izvješće o strukovnome obrazovanju i tržištu rada za ...najĉeće su to psiholozi, pedagozi,...
Post on 04-Feb-2021
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
Strukovnom obrazovanje usmjereno na trţište rada u Republici Hrvatskoj
www.projekt-sbk.com
Izvješće
o strukovnome obrazovanju i trţištu rada
za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu
Izradili:
mr. sc. Dubravko Bacalja
Mirela Franović, prof.
Višnja Perin, prof.
dr. Lother Wingerdt
Rujan 2010.
Arbeitsmarktorientierte Berufsbildung,
Kroatien Croatia
Berufsbildung
Arbeitsmarktorientierte
Croatia
Berufsbildung
Arbeitsmarktorientierte
Croatia
Berufsbildung
Arbeitsmarktorientierte
http://www.projekt-sbk.com/
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 2
Sadrţaj:
Predgovor ........................................................................................................................................ 3 I. Profesionalno usmjeravanje u Zadarskoj županiji ............................................................... 4 1. Sustav profesionalnog usmjeravanja ................................................................................................ 4
2. Korisnici profesionalnog usmjeravanja ............................................................................................ 5
3. Elementi profesionalnog usmjeravanja ............................................................................................ 7
3.1. Anketa o profesionalnim namjerama ........................................................................................ 7
3.2. Profesionalno informiranje ..................................................................................................... 12
3.3. Profesionalno savjetovanje ..................................................................................................... 17
3.4. Ostale aktivnosti Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Zadarskoj
ţupaniji ........................................................................................................................................... 22
4. Planovi za razvoj profesionalnog usmjeravanja u Zadarskoj ţupaniji ........................................... 23
5. Zakljuĉak ........................................................................................................................................ 23
II. Strukovno obrazovanje ...................................................................................................... 25 6. Zakonski okviri.................................................................................................................... 25 7. Situacija u strukovnom obrazovanju .............................................................................................. 26
7.1. Struktura strukovnog obrazovanja ................................................................................................. 26
7.2. Ponuda i potraţnja za strukovnim obrazovanjem ................................................................... 29
7.3. Usavršavanje i daljnje obrazovanje te prekvalifikacije ........................................................... 40
8. Financiranje strukovnog obrazovanja ............................................................................................ 44
9. MeĊunarodna suradnja ................................................................................................................... 48
III. Tržište rada ......................................................................................................................... 50 10. Trţište rada: regionalna perspektiva .............................................................................................. 50
10.1. Stanovništvo i demografski trendovi ...................................................................................... 50
10.2. Institucionalno okruţenje na trţištu rada ................................................................................ 53
11. Zaposlenost u Zadarskoj ţupaniji u 2008. ...................................................................................... 55
12. Nezaposlenost i zapošljavanje ........................................................................................................ 63
12.1. Nezaposlenost ......................................................................................................................... 63
12.2. Potraţnja i zapošljavanje ......................................................................................................... 75
IV. Bilanca ................................................................................................................................ 80 V. Zaprimljene preporuke i primjedbe ……………………………………………………..........98
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 3
Predgovor
Izvješće koje se nalazi ispred Vas dio je GTZ-ova projekta „Strukovno obrazovanje
usmjereno na trţište rada u Republici Hrvatskoj“. Izvješće je izradio njemaĉko-hrvatski
struĉni tim uz potporu Zadarske ţupanije. Namjera je da se prvi put na primjeru Zadarske
ţupanije za 2008. godinu usporede raspoloţive brojke, ĉinjenice i podaci iz podruĉja
profesionalne orijentacije, strukovnog obrazovanja i trţišta rada. Pri izradi ţeljeli smo uvrstiti
iskustvo Savezne Republike Njemaĉke koja već godinama izraĊuje Izvješće o strukovnom
obrazovanju (Berufsbildungsbericht) na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Namjera je da se izradi dokument za donošenje politiĉkih odluka u podruĉju strukovnog
obrazovanja usmjerenom na trţište rada, posebno za Zadarsku ţupaniju. Nakon struĉne
rasprave trebala bi se donijeti odluka o tome bi li, u kojemu obliku kao i u kojem sluĉaju bila
korisna izrada Izvješća. Pri tome treba uzeti u obzir da iduća izvješća trebaju biti saţetija i
kraća. Posebno bi mogle biti zanimljive studije koje ukazuju na trendove i razvoj.
Izvješće nije usmjereno na struĉnjake, nego treba posluţiti kao informacijski materijal
politiĉkim i gospodarskim donosiocima odluka, roditeljima, maturantima, nastavnicima u
strukovnim školama i dr. Zbog toga smo ţeljeli pomoću tablica i grafikona ponuditi Izvješće
koje je jasno i pregledno strukturirano.
Projektni tim zahvaljuje Zadarskoj ţupaniji, Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, za
njegovu spremnost da se Izvješćem koristi kao vaţnim upravljaĉkim instrumentom u svojem
radu, kao i ĉlanovima radne skupine:
- Gospodinu dr. Lotharu Wingerdtu, njemaĉkom struĉnjaku
- Gospodinu Dubravku Bacalji iz Zavoda za zapošljavanje u Zadru
- GospoĊi Višnji Perin, prof. iz Zavoda za zapošljavanje u Zadru
- GospoĊi Mireli Franović, prof. iz Hrvatske obrtniĉke komore u Zagrebu
- GospoĊi Lidiji Mihaljević suradnici na GTZ Projektu
- GospoĊi mr. sc. Olgi Lui kao recenzentici.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 4
I. Profesionalno usmjeravanje u Zadarskoj ţupaniji
1. Sustav profesionalnog usmjeravanja
Profesionalno usmjeravanje je organizirani sustav pruţanja struĉne pomoći pojedincu u toku
njegovog profesionalnog razvoja, u slobodnom izboru obrazovne i profesionalne aktivnosti,
uzimajući u obzir psihofiziĉke sposobnosti, znanja i vještine pojedinca, karakteristike rada i
mogućnosti zapošljavanja. Profesionalno usmjeravanje je proces kojim se prikupljaju podaci
o korisniku, prosljeĊuju informacije o mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja, pomaţe
pojedincu sagledati vlastite mogućnosti i donijeti odluke o najprimjerenijim izborima
obrazovanja i zapošljavanja. Zasniva se na paţljivoj i cjelovitoj procjeni razliĉitih ĉimbenika,
prije svega potrebama trţišta rada te potrebama i potencijalima korisnika. Odvija se kroz
aktivnost informiranja i savjetovanja.
Konaĉni cilj profesionalnog usmjeravanja jest u profesionalnom smislu uspješan i zadovoljan
pojedinac i društvo s racionalno i kvalitetno zadovoljenim potrebama za radnicima, visokim
stupnjem zapošljivosti i uĉinkovitosti u radu. Uĉinkovitost profesionalne orijentacije obiĉno
se primjećuje tek nakon izvjesnog vremena, ali ona dugoroĉno daje pozitivne rezultate.
Sustavno i struĉno profesionalno usmjeravanje u Hrvatskoj zapoĉeto je osnivanjem Stanice
za savjetovanje pri izboru zanimanja, ustanove kojoj je profesionalna orijentacija bila glavni i
jedini zadatak, a koja je zapoĉela s radom 1931. godine.
Godine 1960. na temelju Zakona o službi za zapošljavanje profesionalno usmjeravanje se
integriralo u Zavod za zapošljavanje. Tako djeluje i danas kroz Središnju sluţbu u Zagrebu i
brojne Podruĉne sluţbe širom Hrvatske1.
Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u Zadarskoj ţupaniji provode se od 1969. godine u
okviru Zavoda za zapošljavanje.
Sustav profesionalnog usmjeravanja razliĉitih skupina korisnika u Republici Hrvatskoj
tradicionalno je vezan uz Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Hrvatski zavod za
zapošljavanje svojom organizacijskom strukturom pokriva teritorij ĉitave RH s 22 Podruĉne
sluţbe i 95 ispostava. U svakoj od Podruĉnih sluţbi djeluje Odsjek za profesionalno
usmjeravanje i obrazovanje (Odsjek za PU).
Profesionalno usmjeravanje provode savjetnici za profesionalno informiranje i savjetovanje,
kojih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ima oko šezdeset. Najĉešće su to psiholozi,
pedagozi, socijalni radnici ili struĉnjaci srodnih zvanja. Prema potrebi, u postupak
profesionalnog usmjeravanja ukljuĉuje se lijeĉnik specijalist medicine rada te savjetnik za
zapošljavanje.
Profesionalno usmjeravanje u Zadarskoj ţupaniji provodi Odsjek za profesionalno
usmjeravanje i obrazovanje s tri zaposlene djelatnice - psihologinje. Odsjek za profesionalno
usmjeravanje i obrazovanje je jedini koji se u Zadarskoj ţupaniji sustavno bavi
profesionalnim usmjeravanjem. U nekim osnovnim i srednjim školama u Zadarskoj ţupaniji
1 Spomenica HZZ-a
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 5
struĉne sluţbe u školama rade na nekim aspektima profesionalnog usmjeravanja, prvenstveno
informiranju uĉenika.
Odsjek za profesionalno usmjeravanje suraĊuje s
- osnovnim školama (37 škola) - srednjim školama (21 škola) - Sveuĉilištem - savjetnicima za posredovanje pri zapošljavanju u Zadarskoj ţupaniji (15 savjetnika).
Svi oni mogu uputiti kandidate kojima je potreban postupak profesionalnog usmjeravanja, a
kandidati se mogu i samoinicijativno javiti u Odsjek ukoliko smatraju da im je potrebna
usluga profesionalnog usmjeravanja.
Profesionalno usmjeravanje ureĊeno je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima
za vrijeme nezaposlenosti (NN 80/08).
Djelatnost profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje provodi se u
skladu s dokumentom koji je usvojilo Upravno vijeće Zavoda 2006. godine: Standardi
kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje. Dokument je izraĊen na temelju Strategije profesionalnog usmjeravanja u
Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Dokument sadrţi detaljne opise pojedinih vrsta usluga
(informiranje, savjetovanje, selekcija) prema pojedinim skupinama korisnika, standardiziranu
metodologiju, ulazne i izlazne dokumente za sve vrste usluga, utvrĊene oblike i naĉine
suradnje unutar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i prema vanjskim korisnicima te
definirane primarne i sekundarne kompetencije savjetnika profesionalnog usmjeravanja.
Djelatnost profesionalnog usmjeravanja financira se iz sredstava Hrvatskog zavoda za
zapošljavanja i iz fondova EU-a.
2. Korisnici profesionalnog usmjeravanja
Profesionalno usmjeravanje usmjereno je na razliĉite skupine korisnika: uĉenike osnovnih i
srednjih škola, studente, nezaposlene osobe i traţitelje zaposlenja te poslodavce.
Profesionalno usmjeravanje uĉenika ukljuĉuje skup struĉnih postupaka kojima se uĉenicima
pruţa pomoć pri odabiru budućeg zanimanja, odnosno obrazovanja. Poseban naglasak u tom
procesu stavlja se na sposobnosti, interese i vještine uĉenika kao i na mogućnosti obrazovanja
i zapošljavanja u pojedinoj regiji. Profesionalno usmjeravanje uĉenika provodi se u suradnji
sa školom i roditeljima, odnosno s osobom koja skrbi o djetetu. Profesionalno usmjeravanje
namijenjeno je prvenstveno uĉenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola, no
savjetnici za profesionalno usmjeravanje rade i s ostalim uĉenicima koji imaju potrebu za
dobivanjem struĉne psihološko – pedagoške potpore tijekom svog obrazovanja.
Najĉešće skupine uĉenika kojima savjetnici za profesionalno usmjeravanje pomaţu pri
donošenju odluke o nastavku obrazovanja su:
- Učenici s teškoćama u razvoju - uĉenici koji su osnovnu školu završili prema posebnom ili prilagoĊenom programu ili redovnom nastavnom programu uz
individualizirani pristup. Sukladno Odluci o elementima i kriterijima za izbor
kandidata za upis u srednje škole koju svake godine donosi ministar nadleţan za
obrazovanje, uĉenici s teškoćama imaju pravo na direktan upis u srednju školu, uz
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 6
predoĉenje odgovarajuće dokumentacije. Jedan od elemenata direktnog upisa ovih
uĉenika u srednje škole je struĉno mišljenje Odsjeka za profesionalno usmjeravanje
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o upisu u odgovarajuće obrazovne programe.
Struĉni tim Zavoda na temelju psihološko-medicinske obrade uĉenika te suradnje s
roditeljima i struĉnim suradnicima škole te lijeĉnikom specijalistom medicine rada
donosi mišljenje o primjerenim oblicima obrazovanja za tu djecu. Tijekom 2008.
godine u Podruĉnoj sluţbi Zadar izdano je 18 mišljenja o primjerenim oblicima
obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju2. Ovisno o vrsti poteškoća, ovi uĉenici
srednjoškolsko obrazovanje mogu nastaviti u redovnim programima, uz
individualizirani pristup, u prilagoĊenim programima srednjoškolskog obrazovanje
(drugaĉiji kriteriji po pitanju sadrţaja, ocjenjivanja i sl.), dok uĉenici s većim
teškoćama školovanje nastavljaju u posebnim programima, odnosno posebnim
odgojno-obrazovnim ustanovama ili ustanovama socijalne skrbi koje imaju odobrenje
za provoĊenje srednjoškolskih programa za uĉenike s teškoćama u razvoju.
- Učenici sa zdravstvenim teškoćama - uĉenici koji su osnovnu školu završili po redovitom nastavnom programu, a kojima su zdravstvena oštećenja ili kroniĉne
bolesti i dulje lijeĉenje utjecale na školski uspjeh. Sukladno Odluci o elementima i
kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole uĉenici s teţim zdravstvenim
teškoćama imaju pravo prednosti pri upisu, što znaĉi da se mogu upisati u
odgovarajuću srednju školu s manjim brojem bodova i to do deset posto od bodova
najniţe rangiranog kandidata na ljestvici poretka uĉenika koji su ostvarili pravo upisa
u tu školu, odnosno program. Uĉenici s osobito teškim zdravstvenim oštećenjima
mogu se upisati izravno. Za korištenje navedenih prava, uz ostale upisne dokumente,
uĉenik prilaţe i struĉno mišljenje, odnosno preporuku tima za profesionalno
usmjeravanje o upisu u odgovarajuće obrazovne programe (predlaţu se do 3 programa
obrazovanja). Struĉnom mišljenju prethode postupci profesionalnog informiranja i
savjetovanja uĉenika i roditelja te psihološko – medicinska obrada uĉenika koja
pretpostavlja ukljuĉivanje lijeĉnika specijaliste medicine rada. Navedene aktivnosti
provode se u uskoj suradnji sa struĉnima suradnicima osnovnih i srednjih škola.
Odluku o upisu u školu donosi ravnatelj. Tijekom 2008. godine u Podruĉnoj sluţbi
Zadar izdano je 50 preporuka za upis za uĉenike sa zdravstvenim teškoćama, od toga
34 za upis u strukovne škole i 16 za upis u programe gimnazije3.
- Učenici koji imaju poteškoća u svladavanju obrazovnog programa ili žele promijeniti obrazovni program - takoĊer se upućuju na profesionalno usmjeravanje sa ciljem
promjene obrazovnog programa i ukljuĉivanje u program koji će po svojim
zahtjevima odgovarati mogućnostima i interesima uĉenika. Tijekom 2008. godine u
Podruĉnu sluţbu Zadar upućena su dva uĉenika zbog neuspjeha u srednjoj školi.4
- Neodlučni učenici - uĉenici kojima je potrebna usluga informiranja o mogućim obrazovnim programima koji se mogu upisati u školama na podruĉju u kojem ţive ili
u obliţnjim gradovima i mjestima, te o potraţnji pojedinih zanimanja na navedenim
podruĉjima. Osim informiranja, izrazito je vaţno neodluĉne uĉenike struĉno voditi
kroz proces samoprocjene vlastitih interesa i mogućnosti, sve do donošenja konaĉne
odluke o upisu u odgovarajuće obrazovne programe. Neodluĉni uĉenici mogu imati
2 Dokumentacija Odsjeka za PU 3 Dokumentacija Odsjeka za PU 4 Dokumentacija Odsjeka za PU
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 7
razliĉiti školski uspjeh, moţe se raditi o uĉenicima koji imaju veći broj razliĉitih
interesa pa stoga trebaju pomoć pri kristaliziranju prioriteta, ili se moţe raditi o
uĉenicima koji nemaju jasnih spoznaja o vlastitim interesima te im je potrebno
struĉno vodstvo u procesu samoprocjene vlastitih potencijala i interesa kao i savjet pri
donošenju konaĉne odluke o daljnjem obrazovanju. Tijekom 2008. godine u
Podruĉnoj sluţbi Zadar informirano je 515 neodluĉnih uĉenika, a savjetovano uz
kompletnu psihologijsku obradu 444 neodluĉnih uĉenika5.
Studentima se takoĊer pruţa pomoć u procjeni vlastitih radnih i osobnih mogućnosti putem
individualnog informiranja i savjetovanja te pomoć pri stjecanju vještina aktivnog traţenja
posla putem radionica.
Pomoć u profesionalnom usmjeravanju koriste, kako osobe koje prvi put odabiru zvanje ili
zanimanje za koje će se tek školovati, tako i nezaposlene osobe i traţitelji zaposlenja koji, iz
bilo kojeg razloga, moraju odluĉivati o promjenama u svojem dosadašnjem zanimanju i radu.
Usluge profesionalnog usmjeravanja poslodavci koriste posredno kroz usluge koje se pruţaju
njihovim zaposlenicima i direktno informiranje te savjetovanje vezano uz podruĉja razvoja i
rada s ljudskim potencijalima.
Usluga koju poslodavci u većoj mjeri koriste u Odsjecima za profesionalno usmjeravanje i
obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je usluga profesionalne selekcije.
Profesionalna selekcija je struĉni odabir kandidata za odreĊeno radno mjesto ili obrazovanje
u kojem se odabiru oni koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Profesionalna
selekcija moţe ukljuĉivati: ispitivanje sposobnosti, osobina liĉnosti, interesa, vrijednosti,
motivacije, a po potrebi i ispitivanje zdravstvenog stanja i specifiĉnih znanja.
3. Elementi profesionalnog usmjeravanja
3.1. Anketa o profesionalnim namjerama
Anketiranje uĉenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola o njihovim profesionalnim
namjerama prvi je korak u provoĊenju procesa profesionalnog usmjeravanja uĉenika. Svake
godine provodi se Anketa o profesionalnim namjerama uĉenika na kraju osnovne i srednje
škole. Anketa se provodi u suradnji s osnovnim i srednjim školama na naĉin da se ankete
distribuiraju školama, a škole ih distribuiraju uĉenicima. Anketom se obuhvaćaju svi uĉenici
završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Popunjenu Anketu vrati 70-80% uĉenika.
5 Dokumentacija Odsjeka za PU
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 8
Grafikon 1: Broj anketiranih učenika osnovnih i srednjih škola u Zadarskoj ţupaniji od 2005.
do 2008. godine6
Rezultati dobiveni Anketom koriste se kod planiranja upisa na ţupanijskoj razini te kod
kreiranja aktivnosti vezanih uz profesionalno usmjeravanje uĉenika.
Grafikon 2: Broj anketiranih učenika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj u
periodu od 2005. do 2008. godine7:
6 Dokumentacija Odsjeka za PU 7 Godišnjak HZZ-a
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 9
* nema podataka
Općenito, ciljevi provedbe anketa o profesionalnim namjerama uĉenika završnih razreda
osnovnih i srednjih škola su sljedeći:
- Identificirati uĉenike koji imaju potrebu za struĉnom podrškom savjetnika za profesionalno usmjeravanje u procesu donošenja odluke o budućem
obrazovanju/zanimanju;
- Utvrditi i analizirati profesionalne namjere uĉenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u kontekstu obrazovne ponude i zahtjeva trţišta rada;
- Informirati relevantne dionike iz podruĉja obrazovanja i gospodarstva na lokalnim, kao i na nacionalnoj razini o profesionalnim namjerama uĉenika s ciljem utjecanja na
donošenje obrazovne politike.
Anketiranje uĉenika u Zadarskoj ţupaniji najĉešće se provodi tijekom sijeĉnja i veljaĉe
tekuće školske godine.
Grafikon 3: Udio učenika osnovnih škola zainteresiranih za vrstu škole u Zadarskoj
ţupaniji prema Anketi o profesionalnim namjerama u školskoj godini 2008./2009.
Rezultati Ankete pokazuju da u vrijeme popunjavanja Ankete (4 mjeseca prije upisa) veliki
broj uĉenika (32%) još uvijek nije donio odluku o budućem zanimanju. Kao najveću teškoću
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 10
kod izbora zanimanja uĉenici navode nedostatak informacija. MeĊu neodluĉnima je nešto
više djeĉaka (55%) nego djevojĉica (45%).
Kod odabira strukovnih škola, primjetno je da se najveći broj odluka odnosi na nastavak
školovanja u programima ĉetverogodišnjeg trajanja. Razlog tome moţe biti i to što se
ĉetverogodišnja zanimanja percipiraju kao atraktivnija nego trogodišnja te što je vertikalna
prohodnost lakša iz ĉetverogodišnjih nego trogodišnjih programa.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 11
Tablica 1: Pregled broja učenika zainteresiranih za upis u strukovno obrazovanje prema
obrazovnim sektorima u Zadarskoj ţupaniji (Anketa o profesionalnim namjerama u školskoj
godini 2008./2009.)
Obrazovni sektor Četverogodišnji
programi
Trogodišnji
programi
Ukupno
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija 173 9 184
Elektrotehnika i raĉunarstvo 93 15 108
Strojarstvo brodogradnja i metalurgija 46 41 87
Turizam i ugostiteljstvo 45 20 65
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 16 49 65
Zdravstvo 61 0 61
Promet i logistika 42 7 49
Grafiĉka tehnologija i audiovizualne tehnologije 42 0 42
Graditeljstvo i geodezija 25 3 28
Umjetnost 28 0 28
Poljoprivreda, prehrana i veterina 25 2 27
Šumarstvo, prerada i obrada drva 0 7 7
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija 1 0 1
Tekstil i koţa 0 0 0
Od uĉenika koji se odluĉuju za strukovno obrazovanje najveći broj njih (preko 60%) odluĉuje
se za tri obrazovna sektora: Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, Elektrotehnika i
raĉunarstvo i Strojarstvo brodogradnja i metalurgija.
Gledajući prema spolu, djevojĉice se ĉešće odluĉuju za ĉetverogodišnja zanimanja (52%),
dok se djeĉaci ĉešće odluĉuju za trogodišnja zanimanja (65%).
Gledajući prema obrazovnim sektorima djevojĉice se najĉešće odluĉuju za obrazovne
sektore: ekonomiju, trgovinu i poslovnu administraciju (78% od ukupnog broja
zainteresiranih); osobne, usluge zaštite i druge usluge (95% od ukupnog broja zainteresiranih)
te za zdravstvo (77% od ukupnog broja zainteresiranih). Djeĉaci se najĉešće odluĉuju za
obrazovne sektore: strojarstvo, brodogradnja i metalurgija (98% od ukupnog broja
zainteresiranih), elektrotehnika i raĉunarstvo (98% od ukupnog broja zainteresiranih), promet
i logistika (93% od ukupnog broja zainteresiranih). Te preferencije pokazuju da su meĊu
mladim ljudima još uvijek uvelike prisutni stereotipi o muškim i ţenskim zanimanjima.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 12
3.2. Profesionalno informiranje
Profesionalno informiranje je usluga kojom se pojedinim skupinama korisnika pruţaju
informacije relevantne za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i podruĉja rada.
Profesionalno informiranje moţe biti pismeno, usmeno, samoinformiranje; provodi se
individualno i grupno. Pruţanju informacija nuţno prethodi njihovo prikupljanje, obrada i
prilagodba.
Tablica 2: Pregled korisnika i vrste najčešćih informacija koje korisnici dobivaju
profesionalnim informiranjem
Korisnici:
Nezaposlene osobe
i traţitelji
zaposlenja
Uĉenici i roditelji Poslodavci
Struĉni suradnici
u obrazovnim
institucijama
Usmeno
informiranje o:
aktivnom traţenju
posla
ĉimbenicima na
koje treba obratiti
paţnju pri izboru
zvanja/zanimanja
uslugama
profesionalnog
usmjeravanja i
selekcije
uslugama
profesionalnog
usmjeravanja
slobodnim radnim
mjestima
planiranim
aktivnostima
profesionalnog
usmjeravanja
mogućnostima
obrazovanja
opisima zvanja i
zanimanja
mogućnostima
selekcije budućih
zaposlenika mogućnosti
stipendiranja
kretanjima na
trţištu rada
aktualnom
odnosu ponude i
potraţnje na
trţištu rada
radionicama
pripreme za
zapošljavanje
uvjetima upisa u
srednje škole i
visoka uĉilišta
obrazovanju i
prekvalifikaciji
zaposlenika
radionicama za
samozapošljavanje
mreţi škola i
visokih uĉilišta
mogućnostima
prilagodbe
radnog mjesta za
osobe s
invaliditetom i
osobe s nekim od
faktora oteţane
zapošljivosti
rezultatima
provedenih
anketa o
profesionalnim
namjerama
uĉenika
mogućnostima
profesionalne
rehabilitacije
ostalim uslugama
profesionalnog
usmjeravanja
Informacije moraju biti pripremljene i prezentirane tako da korisnicima pruţaju temelj za
donošenje racionalnih i primjerenih odluka te naĉinom prezentacije prilagoĊene pojedinoj
skupini.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 13
Grafikon 4: Prikaz broja i strukture korisnika profesionalnog informiranja u
Zadarskoj ţupaniji od 2005. do 2008. godine8
Osim neposrednog informiranja korisnika kroz individualni i grupni rad, informiranje se vrši
raznim publikacijama, brošurama i letcima, gdje je broj korisnika znatno širi. Svake godine
izraĊuju se brošura Zaposliti se ili studirati? - namijenjena maturantima, brošura
Obrazovanje odraslih - namijenjena svima koji ţele upotpuniti svoje sadašnje obrazovanje te
brošura Kamo nakon osnovne škole? - namijenjena uĉenicima završnih razreda osnovne
škole. Osim toga, izraĊeno je i tiskano i niz letaka koji se odnose na usluge Zavoda za
zapošljavanje te na prava i obaveze nezaposlenih osoba. U Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje u RH se tijekom godine tiska više od 150.000 primjeraka razliĉitog
informativnog materijala (brošura, letaka, postera) namijenjenih razliĉitim skupinama
korisnika9.
8 Dokumentacija Odsjeka za PU 9 Godišnjak HZZ-a
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 14
Tablica 3: Pisani informativni materijali izraĎeni u Područnoj sluţbi Zavoda za
zapošljavanje u Zadru u 2008. godini10
Ciljna skupina Naziv brošure/letka Naklada
Nezaposlene
osobe
Obrazovanje odraslih 500
Radionice 1.000
Centar za profesionalno informiranje 1.000
Učenici Kamo nakon osnovne škole? 2.500
Zaposliti se ili studirati? 500
O stipendijama 300
Ostali Vodiĉ kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje Zadar 1.000
Ovisno o potrebama korisnika i svrsi informiranja, neposredni usmeni oblici informiranja
mogu biti individualni i grupni.
Grafikon 5: Broj osoba obuhvaćenih neposrednim profesionalnim informiranjem u
Republici Hrvatskoj od 2005. do 2008.godine11
Primjetno je povećanje broja individualno informiranih osoba u promatranom periodu.
Pokazalo se da je individualno informiranje uĉinkovitije od grupnog, posebice kod
informacija vezanih uz nastavak obrazovanja.
Individualno i grupno direktno informiranje učenika se organizira u suradnji sa struĉnim
sluţbama osnovnih i srednjih škola te na inicijativu uĉenika ili roditelja. Osim tih oblika
informiranja sve više se potiĉe samoinformiranje uĉenika, prvenstveno kroz Centre za
profesionalno informiranje te instaliranjem programa za profesionalno usmjeravanje Moj
10 Dokumentacija Odsjeka za PU 11 Godišnjak HZZ-a
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 15
izbor u većini osnovnih i srednjih škola u Ţupaniji, koje je financirala Zadarska ţupanija
putem Odjela za društvene djelatnosti.
Tablica 4: Neposredno profesionalno informiranje učenika osnovnih i srednjih škola u Zadar-
skoj ţupaniji tijekom 2008. godine12
Grupno informiranje Učenici osnovnih
škola
Učenici srednjih
škola
Broj grupa 49 0
Broj uĉenika 359 0
Individualno informiranje
Broj uĉenika 284 316
Ukupan broj informiranja uĉenika OŠ i SŠ
(grupno + individualno)
643 316
Grupno informiranje uĉenika odvija se u malim grupama (do deset osoba) i kroz takav vid
informiranja uĉenici dobivaju općenite informacije o vrstama škola, mogućnostima upisa,
upisnim pragovima, vrstama programa i sl. Kroz individualno informiranje uĉenici se ciljano
informiraju o programima i školama, mogućnostima upisa za škole i programe koji ih
zanimaju.
Profesionalno informiranje nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja odvija se putem
direktnog kontakta (individualno ili grupno) te putem pisanih materijala. Individualno ili
grupno informiranje organizira se preko savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju ili na
inicijativu nezaposlene osobe/traţitelja zaposlenja.
12 Dokumentacija Odsjeka za PU
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 16
Grafikon 6: Prikaz udjela nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja u Zadarskoj ţupaniji pre-
ma vrsti dobivenih informacija tijekom 2008. godine13
Najveći broj osoba potraţuje informacije o metodama i tehnikama traţenja posla.
Informiranja s nezaposlenim osobama preteţito se izvode individualno.
Profesionalno informiranje ostalih korisnika (poslodavaca, struĉnih suradnika u
obrazovnim institucijama, roditelja uĉenika, studenata) provodi se najĉešće na njihovo
osobno traţenje.
Uz neposredno i posredno informiranje sve više se potiĉe samoinformiranje korisnika. U tu
svrhu ustanovljeni su Centri za profesionalno informiranje, mjesta koja su predviĊena za
samoinformiranje svih skupina korisnika. Uloga Centara je korisnicima omogućiti dobivanje
informacija vaţnih za uspješno planiranje profesionalnog razvoja i ostvarivanje
profesionalnih ciljeva te na jednom mjestu objediniti dostupne informacije iz podruĉja
obrazovanja i trţišta rada.
Rad u Centru organiziran je prema naĉelu samoposluţivanja. U njemu je moguće:
- informirati se o mogućnostima obrazovanja, stipendiranja, zapošljavanja i dr. - koristiti raĉunalni program za profesionalno usmjeravanje „Moj izbor“ koji pruţa
mogućnosti: informiranja o preko 300 razliĉitih zanimanja; testiranja interaktivnim
upitnikom za samoprocjenu interesa; pretraţivanja informacija o obrazovanju i
zapošljavanju na podruĉju Republike Hrvatske
- pregledavati slobodna radna mjesta
13 Dokumentacija Odsjeka za PU – prireĊeni podaci
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 17
- dobiti struĉnu pomoć u izradi molbe i ţivotopisa U svakoj Podruĉnoj sluţbi u RH djeluje barem jedan Centar za profesionalno informiranje. U
Zadarskoj ţupaniji Centri za profesionalno informiranje uspostavljeni su u Podruĉnoj sluţbi
Zadar, te u ispostavama u Benkovcu, Biogradu, Obrovcu, Pagu i Graĉacu.
3.3. Profesionalno savjetovanje
Profesionalno savjetovanje podrazumijeva proces koji polazi od polazi od svakog pojedinca
posebno – njegovih utvrĊenih psihofiziĉkih sposobnosti, interesa, motivacije. Uzima u obzir
zahtjeve trţišta rada, kao i mogućnosti obrazovanja koje će dovesti do kompetencija
potrebnih na trţištu rada. Profesionalno savjetovanje namijenjeno je svima onima kojima
treba dodatna pomoć u procjeni vlastitih profesionalnih interesa, mogućnosti i vještina u
svrhu donošenja odluke o svom daljnjem profesionalnom razvoju.
Principi profesionalnog savjetovanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje su:
- povjerljivost i zaštita prikupljenih osobnih podataka, - dostupnost svim korisnicima, - dobrovoljnost korištenja usluga, - ravnopravnost (spolova, narodnosti, vjere), - sloboda izbora zanimanja i mjesta rada, - besplatnost.
Odluku o prihvaćanju i provedbi savjetovanja donosi korisnik, pri ĉemu sam snosi
odgovornost za posljedice.
Individualno profesionalno savjetovanje, odnosno pruţanje struĉne pomoći pri procjeni
vlastitih radnih i osobnih mogućnosti korisnika provodi se u cilju zapošljavanja, obrazovanja
te upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju. Savjetovanje provodi savjetnik za profesionalno
usmjeravanje, najĉešće psiholog ili drugi posebno educirani struĉnjak za rad s pojedinim
skupinama korisnika te najĉešće ukljuĉuje psihologijsko testiranje. U postupak savjetovanja
takoĊer se moţe ukljuĉiti i lijeĉnik specijalist medicine rada.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 18
Grafikon 7: Individualno savjetovani korisnici u Zadarskoj ţupaniji tijekom 2008. godine
prema ciljanim skupinama
Uslugu individualnog savjetovanja u najvećoj mjeri koriste uĉenici osnovnih i srednjih škola
(81% od ukupnog broja savjetovanih) kod izbora nastavka školovanja. Individualno
savjetovanje uĉenika u pravilu ukljuĉuje psihologijsko testiranje kojim se provjeravaju opće i
specifiĉne sposobnosti, karakteristike osobnosti te interesi i motivacija.
Grupno profesionalno savjetovanje korisnika provodi se u cilju unapreĊenja znanja i vještina
aktivnog traţenja posla kroz radionice. Uz pomoć voditelja radionice i razmjene iskustva
traţenja posla s drugim sudionicima (od osam do deset osoba), korisnici kroz razliĉite metode
uĉenja (demonstracije, prezentacije, igre uloga, skupne rasprave i rad u malim skupinama)
usvajaju nove vještine i znanja.
U svim podruĉnim sluţbama Zavoda provode se sljedeće radionice: Kako tražiti posao?,
Kako se predstaviti poslodavcu, Samoprocjena i radionice prilagoĊene potrebama i
mogućnostima pojedinih skupina nezaposlenih osoba.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 19
Tablica 5: Prikaz sadrţaja radionica
Radionica: Kako traţiti
posao
Kako se
predstaviti
poslodavcu
Samoprocjena PrilagoĎene
radionice
Sadrţaj
radionice:
metode i tehnike
traţenja posla
priprema za
intervju s
poslodavcem
istraţivanje
vlastitih
potencijala
istraţivanje
vlastitih
potencijala i
interesa
pretraţivanje baza
podataka o ponudi
radnih mjesta
vještine
komuniciranja s
poslodavcem
poticaj na
razmišljanje o
vlastitim znanjima
i vještinama
identifikacija
mogućih prepreka
radno – socijalne
integracije i
mogućnosti
njihovih
prevladavanja
osnovna pravila
pisanja ţivotopisa
ponašanje tijekom
intervjua
identifikacija
znanja i vještina
koje je potrebno
unaprijediti
definiranje plana
profesionalne
rehabilitacije i
zapošljavanja
sadrţaj ţivotopisa najĉešća pitanja u
intervjuu
definiranje naĉina
unapreĊenja
razine vještina
metode i tehnike
aktivnog traţenja
posla
samostalna izrada
vlastitog
ţivotopisa i molbe
za posao
uspješna
prezentacija
poslodavcu
definiranje plana
razvoja karijere
priprema za
razgovor s
poslodavcem
Grafikon 8: Prikaz broja osoba obuhvaćenih profesionalnim savjetovanjem u razdoblju od
2005. do 2008. godine u Zadarskoj ţupaniji14
14 Dokumentacija Odsjeka za PU
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 20
U promatranom periodu zamjetno je povećanje broja nezaposlenih osoba obuhvaćenih
profesionalnim savjetovanjem. Do tog povećanja došlo je zbog uvoĊenja nove usluge, usluge
grupnog savjetovanja za nezaposlene osobe.
Grafikon 9: Broj osoba obuhvaćenih profesionalnim savjetovanjem u Republici
Hrvatskoj u periodu od 2005. do 2008. godine15
Na razini Republike Hrvatske, takoĊer je primjetan porast broja nezaposlenih osoba koje
koriste usluge profesionalnog savjetovanja iz istog razloga kao i u Zadarskoj ţupaniji. Broj
savjetovanih uĉenika stabilan je tijekom godina.
Profesionalno savjetovanje učenika ukljuĉuje: prikupljanje relevantnih informacija o
korisniku putem uvida u dostupnu dokumentaciju, razgovorom sa struĉnim sluţbama škole,
razgovorom s roditeljima te intervjua s kandidatom; psihologijsko testiranje; upućivanje na
pregled specijalisti medicine rada (po potrebi) te izradu mišljenja i/ili prosljeĊivanja
informacija o ishodu savjetovanja.
15 Godišnjak HZZ-a
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 21
Grafikon 10: Prikaz individualno savjetovanih učenika osnovnih i srednjih škola u Zadarskoj
ţupaniji prema svrsi savjetovanja tijekom 2008. godine16
Najveći broj savjetovanih uĉenika odnosi se na uĉenike koji su neodluĉni glede svog daljnjeg
profesionalnog puta. Najĉešće se radi o uĉenicima koji nisu sigurni odgovaraju li njihove
sposobnosti ţeljenom zvanju/zanimanju ili se ne mogu odluĉiti izmeĊu nekoliko
zvanja/zanimanja.
Profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba ukljuĉuje: prikupljanje relevantnih
podataka o korisniku putem dostupne dokumentacije, razgovora sa savjetnikom za
zapošljavanje i intervjua s kandidatom, upućivanje na pregled specijalisti medicine rada (po
potrebi), psihologijsko testiranje (po potrebi); izrada mišljenja i/ili prosljeĊivanje informacija
o ishodu savjetovanja te praćenje tijeka dogovorenih aktivnosti.
Tablica 6: Prikaz broja individualno savjetovanih nezaposlenih osoba/traţitelja zaposlenja u
Zadarskoj ţupaniji prema svrsi savjetovanja tijekom 2008. godine17
Svrha savjetovanja Broj osoba
Individualno savjetovanje nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja,
ukljuĉujući testiranje u svrhu struĉnog osposobljavanja 68
Individualno savjetovanje nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja bez
testiranja u svrhu izrade profesionalnog plana 64
Ukupan broj 132
Profesionalno individualno savjetovanje nezaposlenih osoba najĉešće se provodi kod
nedoumica u daljnjem profesionalnom putu i kod potrebe za daljnjim školovanjem, bilo
usavršavanjem, osposobljavanjem ili kod prekvalifikacija.
16 Dokumentacija Odsjeka za PU 17 Dokumentacija Odsjeka za PU
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 22
Grupno profesionalno savjetovanje, odvija se kroz ranije navedene oblike radionica, s tim da
se u Zadarskoj ţupaniji po potrebi organizira i radionica Kako pokrenuti vlastiti posao? u
kojoj se polaznicima daju osnovne smjernice za pokretanje vlastitog posla.
3.4. Ostale aktivnosti Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Zadarskoj ţupaniji
Osim redovnih djelatnosti Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje organizira i
sudjeluje u razliĉitim dogaĊanjima koji su vezani uz profesionalno usmjeravanje u najširem
smislu. Tako se organiziraju radionice, okrugli stolovi, tribine, predavanja i sl. na teme izbora
zanimanja, škole te se sudjeluje na razliĉitim dogaĊanjima, struĉnim i znanstvenim
skupovima s temama iz profesionalnog usmjeravanja.
Tablica 7: Ostale aktivnosti Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje (sajmovi,
tribine i sl.) tijekom 2008. godine18
Aktivnosti:
Organiziranje tribine na temu profesionalnog usmjeravanja za uĉenike i roditelje u Benkovcu
(u sklopu Tjedna psihologije)
Organizacija Sajma poslova
Sudjelovanje na okruglom stolu Tržište rada zadarske županije
Sudjelovanje u projektu CARDS 2004 Obrazovanje odraslih
Sudjelovanje u radu tima za resocijalizaciju bivših ovisnika
Sudjelovanje u osposobljavanju struĉnih suradnika osnovnih i srednjih škola za korištenje
programa za profesionalno usmjerevanje Moj izbor
Izlaganje na XXV Andragoškoj školi s izlaganjem Potrebne kompetencije za tržište rada
Izlaganje na Tjednu cjeloţivotnog uĉenja s temom Kompetencije potrebne za tržište rada
Organiziranje okruglog stola Kako motivirati učenike za upis u deficitarna zanimanja
18 Dokumentacija Odsjeka za PU
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 23
4. Planovi za razvoj profesionalnog usmjeravanja u Zadarskoj ţupaniji
U Zadarskoj ţupaniji u planu je osnivanje Centra za profesionalno informiranje i savjetovanje
o karijeri kao jednog od sedam centara koji se osnivaju u Republici Hrvatskoj, u okviru IPA
programa. Opći ciljevi uspostave Centara su pridonijeti unapreĊenju ravnoteţe ponude i
potraţnje na trţištu rada Republike Hrvatske te uskladiti i povezati sustav profesionalnog
usmjeravanja u Republici Hrvatskoj s istovrsnim sustavima u Europskoj Uniji.
Centri će omogućiti interinstitucionalno povezivanje i izgradnju partnerstava relevantnih za
cjeloţivotno profesionalno usmjeravanje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
meĊunarodnoj razini. Radom Centara će se uspostaviti bolja povezanost institucija
obrazovanja, zapošljavanja i drugih dionika te unaprijediti djelotvornost postojećeg sustava
profesionalnog usmjeravanja.
Centri su namijenjeni razliĉitim skupinama korisnika, sukladno utvrĊenim prioritetnim
potrebama odreĊenog podruĉja:
uĉenicima osnovnih i srednjih škola,
uĉenicima koji napuštaju srednjoškolsko obrazovanje,
nezaposlenim osobama
traţiteljima zaposlenja,
zaposlenima,
poslodavcima. Poĉetak rada Centra planira se poĉetkom 2011. godine.
5. Zaključak
Postupcima profesionalnog usmjeravanja u Zadarskoj ţupaniji je tijekom 2008. godine
obuhvaćeno ukupno 3.206 korisnika, od ĉega je 48% uĉenika osnovnih i srednjih škola i 52%
nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja.
Tijekom 2008. godine direktnim postupcima profesionalnog usmjeravanja je obuhvaćeno 6%
svih uĉenika osnovnih škola u Zadarskoj ţupaniji, a uĉenika osmih razreda, koji su praktiĉki
jedini korisnici usluge profesionalnog usmjeravanja kod osnovnoškolaca, obuhvaćeno je
45%. Profesionalnim usmjeravanjem obuhvaćeno je 8% uĉenika srednje škole, a uĉenika
završnih razreda srednje škole, koji su preteţiti korisnici usluga profesionalnog usmjeravanja,
njih 32%.
Budući da profesionalno usmjeravanje nije jednokratan postupak u odreĊenom ţivotnom
dobu pri biranju zanimanja, već dug proces osposobljavanja pojedinca za izbor zanimanja,
smatramo da je postupke profesionalnog usmjeravanja potrebno provoditi tijekom ĉitavog
školovanja te neposrednim postupcima obuhvatiti što veći broj uĉenika. Praćenje
savjetovanih kandidata u odabranom zanimanju i praćenje njihove vertikalne te horizontalne
pokretljivost na trţištu rada takoĊer bi trebalo biti ukljuĉeno u djelatnost profesionalnog
usmjeravanja u budućnosti.
Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u 2008. godini, postupkom profesionalnog
usmjeravanja obuhvaćeno je 13% ukupnog broja nezaposlenih osoba te godine. Ovo stanje
nije zadovoljavajuće, jer prema Europskoj strategiji zapošljavanja, profesionalno
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 24
usmjeravanje u kasnijim stadijima karijere postaje alat politike zapošljavanja te se koristi kao
instrument za uspostavu djelotvornosti mjera trţišta rada.
Osnivanjem i razvojem Centra za profesionalno informiranje i savjetovanje o karijeri, s
dovoljnim brojem zaposlenih te uspostavom partnerstava relevantnih za cjeloţivotno
profesionalno usmjeravanje na lokalnoj i regionalnoj razini moguće je povećati broj korisnika
i raznovrsnost usluga u profesionalnom usmjeravanju, i time ojaĉati kako preventivnu ulogu
školskog i profesionalnog usmjeravanja, tako i ulogu profesionalnog usmjeravanja kao alata
politike zapošljavanja i upravljanja karijerom.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 25
II. Strukovno obrazovanje
6. Zakonski okviri
Na meĊunarodnoj se razini dogaĊaju ozbiljne promjene: ubrzani strukturni, tehniĉki i
tehnološki razvojni procesi i inovacije, ponajprije u vodećim industrijskim zemljama, a dolazi
i do temeljnih preokreta u meĊunarodnim radnim, kapitalnim i trgovinskim odnosima kao i u
organizaciji rada u poduzećima i upravama. I mi se moramo suoĉiti sa svim tim izazovima.
Pritom moţemo poći od visoke razine ţivotnog i socijalnog standarda naše zemlje i Zadarske
ţupanije. Iz tog razloga, za gospodarski i socijalni razvoj postoji samo jedan glavni smjer:
potrebno je razviti i izgraditi sposobnost za trţišno orijentirane i inovativne proizvode i
usluge kako bismo postali konkurentni na meĊunarodnom trţištu. Presudan uvjet za to jest
osigurati i izgraditi obrazovnu razinu graĊana kako bi oni mogli samostalno reagirati na nove
zahtjeve. Vaţan su temelj za osuvremenjivanje sustava obrazovanja i strukovnog obrazovanja
nedavno doneseni strateški dokumenti Vlade Republike Hrvatske. U njih se ubrajaju,
ponajprije, sljedeća ĉetiri zakona:
- Zakon o obrtu, srpanj 2007. - Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, srpanj 2008. - Zakon o strukovnom obrazovanju, veljaĉa 2009. (ĉiji uĉinak tu nije analiziran), - Zakon o obrazovanju odraslih iz 2007.
Uz navedeno, Vlada je u srpnju 2008. godine donijela Strategiju za razvoj sustava strukovnog
obrazovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2013. godine. Ona se oslanja na
naĉela i ciljeve Lisabonskoga ugovora i Kopenhaške deklaracije. Spomenuti dokumenti
odnose se, meĊu ostalim, na razvoj i ocjenjivanje procesa cjeloţivotnog uĉenja, mogućnosti
usporedivosti, prenosivosti i priznanja na razliĉite naĉine steĉenih kompetencija definiranjem
referentnih razina. Osim toga, dogovorena su zajedniĉka naĉela za izdavanje diploma,
odnosno svjedodţaba i prijenos dokazanih kompetencija pomoću kreditnih bodova u svim
zemljama EU-a i sudjelujućim zemljama u svrhu meĊusobnog priznanja svjedodţaba i
diploma te kako bi se potaknula pokretljivost graĊana i poduzeća. U skladu s naĉelima o
kojima je prethodno raspravljano u zemljama Europske Unije, Republika Hrvatska donijela je
2005. godine Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. Prioriteti su, meĊu
ostalim, sljedeći:
- poboljšanje kvalitete i uĉinkovitosti odgoja i obrazovanja, ukljuĉujući i struĉne kvalifikacije,
- kontinuirano struĉno usavršavanje pedagoških djelatnika, - uţa povezanost obrazovnog i odgojnog sustava s društvom i razvojem gospodarstva, - razvoj uĉinkovitih strategija upravljanja odgojnog i obrazovnog sustava.
Kljuĉan ĉimbenik za razvoj strukovnog obrazovanja i cjeloţivotnog uĉenja jest njihova uţa
povezanost s trţištem rada. Što se tiĉe Zadarske ţupanije, dva regionalna dokumenta imaju
posebno znaĉenje za strukovno obrazovanje:
- Regionalni operativni program za razdoblje od 2007. do 2010. godine, prosinac 2006. (Razvojni program za županiju)
- Strategija za razvoj ljudskih resursa (HR) do 2010. godine, prosinac 2005.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 26
Ova dva dokumenta odreĊuju dugoroĉne i konkretne razvojne ciljeve kao i prioritete u
gospodarstvu, osnovnom i strukovnom obrazovanju te u podruĉju socijalne skrbi i drţavnoj
upravi.
Kako bi se strukovno obrazovanje bolje prilagodilo novim potrebama trţišta rada, Zadarska
ţupanija je donijela nove upisne kriterije. One po prvi put vrijede za 2009./2010. školsku
godinu. Bolje postavljenim i usklaĊenim upisnim postupkom pokušava se jaĉe reagirati na
promjene na trţištu rada i na odluke uĉenika pri upisu. Školama su odreĊene gornje granice
provedbe obrazovnih programa pa će ubuduće morati, ako ţele uvesti novi obrazovni
program koji u prethodnoj godini nisu provele, podnijeti pismenu analizu potraţnje za ţeljeno
zanimanje. Osim toga, Ţupanija traţi mišljenje nadleţnih komora i Gospodarskog i
socijalnog vijeća prije nego što odluĉi o programima.
7. Situacija u strukovnom obrazovanju
Obrazovne ustanove, nadleţna administrativna tijela, uĉenici, roditelji i dio gospodarstva te
drugi akteri u Hrvatskoj i Zadarskoj ţupaniji trude se u jednom razvojnom procesu postići
visoku obrazovnu razinu mladih i svih ostalih dijelova populacije. U strukovnome
obrazovanju radi se u prvome redu o pouĉavanju kompetencija koje su traţene na trţištu rada
i koje će biti dobri temelji za cjeloţivotno uĉenje. Uspjeh u obrazovanju predstavlja bitan
uvjet za konkurentnost gospodarstva koje u Zadarskoj ţupaniji ĉine većinom manja i srednja
poduzeća. Sve se više koriste suvremene tehnologije i obnovljivi izvori energije. Cjelokupna
se gospodarska struktura razvija u smjeru usluţnih djelatnosti. Prema izraĉunu podruĉne
sluţbe Zavoda za zapošljavanje, u Zadru u podruĉju usluţnih djelatnosti radi 72% svih
zaposlenih, a u Hrvatskoj ih je 68% zaposlenih.
7.1. Struktura strukovnog obrazovanja
Hrvatski obrazovni sustav sastoji se od predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, u što
se ubrajaju strukovne škole, i od visokog obrazovanja. Strukovno daljnje obrazovanje djeluje
na razliĉitim razinama u podruĉju obrazovanja odraslih. Sljedeća slika pokazuje ukupnu
obrazovnu strukturu.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 27
Slika 1: Hrvatski obrazovni sustav19
Srednjoškolskom obrazovanju pripadaju gimnazije, strukovne i umjetniĉke škole.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne ubraja umjetniĉke škole u strukovne škole.
Strukovne škole u Republici Hrvatskoj dijele se na tehniĉke i njima po trajanju srodne
zdravstvene, gospodarske, trgovaĉke, poljoprivredne i sliĉne škole koje traju ĉetiri godine te
na industrijske i obrtniĉke škole istih struka koje traju tri godine. U strukovno školstvo ubraja
se i obrazovanje za jednostavnija zanimanja kojima se stjeĉe niţa strukovna sprema, a traje
od jedne do dvije godine. IzraĊeno je ukupno 309 strukovnih programa od kojih je 199
aktivno. Programi se svrstavaju u trinaest obrazovnih sektora (umjetniĉke škole imaju vlastiti
19 www.aso.hr
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 28
sektor kao i gimnazije). U strukovnom je obrazovanju zakonski utemeljen znatan udjel općeg
obrazovanja koji umanjuje gotovo pola raspoloţivog vremena za izobrazbu. Osobito se to tiĉe
suvremenih tehniĉkih obrazovnih programa. Na temelju kriterija i elemenata za upis u srednje
škole te rezultata upisa vidljiva je ĉinjenica da se prije poĉetka srednjoškolskog obrazovanja
odabirom obrazovnog programa pravi selekcija na uĉenike s dobrim i one sa slabim
uspjehom, što odreĊuje populaciju koja je obuhvaćena strukovnim obrazovanjem (npr.
negativna selekcija u nekim zanimanjima).
Strukovno obrazovanje je za većinu obrtniĉkih programa organizirano prema dualnome
modelu obrazovanja (JMO). Oko 90% uĉenika u ovome sluĉaju ima ugovor o naukovanju.
Ostale se uĉenike obrazuje iskljuĉivo u školi, a oni prema mogućnostima idu na praksu u
radionicama/tvrtkama. Svi ostali programi provode se iskljuĉivo u školama. Time strukovne
škole imaju dominantnu ulogu u obrazovnome procesu pa objektivno podlijeţu pritisku
prilagoĊavanja trţištu rada koji bi trebale ispuniti.
U Zadarskoj ţupaniji postoji 21 srednja škola od kojih su pet gimnazije, a ĉetrnaest škole s
preteţito strukovnim programima te jedna umjetniĉka škola. Od tih škola u gradu Zadru
nalaze se sve gimnazije, dvije umjetniĉke škole i deset strukovnih škola. Od pet strukovnih
škola koje se nalaze izvan Zadra (Pag, Graĉac, Benkovac, Biograd n/m i Obrovac) ĉetiri nude
dodatno gimnazijski smjer, sve osim u Graĉacu. Na spomenutim lokacijama djelomiĉno se
nude jednaki programi i zanimanja a da se ne uzima u obzir mogućnost zapošljavanja nakon
izobrazbe.
U gradu Zadru moţemo govoriti o manje ili više podjednakim mogućnostima strukovnog
obrazovanja. Od 64 ponuĊena strukovna programa, prema trajanju pojedinih programa, njih
je:
- 41% iz podruĉja trogodišnjih programa, - 56% iz podruĉja ĉetverogodišnjih, - 3% prilagoĊenih programa za uĉenike s poteškoćama.
U drugim je gradovima od ukupno 15 ponuĊenih programa 12 (80%) trogodišnjih i tri (20%)
ĉetverogodišnja programa.
Sljedeći su obrazovni programi ponuĊeni u 2008./2009. školskoj godini u Zadarskoj ţupaniji
i Republici Hrvatskoj:
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 29
Tablica 8: Ponuda obrazovnih programa u 2008./2009. školskoj godini u Republici Hrvatskoj i
Zadarskoj ţupaniji20
2008./2009. Hrvatska Zadarska
ţupanija
Ĉetverogodišnji strukovni programi
94 31
Trogodišnji strukovni programi u industriji
71 4
Trogodišnji školski obrazovni programi za obrtništvo
10 -
Trogodišnji dvojni obrazovni programi za obrtništvo
(JMO)
61 25
Jednogodišnji i dvogodišnji obrazovni program
(program za stjecanje niţe struĉne spreme)
49
Posebni programi za uĉenike s poteškoćama (TES)
37 2
PrilagoĊeni ĉetverogodišnji programi za uĉenike s
poteškoćama
9 -
PrilagoĊeni trogodišnji programi za uĉenike s poteškoćama
19 -
PrilagoĊeni jednogodišnji i dvogodišnji programi (NSS)
4 -
Za Zadarsku ţupaniju su planirana 62 programa u ĉetiri kategorije: ĉetverogodišnji i
trogodišnji industrijski programi, trogodišnji programi koji se provode samo u školi i
trogodišnji obrtniĉki programi (JMO) kao i dva programa za uĉenike s poteškoćama. U
Republici Hrvatskoj bila su 354 programa u devet kategorija. Općenito, jedan dio programa
provodio se paralelno u nekoliko škola.
7.2. Ponuda i potražnja za strukovnim obrazovanjem
U Hrvatskoj je 2008. godine osmi razred osnovne škole završilo ukupno 46.328 uĉenika
(mladići: 23.662, djevojke: 22.666). U 2002. godini taj broj iznosio je 53.338. Slijedom
demografskih promjena, u tom razdoblju broj uĉenika je pao za više od 14%.
U Zadarskoj ţupaniji osmi razred je završilo:
- 2008. godine: 1.976 uĉenika
- 2009. godine: 1.988 uĉenika
- 2002. godine: 2.032 uĉenika
i prema nacionalnom trendu broj maturanata osnovnih škola pao je za samo 2,8%. Prema
raspoloţivim podacima, uglavnom moţemo pretpostaviti konstantan broj uĉenika koji će
završiti osmi razred.
20 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Popis programa obrazovanja u srednjem školstvu za školsku godinu 2008./2009; Kamo nakon osnovne škole?, HZZ, Zadarska ţupanija, 2008.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 30
Grafikon 11: Broj učenika osmog razreda osnovne škole u Zadarskoj ţupaniji i Republici Hr-
vatskoj od 2002. do 2008. godine21
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Matica škola) 2008./2009.
godine upisala su se 1.443 uĉenika u srednje strukovne škole u Zadarskoj ţupaniji od ĉega su
393 (41%) djevojke. To odgovara brojci od oko 73% uĉenika završnih razreda osnovne škole.
Od ukupnog broja upisanih u strukovne programe 970 uĉenika (454 djevojke – 47%) pohaĊa
ĉetverogodišnje programe, a 473 trogodišnje programe. Brojke pokazuju jasno da se djevojke
rijetko odluĉe za trogodišnje programe koji su najĉešće predviĊeni za tehniĉka obrtniĉka
zvanja.
21 Drţavni zavod za statistiku: Statistiĉki podaci 2005. -2009. i Podruĉna sluţba Zavod za zapošljavanje u Zadru.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 31
Strukovne škole Ţupanije nudile su 2008./2009. godine 62 obrazovna programa (vidi tablicu
broj 8) od ĉega su 31 ĉetverogodišnji programi, a 31 trogodišnji. Oni se pak ponovno dijele
na 25 obrtniĉkih programa, ĉetiri industrijska programa i dva pomoćniĉka zvanja (TES).
Sljedeći pregled daje saţetak ponuĊenih mjesta, broj upisa na prvome roku te popunjenih
obrazovnih mjesta u Ţupaniji.
Grafikon 12: Ponuda, potraţnja i konačni upisi – broj učenika u trogodišnjim programima u
Zadarskoj ţupaniji od 2005. do 2008. godine22
U podruĉju strukovnog obrazovanja u trogodišnjim programima od 2005. do 2008.
kontinuirano je opadao interes uĉenika, ponude u školama i stvarni upisi iako je broj uĉenika
u završnim razredima osnovnih škola ostao gotovo jednak. Interes je uĉenika opao za 17%,
22 Kamo nakon osnovne škole? HZZ, 2006.-2009. (podaci prikupljeni iz raznih tablica, vlastiti izraĉun) Rezultati u lipnju nakon prvog upisnog roka.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 32
ponuda škola za 18%, a broj konaĉnih upisa na planirana mjesta za 10%. Dok se 2005.
godine obrazovalo 526 uĉenika, 2008. bilo ih je 473.
Grafikon 13: Ponuda, potraţnja i zauzeta obrazovna mjesta (upisi) u četverogodišnje programe
u Zadarskoj ţupaniji od 2005. do 2008. godine23
23 Kamo nakon osnovne škole? HZZ, 2006.-2009. (sastavljeno iz raznih tablica, vlastiti izraĉun); Rezultati u lipnju nakon prvog upisnog roka
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 33
Kod ĉetverogodišnjih programa razvoj teĉe drugaĉije. Od 2005. do 2008. interes se uĉenika
povećao za 6% pri ĉemu se posebno istiĉe 2008. godina. Pri prvom upisnom roku prijavilo se
15% više uĉenika nego godinu prije. Ponuda škola pala je za 11%, a stvarni su upisi, unatoĉ
godišnjim odstupanjima, ostali gotovo isti. Razvoj ide u smjeru uravnoteţenosti ponude i
potraţnje za obrazovanjem u ĉetverogodišnjim programima.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, upisi u gimnazije i umjetniĉke
škole rastu podjednako. Dok je u 2007. bilo 650 uĉenika, u 2008. bilo ih je 704. Zapravo, ne
dogaĊa se da uĉenici nakon osnovne škole iziĊu iz sustava obrazovanja. To znaĉi da prelaze u
gimnazije i umjetniĉke škole. Postoji razlog za bojazan da će interes uĉenika za trogodišnjim
programima i dalje opadati. Smanjena potraţnja ukazuje na opadanje individualne i društvene
prihvaćenosti tih programa. No, u gospodarstvu ta se zanimanja potraţuju, neka ĉak s
tendencijom porasta.
Razlika izmeĊu ponude programa i upisanih u trogodišnje programe iznosila je:
- 208 mjesta (+28%) u 2005.
- 212 mjesta (+30%) u 2006.
- 146 mjesta (+22%) u 2007.
- 126 mjesta (+21%) u 2008.
Škole pruţaju obrazovna mjesta, a time i resurse koje uĉenici, pokazuje dugogodišnje
iskustvo, ne potraţuju u tolikome opsegu. Sa stajališta izdataka za obrazovanje i nacionalno
gospodarstvo to nije isplativo, jer se postojeći kapaciteti ne iskorištavaju u skladu s
potrebama gospodarstva. Kod ĉetverogodišnjih programa prekomjerna ponuda nije toliko
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 34
visoka. U 2005. ona iznosi 13%, u 2006. oko 12%, u 2007. oko 14%, a u 2008. ona iznosi još
samo 3%. Potraţnja uĉenika i ponuda škola ide u smjeru usklaĊivanja. Stavimo li broj
maturanata osnovnih škola u omjer sa 100%, stvarni broj upisa u trogodišnje i
ĉetverogodišnje programe kao i u gimnazije i umjetniĉke škole u Ţupaniji je u pravilu viši. U
2008. godini 1.976 maturanata je napustilo osnovnu školu, ali bilo je 2.147 upisa u srednje
škole što odgovara 108,7%. Razlog tome su doseljenici, ponavljaĉi i uĉenici glazbene škole
koji većinom pohaĊaju dvije srednje škole. Trenutaĉno doseljenici ne predstavljaju poseban
problem, no postoji mogućnost da će to pitanje, ponajprije nakon pristupanja Europskoj
Uniji, postati aktualno.
Sudjelovanje obrtniĉkih radionica i ostalih u obrtniĉkim programima zahtijeva licenciranje
radionice od obrtniĉke komore. Time se ţele osigurati minimalni standardi u naukovanju u
radionicama. Prema podacima Hrvatske obrtniĉke komore, u prosincu 2008. godine imali
smo sljedeću situaciju u Zadarskoj ţupaniji pri dodjeljivanju licencija:
Tablica 9: Dodijeljene licencije od Obrtničke komore Zadarske ţupanije za provedbu
obrtničkih programa (prosinac 2008.)24
Zanimanje Broj
licencija
Broj mjesta za
naukovanje
Alatniĉar 1 9
Autoelektriĉar 4 12
Autolakirer 1 3
Autolimar 5 15
Automehaniĉar 33 105
Bravar 2 6
Dimnjaĉar 1 3
Elektroinstalater 13 39
Elektromehaniĉar 1 3
Frizer 87 258
Instalater grijanja i klimatizacije 17 51
Klesar 3 9
Konobar 1 3
Limar 2 6
Mesar 5 15
Pediker 1 0
Soboslikar - liĉilac 11 33
Stolar 12 36
Tokar 3 15
Vodoinstalater 18 54
Zidar 4 12
Ukupno 225 687
24 Hrvatska obrtniĉka komora, baza podataka
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 35
U 2008. bilo je ukupno 687 licenciranih obrazovnih mjesta od Obrtniĉke komore u Zadarskoj
ţupaniji. Prema podacima Hrvatske obrtniĉke komore, u cijeloj Hrvatskoj bilo ih je 28.083.
Do prosinca 2008. u Ţupaniji je licencirano 225 radionica (obrtniĉke i druge pravne osobe) za
izvoĊenje praktiĉnog dijela naukovanja. Prema podacima Drţavnoga zavoda za statistiku u
Zadarskoj ţupaniji postoji ukupno 8.312 poduzeća i obrta, ali samo 3% njih licenciralo se za
izvoĊenje praktiĉnog dijela naukovanja u obrtniĉkim zanimanjima. U usporedbi s Hrvatskom,
registrirano je ukupno 204.159 obrta. Od toga je 9.688 licencirano za provedbu naukovanja
obrtniĉkih programa. Kvota licenciranih radionica iznosi 5% i time je gotovo dvostruko veća
nego ona u Zadarskoj ţupaniji. Udjel licenciranih radionica iznosi 5% ĉime je znatno veći
nego u Zadarskoj ţupaniji. Sljedeći grafikoni slikovito prikazuju situaciju.
Grafikon 14: Udjel licenciranih radionica i licencitranih pravnih osoba u ukupnom broju
obrtničkih radionica i pravnih osoba u Zadarskoj ţupaniji i u Republici Hrvatskoj u prosincu
2008. godine25
25 Hrvatska obrtniĉki komora, baza podataka Obrtništvo u brojkama, 2009., Hrvatska obrtniĉka komora
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 36
Broj je licenciranih radionica ukupno još premalen. Kako bi se ta situacija popravila,
potrebno je uloţiti veće napore. Treba istaknuti da je sudjelovanje radionica u naukovanju od
neposrednog interesa samih radionica (npr. osiguranje pomlatka za struku, kvalitetne i
kompetentne radne snage prilagoĊene njihovim potrebama). Oĉito je da ta meĊusobna
povezanost još nije dovoljno primijećena.
Ukupan broj obrtniĉkih programa u RH iznosi 61. U Zadarskoj ţupaniji ponuĊeno je u
2008./2009. školskoj godini 25 programa, što iznosi 42%. Ostali obrtniĉki programi nisu
ponuĊeni. Do prosinca 2008. za sedam obrtniĉkih programa koje su škole nudile nije bilo
licenciranih radionica.
To su bili programi za kemijskog ĉistaĉa, graditelja plastiĉnih brodova, krojaĉa, kuhara,
pekara, prodavaĉka i keramiĉara. Ti programi morali su se provoditi u školi. Kod
automehatroniĉara, kao novog zanimanja, koje je još u eksperimentalnoj fazi, u to vrijeme još
nije bilo licenciranih radionica. Pedeset i šest nauĉnika je apsolviralo praktiĉni dio
naukovanja u radionicama koje su već imale licenciju za automehaniĉare i autoelektriĉare.
Kao što je već reĉeno, kod trogodišnjih programa djelomiĉno su stvoreni preveliki kapaciteti
u školama koji kod nekih zanimanja dovode do prekomjerne ponude maturanata. Kod frizera,
na primjer, obrazovalo se 77 nauĉnika koje regionalno trţište rada nije moglo apsorbirati, dok
su saloni imali ĉak 258 licenciranih nauĉniĉkih mjesta.
Usporedimo li nauĉnike s prosjeĉnim brojem nezaposlenih mladih izmeĊu 15 i 24 godina,
situacija postaje još jasnija. Prema podacima podruĉne sluţbe Zavoda za zapošljavanje u
Zadru i vlastitim izraĉunom, nezaposlenost u 2008. kod prodavaĉa (217), konobara (56),
kuhara (44) i frizera (33) je popriliĉno visoka, kao i niz godina prije. Obrazovna mjesta u
školama nisu prilagoĊena toj situaciji.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 37
Istodobno gospodarstvo i tijela nadleţna za obrazovanje u Ţupaniji definirali su deficitarna
zanimanja ili zanimanja koja se posebno traţe26
. Tu se ubrajaju, meĊu ostalim, autolakirer,
alatniĉar, krojaĉ, krovopokrivaĉ, instalater grijanja i klimatizacije kao i zidar. U 2008. samo
se sedam nauĉnika obrazovalo za zidare, od ĉega se troje iste godine tek upisalo. Od 2005. do
2008. u statistici nezaposlenih kod mladih u dobi izmeĊu 15 i 24 godine nije evidentiran niti
jedan zidar. Kod vodoinstalatera imamo 1-2 nauĉnika, kod soboslikara 10-18, krojaĉa 3-13, a
kod limara 2-11. Pokazuje se da se kod nekoliko graĊevinskih i nekih drugih zanimanja
obrazuje manji broj uĉenika nego što ima potreba za njima, što ujedno ima negativne
gospodarske i socijalne posljedice. Ta se situacija utoliko zaoštrava što se tu radi većinom o
zanimanjima koja su u cijeloj zemlji uvrštena meĊu deficitarna. Nedovoljan broj struĉne
radne snage evidentno predstavlja koĉnicu razvoja koja se ne moţe kratkoroĉno „zaustaviti“.
S jedne strane u strukovnim školama u Zadarskoj ţupaniji postoji prevelika ponuda
trogodišnjih programa, dok se s druge strane premalo obrazuje u vaţnim obrtniĉkim
programima. Isto tako, kada pogledamo zanimanja za koja se najĉešće obrazuje, postaje
vidljivo da se meĊu njima gotovo ne nalaze deficitarna zanimanja, nego zanimanja ĉija se
potraţnja na trţištu rada procjenjuje kao vrlo niska.
26 www.hok.hr/cro/obrazovanje/strukovno_obrazovanje_za_obrtnistvo/stipendije
http://www.hok.hr/cro/obrazovanje/strukovno_obrazovanje_za_obrtnistvo/stipendije
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 38
Grafikon 15: Deset najčešćih strukovnih zanimanja u Zadarskoj ţupaniji i u Republici
Hrvatskoj, učenici prve godine srednjoškolskog obrazovanja u 2006./2007. i 2008./2009.
(apsolutne brojke)27
a. Zadarska ţupanija:
27 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Matica 2008.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 39
b. Republika Hrvatska:
Programi raĉunalni tehniĉar i automehatroniĉar su novi programi te se 2006./2007. godine još
nisu provodili. MeĊu deset najĉešćih strukovnih zanimanja u Zadarskoj ţupaniji u
2008./2009. školskoj godini ubrajaju se komercijalist, kuhar, hotelijersko-turistiĉki tehniĉar,
automehatroniĉar (koji je 2008. uveden u obrazovni sustav), frizer, pomorski nautiĉar i
prodavaĉ. Dvije godine prije ekonomist je bio na prvome mjestu, praćen od prodavaĉa,
medicinske sestre/medicinskog tehniĉara, pomorskog nautiĉara i instalatera za grijanje i
klimatizaciju. Potonje zanimanje nalazi se na desetome mjestu, a prethodno je zauzimalo peto
mjesto. U usporedbi s tim, frizer trenutaĉno zauzima šesto mjesto, dok je prethodno bio na
devetom.
To se odnosi na ekonomiste gdje se broj upisanih uĉenika neznatno smanjio, za samo devet
uĉenika. Kod prodavaĉa broj se smanjio s 65 na 47. Izgleda da se tu radi o promjenama koje
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 40
prate potrebe trţišta. Nasuprot tome, broj upisa kod instalatera za sustave grijanja i hlaĊenja
smanjio se s 42 na 32, a kod vodoinstalatera s 33 na 23, iako tu gospodarstvo signalizira
tendenciju rasta potreba.
Kod drugih programa u istome razdoblju porastao je broj uĉenika, kod kuhara s 38 na 73, što
je prema procjenama predstavnika gospodarstva pokazatelj razvoja u pravome smjeru.
Kod frizera, koji se već sada obrazuju više nego što postoji potraţnja za njima, porastao je
broj upisa s 35 na 52 ĉime je dalje porasla prekomjerna ponuda.
Na nacionalnoj razini, tijekom vremenskog raspona koji usporeĊujemo, zanimanje
komercijalist i prodavaĉ zauzimaju prva mjesta. Kuhar je zauzeo treće mjesto 2008./2009.,
dok je prethodno zauzimao peto. Ukupno gledajući, tu je bilo manje promjena nego u Zadru.
Potpora ugroţenim osobama i osobama s invaliditetom prvorazredni je politiĉki i socijalni
zadatak društva. Tim osobama treba prema prilici omogućiti pristup obrazovanju,
kvalificiranju za zanimanje i zapošljavanje. Postoje škole za gluhe i nijeme u Zagrebu te za
osobe s mentalnim poteškoćama u Ĉakovcu. Osim toga, nude se trogodišnji i ĉetverogodišnji
strukovni programi za osobe s poteškoćama u razvoju (TES). U Hrvatskoj postoji 37 takvih
programa, od kojih su 32 trogodišnja, a pet ĉetverogodišnji programi.
U Zadarskoj ţupaniji u 2008./2009. školskoj godini u Hotelijerskoj, turistiĉkoj i ugostiteljskoj
školi u Zadru odrţavao se trogodišnji program za pomoćnog kuhara/pomoćnog slastiĉara s
ĉetiri uĉenika. Škola za poljoprivredu, prehranu i veterinarstvo, takoĊer u Zadru, nudi prema
potrebi svake godine razliĉite trogodišnje programe. U to se ubrajaju pomoćni cvjećar i
pomoćni voćar/pomoćni vinar. U 2008./2009. upisalo se pet uĉenika u program za
pomoćnoga cvjećara.
7.3. Usavršavanje i daljnje obrazovanje te prekvalifikacije
Obrazovne mjere provode se u verificiranim i neverificiranim programima. U Zadarskoj
ţupaniji postoji niz ponuda kojima se ţeli olakšati prelazak iz obrazovanja na trţište rada,
odnosno olakšati mogućnosti zapošljavanja.
Srednjoškolski strukovni programi za odrasle ĉine oko ¼ ukupne ponude. Ostali programi su
priznati, ali imamo i programe osposobljavanja i kvalificiranja koji nisu verificirani kao npr.
u podruĉju informacijsko-komunikacijske tehnologije, graditeljstva, motornih vozila,
tekstilne tehnike, zdravstva i socijalne skrbi, raĉunovodstva, stranih jezika, sigurnosti,
upravljanja brodicama i cvjećarstva. Sljedeći popis pokazuje ponudu u Zadarskoj ţupaniji u
2008. godini.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 41
Tablica 10: Ponuda programa daljnjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih u Zadarskoj
ţupaniji 2008. godine28
PonuĎači Srednjoškolski
programi
(verificirani)
Ostali programi
(verificirani i
neverificirani)
Aromavita uĉilište
0 1
Algebra
0 17
Hotelijersko-turistiĉka i ugostiteljska škola 4 0
Medicinska škola A. Kuzmanića
0 1
Pomorska škola Zadar
2 0
Puĉko otvoreno uĉilište Mencl
0 11
Puĉko otvoreno uĉilište
0 24
Puĉko otvoreno uĉilište As Zadar
6 27
Strukovna škola Vice Vlatkovića
33 0
Suvremeno uĉilište u Splitu – Podruţnica Zadar 0 2
Puĉko otvoreno uĉilište Erudio
4 61
Puĉko otvoreno uĉilište Biograd na Moru 0 1
Uĉilište Adrianus – Podruţnica Zadar
0 1
Ukupno
49 146
U Zadarskoj ţupaniji 2008. bilo je trinaest ponuĊaĉa s ukupno 195 programa, od kojih su 49
srednjoškolski strukovni programi. Oni se pak sastoje od jedanaest ĉetverogodišnjih i 38
trogodišnjih programa. U tim su ponudama sadrţani i programi prekvalifikacije (skraćeno
trajanje programa). To su teĉajevi za turistiĉko-hotelijerskog komercijalista, turistiĉko-
hotelijerskog tehniĉara (oba u trajanju od 1,5 godina), konobara, kuhara/slastiĉara (po 1
godinu), vozaĉa teretnih vozila (5 mjeseci do godinu dana), elektromehaniĉara, prodavaĉa
(oba u trajanju od 6 mjeseci do godinu dana), ekonomista i komercijalista te za tehniĉara
cestovnoga prometa (za koje nema podataka o trajanju). Troškove za prekvalifikacijske
programe plaćaju iskljuĉivo sudionici.
Podruĉna sluţba Zavoda za zapošljavanje u Zadru provodila je u vremenu od lipnja 2007. do
travnja 2008. dva projekta za kvalificiranje nezaposlenih na kompjutorskim teĉajevima i
teĉajevima priprema za intervju s poslodavcem. Na teĉajevima su sudjelovala ukupno 203
28 Mogućnosti obrazovanja odraslih u Zadarskoj županiji, Školska godina 2008./2009., Podruĉna sluţba Zavoda za zapošljavanje Zadar, podaci prikupljeni iz raznih tablica, vlastiti izraĉun
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 42
sudionika, od kojih su se nakon šest mjeseci 82 zaposlila (40,4%). Teĉajeve nije financirao
Zavod, nego privatna poduzeća i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture29
.
O posjećenosti ostalih gore spomenutih teĉajeva, njihovoj uĉinkovitosti i koristi za sudionike
i poslodavce nismo mogli dobiti pouzdane informacije jer ne postoji baza podataka koja
sadrţi te informacije. Zbog toga nije moguće provesti zasebne analize. MeĊutim, vidljivo je
da se većina prekvalifikacija ne provodi u programima koji su izrazito traţeni na trţištu rada.
Koliki je opseg daljnjega profesionalnog obrazovanja, kao vaţnoga dijela cjeloţivotnog
uĉenja, nije bilo moguće toĉno odrediti jer se niti ti podaci ne prikupljaju. Sigurno je da velik
broj poslodavaca u Zadarskoj ţupaniji za svoje suradnike provodi programe daljnjeg
obrazovanja zbog toga što oni pridonose njihovome uspjehu i konkurentnosti. U usporedbi sa
zemljama EU-a, procjenjuje se da je nizak udio zaposlenih koji redovito sudjeluju u
programima daljnjeg obrazovanja. Neposredna daljnja struĉna usavršavanja ne donose
prednost samo poslodavcu, nego umanjuju mogućnost otpuštanja zaposlenih i povećavaju
njihove šanse na trţištu rada.
Obrtniĉka komora nudi mogućnost pristupanja ispitima o struĉnoj osposobljenosti i
majstorskim ispitima.
Ispit o struĉnoj osposobljenosti polaţe se za jednostavnija zanimanja s liste vezanih obrta i
njime se dokazuju struĉne kompetencije. Uvjet za pristupanje ispitu je završena osnovna
škola. Poloţeni je ispit o struĉnoj osposobljenosti preduvjet za otvaranje vlastitog obrta za
odreĊene djelatnosti. Mogu se poloţiti ispiti, na primjer, za graĊevinskog staklara,
zavarivaĉa, mehaniĉara za bicikle, vulkanizera, podopolagaĉa, posluţitelja jela i pića i
skupljaĉa gljiva. Na ispitu se provjeravaju i certificiraju formalno i neformalno steĉene
sposobnosti i znanja.
Ukupan broj ispita provedenih u Ţupaniji podlijeţe godišnjim odstupanjima i od 2003. do
2008. godine trend je opadanja. Broj ispita kreće se od 47 do 78 i provedeni su za osam od 25
mogućih ispita o struĉnoj osposobljenosti. Na nacionalnoj razini trend se za isto razdoblje
kreće prema gore, kao što pokazuje idući prikaz.
29 Zavoda za zapošljavanje u Zadru
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 43
Grafikon 16: Broj ispita stručnih osposobljavanja u Zadarskoj ţupaniji i u Republici Hrvatskoj
od 2003. do 2008. godine30
Osim ispita o struĉnoj osposobljenosti, nude se majstorski ispiti u 58 zanimanja. Majstorski
ispiti su drţavno priznati ispiti, regulirani Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i naĉinu
polaganja majstorskog ispita, te ispita o struĉnoj osposobljenosti (NN 88/02), a mogu se
polagati za zvanja s liste vezanih obrta, ĉije je programe donio ministar nadleţan za
gospodarstvo. U 2008. godini u Hrvatskoj je poloţeno majstorskih ispita u 45 zanimanja, a u
Zadarskoj ţupaniji u 9 zanimanja: autoelektriĉar, automehaniĉar, elektroinstalater, frizer,
autolakirer, oĉni optiĉar, soboslikar-liĉilac, stolar, zidar. Najveći broj poloţenih majstorskih
ispita u usporedbi s drugim zanimanjima bio je kod frizera, i to 23 od ukupno 62 majstorska
ispita (37%) u 2008. godini.
Grafikon 17: Usporedba poloţenih majstorskih ispita u Zadarskoj ţupaniji i Republici
Hrvatskoj, po godinama31
30 Hrvatska obrtniĉka komora, baza podataka, vlastita obrada. 31 Hrvatska obrtniĉka komora, baza podataka, vlastita obrada
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 44
Majstorski su se ispiti od 2003. do 2008. godine, kako u Zadarskoj ţupaniji, tako i u cijeloj
Hrvatskoj, gotovo udvostruĉili. Od 2005. u cijeloj se zemlji, ali i u Ţupaniji zabiljeţava stalni
porast poloţenih ispita. To je vrlo pozitivan trend.
Sa stajališta ukupnoga sustava daljnjeg obrazovanja nisu dovoljno sustavno prikupljene i
ocjenjene ponude, usluge i uĉinci sustava. Sustav srednjoškolskog obrazovanja i sustav
osposobljavanja te usavršavanja relativno nepovezano funkcioniraju jedan pokraj drugog.
8. Financiranje strukovnog obrazovanja
Prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja za razdoblje od 2005. do 2010. Vlade
Republike Hrvatske obraĊuju se, meĊu ostalim, pitanja financiranja strukovnog, odnosno
obrazovnog sustava s aspekta novih izazova pa je istaknuta potreba za povećanjem sredstava
te njihovom koncentracijom na prioritete. Novi zahtjevni ciljevi, koji sustav obrazovanja i
strukovnog obrazovanja ĉine kljuĉnim ĉimbenikom za razvoj gospodarstva i društva,
pretpostavljaju da su drţavni izdaci za obrazovanje dovoljno visoki i da se jaĉe usmjeravaju
na potrebe trţišta rada. Odgovarajućom visinom iznosa, raspodjelom i uĉinkovitim
korištenjem sredstava postoji velika mogućnost upravljanja i reguliranja sustava strukovnog
obrazovanja.
U Zadarskoj ţupaniji izdvajaju se velika sredstva za sustav strukovnog obrazovanja koji
potjeĉu iz razliĉitih izvora. To su financijska sredstva:
- iz drţavnoga proraĉuna (ministarstava, Agencije za strukovno obrazovanje, Agencije za malo gospodarstvo, Hrvatski zavod za zapošljavanje)
- Zadarske ţupanije, - gospodarstva (licenciranih radionica, drugih poduzeća, obrtniĉke komore), - iz vlastitih prihoda strukovnih škola (iznajmljivanjem prostora, prihodi od edukacija,
proizvodnje/pruţanja usluga, i dr.)
- putem stipendija (iz gore spomenutih izvora) - iz meĊunarodnih projekata i donacija.
Sredstva iz drţavnoga proraĉuna dolaze prije svega preko Ministarstva znanosti, obrazovanja
i športa i dijelom preko drugih ministarstava kao, na primjer, Ministarstva gospodarstva, rada
i poduzetništva te Ministarstva turizma. Ukupni izdaci za strukovno obrazovanje sluţbeno se
ne prikupljaju. Nepoznati su, takoĊer, ostali izdaci za zaposlenike, koje snosi Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa i mjeseĉno se neposredno uplaćuju na raĉun zaposlenika. Popis
drţavnih sredstava za strukovne škole (osim troškova za osoblje) navodi se u sljedećoj tablici.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 45
Tablica 11: Izdaci Zadarske ţupanije za strukovne škole u Ţupaniji (bez troškova za osoblje) od
2005. do 2008. godine u HRK
GODINA
UKUPNA
DECENTRALI-
ZIRANA
SREDSTVA ZA
SREDNJE
ŠKOLE
POVEĆANJE /
SMANJENJE
(%) U
ODONOSU NA
PRETHODNU
GODINU -
UKUPNI DEC
UKUPNA
DECENTRALI-
ZIRANA
SREDSTVA ZA
STRUKOVNE
ŠKOLE
POVEĆANJE /
SMANJENJE
(%) U
ODONOSU NA
PRETHODNU
GODINU -
STRUKOVNI
DEC
POVEĆANJE /
SMANJENJE U
DONOSU NA
PRETHODNU
GODINU -
STRUKOVNI
DEC
2005. 19.617.922,00 14.487.566,00
2006. 20.125.986,00 2,59 14.708.690,00 1,53 221.124,00
2007. 20.740.059,00 3,05 14.363.240,00 -2,35 -345.450,00
2008. 21.819.468,00 5,20 16.587.590,00 15,49 2.224.350,00 APSOLUTNA
VRIJEDNOST
2005. - 2008. 82.303.435,00 11,22 60.147.086,00 14,50 2.100.024,00
PROSJEĈNA
VRIJEDNOST 20.575.858,75 3,62 15.036.771,50 4,89 525.006,00
Kod ukupnog priljeva zabiljeţeno je povišenje od 2005. do 2008. godine za 11,2%.
Usporedimo li te brojke sa stopama inflacije koje je izraĉunao Drţavni zavod za statistiku
2008.: 6,1%;
2007.: 2,9%;
2006.: 3,2%;
2005.: 3,3%;
prosjek godina: oko 3,9% (izraĉunat prema www.dzs.hr), pokazuje se da se i porast
institucionalnih i ukupnih izdataka više godina nalazio iznad prosjeĉnih inflacijskih stopa.
Kao što je gore navedeno, ukupni izdaci povećali su se od 2005. do 2008. za oko 11,2%. No,
u istome razdoblju godišnja prosjeĉna stopa inflacije iznosi 3,9%. To znaĉi da de facto za
strukovne škole/programe stoji više sredstava na raspolaganju, što je vidljivo u tablici 12.
Financijska situacija varira od škole do škole. Ukupno promatrajući situaciju u Zadarskoj
ţupaniji, moţemo poći od toga da su prikladno osigurani osnovni troškovi.
Naravno da se uvijek radi o tome da se raspoloţiva sredstva upotrijebe što uĉinkovitije i
pronaĊu racionalne mogućnosti uštede u školama.
-
Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 46
Tablica 12: Odnos izmeĎu postotka povećavanja sredstava za srednje škole, uključivo
strukovne, i prosječne godišnje stope inflacije
Tablica 13: Izvori sredstava Srednje škole Vice Vlatković, Zadar, 2008.32
IZVORI FINANCIRANJA PRIHODI (kn)
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (uključujući izdatke za
osoblje)
9.013.327,00
Vlastiti prihodi 1.848.357,00
Zadarska ţupanija 1.387.471,00
MeĎunarodni projekti 93.929,00
Agencija za strukovno obrazovanje 3.431,00
UKUPNO 12.346.515,00
Škola je 2008. raspolagala s preko 12.346 mil. HRK. Najveći izvori financiranja s preko
devet mil. HRK su sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (oko 73%), zatim
slijede sredstva iz vlastitih prihoda u visini od više od 1.8 mil. HRK (oko 15%). Na trećem
mjestu stoje sredstva Ţupanije s gotovo 1,4 mil. HRK (oko 11%). Ostali izvori ukupno ĉine
oko 1%. Od toga najveći dio o
top related