iva balenović, montessori odgojiteljica, prof. soc ... · prirodni oblici kretanja, ruka kao...
Post on 18-Oct-2019
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Senzorna integracija u cilju senzibiliziranja djeteta za primjenu
Montessori pedagogije
Iva Balenović, Montessori odgojiteljica, prof. soc. pedagog - spec. rane intervencije, pedagog Senzorne integracije
Senzorna integracija
Senzorna integracija je organizacija osjeta koja se koristi najčešće za postizanje svjesnog, ciljanog, prilagođenog odgovora.(Jean Ayres,
1972, 1979)
To je način na koji koristimo informacije koje primamo osjetilima iz tijela i okoline, a moraju se integrirati kako bismo imali potpunu sliku
tko smo mi, gdje smo i što se oko nas događa.
Disfunkcija senzorne integracije je centralni poremećaj registracije i/ili obrade senzoričkih
stimulusa. Pri tome periferni senzorički i motorički organi nisu oštećeni.
Senzorno integrirani mozak prima osjetne informacije iz našeg tijela i okoline, interpretira ih i organizira u svrsishodne odgovore (adaptivna ponašanja).
Obično se taj proces odvija bez poteškoća i svjesnog napora.
Osjetni sustavi se počinju razvijati vrlo rano tijekom intrauterinog razvoja i ako ništa ne ometa taj razvoj rezultat je dobra senzorna integracija.
Hiperreaktibilnost
- desenzibilizacija
Hiporeaktibilnost
- senzibilizacija
vizualno
auditivno
olfaktorno
gustativnotaktilno
vestibularno
proprioceptivno
“Nihil est in intelectu quod non prius fuerit
in sensu”
“Ništa nije u razumu što prije nije bilo u
osjetilu”
Desenzibilizacija i senzibilizacija –
promatranjem reakcija djeteta i prilagodbom
prostora
MOZAK I ŽIVČANI SUSTAV
ORJENTIRA SE PREMA
SENZORNIM INFORMACIJAMA
DISKRIMINIRA BITNE
INFORMACIJE OD NEBITNIH
ORGANIZIRA I PROCESIRA
SENZORIČKI ULAZ
STVARA VEZE S PRETHODNIM ISKUSTVIMA
SPREMA VAŽNE INFORMACIJE I
ODBACUJE NEVAŽNE
OMOGUĆUJE RAZUMIJEVANJE I PRAVILNU PERCEPCIJU OKOLINE I SITUACIJE
OPTIMALNI STUPANJ POBUĐENOSTI NA AKCIJU, PAŽNJU I ADEKVATNO PONAŠANJE U SITUACIJI, ADAPTIVNI ODGOVORI ODGOVARAJUĆU INTERAKCIJU S OKOLINOM
OMOGUĆUJE UČENJE I RAZVOJ
POKRET VID SLUH OKUS DODIR NJUH POLOŽAJ TIJELA
Teškoće/disfunkcije senzorne intergacije
POTEŠKOĆE REGISTRACIJE - pretjerana osjetljivost ili neosjetljivost na senzoričke podražaje
POTEŠKOĆE MODULACIJE - sposobnost reguliranja i organiziranja stupnja, intenziteta i prirode odgovora na senzoričke podražaje
POTEŠKOĆE DISKRIMINACIJE - odabiranja važnijih od manje važnih i nevažnih informacija te neprimjereno odgovaranje na senzorne podražaje odgođeni odgovor ili potpuni izostanak odgovora)
Navedene poteškoće izravno utječu na uzbuđenost (napetost), pažnju, motivaciju, organizaciju ponašanja, motoričko planiranje, smislenu interakciju i otvaraju djetetu put za uspješno učenje.
Cilj terapije senzorne integracije je osigurati dobru organizaciju zaprimljenih osjetilnih informacija kroz konstruktivne i smislene
aktivnosti odnosno igru što djetetu omogućava primjeren izazov - esencijalno za usvajanje temeljnih koncepata piramide
učenja.
SENZORNI
SUSTAVI
TAKTILNI OSJETI DODIRA
VESTIBULARNI
OSJETI RAVNOTEŽE
PROPRIOCEPTIVNI
OSJETI POLOŽAJA TIJELA
VIZUALNI
OSJETI VIDA
AUDITIVNI
OSJETI SLUHA
GUSTATIVNI
OSJETI OKUSA
OLFAKTORNI
OSJETI MIRISA
RAZVOJ SENZOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI (DO 12MJ)
SAZRIJEVANJE REFLEKSA
SHEMA TIJELA POSTURALNI MEHANIZMI
PRAKSIJA – MOTORIČKO PLANIRANJE BILATERALNA INTEGRACIJA
PUTEM SENZOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI UČENJE KONKRETNIH KONCEPATA1-5 G
VIDNOPROSTORNA PERCEPCIJA
SPOSOBNOST USMJERENOSTI NA DRUGE
VJEŠTINE GRUBE MOTORIKE
VJEŠTINE FINE MOTORIKE SOCIOEMOCIONALNA KONTROLA
KORISTI PERCEPTIVNOMOTORIČKE VJEŠTINE DA BI DOSEGLO AUTOMATIZIRANU RAZINU FUNKCIJE0D 5 G- FAZA UČENJA
VJEŠTINE PISANJA, ČITANJA, BROJANJA
SAMOSTALNOST I OSOBNI RADNI STIL
EMOCIONALNA ZRELOST
PREDOČAVANJE I ZAMIŠLJANJE
TEORIJA UČENJA
GOVOR I JEZIK
SVRHOVITA AKTIVNOST
KONCENTRACIJA
RJEŠAVANJE PROBLEMA
Optimalan razvoj djeteta ovisi o načinu korištenja informacija koje prima osjetilima iz
vlastitog tijela i okoline.
Različiti senzorički podražaji koje dijete voli ipodražaji koje dijete izbjegava, na koje loše
reagira, povoljni i nepovoljni - utječu na igru, učenje, ponašanje i socijalne interakcije te nasvakodnevne aktivnosti kao što su odijevanje,
spavanje, hranjenje.
Ključni principi senzorne integracije prema J. Ayers
izazov primjeren djetetu (“just right challenge”)
senzoričko iskustvo u igri i smislenim aktivnostima omogućuje adaptivno ponašanje
procjena, evaluacija i tretman kroz prilagođavanje i promjene senzoričkog okružja (pravovremeno i poticajno za učenje)
aktivno sudjelovanje djeteta u smislenim aktivnostima
djetetu usmjerene i djetetom vođene aktivnosti (individualizirani pristup)
pažnja usmjerena na dijete
poticanje intrinzične motivacije djeteta – uključenost djeteta u igru
uspostavljanje stanja mirne pozornosti (svjesnosti) što je esencijalno za održavanje pažnje korištenjem taktilnih, proprioceptivnih i vestibularnih poticaja
Djeluje li odabrana aktivnost organizirajuće i motivirajuće
To ostvarujemo kroz
Pažljivo kreiran individualni raspored aktivnosti kojim se osigurava određena količina senzoričkog unosa potrebnog da CNS djeluje organizirano i fokusirano
Dijete je aktivan sudionik
Vestibularni sustav
Daje informacije o položaju tijela obzirom na silu težu
Ljuljanje, vožnja, okretanje, hvatanje ravnoteže, spuštanje
Proprioceptivni sustav
dubinska percepcija
Daje informacije o istezanjima i stezanjima mišića, tetiva i zglobova
Pritisak, povlačenje, guranje, padanje, istezanje
Taktilni sustav/dodir
Daje informacije o predmetima iz okoline koji su dotaknuti
Pjena za brijanje, trljanje, četkanje, hodanje bosih nogu, hvatanje rukama, igranje predmetima
Senzorna integracija
Montessoripedagogija
Poticanje svih osjetila
Struktura,ritam i rituali u Montessori aktivnostima i
Montessori pripremljena okolina omogućuje djetetu regulaciju
senzornog unosa i normalizaciju ponašanja
Individualizirani pristup te učenje brige o sebi razvija kompetentnost djeteta u svakodnevnom životu i
intrinzično potiče dijete u vlastitom razvoju
Prilagodba Montessori materijala i pripremljena okolina omogućuje
individualan rad prilagođen svakom djetetu u skladu sa
razdobljima posebne osjetljivosti
Promatranje djeteta u aktivnostima omogućuje uvid u
djetetove razvojne potrebe
Intrizična motivacija, sloboda odabira aktivnosti
Razvoj osjetljivosti za potrebe drugih i prihvaćanje različitosti
Učenje čineći, ”pomozi mi da učinim sam”
Potiče razvoj praksije te motoričko planiranje kroz sekvencioniranje
Razdvajanje aktivnosti na male cjeline
Prirodni oblici kretanja,
Ruka kao alatka mozga
Učenje kroz pokret
Ponavljanje i individualni ritam u aktivnostima
Pristup djeci s teškoćama putem Senzorne integracije i Montessori
pedagogije
SENZORNA PROCJENA
BASELINE (POČETNA SNIMKA)
PROCJENA SENZORNE
INTEGRACIJE (SIPT)
TEST POREMEĆAJA
SENZORNE INTEGRACIJE
(TPSI)
LJESTVICA ZA ODREĐIVANJE OSJETLJIVOSTI NA DODIR KOD
DJECE
UPITNIK ZA RODITELJE
SNIMKA IGRE DJETETA S
RODITELJIMA
SNIMKA UČENJA NOVE AKTIVNOSTI S RODITELJIMA
SENZORNI TRETMAN
BASELINE
Osnovni cilj – adaptivno ponašanje
• Poboljšanje sposobnosti djeteta u njegovoj interakciji sa okolinom i snalaženjem u promijenjivim životnim okolnostima
kroz:
• Normalizaciju senzoričke obrade
• Promjene nivoa uzbuđenja
• Postizanje motivacije koja je “motor” akcije
• Poboljšanje motoričkog planiranja
• Poboljšanje organizacije ponašanja
Utjecati na poboljšanje praksije i motoričkog planiranja kroz balans stimulacije taktilnog, proprioceptivnog i vestibularnog sustava
kontakt očima
razvoj praksije i motoričkog planiranja
bilateralna integracija
shema tijela
sekvencioniranje
razvoj govora, fine motorike, igre
emocionalna kontrola
Dugoročno:
razvoj socijalnih vještina,
ideacije
vještina pisanja i čitanja
samostalnosti
RAD S DJETETOM
SENZORNA SOBA
MONTESSORI SKUPINA
KROZ MONTESSORI
VJEŽBE
SURADNJA S RODITELJIMA
IGRA IGRALIŠTE
SENZORNA SOBA
MONTESSORI AKTIVNOSTI U SKUPINI
SURADNJA S RODITELJIMA
PODRŠKA I ZAJEDNIČKO PLANIRANJE AKTIVNOSTI
SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI KOD KUĆE
PARTNERSKI ODNOS SA
RODITELJIMA
POSTIGNUĆA
Briga za sebe
Socijalne vještine
Svrhovita igra
Motoričko planiranje
Bolja shema tijela
Učinkovitija senzorička obrada
Poticanje u Montessori pedagogiji kroz prizmu Teorije razvoja senzorne integracije (Kull i
Royeen)
poticanje svih senzornih sustava
kroz kretanje-dijete razvija shemu tijela, praksiju, bilateralnu
integraciju, posturalne mehanizame
razvoj vizualno prostorne percepcije, grube i fine motorike
Poticanje rane komunikacije,
socioemocionalnekontrole
Razvoj percepcije, poticanje usmjeravanja pažnje, koncentracije
Poticanje razvoja samostalnosti, brige o sebi i okolini, osobnog
radnog stila i emocionalne zrelosti
razvoj pisanja, brojanja i čitanja te drugih vještina
Razvoj socijalnih vještina i normalizacije ponašanja
Aktivnosti u Montessori pedagogiji integriraju:
kako bi moglo
razviti
slijedeće
senzomotoričke
sposobnostisenzomotoričke
sposobnosti za učenje i
razvoj
konkretnih koncepata
Koristi perceptivno
motoričke vještine da bi
doseglo automatiziranu
razinu funkcije
HVALA NA PAŽNJI!
top related