izvjeŠĆe o radu za razdoblje od 13. siječnja 2006. g. do ..._pezelj.pdf · dijelovi gljiva,...

Post on 03-Mar-2020

4 Views

Category:

Documents

0 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

Domea EUKARIOTA Carstvo: Animalia

Koljeno: Arthropoda

Pod-koljeno: Crustacea

RAZRED: OSTRACODA (Kambrij – danas)

Dekapodni rakovi

Grč. óstrakon -ljuštura

Dvije hitinske ili vapnenačke ljušture, slično kao kod školjkaša.

Danas oko 8000 vrsta; najbrojniji fosilni člankonošci.

1

Ostrakodi

Veličina: prosječno 0,15 - 2 mm.

Danas max. 25 mm, najveći Pz 80 mm.

Izvađeni!!! - određivanje

U svim vodenim okolišima, ponekad u vlažnim tlima.

Osobine: brza evolucija, mnogobrojni, sitni

Važnost / Primjena: Biostratigrafija, Paleoekologija, Paleooceanologija

2www.ecomagazine.com, 2018

Meko tijeloČlankovitostDiferencirana: glava - toraks i abdomen5 – 8 pari člankovitih nožicaGlava: 5 para člankovitih nožica (dva para antene), očiAntene, primarne za plutanje odnosno stabilizaciju jedinke, sekundarne za kretanje.

3

Treći i četvrti par nožica za hranjenje. Peti par različite funkcije (plaženje: hranjenje).Kratko tijelo završava repom.3 para torakalnih nožica za kretanje i čišćenje.

4

Skelet

Vanjski, 2 dijelni, oklop ili karapaks; Nisko Mg-ski kalcitDvije ljušture: BRAVA; nema linija prirasta

Ljušture dvoslojne: vanjski kalcitni sloj – vanjska lamelaunutrašnji tanki hitinski sloj – unutrašnja lamela (kalcificirani dio+/-)

Djelomično preklapanje ljušturaOblik: ovalan, grahast, bubrežast

5

VANJSKA POVRŠINA LJUŠTURAGlatka ili ukrašena: rebra, kvržice, bodlje

Lijeva i desna ljuštura.Pore –izlaze sensile (osjetne dlake).Neki plitkomorski ostrakodi imaju oči - na karapaksu „očne kvrge“ ili očne točke

6

UNUTRAŠNJA POVRŠINA LJUŠTURA

Brava

Mišićni ožiljci: otisci mišića zatvarača; dorzalni mišićni otisci, antenalni otisci.

Mandibularni otisci.

Pore (uski kanali presijecaju ljušture):

– rubne pore - spoj vanjske lamele i kalcificirane unutrašnje lamele / linija sraštanja

– normalne pore

7

Spolni dimorfizam – muške:ženske jedinke

Muške jedinke veći omjer duljina: visina (izduženije)

Muške jedinke: manje brojne (za 3-10 puta)

8

10

4 faze u životu jedinke: jaje, larva, mladenačka i odrasla fazaŽive do 3 godine (morski, slatkovodni par mjeseci).Presvlače karapks 4 – 5 (max. 9) puta tijekom životaFosilni svlakovi ( odnos odrasli / larvalni stadiji)!!! – OPREZ –

autohtona /alohtona zajednica

Smith & Marten, 2000

Ekologija

U svim vodenim okolišima.

Mora: međuplimske ravnice –abisal (7000 m dubine)

Estuariji.

Slatkovodna jezera, rijeke,bare.

Slana jezera, termalni izvori, špilje, a neki i u vlažnim tlima.

Plankton, nekton, bentos

11

Bentos – epifauna, epifiton, infauna

Građa karapaksa, oblik, veličina, ukrasi variraju ovisno o tipu podloge, salinitetu, i dubini – PALEOEKOLOGIJA!!!

Plankton, nekton

12

KLASIFIKACIJA

Kriteriji: oblik karapaksa, preklapanje ljuštura, ukrasi, osobine brave….

Dva podreda

13

Hajek Tadesse & Prtoljan, 2011

PALEO / PALINOLOGIJAproučavanje fosilnih i recentnih PALINOMORFA

Grč. palynos = prašina

PALINOMORFA: spore, poleni, dinoflagelata, akritarhe, hitinozoa, hitinski dijelovi gljiva, skolekodonti

15

ZAJEDNIČKE OSOBINE: veličina (5 - 500µm), organska tvar otporna na truljenje

Polen i spore: biostratigrafija, prepoznavanje biljaka, paleoklima, paleogeografija, migracije

Dinoflagelate: biostratigrafija, paleoekologija

16

Spore (Cm-rec.)

haploidne stanice za razmnožavanje „nižih biljaka”

nastaju dijeljenjem u SPORANGIJIMA

2 (diada), 3 (triada), 4 (tetrade) ili više spora tvore sporangij

Spore: različite (mikro- i megalospore) ili identične

17

Klasifikacija:

Oblik: tetraedarni, piramidalni, loptast, ovalni, okrugli

Simetrija: simetrične (bilateralno, radijalno), asimetrične

Veličina: od 0,01 – 0,2 mm

Unutrašnja struktura: tetraedni (y-ožiljak), monoidni ožiljak, bez ožiljka

18Macphail et al., 2015

Stijenka: troslojnaUnutrašnja stijenka, Vanjska stijenka– celuloza (rijetko se sačuvaju)

Srednja stijenka – sporopolenin; sastavljena od lamela, ukrašena, ima strukture (šupljine, zadebljanja); ukrasi: bodlje, mrežasta, točkasta, papile, zrnata, strije, lobovi…

19

Polen (D-rec.)

Polen= muška spolna rasplodna stanica (gametofit) „viših” vaskularnih biljaka - sjemenjača

20

Kriteriji za klasifikaciju:

Veličina: 20 – 200 mikrona

Oblik: loptast ili ovalan

Simetrija

Zrna se pojavljuju pojedinačno (monad) ili se udružuju u tetrade.

Ušće

21Palazessi et al., 2012

Stijenka:

INTINE, unutrašnja, celuloza

EGZIN vanjska, sporopolenin, složeno građena,

zračni mjehuri – SAKUS (2 do 6 po zrnu).

Masna tvar

Ukrasi:

22Mao & Fong, 2012

Ukrasi na stijenci polena i ušće

23Dettman & Jarzen, 1998

Carstvo ProtoktistaOdjel PYRROPHYTA: DINOPHYCEAE

Najprimitivniji eukariota, eukariotične algePoslije dijatomeja glavni primarni proizvođači u svjtskim oceanima.

Veličina 2mikrona – 2mm Autotrofni (prevladava) i heterotrofni organizmi, miksotrofi.

24

Stanica bez skeleta obavijena proteinskom ovojnicom

Skelet - oklop ili teka, ploče od celuloze

Broj i oblik ploča različit, 2-100, njihov raspored – tabulacija karakterističan za svaku vrstu.

2 duboke brazde. Primitivne forme samo poprečna brazda, naprednije vrste imaju i uzdužnu brazdu.

25

Mathieu et al., 2011.

Građa

hipoteka sulcus

epitekacingulum

26

Razmnožavanje

Nespolno: dijeljenjem (noću, 1 put na dan)

Spolno ciste!!

27Evitt, 1998.

Što su dinociste?25-30% dinoflagelata stvara “ciste mirovanja”

organska stijenka dinosporin otporna na trošenje i promjene tijekom fosilizacije

T-danas

Razlikuju se po obliku i izgledu

Arheopil – otvor na stijenki ciste kroz koji stanica dinoflagelata izlazi.

28

Akritarhe (Pcm-rec.)

grč. akritos= nesiguranNe znamo njihov odnos prema recentnim organizmima. Biokemijske i morfološke osobine upućuju da su to ciste protozoa koji žive i u modernim morima. Brojne u pučinskim Pcm šejlovima - bili planktonski.Zbog organskog skeleta - PALINOMORFA!

29

• Važne za stratigrafiju proterozoika, najstarije su ~1,8 milijardi godina

• Do 1,1 milijarde godine prisutno svega nekoliko oblika, a 200 milijuna kasnije “eksplozija” razvoja.

• Najbrojnije i najraznolikije 850 milijuna godina

• Nazadovanje počinje prije ~650 milijuna godina

• Biostratigrafija Pz (posebno važne za O i D).

• Koristimo ih u paleoekološkim istraživanjima karbonatnih naslaga nastalih u morima normalnog saliniteta.

• Uloga u ekosistemu: izvor hrane za suspenzojede

30

CHITINOZOA (O-D)

Veličina: 50 mikrona – 2 mm, protozoa

50 rodova i 100 vrsta, dobri biostratigrafski markeri

Tamne, neprozirne flašolike, okruglaste forme, površine glatke ili s bodljama

Hitinski omotač je često jako karboniziran (crne boje i neproziran) i po kemijskom sastavu je sličan onoj tvari koja tvori teku graptolita.

Fotografie: Institute of Geology at Tallinn University of Technology31

Slike koje nisu citirane u prezentaciji su preuzete s interneta i bile su

slobodne za preuzimanje!

top related