hajrija ibrisagic & mirela mujković - workshop - burnout

NAČINI SUOČAVANJA SA NAČINI SUOČAVANJA SA STRESOM I PREVENTIVNE STRESOM I PREVENTIVNE TEHNIKETEHNIKE

Mirela Mujković

Hajrija Ibrišagić

Cilj: Cilj:

1. Da učesnici prepoznaju izvore stresa, znakove stresa i načine suočavanja.

2. Da se upoznaju sa vještinama koje im mogu pomoći u nošenju sa stresom

Definicija stresaDefinicija stresa

• Radni ili profesionalni stres označava neusaglašenost između zahtjeva radnog mjesta i okoline, spram naših mogućnosti, želja i očekivanja da tim zahtjevima udovoljimo.

IZVORI STRESAIZVORI STRESAUnutrašnji -ovise o pojedincu, osobinama ličnosti, prethodnom iskustvu, stilu rada, sustavu vrijednosti, slici koju imaju o sebi

Očituju se kao: •nerealna očekivanja od posla i od sebe koja nadilaze radni realitet• potreba za stalnom i potpunom kontrolom situacije, •pretjerana vezanost za posao i osjećaj pojedinca da snosi svu odgovornost, •identifikacija s poslom u tolikoj mjeri da on postaje glavni ili jedini sadržaj i smisao života, •ne prepuštanje (ne delegiranje) dijelova poslova drugima; •pretjerana upornost, rigidnost i tvrdoglavost u postizanju cilja po bilo koju cijenu.•osjećaj strućne nekompetentnosti•nedjelotvorno korištenje radnog vremena,

Vanjski Koji su povezani s radnim uvjetima• neadekvatni uslovi rada, neodgovarajući mikroklimatski uslovi,

nedostatak privatnosti i stalna izloženost klijentima, nedostatak mjesta za vođenje povjerljivi razgovora s klijentom...)

Povezani sa organizacijom rada • (predug rad sa klijentima, vremenski pritisak, rokovi, prevelike

odgovornosti, premalo saradnika u timu, nepostojanje odmora tokom radnog vremena, nejasno definisane uloge radni zadaci i očekivanja od pomagača, nejasna podejla posla, odgovornosti i pojava preklapana nadležnosti, nejasno definisana pravila napredovanja, nagrađivanja, korištenje odmora ...)

Izviru iz odnosa s drugim ljudima.• saradnja, rivalitet ili podrška, povjerenje ili sumljičavost,

neizvjesnost, način odlučivanja ili rukovođenja, nedostatak jasne politike organizacije, nedostatak povratnih informacija o postignućima, zatvorenost organizacije prema vanjskim informacijama i iskustvima, nepostojanje sistema profesionalne ili lične podrške, nepodržavanje duha zajedništva i pripadnost timu...

ZNACI STRESAZNACI STRESA

Na tjelesnom (fizičkom planu): • znojenje ruku, dlanova, • lupanje srca,• crvenilo lica, • drhtanje ruku, • glavobolje, • bolovi u leđima, • poteškoće disanja, spavanja i prehrane, • gastrointestinalni poremećaji, bolovi u želucu, • veće promjene u tjelesnoj težini, • nesanica...

Na emocionalnom planu:

• tuga, • tjeskoba, • panika, • promjene raspoloženja, • bezvoljnost, • ljutnja, • osjećaj krivnje, • nemoć, negativizam, cinizam, • apatija, • pesimizam «I onako se ništa ne može učiniti»• hronično negativni osjećaji vezani uz posao, • gubitak osjećaja osobne vrijednosti....

Na misaonom planu:Na misaonom planu:•samokritičnost, •rastresenost – slaba koncentracija, •zaboravljivost, •„opsjednutost“ istim mislima i nemogućnost da ih se oslobodimo...

Na planu ponašanja: •plakanje, •lupkanje prstima po stolu, nogama po podu, •agresivnost, nekontrolisani ispadi, učestaliji sukobi, neprijateljstvo, sumnjičavost, •rigidnost i neprilagodljivost, • povlačenje u sebe, komunikacijske poteškoće, •gubitak seksualnog interesa i nastanak seksualnih problema• pretjerana upotreba alkohola, cigareta, kafe, uzimanje lijekova, •izostajanje s posla, gubitak interesa, napuštanje posla....

•Stres je lični doživljaj, važno je da svaki pojedinac zna prepoznati znakove stresa kao i načine suočavanja koji odgovara njegovoj prirodi.

•Djelotvorno suočavanje sa stresom podrazumijeva donošenje odluke o promjeni vlastitog ponašanja.

Načini suočavanjaNačini suočavanja

Ovise o: •vrsti događaja, •osobinama ličnosti, •iskustvu, znanju itd.

Zbog toga nema univerzalnih recepata o „naboljim“ načinima suočavanja

3 vrste načina suočavanja sa 3 vrste načina suočavanja sa stresomstresom

Promjena- uključuje djelovanje usmjereno na mjenjanje situacije, odnosno na uklanjanje izvora stresa

Povlačenje- pretpostavlja izbjegavanje stresne situacije ili pronalaženje načina da do nje uopšte ne dođe.

Prihvatanje – situacije takva kakva jeste (jer je ne možemo promjeniti), trudeći se da je vidimo u boljem svijetlu nego u početku (traženje makar nečeg dobrog u situaciji, gledanje na situaciju iz drugog ugla)

Ako ne možemo mjenjati okolinu možemo promjeniti svoje tumačenje događaja i doživljavati stvari tako da nas ne ugrožavaju.

Važno je da znamo zaštititi sebe i svoje interese. A sve to pristojno, argumentirano i ljubazno.

Ove strategije suočavanja uglavnom se odnose na ponašanja koja se mogu naučiti i uvježbati.

Treba imati na umu da s obzirom da je rijeć o vještinama to zahtijeva određeno vrijeme, strpljenje i upornost

TEHNIKETEHNIKE

“PREDAH”

• Uvođenje “time-outa” od posla i drugih obaveza da biste sebi dali priliku da se odmorite i obnovite energiju.

• Primarna svrha predaha je obezbjediti prekid u ciklusu stresa i spriječiti njegovo nagomilavanje

Periodi predahaPeriodi predaha

Jedan sat dnevno

Jedan dan nedeljno

Jedna nedelja na svakih 12-16 nedelja

3 vrste predaha3 vrste predaha

1. Vrijeme za odmor (je period u kojem ostavljate po strani sve aktivnost i puštate sebe da se potpuno odmorite)

2. Vrijeme za rekreaciju (je vrijeme koje provodite u bavljenju aktivnostima koje vam služe da obnovite energiju. Može se kobinovati sa 3 vrstom predaha)

3. Vrijeme za odnose sa drugim ljudima (vrijeme koje provodite sa drugom osobom ili osobama u zajedničkim aktivnostima u kojima uživate. Posvećivanje vremena: partneru, djeci, roditeljima, prijateljima isl.)

UPRAVLJANJE VREMENOMUPRAVLJANJE VREMENOM

• Važno je naučiti kako da organizirate svoje vrijeme

• Upravljanje vremena je način na koji možete da organizujete i strukturišete svoje dnevne aktivnosti tokom vremena

• Razvijanje vještina upravljanja vremenom može da zahtjeva napuštanje nekih navika

ODREĐIVANJE PRIROITETAODREĐIVANJE PRIROITETA

Podrazumjeva da naučite da razlikujete važne od nevažnih zadataka ili aktivnosti

Da se posvetite onome što je najvažnije, a sve drugo ostavite po strani (ili dodjelite drugim ljudima)

Bilo bi korisno da podjelite dnevne zadatke u 3 kategorije: najvažnije, važne, manje važne ili nevažne

NAPUŠTANJE PERFEKCIONIZMANAPUŠTANJE PERFEKCIONIZMA

Perfekcionizam podrazumijeva postavljanje pretjerano visokih standarda i očekivanja.

Neizbježne greške, frustracije i ograničenja koja se javljaju u ostvarivanju bilo kojeg cilja nisu dopuštene

Perfekcionizam Vas održava u “začaranom krugu” prekomjernog rada ili posvećenosti do tačke kada više sebi ne dozvoljavate da odvojite vrijeme za zadovoljavanje svojih potreba

Napuštanje perfekcionizma zahtjeva korjenitu promjenu stava. Postaje prihvatljivo da uradite najbolje što možete, da usput napravite grešku i prihvatite rezultate koje ste postigli, čak i ako Vaše maksimalno ulaganje nije urodilo plodom.

ODBIJANJE ZAHTJEVA ODBIJANJE ZAHTJEVA

(KAKO REĆI “NE”)(KAKO REĆI “NE”)

Dosta je razloga zbog kojih ljudi imaju teškoću da kažu “Ne” Teško nam je postaviti granice i želimo da izađemo u susret

potrebama drugih ljudi bez obzira na to što traže od nas, pa čak i kada njihovi zahtjevi prevazilaze naše mogučnosti.

Poteškoće sa odbijanjem zahtjeva obično su povezani sa slikom o sebi (slika da uvijek budemo prijatni)

Učenje da kažemo “Ne” zahtjeva spremnost da odustanete od nekih važnijih uvjerenja o sebi, što može biti teško.

To znači da proširujete svoj identitet izvan brige o drugim ljudima i poslu i naučite da se brinete za sopstvene potrebe

Jedan od načina da kažete “Ne ” je učenjem asertivnosti tj. razvijanjem asertivnog ponašanja.

ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

Podsjetimo se: najvažnije je stvoriti takvu psihosocijalnu klimu u kojoj se briga za zaposlenike neće doživljavati kao luksuz, već kao profesionalna odgovornost prema svakom zaposleniku i organizaciji u cjelini svih koji sudjeluju u ostvarivanju zajedničkog poslovnog clija.

Na taj način će se ciljevi postizati brže, posao obavljati kvalitetnije, a zaposlenici će biti zadovoljniji.

KRATKOTRAJNI NAČINI KRATKOTRAJNI NAČINI SUOČAVANJA SA STRESOMSUOČAVANJA SA STRESOM

Neposredno se opustiti u trenutku napetostiUzeti pauzuZapitati se je li vrijedno uznemiravati se zbog

određene situacijeNapraviti listu stvari koje moramo napraviti odmah.

DUGOTRAJNI NAČINI DUGOTRAJNI NAČINI SUOČAVANJA SA STRESOMSUOČAVANJA SA STRESOM Izabrati vlastite ciljeve Izgraditi sistem podrškeMisliti u pozitivnim terminimaDonijeti odlukeVlastita očekivanja učiniti realističnijimPrihvatiti ono što ne možemo promjenitiPrevidjeti potencijalno stresne situacijeŽivjeti u sadašnjostiDobro organizirati svoje vrijemeVoditi brigu o vlastitom zdravljuOdvojiti vrieme za sebe

HVALA NA PAŽNJI !!!!!