hrvatska u doba najveće turske opasnosti

HRVATSKA U DOBA NAJVEĆE TURSKE OPASNOSTI

nakon bitke na Mohačkom polju prodori turaka postali su jači i sve češći

pri pokušaju da dođu do Beča najveći otpor pružili su im Hrvati

1566. g. Turcima se suprostavio bivši hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski braneći utvrdu Siget u južnoj Ugarskoj

Nikola Šubić Zrinski junački je poginuo u obrani Sigeta

za vrijeme te bitke umire najveći turski osvajač sultan Sulejman 1. Veličanstveni

Hrvatska u doba najveće turske opasnosti

potkraj 16. st. Počela je opadati turska moćnovi pohod Turaka organizira Hasan-paša Predojevićželi prodjeti do Zagreba kako bi omogućio daljnje

osvajanje Hrvatskegradi utvrdu Petrinja kako bi lakše napao Sisaknapad na Sisak izvršen je 22.lipnja 1593.g.Hrvatima je u pomoć došao ban Toma Erdody i vojska

iz Karlovca i ŠtajerskeTurska vojska je poražena, a Hasan-paša je poginuobitka kod Siska bila je prekretnica u ratovima s

Turcima,prestaje rezdoblje turskih osvajanja i stogodišnjeg rata uHrvatskoj

započinje razdoblje borbi oslobađanja hrvatskih krejava od turske vlaski

Bitka kod Siska

Turci objavljuju Austriji rat zbog poraza kod Siska

borbe traju do 1606.g.1606.g. Potpisan je mir na ušći rijeke Žitve u

Dunav koji se naziva Žitvanski mirtim mirom uspostavljena je ravnotežna snaga

između Habsburgovaca i Turakatime su zaustavljeni turski prodori i osvajanjaAustrija prestaje plaćati danak turskom sultanumanji dio Hrvatske oslobođen je od turske

vlasti(područje oko Čazme i Petrinje)

Žitvanski mir

Spomenik Žitvanskog mira

Sredinom 16. st. Organiziran je sustav utvrda za obranu od turaka zvan Vojna krajina

Vojna krajina u hrvatskoj bila je podijeljena na tri dijela: Hrvatsku, Bansku i Slavonsku krajinu -Hrvatska krajina: područje od Kupe do mora-sjedište Karlovac

-Banska krajina:područje od Karlovca do Ivanić-grada-njome upravlja ban i Sabor

-Slavonska krajina:područje od Ivanić-grada do Drave-sjedište Varaždin

Uspostava vojne krajine

Vojna krajina bila je istrgnuta iz upravnogsustava Hrvatske

Kralj Ferdinand II. (1619.-1637.) podijelio ju je na dva generalata: Varaždinski i Karlovački

na područje Vojne krajine doselili su se Vlasi iz Bosne

Vlasi su bili stočari nomadi koji su se često selili

obavljali su vojnu službu u Vojnoj krajini a za uzvrat su dobijali zemlju, plaću i razne povlastice

Vlasi su bili pravoslavne vjere

Vlasi prihvaćaju pozive austirjskih generala i preslejavaju se u Vojnu krajinu

Zadat im je bio da obrane granice od Turaka, odlazak u rat za kralja i izgrađivanje utvrda

Bili su oslobođeni poreza a dopunski prihod im je bila pljačka turskih područja

Hrvatski plemići su nezadovloljni jer su Vlasi naseljeni na njihovom području i za to traže da Vlasi budu njihovi kmetovi

1630.g. Ferdinand II. Izdaje povelju Vlaški statutitom poveljom potvrđeno je da su vlasi samo

kraljevi vojnici i da mogu slobodno birati svoje knezove i suce

Vlasi postaju graničari a ne kmetovi hrvatslih velikaša

Vlaško pitanje

Vlaški statuti-knjiga