbovsko
bukva (Fagus sylvatica), 52,03 18 1 - 20%
Senj 0 0 1018,27
Šumarija Crikvenica
četinjače, 43 1 - 20%
Šumarija Krasno četinjače, obična smreka (Picea abies), 383,27 1 - 20%
Šumarija Novi Vinodolski
četinjače, 592 1 - 20%
Gospić 360,36 0 780,76
Šumarija Korenica
crni bor (Pinus nigra), 22,07 20,76 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
79 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Šumarija Perušić četinjače, listače, 338,29 760 1 - 20%
Buzet 27,42 0 382,52
Šumarija Buje bor (Pinus sp.), 4,63 301 1 - 20%
Šumarija Poreč bor (Pinus sp.), OTB, 22,79 81,52 1 - 20%
Nova Gradiška 2428,5 0 2020
Šumarija Jasenovac
hrastovi (Quercus sp.), 47,34 15 1 - 20%
Šumarija Nova Gradiška
listače, 1322,45 1217 1 - 20%
Šumarija Nova Kapela
četinjače, listače, 319,53 0 246 1 - 100%
Šumarija Novska listače, 165,9 63 1 - 20%
Šumarija Oriovac
listače, 350,64 365 1 - 20%
Šumarija Slavonski Brod
listače, 222,64 114 1 - 20%
Privatne šume 2549 0 15928
Primorsko-Goranska županija
bukva (Fagus sylvatica), četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
2549 0 15928 1 - 40%
SVEUKUPNO 25173,45 0 112514,05
IPP u šumarstvu 2017/2018.
80 Hrvatski šumarski institut
Mraz
Štete od mraza u 2017. godini registrirane su na 4.179 ha, s intenzitetom do 100% oštećene
lisne mase (Tablica 18). To je smanjenje u odnosu na prošlu godinu (Grafikon 11).
Slika 21: Površine gospodarskih jedinica po UŠP u kojima su zabilježene štete od mraza 2017. godine
Grafikon 11. Površina zahvaćena mrazom od 2013. do 2017. godine
IPP u šumarstvu 2017/2018.
81 Hrvatski šumarski institut
Tablica 18: UŠP u kojima su zabilježene štete od mraza 2017. godine
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha) Intenzitet napada
Našice 528,99
Šumarija Donji Miholjac listače, 232,16 81 - 100%
Šumarija Koška listače, 296,83 41 - 60%
Bjelovar 27,60
Šumarija Đulovac listače, 27,60 1 - 40%
Koprivnica 267,28
Šumarija Koprivnica listače, 8,25 81 - 100%
Šumarija Pitomača listače, 40,98 21 - 40%
Šumarija Repaš listače, 162,85 21 - 100%
Šumarija Varaždin listače, 55,20 1 - 80%
Zagreb 632,70
Šumarija Lipovljani listače, 355,77 61 - 80%
Šumarija Velika Gorica listače, 75,74 21 - 40%
Šumarija Zagreb listače, 201,19 61 - 100%
Karlovac 1.760,08
Šumarija Draganić listače, 724,57 21 - 100%
Šumarija Duga Resa listače, 72,15 61 - 80%
Šumarija Jastrebarsko listače, 449,02 21 - 80%
Šumarija Karlovac listače, 430,76 81 - 100%
Šumarija Krnjak listače, 0,40 61 - 80%
Šumarija Ozalj listače, 5,00 41 - 60%
Šumarija Pisarovina listače, 38,47 61 - 80%
Šumarija Vojnić listače, 39,71 1 - 20%
Nova Gradiška 945,60
Šumarija Jasenovac listače, 251,38 1 - 100%
Šumarija Nova Gradiška listače, 506,65 21 - 80%
Šumarija Nova Kapela listače, 107,76 21 - 80%
Šumarija Oriovac listače, 44,09 1 - 20%
Šumarija Stara Gradiška listače, 35,72 21 - 60%
Privatne šume 16,50
Međimurska županija listače, 12,50 21 - 60%
Varaždinska županija listače, 4,00 41 - 60%
SVEUKUPNO 4.178,75
IPP u šumarstvu 2017/2018.
82 Hrvatski šumarski institut
Sušenje šuma
Štete od „sušenja šuma“, kompleksnog i zajedničkog djelovanja štetnih biotičkih i abiotičkih
čimbenika, evidentirane su u 2017. godini na području 13 UŠP.Oštećeno je 468.290 m3
drvne mase listača i četinjača (Tablica 19), što je povećanje u odnosu na 2016. godinu, ali
nije najveći iznos u posljednjih pet godina (Grafikon 12). Od dominantnih čimbenika sigurno
se mogu izdvojiti izostanak oborina u vegetacijskom razdoblju (suša) i visoke temperature,
ekstremne vremenske pojave koje su zajedno s drugim abiotički i biotičkim čimbenicima
narušile zdravstveno stanje stabala što je dovelo do sušenja. Može se pretpostaviti da će i u
sljedećim godinama nastaviti trend porasta oštećene drvne mase, zbog sve češćih
nepovoljnih abiotičkih čimbenika uzrokovanih trendom porasta globalne temperature.
Grafikon 12: Drvna masa oštećena zbog „sušenja šuma“ od 2013. do 2017. godine
IPP u šumarstvu 2017/2018.
83 Hrvatski šumarski institut
Slika 22. Površine gospodarskih jedinica po UŠP u kojima su zabilježene štete od sušenja šuma 2017. godine
IPP u šumarstvu 2017/2018.
84 Hrvatski šumarski institut
Tablica 19: : Drvna masa oštećena zbog „sušenja šuma“ 2017. godine
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Vinkovci 25455,76 43917
Šumarija Cerna hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.),
521,51 2189 1 - 20%
Šumarija Gunja hrastovi (Quercus sp.), 598,04 4893 1 - 20%
Šumarija Lipovac
grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.),
442,4 3407 1 - 20%
Šumarija Mikanovci
hrast lužnjak (Quercus robur), 158,76 1683 1 - 20%
Šumarija Otok hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OTB, 11201,33 10775 1 - 20%
Šumarija Strizivojna
hrast lužnjak (Quercus robur), 4437,5 3053 1 - 20%
Šumarija Strošinci
hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), 666 5891 1 - 20%
Šumarija Vinkovci
hrast lužnjak (Quercus robur), 561,66 4356 1 - 20%
Šumarija Županja
hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OTB, 6868,56 7670 1 - 20%
Osijek 0 8100
Šumarija Darda hrastovi (Quercus sp.), 271 1 - 20%
Šumarija Đakovo
listače, 1438 1 - 20%
Šumarija Levanjska Varoš
hrastovi (Quercus sp.), 346 1 - 20%
Šumarija Tikveš-Bilje
hrastovi (Quercus sp.), 2321 1 - 20%
Šumarija Valpovo
hrast lužnjak (Quercus robur), 3724 1 - 20%
Požega 583,2 2623
Šumarija Čaglin bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OTB,
0 788 1 - 20%
Šumarija Kutjevo
bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), listače, OTB, 0 603 81 - 100%
Šumarija Pleternica
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB, 135 1 - 20%
Šumarija Požega ariš (Larix decidua), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OTB, topola (Populus sp.),
583,2 816 1 - 20%
Šumarija Velika bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB,
0 281 1 - 20%
Bjelovar 0 72154
Šumarija Bjelovar
četinjače, listače, 10209 1 - 20%
Šumarija Čazma četinjače, listače, 7787 1 - 20%
Šumarija Daruvar
četinjače, listače, 1319 1 - 20%
Šumarija Đulovac
četinjače, listače, 1351 1 - 20%
Šumarija Garešnica
četinjače, listače, 5448 1 - 20%
Šumarija Grubišno Polje
četinjače, listače, 3603 1 - 20%
Šumarija Ivanska
četinjače, listače, 6192 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
85 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Šumarija Lipik četinjače, listače, 1503 1 - 20%
Šumarija Pakrac četinjače, listače, 2693 1 - 20%
Šumarija Sirač četinjače, listače, 593 1 - 20%
Šumarija Suhopolje
listače, 1803 1 - 20%
Šumarija Velika Pisanica
listače, 6581 1 - 20%
Šumarija Veliki Grđevac
četinjače, listače, 11281 1 - 20%
Šumarija Virovitica
četinjače, listače, 4342 1 - 20%
Šumarija Vrbovec
četinjače, listače, 7449 1 - 20%
Koprivnica 0 34706
Šumarija Čakovec
ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB, topola (Populus sp.),
0 1151 1 - 20%
Šumarija Đurđevac
ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB,
0 6046 1 - 20%
Šumarija Ivanec bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
0 394 1 - 20%
Šumarija Kloštar Podravski
ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB, topola (Populus sp.),
0 4164 1 - 20%
Šumarija Koprivnica
američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa), topola (Populus sp.),
0 1549 1 - 20%
Šumarija Križevci
bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB,
0 1947 1 - 20%
Šumarija Ludbreg
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB, topola (Populus sp.),
0 2281 1 - 20%
Šumarija Pitomača
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OTB,
0 1870 1 - 20%
Šumarija Repaš bor (Pinus sp.), grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
0 9565 1 - 20%
Šumarija Sokolovac
američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
0 2790 1 - 20%
Šumarija Varaždin
američki borovac (Pinus strobus), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, topola (Populus sp.),
0 2949 1 - 20%
Zagreb 5975,01 47100
Šumarija Donja Stubica
bor (Pinus sp.), obična smreka (Picea abies), 19,1 184 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
86 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Šumarija Dugo Selo
bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB,
871,33 5085 1 - 20%
Šumarija Krapina
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), 8,48 6 1 - 20%
Šumarija Kutina bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
987,11 10005 1 - 20%
Šumarija Lipovljani
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,
1611,02 18454 1 - 20%
Šumarija Novoselec
bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
1345,21 6900 1 - 20%
Šumarija Popovača
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, topola (Populus sp.),
300,48 4562 1 - 40%
Šumarija Remetinec
bor (Pinus sp.), četinjače, hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), obična smreka (Picea abies), OTB,
137,22 824 1 - 20%
Šumarija Samobor
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB, 446,83 729 1 - 20%
Šumarija Zagreb američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), obična jela (Abies alba), OTB,
248,23 351 1 - 20%
Sisak 4987,3 33055,1
Šumarija Dvor ariš (Larix decidua), obična smreka (Picea abies), pitomi kesten (Castanea sativa),
231,77 3069 21 - 40%
Šumarija Glina bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), listače, obična smreka (Picea abies), OTB,
388,14 2770 1 - 100%
Šumarija Hrvatska Dubica
hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), 1025,1 16417 1 - 80%
Šumarija Kostajnica
hrastovi (Quercus sp.), pitomi kesten (Castanea sativa), 209 516,1 21 - 40%
Šumarija Petrinja
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), pitomi kesten (Castanea sativa),
474,86 2585 1 - 40%
Šumarija Pokupsko
hrast kitnjak (Quercus petraea), 40,93 107 1 - 20%
Šumarija Rujevac
hrast kitnjak (Quercus petraea), 65,06 791 1 - 20%
Šumarija Sisak bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OTB,
460,24 6800 1 - 40%
Šumarija Sunja hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), 2092,2 0 81 - 100%
Karlovac 4036,03 65853
Šumarija Cetingrad
obična smreka (Picea abies), 79,88 119 1 - 20%
Šumarija Draganić
grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OTB,
505,88 44604 1 - 20%
Šumarija Duga Resa
američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
551,09 2187 1 - 20%
Šumarija Gvozd hrast kitnjak (Quercus petraea), 36,5 12 1 - 20%
Šumarija Jastrebarsko
grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB,
387,27 8277 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
87 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Šumarija Karlovac
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
561,99 4331 1 - 20%
Šumarija Krašić američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OTB,
144,08 876 1 - 80%
Šumarija Krnjak bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
97,27 176 1 - 20%
Šumarija Pisarovina
bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OTB,
222,69 1555 1 - 20%
Šumarija Rakovica
američki borovac (Pinus strobus), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
989,04 1964 1 - 20%
Šumarija Slunj bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OTB,
112,3 1106 1 - 20%
Šumarija Topusko
bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa),
324,77 620 1 - 20%
Šumarija Vojnić bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), 23,27 26 1 - 20%
Ogulin 0 5162
Šumarija Jasenak
četinjače, obična jela (Abies alba), 923 1 - 20%
Šumarija Josipdol
obična jela (Abies alba), 220 1 - 20%
Šumarija Ogulin američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, obična jela (Abies alba),
3804 1 - 20%
Šumarija Saborsko - Plaški
četinjače, 215 1 - 20%
Delnice 10210,38 54614
Šumarija Crni Lug
obična jela (Abies alba), 268,09 2153 1 - 20%
Šumarija Delnice
bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
1084,75 2564 1 - 20%
Šumarija Fužine ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
988,63 11747 1 - 20%
Šumarija Gerovo bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
1505,32 10805 1 - 20%
Šumarija Gomirje
obična jela (Abies alba), 246,37 2060 1 - 20%
Šumarija Klana ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
1461,04 6438 1 - 20%
Šumarija Lokve bukva (Fagus sylvatica), četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
429,68 3190 1 - 20%
Šumarija Prezid bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB, 821,72 1430 1 - 20%
Šumarija Ravna Gora
bor (Pinus sp.), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), 1337,36 4289 1 - 20%
Šumarija Rijeka obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), 240,4 436 1 - 20%
Šumarija Skrad ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), obična jela (Abies alba), 371,98 1035 1 - 20%
Šumarija Tršće bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), 302,61 478 1 - 20%
Šumarija Vrbovsko
ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),
1152,43 7989 1 - 20%
Senj 0 1409
IPP u šumarstvu 2017/2018.
88 Hrvatski šumarski institut
ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Šumarija Senj bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), listače, OTB, 0 1409 1 - 20%
Gospić 1732,05 20430,66
Šumarija Karlobag
bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB, 3630,66 1 - 40%
Šumarija Otočac bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), 1167,24 10558 1 - 20%
Šumarija Perušić bukva (Fagus sylvatica), listače, OTB, 564,81 1355 1 - 20%
Šumarija Vrhovine
bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), hrastovi (Quercus sp.), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,
4887 1 - 20%
Split 35,33 0
Šumarija Zadar bor (Pinus sp.), 35,33 1 - 20%
Nova Gradiška 9168,45 79167
Šumarija Jasenovac
grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), 1025,87 28222 1 - 80%
Šumarija Nova Gradiška
bukva (Fagus sylvatica), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, topola (Populus sp.),
648,41 4890 1 - 20%
Šumarija Nova Kapela
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), obična smreka (Picea abies), OTB,
1198,91 13450 1 - 100%
Šumarija Novska
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), listače, OTB,
3077,14 9933 1 - 20%
Šumarija Okučani
bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), listače, obična smreka (Picea abies),
977,94 786 1 - 20%
Šumarija Oriovac
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), listače,
507,16 706 1 - 20%
Šumarija Slavonski Brod
četinjače, listače, 871,58 1077 1 - 20%
Šumarija Stara Gradiška
hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB, 651,84 18077 1 - 20%
Šumarija Trnjani listače, 209,6 2026 1 - 20%
SVEUKUPNO 62183,51 468290,76
IPP u šumarstvu 2017/2018.
89 Hrvatski šumarski institut
Rekapitulacija štetnih čimbenika u šumama Hrvatske u 2017. godini
U Tablici 20 prikazana je rekapitulacija svih štetnih čimbenika prisutnih u šumama Hrvatske
u 2017. godini.
Tablica 20: Rekapitulacija štetnih čimbenika u Hrvatskoj u 2017. godini
Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Gljivične bolesti 15418,33 8444,36 85175,28 0 5450,9
upala kore američkog borovca (Cronartium ribicola)
američki borovac (Pinus strobus),
4 1538 1 - 20%
rak kore pitomog kestena (Cryphonectria parasitica)
pitomi kesten (Castanea sativa),
579,31 16448 1 - 60%
guba (Fomes sp) bukva (Fagus sylvatica), 321,04 492 1 - 20%
hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides)
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
9115,28 8444,36 17 1 - 100%
Amistar extra 280SC, Artea plus, Total TF,
5450,9
Phytophtora sp. bukva (Fagus sylvatica), 12997,28 1 - 20%
venuće američkog borovca (Verticicladiella procera)
američki borovac (Pinus strobus),
4,45 1 1 - 20%
rak bukove kore (Nectria ditissima)
bukva (Fagus sylvatica), 217,97 528 1 - 60%
Chalara fraxinea jasen (Fraxinus sp.), 5176,28 53154 1 - 100%
Phyllosticta ilicis hrast crnika (Quercus ilex), 21 - 40%
Štetni kukci 156191,23 6864,8 317334,81 0 19654
hrastova osa listarica (Apethymus abdominalis)
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
49,73 1 - 40%
jelin moljac igličar (Argyresthia fundella)
obična jela (Abies alba), 1260 1 - 20%
zlatokraj (Euproctys chrissorhoea)
hrast lužnjak (Quercus robur),
0,5 1 - 20%
mrazovci (Geometridae)
grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
6782,28 6074,14 0 1 - 80% Foray 48B, 18236,2
Hrastove štitaste uši
hrast kitnjak (Quercus petraea),
10,68 10,68 1 - 20%
gubar (Lymantria dispar)
hrastovi (Quercus sp.), 3134,55 1 - 60%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
90 Hrvatski šumarski institut
Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
Ose šiškarice hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
45 1 - 20%
bagremov lisnih miner (Paraectopa robiniella)
bagrem (Robinia pseudoacacia),
162 850 1 - 20%
Smrekovi potkornjaci
obična smreka (Picea abies),
11491,12 255099,11 1 - 100%
Jelovi potkornjaci obična jela (Abies alba), 1880,87 16967,7 1 - 20%
Borovi potkornjaci
bor (Pinus sp.), 93,32 1917 1 - 80%
jasenova pipa (Stereonychus fraxini)
jasen (Fraxinus sp.), 3898,75 1 - 100%
borov četnjak (Thaumetopoea pityocampa)
alepski bor (Pinus halepensis), bor (Pinus sp.), crni bor (Pinus nigra),
1899,92 353 1 - 100% Foray 48B, 590
hrastov četnjak (Thaumetopoea processionea)
hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
5069,97 1 - 100%
hrastov miner (Tisheria ekebladella)
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.),
10 1 - 20%
crna jasenova osa listarica (Tomostethus nigritus)
jasen (Fraxinus sp.), 34,8 1 - 20%
hrastov savijač (Tortrix viridana)
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur),
54,59 10,68 1 - 20%
kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus)
pitomi kesten (Castanea sativa),
1113,43 41010 1 - 100%
jasenov potkornjak (Leperesinus fraxini)
jasen (Fraxinus sp.), 36,92 228 1 - 20%
hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata)
hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),
120352,47 416,3 1 - 100% Asset, 827,8
Bukova lisna uš (Phyllaphis fagi)
bukva (Fagus sylvatica), 70,33 41 - 60%
Mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus)
alepski bor (Pinus halepensis), bor (Pinus sp.),
0 0 3 1 - 20%
Ostali biotički čimbenici
8309,63 4838,48 391 5368,57 13336
divljač četinjače, listače, 291,51 26 1 - 100%
glodavci (miševi, voluharice, puhovi)
listače, 5097,47 2298,52 1 - 80%
Artea plus, Detia Mäuse Giftkörner,
5368,57 49,87
konji, krave, svinje
listače, 87,95 1 - 20%
IPP u šumarstvu 2017/2018.
91 Hrvatski šumarski institut
Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
korovi
bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), listače,
2755,5 2539,96 0 1 - 100%
Ouragan System 4, Total 480, Total TF,
13286
žuta imela (Loranthus europaeus)
hrast kitnjak (Quercus petraea),
77,2 56 1 - 20%
bijela imela (Viscum album)
obična jela (Abies alba), 309 1 - 20%
Štetni abiotički čimbenici
92714,15 0 590449,9 0 0
ledolomi, snjegolomi, vjetrolomi, vjetroizvale
američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), crni bor (Pinus nigra), četinjače, duglazija (Pseudotsuga menziesii), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), listače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa),
25173,45 0 112514,05 1 - 100%
mraz listače, 4178,75 1 - 100%
sušenje šuma
američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), listače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa), topola (Populus sp.),
62183,51 0 468290,76 1 - 100%
suša
bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,
581,3 0 1306,93 1 - 100%
mehanička oštećenja
listače, 44,71 64 1 - 20%
požar četinjače, listače, 183,03 0 2716,58 1 - 100%
šumska šteta listače, 369,4 5557,58 0 - 20%
Štetni abiotički čimbenici
189 0 0 0 0
IPP u šumarstvu 2017/2018.
92 Hrvatski šumarski institut
Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)
Tretirana pov. (ha)
Napadnuta drvna masa
(m³)
Intenzitet napada
Mjere suzbijanja
Sredstvo suzbijanja
Utrošena kol. (kg)
Utrošena kol. (l)
nedeterminirano
četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), listače,
189 0 0 1 - 60%
SVEUKUPNO 272822,34 20147,64 993350,99 5368,57 38441
IPP u šumarstvu 2017/2018.
93 Hrvatski šumarski institut
Zaključak
Pojava biljnih bolesti i štetnika u 2017. godini
Na temelju analize podataka o pojavi štetnih čimbenika u šumama Hrvatske u 2017. godini
može se zaključiti sljedeće:
• Hrastova pepelnica je tijekom 2017. godine bila najznačajnija biljna bolest u šumama
Hrvatske. Pojavila se i suzbijana je na oko 9.115 ha.
• Populacija gubara u hrastovim kontinentalnim šumama i dalje je u fazi mirovanja i
tijekom 2017. nije bilo šteta od gubara.
• U 2017. godini zabilježen je napad hrastovog četnjaka u centralnoj Hrvatskoj na
površini većoj od 5.000 ha.
• Hrastova mrežasta stjenica, nova invazivna vrsta u hrastovim šumamanastavila se
širiti prema zapadu i u 2017 je bila zabilježena naviše od 120.000 ha.
• Tijekom 2017. zabilježene porast šteta od smrekovog potkornjaka u Gorskom kotaru
u odnosu na 2016.sa oštećenih više od 255.000 m3 drvne mase smreke.
• U 2017. godini zbilježena je značajnija pojava šteta od mediteranskog potkornjaka na
području Dalmacije i poduzete su prve mjere za ublažavanje posljedica. Težište se
stavlja na daljnji monitoring i istraživanja ovog potkornjaka s obzirom da kao
autohtona vrsta do sada nije radio značajnije štete na području Hrvatske.
• Mraz je 2017. značajno oštetio listopadne šume na preko 4.178 ha.
• „Sušenjem šuma“ oštećeno je više od 468.290 m3 drvne mase listača i četinjača, što
je tren povećanja u odnosu na prethodnu godinu.
Detaljni podaci o svim štetnim čimbenicima prisutnima u šumama u šumama Hrvatske
tijekom 2017. godine dostupni su na portalu https://stetnici.sumins.hr.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
94 Hrvatski šumarski institut
Prognoza pojave biljnih bolesti i štetnika za 2018. godinu
Na temelju dostavljenih podataka, obrađenih uzoraka i obavljenih analiza može se donijeti
sljedeća prognoza populacije pojave biljnih bolesti i štetnika za 2018. godinu:
1. Tijekom 2018. ne prognozira se pojava gubara na području Republike Hrvatske jer se
njegova populacija i dalje nalazi u fazi mirovanja.
2. Rezultati analize
2.1. ljepljivih prstenova indiciraju moguće povećanje populacije mrazovaca u pojedinim
gospodarskim jedinicama na području UŠP Karlovac, Sisak, Zagreb, Koprivnica,
Našice i Vinkovci;
2.2. hrastovih grana indiciraju moguće povećanje populacije, hrastovog četnjaka,
mrazovaca, ose listarice i hrastovog savijača u pojedinim gospodarskim jedinicama
na području UŠP Karlovac, Koprivnica, Sisak, Zagreb, Bjelovar, Našice, Nova Gradiška
i Vinkovci;
2.3. Savjetuje se detaljna kontrola na terenu tijekom listanja i praćenje tijeka razvoja
defolijatora i primjena mjera zaštite u skladu s preporukama Hrvatskog šumarskog
instituta, pazeći pri odlučivanju da se ne planiraju dvostruka tretiranja istih površina
po osnovi različitih, a u smislu provedbi mjera zaštite kompatibilnih štetnika.
3. Detektirana je prisutnost jajnih legala hrastovog četnjaka tijekom analize hrastovih grana
na području UŠP Bjelovar, Karlovac, Nova Gradiška, Sisak i Zagreb. Svakako se savjetuje
praćenje pojave i razvoja gnijezda hrastovog četnjaka na terenu i planiranje mjera
zaštite.
4. Tijekom 2018. godine nastavit će se praćenje populacije smrekovog potkornjaka u
Gorskom kotaru i mjere sanacije šteta u skladu s Naredbom o poduzimanju mjera za
sprječavanje širenja i suzbijanje šetnog organizma Ips typographus-osmerozubi smrekov
pisar.
5. Tijekom 2018. biti će potrebno pratiti razvoj šteta od gradacije mediteranskog
potkornjaka na području UŠP Split.
6. Pojava hrastove pepelnice ovisit će o klimatskim prilikama koje pogoduju njezinom
razvoju, a posebnu pažnju treba obratiti u područjima kojima se eventualno pojave štete
od kasnog proljetnog mraza.
IPP u šumarstvu 2017/2018.
95 Hrvatski šumarski institut
7. Pojavu abiotskih šteta kao posljedice klimatskih čimbenika nemoguće je prognozirati, ali
se kao posljedica globalnog zagrijavanja stalno naglašavaju učestalije pojave ekstremnih
vremenskih pojava koje mogu značajnije utjecati na štete u šumama (vjetrolomi,
ledolomi, suša, ekstremne oborine itd.).
Za sva dodatna pitanja, savjete i upute molimo Vas da se obratite u:
Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje
Hrvatski šumarski institut
Cvjetno naselje 41
10450 Jastrebarsko
Tel: 01 6273 000, Fax: 01 6273 035
http://stetnici.sumins.hr
www.sumins.hr
milanp@sumins.hr
dinkam@sumins.hr
nikolal@sumins.hr
borisl@sumins.hr
sanjan@sumins.hr
IPP u šumarstvu 2017/2018.
96 Hrvatski šumarski institut
Literatura:
Becker, T., Schroter, H., 2000. Ausbreitung von rindenbrutenden Borkenkafern nach
Sturmschaden. Allg. Forstztg. 55, 280–282.
Forster, B., 1993. Entwicklung der Borkenkafersituation in den Schweizer
Sturmschadengebieten. Schweiz. Z. Forstwes. 144, 767–776
Wermelinger, B., Seifert, M., 1999. Temperature-dependent reproduction of the spruce bark
beetle Ips typographus, and analysis of the potential population growth. Ecol. Entomol. 24,
103–110.
Wermelinger, B., 2002. Development and distribution of predators and parasitoids during
two consecutive years of an Ipstypographus (Col., Scolytidae) infestation. J. Appl. Entomol.
126, 521–527
Wichmann, L., Ravn, H.P., 2001. The spread of Ips typographus (L.) (Coleoptera, Scolytidae)
attacks following heavy windthrow in Denmark, analysed using GIS. For. Ecol. Manag. 148,
31–39.
top related