gospodarski sustav republike...
Post on 08-Feb-2018
235 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Gospodarski sustav Republike Hrvatske SEMINAR ZA VODITELJE POSLOVNICA I TURISTIČKE VODIČE
Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu E-mail: vcavrak@efzg.hr Web: vladimir-cavrak.from.hr
Što turisti žele znati o Republici Hrvatskoj a što im mi želimo reći?
Video
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 2
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 3
Glavni gospodarski pokazatelji RH, 2015.
Relativna razvijenost Hrvatske
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 4
Teme: 1. RAZVOJ PODUZETNIČKOG TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA
1. Uvođenje tržišnih odnosa
2. Privatizacija i denacionalizacija
3. Restrukturiranje gospodarstva
4. Reforma pravnog sustava
3. EKONOMSKA ORIJENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKE
1. Odnosi s Europskom Unijom
2. Odnosi s drugim državama Europe i svijeta
2. OSNOVE GOSPODARSKOG SUSTAVA 1. Glavne gospodarske grane
2. Izvoz, uvoz
3. BDP
4. Tržište rada
5. Monetarna politika
6. Fiskalna politika
7. Bankarski sustav, tržište kapitala i tržište osiguranja
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 5
Gospodarstvo Republike Hrvatske - uvod
1. Jedinstven teritorij
2. Suvereni pravni prostor
3. Suverena ekonomska (i razvojna) politika
Republika Hrvatska – članica EU dio suvereniteta prenijet na EU
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 6
Politički razvoj Ekonomski razvoj
Socijalni razvoj Tehnološki razvoj
NACIONALNO GOSPODARSTVO
MATRICA VEZA NACIONALNOG GOSPODARSTVA
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 7
Što jest nacionalno gospodarstvo?
TRI OSNOVNE SKUPINE PITANJA:
(1) ekonomsku strukturu
(2) gospodarski sustav
(3) ekonomsku politiku
I DODATNO:
(4) Prostor i sadržaji u prostoru
(5) Kulturno-povijesni uvjeti
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 8
Q1
P1
QF2
PF2
Q2
P2PF1
QF1
D2D2
Međuzavisnost tržišta roba i faktora
P
Q
P
Q
kn kn
knkn
Upotreba
faktora
Robe
Robe
Upotreba
faktora
S S
D1 D1
(1)
Potražnja
roba (4)
Ponuda
faktora
(3)
Potražnja
faktora
(2)
Ponuda
roba
OO
Makroekonomski model nacionalnog gospodarstva (kako ga vide makroekonomisti)
1. Tržište roba i usluga 2. Financijsko tržište
3. Tržište rada 4. Devizno tržište
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 9
Tržište roba i usluga
Tržište rada Devizno tržište
Novčano tržište
Cijena
Količina
Količina rada
Nadnica Devizni tečaj
Količina novca
$
S
D
S
D
S
D
S
D
Kamatna stopa
Opći podaci:
DVIJE NUTS-2 REGIJE Površina: 56.594 km2 (kopno),
88.073 km2 (kopno i more).
Stanovništvo:* 4.284.889 (popis 2011.g.) broj stanovnika na 1 km2 - 75,71 prirodni prirast -2,2 (na 1000 stanovnika) Gospodarstvo:** BDP po stanovniku: 10 700 € (2011.g.)
Novčana jedinica: 1 kuna (100 lipa = 1 kuna)
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 10
Razvoj poduzetničkog tržišnog gospodarstva
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 11
1. Razvoj poduzetničkog tržišnog gospodarstva
Razvojna razdoblja - periodizacija Stabilizacija
Liberalizacija cijena
Reforma poduzeća
Privatizacija
Reforma financijskog sektora
Liberalizacija vanjske trgovine
Reforma sustava socijalne sigurnosti
Reforma političkog sustava
Područja tranzicije
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 12
Tranzicija (1990.-?)
POLAZNA SITUACIJA INDEKS LIBERALIZACIJE, 1994. (WB)
1) Makroekonomska ravnoteža pod izravnom kontrolom planskih agencija
2) Plan mehanizam koordinacije
3) Neadekvatan institucionalni okvir – problem nepoštovanja ugovora – nema pravne države
4) Relativne cijene ne odražavaju troškove
5) Ulazak u ekonomske aktivnosti kontroliran od strane vlade – nema slobodnog poduzetništva
6) Veličina privatnog vlasništva ograničena
7) Vanjska trgovina – kontrolirana i ograničena od strane vlade
Kumulativni indeks liberalizacije 1994. (WB)
00,5
11,5
22,5
33,5
44,5
Napredni
reformatori
Viši srednji Niži srednji Spori
reformatori
Zemlje
zahvaćene
sukobima
Hrvatska
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 13
Paradoks – Hrvatska napredni reformator sa skromnim gospodarskim rezultatima!?
Rezultati pretvorbe i privatizacije, 1996.
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 14
Poduzeća (društvena), 1990. ≈ 3.300
Novonastala d.d. 2.553
Osnovna glavnica 10 mlrd $
Broj dioničara 667.483
Načini plaćanja:
◦ U kunama 14,3%
◦ U “jakoj valuti” 11,0%
◦ U obveznicama 4,5%
◦ “Zamrznutim depozitima” 70,7%
Privatno
Državno Društveno
Privatno
Vlasnički šokovi, 1945.-2000.
GOSPODARSTVO HRVATSKE 15
24. SAVJETOVANJE EKONOMISTA - OPATIJA, 9.-11. STUDENOG 2016. 16
Broj Struktura
nema zaposlenih 101464 59,3
1-9 55200 32,3
10-49 10771 6,3
50-249 3045 1,8
250-499 326 0,2
500 i više 240 0,1
Državno 1153
Privatno 115440
Zadružno 1092
Mješovito 1029
Nema vlasnika 21819
PODUZEĆA DANAS
Indeks ekonomskih sloboda, 2016.
Izvor: http://www.heritage.org/index/pdf/2016/countries/croatia.pdf
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 17
World Rank: 103; Regional Rank: 38
Deset ekonomskih sloboda
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 18
VLADAVINA ZAKONA (1-2): Od 2013. novi Kazneni zakon, veće kazne za korupciju. Problemi u javnoj nabavi. Neovisnost sudstva se općenito poštuje a način
imenovanja sudaca povećava profesionalizam. Broj neriješenih predmeta iznad prosjeka EU. Dobro definirano pravo na privatno vlasništvo ali još ima
konfliktnih situacija.
Deset ekonomskih sloboda
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 19
OPSEG DRŽAVE (3-4): Najveća stopa poreza na dohodak iznosi 40 % Stopa korporativnih poreza iznosi 20 % Plaća se porez na dodatnu vrijednost (opća stopa iznosi 25 % a za neke
robe i usluge 13% i 5%). Plaćaju se i trošarine. Ukupno porezno opterećenje iznosi 30,4 posto BDP-a! Državna potrošnja iznosi 47 posto ukupne domaće proizvodnje. Zadnjih nekoliko godina se pogoršalo upravljanje javnim financijama
(deficit oko 5%) – RH u Proceduri uklanjanja prekomjernog deficita. Javni dug više od 80 posto BDP-a.
Deset ekonomskih sloboda
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 20
REGULATORNA UČINKOVITOST (5-7): Uvedeni moderniji postupci za osnivanje tvrtke ali je
regulatorno okruženje i dalje neučinkovito s previše ograničenja.
Radno zakonodavstvo i dalje kruto. Učinjeni veliki napori na smanjivanju neučinkovitih
subvencija.
Deset ekonomskih sloboda
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 21
OTVORENOST TRŽIŠTA (8-10): Članice EU imaju prosječno 1% carine. Trgovinski sporazumi sa brojnim zemljama. Postoje još uvijek državna poduzeća u brojnim sektorima. Bankovni sektor je učinkovit ali broj nenaplativih kredita je u porastu
zadnjih godina. Tržište vrijednosnih papira je usko i plitko ali je otvoreno za strane
investitore. Tržište osiguranja je otvoreno za strane investitore.
Dugoročne promjene indeksa ekonomskih sloboda
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 22
Osnove gospodarskog sustava PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 23
2. OSNOVE GOSPODARSKOG SUSTAVA
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 24
Osnovni tipovi općeg gospodarskog sustava:
• Tržišno gospodarstvo ( laissez-faire kapitalizam)
• Mješovita gospodarstva (hibrid između tržišnog i planskog
gospodarstva)
• Plansko gospodarstvo (državni socijalizam)
• Tradicionalna gospodarstva (stariji gospodarski sustavi)
• Samoupravna ekonomija (sustav u kojem na proizvodnju i
distribuciju utječu zaposlenici i javnost)
• Neprofitno gospodarstvo
• Trampa
SEKTORI PODSEKTORI Nefinancijska poduzeća
Financijska poduzeća Središnja banka,
Ostale monetarne financijske institucije,
Ostali financijski posrednici,
Financijske pomoćne institucije,
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi
Ukupna država Središnja država,
Državna uprava,
Lokalna uprava,
Fondovi socijalne sigurnosti
Kućanstva Poslodavci (i radnici za vlastiti račun),
Zaposlenici
Neprofitne ustanove
koje služe kućanstvima
Inozemstvo EU,
Treće zemlje
Europski sustav nacionalnih računa, ESA 2010. u primjeni od
rujna 2014. Usklađen s
EUROSTAT-om
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 25
Sektori nacionalnog gospodarstva po sustavu nacionalnih računa
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 26
Prerađivačka industrija
Trgovina
Javna uprava
Obrazovanje
GLAVNE GOSPODARSKE GRANE
Struktura bruto dodane vrijednosti, u tekućim cijenama, 2016.*
Poljoprivreda
Industrija
Građevinarstvo
Trgovina, hoteli i restorani
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i osiguranje
Poslovanje nekretninama
Stručne uslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana
Ostale uslužne djelatnosti
* Podaci se odnose na prva dva tromjesečja 2016.
Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010.
Izvor: DZS
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 28
OPIS KARAKTERISTIKA GOSPODARSKIH GRANA
IZVOR: Hrvatska gospodarska komora: http://www.hgk.hr/documents/republikahrvatska2016hrweb5824783267fa1.pdf
Pročitati za ispit (42 stranice).
Turizam – turistički promet, 2015.
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 29
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 30
Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Pročitati za ispit. http://www.mint.hr/UserDocsImages/TUB2015HR.pdf
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 31
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 32
Dolasci turista 1980.-2015. (000)
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 33
Dolasci turista po načinu dolaska, (000),%
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 34
2015. Individualno: 9.078.000 (63,3%) Organizirano: 5.265.000 (36,7%)
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 35
Robna razmjena (izvoz i uvoz)
Napomena: Desezonirani podaci.
Izvori: DZS; HNB
-1.500
-1.000
-500
0
500
1.000
1.500
2.000
1/9
8.
1/9
9.
1/0
0.
1/0
1.
1/0
2.
1/0
3.
1/0
4.
1/0
5.
1/0
6.
1/0
7.
1/0
8.
1/0
9.
1/1
0.
1/1
1.
1/1
2.
1/1
3.
1/1
4.
1/1
5.
1/1
6.
mil.
EU
R
Izvoz (fob) Uvoz (cif) Saldo
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 37
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 38
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 39
Inozemna izravna ulaganja, obveze
1993. – 2. tr. 2016.* (29.714,1 mil. EUR)
* Preliminarni podaci
Izvor: HNB
Financijsko posredovanje, osimosiguravajućih i mirovinskih fondova
Ostale poslovne djelatnosti
Trgovina na veliko i posredovanje utrgovini
Poslovanje nekretninama
Pošta i telekomunikacije
Trgovina na malo; popravak predmeta zakućanstvo
Proizvodnja koksa, naftnih derivata inuklearnog goriva
Vlasnička ulaganja u nekretnine
Proizvodnja kemikalija i kemijskihproizvoda
Hoteli i restorani
Ostale djelatnosti
Inozemna izravna ulaganja, obveze
1. i 2. tr. 2016.* (606,3 mil. EUR)
* Preliminarni podaci
Izvor: HNB
Austrija 21,4%
Luksemburg 15,8%
Njemačka 15,6%
Velika Britanija 9,7%
Italija 8,1%
Švedska 5,0%
Cipar 4,3%
Nizozemska 3,4%
Rusija 2,5%
Slovenija 2,3%Ostale zemlje 11,9%
Bruto domaći proizvod, stope promjene realnog BDP-a
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki
Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2003. – 2015.
Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010.
Izvori: Eurostat; DZS
* Podaci se odnose na prva dva tromjesečja 2016.
Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010, nakon
2013. godine su privremeni. Više informacija dostupno je na
www.dzs.hr.
Izvor: DZS
5,25,6
4,1 4,2 4,8
5,2
2,1
-7,4
-1,7
-0,3
-2,2
-1,1 -0,4
1,62,7
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
82002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.*
%
2,7
1,7
3,9
4,2
1,8
3,43,5
1,1
0
1
1
2
2
3
3
4
4
5
Češk
a
Madža
rska
Poljs
ka
Slo
vačk
a
Slo
venija
Bugars
ka
Rum
unjs
ka
Hrv
ats
ka
%
Struktura bruto dodane vrijednosti, u tekućim cijenama, 2016.*
Poljoprivreda
Industrija
Građevinarstvo
Trgovina, hoteli i restorani
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i osiguranje
Poslovanje nekretninama
Stručne uslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana
Ostale uslužne djelatnosti
* Podaci se odnose na prva dva tromjesečja 2016.
Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010.
Izvor: DZS
Doprinosi domaće i neto inozemne potražnje rastu BDP-a
* Podaci se odnose na prva dva tromjesečja 2016.
Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010.
Izvor: DZS
-16
-12
-8
-4
0
4
8
12
16
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.*
posto
tni b
odovi
Domaća potražnja Neto inozemna potražnja BDP
Tržište rada, stopa nezaposlenosti
Hrvatska Stopa anketne nezaposlenosti,
zemlje usporedivih značajki, 2015.
*Stopa registrirane nezaposlenosti - prvih osam mjeseci 2016. Stopa anketne
nezaposlenosti – prva dva tromjesečja 2016.
Napomena: Anketa o radnoj snazi se od početka 2007. godine objavljuje u
tromjesečnoj dinamici. Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe stare
15 i više godina. Podaci za razdoblje 2007. – 2015. su usklađeni s rezultatima
Popisa stanovništva, kućanstva i stanova u 2011., te nisu usporedivi s
podacima za razdoblje 2000. – 2006.
Izvor: DZS
Napomena: Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe u dobi 15 –
74.
Izvori: Eurostat; DZS
0
5
10
15
20
251997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.*
%
Stopa registrirane nezaposlenosti Stopa anketne nezaposlenosti
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
Češk
a
Madža
rska
Poljs
ka
Slo
vačk
a
Slo
venija
Bugars
ka
Rum
unjs
ka
Hrv
ats
ka
%
Nominalne i realne neto plaće
*Posljednji dostupan podatak odnosi se na plaće isplaćene za kolovoz.
Izvor: DZS
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
5500
6000
-4
-2
0
2
4
6
8
10
12
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.*
HR
K%
Realna stopa rasta – lijevo Nominalna neto plaća – desno
Prosječna mjesečna naknada po zaposlenom u gospodarstvu za 2015.
Napomena: Prosječna mjesečna naknada po zaposlenom u gospodarstvu izračunata je kao omjer
ukupno isplaćenih mjesečnih naknada zaposlenicima u gospodarstvu i broja zaposlenika.
Izvor: Eurostat
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
1.800
2.000
2.200
Češk
a
Madža
rska
Poljs
ka
Slo
vačk
a
Slo
venija
Bugars
ka
Rum
unjs
ka
Hrv
ats
ka
EU
R
Upravljanje nacionalnim gospodarstvom
MONETARNA POLITIKA FISKALNA POLITIKA
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 48
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 49
CILJEVI MONETARNE POLITIKE
Osnovni cilj Hrvatske narodne banke jest održavanje stabilnosti cijena. To u praksi znači da
središnja banka podupire nisku i stabilnu inflaciju.
OKVIR MONETARNE POLITIKE
Okvir monetarne politike HNB-a temelji se na održavanju stabilnosti nominalnog tečaja kune
prema euru. Stabilan tečaj kune prema euru predstavlja tzv. nominalno sidro monetarne politike
TEČAJNI REŽIM
Tečajni režim koji provodi Hrvatska narodna banka režim je upravljanoga fluktuirajućeg tečaja.
PROVOĐENJE MONETARNE POLITIKE
Hrvatska narodna banka provodi monetarnu politiku određivanjem i primjenom instrumenata i
mjera koji su joj potrebni za ostvarivanje njezinih ciljeva i zadaća.
INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE
U ostvarivanju utvrđene monetarne politike Hrvatska narodna banka koristi se instrumentima i
mjerama: operacije na otvorenom tržištu, obvezna pričuva i druge mjere
ULOGA ZAJMODAVCA U KRAJNJOJ NUŽDI
Uloge središnje banke kao zajmodavca u krajnjoj nuždi podrazumijeva osiguranje likvidnosti za
solventne kreditne institucije u svrhu očuvanja stabilnosti bankovnog i financijskog sustava.
MONETARNA POLITIKA
Devizne intervencije i tečaj
Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora
konverzije (1,95583).
Izvor: HNB
6,6
6,8
7,0
7,2
7,4
7,6
7,8
8,0
-2.800
-2.400
-2.000
-1.600
-1.200
-800
-400
0
400
800
1.200
1.600
2.000
2.400
2.800
1/1
/97.
1/1
/98.
1/1
/99.
1/1
/00.
1/1
/01.
1/1
/02.
1/1
/03.
1/1
/04.
1/1
/05.
1/1
/06.
1/1
/07.
1/1
/08.
1/1
/09.
1/1
/10.
1/1
/11.
1/1
/12.
1/1
/13.
1/1
/14.
1/1
/15.
1/1
/16.
EU
R/H
RK
mil.
HR
K
Devizne intervencije - lijevo Tečaj - desno
Kreiranje i povlačenje primarnog novca
Napomena: U devizne transakcije ubrajaju se kupoprodaje deviza HNB-a s kreditnim institucijama,
MF-om, EK-om i ugovori o razmjeni (engl. swap), pri čemu pozitivne vrijednosti odražavaju kupovinu
deviza. Vrijednosti za redovite i strukturne obratne repo operacije te lombardne kredite prikazane su
kao promjene njihova stanja u odnosu na prethodno tromjesečje.
Izvor: HNB
-7
-6
-5
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
6
7
1.tr.06.
3.tr.06.
1.tr.07.
3.tr.07.
1.tr.08.
3.tr.08.
1.tr.09.
3.tr.09.
1.tr.10.
3.tr.10.
1.tr.11.
3.tr.11.
1.tr.12.
3.tr.12.
1.tr.13.
3.tr.13.
1.tr.14.
3.tr.14.
1.tr.15.
3.tr.15.
1.tr.16.
3.tr.16.
mlrd.
HR
K
Redovite i strukturne obratne repo operacije te lombardni krediti Devizne transakcije središnje banke
povla
čenje
kr
eiranje
Obvezne pričuve i minimalna devizna likvidnost
Napomena: Osjenčana područja označavaju razdoblje kada se rast plasmana banaka regulirao
upisom obveznih blagajničkih zapisa HNB-a.
Izvor: HNB
0
10
20
30
40
50
60
70
80
0
10
20
30
40
50
60
70
80
1/0
2.
1/0
3.
1/0
4.
1/0
5.
1/0
6.
1/0
7.
1/0
8.
1/0
9.
1/1
0.
1/1
1.
1/1
2.
1/1
3.
1/1
4.
1/1
5.
1/1
6.
%%
Obvezna pričuva Granična obvezna pričuva
Minimalna devizna likvidnost % devizne obvezne pričuve koji se izdvaja u kunama
Plasmani ostalim domaćim sektorima (isključujući državu)
Plasmani ostalim domaćim sektorima
(isključujući državu)
Udio plasmana u BDP-u
Napomena: Jednokratni učinci značajno su smanjili razinu plasmana te se u 2012.
godini odnose na preuzimanje kredita brodogradilišta od strane Ministarstva
financija i transakciju jedne poslovne banke, koja je, radi smanjenja djelomično
nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana, prenijela dio svojih potraživanja na
društvo u indirektnom vlasništvu banke majke. Jednokratni učinci u 2013. godini
odnose se na stečaj Centar banke, metodološku promjenu knjiženja naknada te
još jedan prijenos nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana jedne poslovne banke
na povezano društvo, dok se u 2015. i 2016. odnose na djelomičan otpis kredita
stanovništvu vezanih uz švicarski franak.
Izvor: HNB
Izvori: Eurostat; ESB; HNB
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
0
50
100
150
200
250
300
1.tr.00.
1.tr.01.
1.tr.02.
1.tr.03.
1.tr.04.
1.tr.05.
1.tr.06.
1.tr.07.
1.tr.08.
1.tr.09.
1.tr.10.
1.tr.11.
1.tr.12.
1.tr.13.
1.tr.14.
1.tr.15.
1.tr.16.
%
mlrd.
HR
K
Plasmani – lijevo Godišnja stopa promjene – desno
0
20
40
60
80
100
Slo
venija
Est
onija
Leto
nija
Hrv
ats
ka
Bugars
ka
Madža
rska
Poljs
ka
Češk
a
Litv
a
Slo
vačk
a
Rum
unjs
ka
%
2014. 2015.
Struktura kredita stanovništvu
Izvor: HNB
0
20
40
60
80
100
120
140
1.tr.04.
3.tr.04.
1.tr.05.
3.tr.05.
1.tr.06.
3.tr.06.
1.tr.07.
3.tr.07.
1.tr.08.
3.tr.08.
1.tr.09.
3.tr.09.
1.tr.10.
3.tr.10.
1.tr.11.
3.tr.11.
1.tr.12.
3.tr.12.
1.tr.13.
3.tr.13.
1.tr.14.
3.tr.14.
1.tr.15.
3.tr.15.
1.tr.16.
3.tr.16.
mlrd.
HR
K
Hipotekarni krediti Krediti za kupnju automobila Ostali potrošački krediti Stambeni krediti
Valutna struktura plasmana drugih monetarnih financijskih institucija
Napomena: Krediti u stranoj valuti uključuju kredite denominirane u toj valuti i kredite indeksirane uz tu valutu.
Izvor: HNB
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1.tr.02.
3.tr.02.
1.tr.03.
3.tr.03.
1.tr.04.
3.tr.04.
1.tr.05.
3.tr.05.
1.tr.06.
3.tr.06.
1.tr.07.
3.tr.07.
1.tr.08.
3.tr.08.
1.tr.09.
3.tr.09.
1.tr.10.
3.tr.10.
1.tr.11.
3.tr.11.
1.tr.12.
3.tr.12.
1.tr.13.
3.tr.13.
1.tr.14.
3.tr.14.
1.tr.15.
3.tr.15.
1.tr.16.
3.tr.16.
%
EUR CHF HRK Ostale valute
Razlika između kamatnih stopa na kredite i depozite
* Bez valutne klauzule
** S valutnom klauzulom
Napomena: Detaljnije o novoj statistici kamatnih stopa u Biltenu br. 204, lipanj 2014.
(http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-204/hbilt204.pdf)
Izvor: HNB
2
4
6
8
10
12
14
12/9
9.
6/0
0.
12/0
0.
6/0
1.
12/0
1.
6/0
2.
12/0
2.
6/0
3.
12/0
3.
6/0
4.
12/0
4.
6/0
5.
12/0
5.
6/0
6.
12/0
6.
6/0
7.
12/0
7.
6/0
8.
12/0
8.
6/0
9.
12/0
9.
6/1
0.
12/1
0.
6/1
1.
12/1
1.
6/1
2.
12/1
2.
6/1
3.
12/1
3.
6/1
4.
12/1
4.
6/1
5.
12/1
5.
6/1
6.
posto
tni b
odovi
Kunski krediti* – kunski depoziti* Kunski krediti** – devizni depoziti
Ukupni krediti – ukupni depoziti
promjena metodologije od
1. siječnja 2002.
promjena metodologije od
1. siječnja 2011.
Tečajna politika i devizno tržište
TEČAJNA POLITIKA
Upravljano fluktuirajući tečajni sustav
Tečaj se određuje na deviznom tržištu, temeljem ponude i potražnje
Središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali NE BRANI određenu razinu tečaja
DEVIZNO TRŽIŠTE
Kuna je konvertibilna valuta
Nema restrikcija kod repatrijacije profita i likvidacije investicija
Banke slobodno određuju tečaj, sudjeluju u međunarodnom platnom prometu i obavljaju devizno poslovanje
Fiskalna politika – što prikazuje i čemu služi proračun?
TRI GLAVNE FUNKCIJE?
1. prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini,
2. služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje, te
3. služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.
ŠTO JE FISKALNA GODINA?
Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci za koje država planira prihode i rashode zove se fiskalna godina.
U Republici Hrvatskoj fiskalna godina traje od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno podudara se s kalendarskom godinom.
U Velikoj Britaniji, međutim, fiskalna godina započinje 1. travnja i traje do 31. ožujka sljedeće kalendarske godine.
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 58
Prihodi proračuna
UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA, 2013.-9. VRSTE PRIHODA
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 59
Proračunski rashodi RASHODI PRORAČUNA
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 60
Struktura ukupnih rashoda po funkcionalnoj klasifikaciji, 2007.
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 61
Struktura korisnika proračuna, 2008.
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 62
Izvanproračunski korisnici
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 63
Izvori prihoda izvanproračunskih korisnika
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 64
Struktura poreznih prihoda lokalnih jedinica
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 65
Zajednički porezi i njihova raspodjela u %
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 66
Konsolidirani proračun opće države
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 67
Struktura rashoda opće države
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 68
Koliko je velika država, rashodi u % BDP-a
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 69
Proračunski vodič za građane
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 70
http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf
Pročitati na linku:
Bankarski sustav, tržište kapitala i tržište osiguranja
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 71
Ukupna imovina banaka
Izvor: HNB
345,1
370,1378,4
391,1406,9 399,9 397,9 395,2 393,4
382,2
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
VI.
2016.
mlrd.
HR
K
Broj banaka
Izvor: HNB
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
15 16 17 1613 13 12
10 10 10
1616 15
15
17 1616
16 16 16
0
5
10
15
20
25
30
35
40
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
VI. 2
016.
Banke u stranom vlasništvu Banke u domaćem privatnom vlasništvu Banke u domaćem državnom vlasništvu
Vlasnička struktura bankovnog sustava
Izvor: HNB
4,7 4,4 4,2 4,3 4,5 4,8 5,3 5,2 5,3 5,64,9 4,9 5,0 5,4 4,8 5,2 5,1 4,7 4,4 4,5
90,490,6 90,9 90,3 90,6 90,1 89,7 90,1 90,3 89,9
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
VI. 2
016.
% u
kupne im
ovin
e
Banke u stranom vlasništvu Banke u domaćem privatnom vlasništvu Banke u domaćem državnom vlasništvu
Sektorska distribucija depozita i kredita DANI KREDITI, 30.06.2016. PRIMLJENI DEPOZITI, 30.06.2016.
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 75
Opća država20,7%
Financijske institucije2,0%
Nefinancijska društva32,8%
Stanovništvo*43,2%
Inozemstvo1,2%
Opća država2,8%
Financijske institucije5,9%
Nefinancijska društva18,4%
Neprofitne institucije1,3%
Kućanstva61,8%
Inozemstvo9,8%
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 76
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 77
Link: http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX
Tržište osiguranja u RH Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za prosinac 2015. godine 241 društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 8.723.512.630 kn, što predstavlja rast od 1,91 % u odnosu na prethodnu 2014. godinu.
Hrvatski ured za osiguranje:
Link: https://www.huo.hr/hrv/arhiva/1/trziste-osiguranja-u-rh-za-prosinac-2015-/505/detalji/
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 78
Ekonomska orijentacija Republike Hrvatske Odnosi s Europskom unijom i drugim državama Europe i svijeta
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 79
Odnosi sa susjedima
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 80
Hrvatska i EU (Quo vadis Europa)
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 81
PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK 82
top related