ekalesia faapotopotoga kerisiano amerika samoa · me - iuni anotusi fa’au’uga ... tamā 3...
Post on 24-May-2020
24 Views
Preview:
TRANSCRIPT
LAMEPA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
LOMIGA
ME - IUNI
FA’AU’UGA LONA 33 SEMINARE FAAFAIFEAU KANANA FOU ANOTUSI
Tala Fa’au’uga 1
Faa-feagaiga Amaua 1
Faatonu 2
Failautusi 2
Lauga 3
Manuia le Aso Sa o Tamā
3
Mafaufauga Faaleagaga 4
Faamaoni i le Atua 5
Faasoa mai Faiaoga o le Kolisi Faa-faifeau
7
Filifiliga 9
Tatalaina le Maota o le ‘Au-uso
11
Tala mai le Kolisi Faafaifeau Kanana Fou
12
Tala mai le A’oga Maualuga Kanana Fou
13
Mo tupulaga talavou 14
Osifeagaiga le Susuga i le A’oa’o ia Aneli ma le faletua ia Vaeotemako Fakaofo ma le
Ekalesia EFKAS i Amaua
Susuga i le A’oa’o ia Aneli
ma le faletua ia Vaeotemako
Fakaofo
Afutoto Seanoa, ina ua mae’a le taumafai-
ga mo tausaga e fa (4) i le kolisi faa-faifeau
i Kanana Fou, ma toe fa’aauauina ai le
taumafai mo le faailoga o le Bachelor of
Divinity mo nai isi tausaga mulimuli ane.
Na toe taliu atu le susuga i le aoao i Tuvalu
ma toe foi mai ai i Tutuila nei ma nonofo
mau au ma faaauau ai le auaunaga, ma va-
laauina ai e le Ekalesia i Amaua e fai ma o
latou tofi faifeau. O le susuga i le aoao ma
le faletua e toalua o la alo.
Avea foi lenei itula e momoli atu
ai alofaaga o le Lamepa, ia manuia tele le
galuega fou ua valaauina ai oulua e le
Atua. Soifua.
O mo’omo’oga o matua ma aiga, o le ola o
le fanau ia faaogaina mo le Atua ma lona finagalo.
Pei ona iai le faamoemoe o le faauuga o le Kolisi
Faafaifeau a le Ekalesia i le aso 8 o Iuni 2019, i le
lona Tolusefulu Tolu lea o faauuga talu ona faa-
vaeina. O le Susuga i le Taitaifono o le Komiti o
le Au-Toeaina, Fiti Aofia F.T., sa avea ma ta’ita’i.
O le tatalo sa feagai lea ma le susuga i le toeina ia
Ioane Evagelia F.T., ae o le faitauina o le Tusi
Paia, sa fofogaina lea e le susuga i le faifeau ia
Sanerivi Mulitalo F.S. O le lauga autu o le aso, sa
gafa ma le Susuga i le toeina ia Kereti Faiai F.T., I
lea aso sa faatumulia i le aufaigaluega totofi a le
Atua mai fata faitaulaga e fia e le gata o Tutuila
ma Manu’a, a o atunuu mamao, o
aiga, uo ma e masani o i latou uma sa
a’otauina i le Seminare faa-faifeau
mo lenei foi tausaga. O le lagona
me’eme’e, ao le loimata foi o le fiafia sa
vaaia i lea aso, e le gata i Susuga i A’oa’o ma
faletua sa tausiniō mo le fa tausaga, ao le ‘au
faigaluega totofi a le Atua, ma aiga i le faiva
o tapuai. O le susuga i le alii Pule, le Foma’i
ia Moreli Niuatoa, sa faia le ripoti tusitusia
mo lenei foi tausaga faalea’oa’oga 2018-
2019.
Sa faalauiloaina ai Susuga nei i A’oa’o
e toa sefulu ma le tasi, ua faamanuiaina mo le
faailoga o le Bachelor of Divinity, ma faletua
e toa ono mo le faailoga o le Certificate in
Theological Study.
SUSUGA I A’OA’O MA FALETUA TAUSAGA IU
2016 - 2019
Fa’aauau itulau 12
“Auā ua logo atu i tagata
uma lava lo outou usiusitai;
o lea ou te olioli ai ona o
outou. Ou te manao foi ia
outou popoto i mea lelei, a ia
valelea i mea leaga.”
Roma 16:19
I le aso Aso Toonai 04 o Iuni 2019, sa
osia ai le feagaiga a le susuga i le A’oa’o ia
Aneli ma le faletua ia Vaeotemako Fakaofo ma
le Ekalesia i Amaua. Na amata lava i le feiloaiga
a aiga ma le Ekalesia, ona sosoo ai lea ma le
osia o le feagaiga i le malumalu o le ekalesia i
Amaua lava. Ma sa taitaiina lava e le Susuga i le
Toeina o le Pulega a Sua ma le Vaifanua, ia
Kereti Fai’ai F.T., ma nisi o le ‘au faigaluega
totofi a lea lava pulega.
O le susuga i le A’oa’o ia Aneli ma le
faletua o Vaetemako Fakaofo, e mai le Ekalesia
Tuvalu. Ma e valaau le ekalesia i Amaua o
galulue i le ekalesia i Petesa-Uta i le taitaiga a le
Susuga i le Toeina ia Tusi ma le faletua ia
2
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Upu a le Fa’atonu O le vi’iga ma le loto fa’afetai i le Atua, ina ua aulia mai
la tatou sāvaliga i nei masina fou, o Me ma Iuni i lona alofa ma
le agalelei. Talofa, talofa lava.
O pese ma musika o lo’o ta’oto ai tala o lo tatou tuana’i
faapea tala o le fa’aauau. O tala i tū ma aga, o manatu ma lago-
na, o le loto ma le agaga. O pese ua pepese ai fa’atasi o tagata i
le ala na sāvalia, o ala fiafia ma le faigatā, o ala o le pogisā ma
ala o le malamalama, o le tausinioga ma le fa’ateleina.
O nei masina, o le tagata ua i lona loto le vi’iga ma le
pese e usuina, o le Atua o le amataga o mea uma, ma le Alii ua
manava mai le ola ma avea le tagata ma paleali’i o ana galuega.
O le tausimea mo lana foafoaga, i le vāteatea, i le sami, i le
‘ele’ele, i vai ma vaipuna, o manu felelei ma manu fetolofi, o
manu vaefā ma ‘ia o le sami, ma la’au o le vao ma le atulaulau,
lea ua vala’auina e le fai Salamo, o tagata uma ma le lalolagi
atoa, ina ia o maia, ina ia tatou pepese atu i le Alii le pese fou.
Ia tala’i atu le fa’aolataga ma ana vavega e silisili ‘ese o Ia i
atua uma, o le Atua na faia mea uma ma le matagofie, o le Alii
o lo’o afio i lona Malumalu ma le malosi uma lava. Ina ua avea
i tatou ma kerisiano moni, o lenei ua tatou pepese fa’atasi i le
pese fou ua Toetū le Alii, e ui ina ua lē avea i tatou ma tausi
mea lelei mo le Atua ma lana foafoaga peita’i, o le Atua lava
na te fa’aauau lana foafoaga, atoa ma lana tagata ua fanau foui-
na mai le agasala, e ala i le togiola ia Keriso Iesu. O le tōfa
mamao ma le ūtaga loloto, e agatonu ai o fa’atinoga, o le
mātaisau ma le poto silisili o le Atua ua aumaia i lana fanau,
ina ia avea ma tausi mea lelei mo lana foafoaga. O le pese fo’i
lea a le tagata lotu i nei masina o le tausaga, o le vi’iga ma le
fa’ane’etaga ona o le Alii Toetū ua ia aumaia le loto fou e avea
ai i taua ma tausimea lelei, atoa ai ma le fa’atuatua ma le loto
fa’atalitali i le Alii, ina ia manuia ai o feau ma galuega ua
galulue ai. O nei fo’i masina, ua fa’ailoa taiala ma fa’atinoga a
Ofisa ma Matagaluega a le mālō, fa’apea le fa’aiuina o a’oga a
le mālō ma ekalesia, o le talotalo i auala ina ua fa’agae’etia
tagata ma fa’ailoa taunu’uga manuia, ua potopoto foi
aufaigaluega i le Malumalu, ma ave le vi’iga fa’afetai, ona o le
Alofa o le Atua, tatou te manatua ai lo tatou tu’anai ma le
fa’aauau. E manatua fo’i le pese a Hana. O le tinā ma lona
tuana’i, ua fa’afofogaina e le Alii lana tatalo, ma foa’i mai e le
Alii le tama o Samuelu, ma ua ō atu ma Elekana, ma ave le
tama ia Eli le ositaulaga, e faia ai o ana feau. O le pese fiafia
fo’i lea ai tatou uma, ma avatu le vi’iga ma taulaga i le Alii i
lenei masina o Me, mo le Alii ma lana galuega. Ia manuia tele
la ta foa’i, mo le Atua ma ana feau..
O le Lauga fa’apea ma fa’asilasilaga, o tusitusiga ma le
anofale o fa’atinoga, o le a fa’ailoa atu e le susuga i le Failau-
tusi Aoao a le Ekalesia, fa’apea susuga i A’oa’o ma le Faletua,
fa’apea ma le Ofisa o le Lamepa.
Ia manuia lau tapuaiga
MAI LE FAILAUTUSI
Aso:
Oketopa 15-18, 2019 i Kanana Fou.
* O le Komiti o le Iloiloga:
1. Laulaufono a le Fonotele (4)
2. Sui mai i Komiti Tumau: (44)
a. Komiti a le 'Au Toeaina - Totino uma (34).
e. Komiti Fa'amisionare, Komiti o Tupe,
Komiti o Feau Eseese, Komiti o Aoga,
Komiti o Atinae. Na'o le ta'ita'i-Komiti ma
le sui e to'atasi (10)
3. Sui mai i Mafutaga Tumaoti: (5)
a. Mafutaga Aoao a Tina, Mafutaga Aoao
a Tiakono, Mafutaga 'Au Taumafai,
Mafutaga 'Au Leoleo, Mafutaga Aoao a
Tupulaga -
E to'atasi le sui mai le Mafutaga (5)
4. Sui mai i Matagaluega: (58)
a. Failautusi o Matagaluega (10)
e. To'alua (2) sui mai i Pulega (48)
5. Loia Fautua a le Ekalesia (1)
6. Peresitene, Seminare (1)
7. Faatonu, Ofisa o Aoaoga Kerisiano (2)
8. Sui Ofisa Tutotonu (2)
* O le aofaiga o sui o le a feagai ma le iloiloga
lona VII o le Faavae a le EFKAS, e to'a 117.
* E fa'amanatu atu i nofo-a-Matagaluega, aemaise o
failautusi o Matagaluega ta'itasi o le EFKAS, e tatau
ona oo atu i le masina o Iuni ua fa'aoo mai le Ofisa o
le Failautusi Aoao, o mataupu uma o loo fuafua mo le
iloiloga o le Fa'avae ia Oketopa. E lelei le faavave o'o
mai o mataupu i le taimi e mae'a ai fonotaga a Mata-
galuega, ina ia lava se taimi e tapena ai le Ofisa mo le
tu'u-faatasiga o mataupu mo le iloiloga.
3
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Saunia : Rev. Leitualasa Malieitulua
E.F.K.A.S. Nuuuli
Matua: Esoto 1: 17
A ua matata’u i le Atua e na fa’atosaga i fanauga, e lei faia
foi le mea na fai atu ai le tupu o Aikupito ia te i la’ua, a ua la
faaola lava i tama tane.
Manatu Autu: Vala’au le Fa’atosaga
E lē fa’aitiitia le agaga o le fa’afetai i le Atua ona ua
tatou aulia mai ai i lenei foi aso matagōfie e fa’asino i Tamā
uma lava o si o tatou atunuu.
A o mafaufau i lenei aso i le galuega fa’a-Tamā o lo’o
faia pea e Tamā uma, e lagona lava le agaga o le faafetai i
Tamā uma, ona e lē faigofie tiute ma faiva fa’a-Tamā e pei ona
tau’aveina e Tamā i aso uma. Auā e talitonu ai tagata Samoa o
le Tamā lava ia, o le ulu lea o le āiga. O lo’o ia te ia le malosi.
O lo’o ia te ia foi le tofā mamao ma le tofā manino. A e le
gata i lea, a ‘o le fa’autaga foi e ta’ita’iina ai ana fa’ai’uga lelei
auā le tausiga o aiga ma le manuia o tagata uma.
O le Tamā lelei e mamao lana silasila, e loloto foi ona
manatunatuga, e malosi foi lona soifua gālue auā e tu’u atoa
lona malosi, ma lona agaga i mea uma e na te faia auā le tausi-
ga o lona aiga, fa’apea foi le atina’eina o lona nu’u ma lana
ekalesia. O lona uiga, o le Tamā lelei o se tagata e fa’alagolago
i ai lona aiga. E latou te fa’alagolago lava i lona malosi ma
lona atamai, o lana tofa ma le faautaga, ina ia ola le aiga i le
manuia ma le filēmu. O lona uiga, e mafai ona faapea, o le ola,
po’o le oti foi o se aiga, o lo’o i lima o le Tamā.
E fa’apenā uma lava, le galuega lea a le Fa’atosaga e
pei ona ta’ua e le tala na o tatou faitauina mai le Esoto. Auā e
fa’alagolago le Tinā o le ‘ā fanau mai, i le fa’atosaga e fanau
ai. Afai la e vala’au le fa’atosaga, e pei ona tau fai mai ai le
manatu ‘autu o lenei aso, o le vala’au lava e faia, ona o le ola, o
le ola o le tinā ma le pepe fou e fia puipuia, e fia fa’asaoina foi.
O lona uiga, e fa’amoemoe le Tinā ma le pepe fou i le
fa’atosaga. E fa’amoemoe i lona poto ma lona atamai e fai ai
lana galuega. E fa’amoemoe foi i lana silasila fa’apea foi lona
malosi auā o lo’o i ai i ona lima le ola o le pepe fou lea o le ā
fanau mai.
Peitai, e ‘ese lava le vala’au lea na vala’au atu ai le
tupu o Aikupito i ē na fa’atosaga i le fa’a-fanāuina o fafine
Eperu. E le o se vala’au mo le puipuiga o se ola, a o le vala’au
ina ia fasiotia tama Eperu o le a fananau mai e taofiofi ai le
fa’atuputeleina o tagata Isaraelu i totonu o Aikupito. O le
fa’atonuga ina ia fasiotia tama tane Eperu uma o le ā fananau
mai. Peitai ua le mafai ona fai e la’ua lenā mea. Aisea?
Auā e pei ona ta’ua i le fuaiupu ua avea ma matua o le
lauga, ua matata’u i la’ua i le Atua soifua.
A o le mea lava lea e iloa ai le moni ma le fa’amaoni
o le tagata e mata’u i le Atua. E fa’amuamua lava le faia o
lona finagalo. E po’o le ā le faigata, a o ā foi fitā o lo’o feagai
ai, e lē māluelue le fa’atuatua o le tagata e mata’u i le Atua. E
faia lava e ia le amiotonu. E faia foi e ia le mea e sa’o, e tusa
ma le finagalo o le Atua. O le mafu’aga lenā, na agalelei ai le
Atua i ē na fa’atosaga i le fa’afanauina o tinā, e ala i le fai ai o
aiga mo i la’ua. Sa i o la’ua lima, le ola o Isaraelu, a e na faia
lava e la’ua le finagalo o le Atua e toatasi.
Le Paia e o le ekalesia, aemaise foi Tamā uma o lo’o
fa’asino ai le fa’amoemoe o le aso faailogaina o Tamā mo
lenei foi tausaga, ao i latou uma o le au-faitau lamepa i lenei
foi masina, mālō fa’afetai le fa’amālolosi. A o le fa’amanatu
lava lea mo i tatou, ae maise foi Tamā uma. O le a? O lo’o i
ō ‘outou a’ao le ola o lou aiga ma lau ekalesia. O lo’o i ō
outou a’ao foi le ola o nai o a tatou fanau. O le ā la le mea e
ao ona fai? Fai le finagalo o le Atua, faia ma le fa’amaoni,
faia foi ma le amiotonu, a e afīfī mea uma i le alofa auā o le
finagalo o le Atua lenā mo i tatou uma. Soifua ma ola i le alo-
fa, ola i le loto maualalo, ola i le amiotonu o le Atua, auā o
lo’o ia te oe, o lo’o ia te a’u, o lo’o ia i tatou Tamā uma o si o
tatou ekalesia, le manuia ma le filēmū o ō tatou aiga, o le
nu’u, le atunuu, aemaise foi lana ekalesia.
Le ‘au uso e, ‘aua ne’i māmulu ese mai i ō tatou lima
le manuia ma le filēmū o ō tatou aiga, fa’apea foi le ekalesia.
Fai le finagalo o le Atua, ma ia u’umau i o outou a’ao ma o
tatou lima le manuia ma le filēmu sasa’a mai o le Atua i o
tatou luga.
Amene.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
IA MANUIA TELE LE ASO O TAMÃ
Autu: “Ia manuia le aso tamã” [Happy Fahter’s Day].
Matua: Esoto 20:5 - "... auā o a’u lou Alii lou Atua, o le
Atua fuã, o lē taui i fanau le amioletonu a o latou mãtua ...
" [for I, the Lord your God, am a jealous God. I punish the
children for the sins of the fathers to the third and fourth gen-
erations of those who hate me. NEB].
“O LE TINO o le faailoga vaaia o le soifuaga ola o
le tagata o lo’o i ai le agaga.” [The human body is an instru-
ment for the production of art in the life of the human
soul. ANW].
Na faia i le university of Harvard se su’esu’ega ina ia
sailia ai poo le a se fesootaiga o tamaiti o loo a’afia i soliga
tulafono ma o latou matua---o e ua malosi le inu ava; e le gata
i le tamã a e faapea foi i le tinã. O le i’uga na maua e fa’apea:
(1) E to’a 6 mai le 10 tamaiti e a’afia i soliga tulafono, e
malosi le inu ‘ava-malosi o matua; (2) E to’a 3 mai le 4
tamaiti e a’afia i soliga tulafono, e lē a’oa’oina lelei e matua a
latou amio; (3) e to’a 4 mai le 5 tamaiti e a’afia i soliga
tulafono, e leai ni a latou masaniga faauō, ma foliga e lē
fiafia.
LAUGA
Fa’aauau itulau 10
4
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Mafaufauga Faaleagaga
Matāupu: I. Fa’aolataga (Salvation) ma le
II. Togiolaina (Redemption)
Fa’aauauina mai le Lamepa Mati-Aperila
Tusia: Rev. Dr. Ekitoa M. Sopoaga
Matā’upu II – Togiolaina (Redemption)
Ia silafia, o le galuega e faia e Keriso, o le galuega foi
lena a le Atua le Tamā, ma le Agaga Paia. O le galuega a le
Tolu Tasi Paia atoa. O le upu Samoa o le togiolaina, o lona a’a
o le ‘upu, ola. O le ‘upu atoa lava ia I le fa’a-Samoa, o le
“totogi o le ola.” A fa’apu’upu’u, o le “togiola.” O lona uiga,
o se ola po’o se mea totino ua uma totogiina lona tau (price),
ina ia fa’asa’olotoina mai ai i ni noataga po’o ni isi mea o
saisaitia ai. I le fa’aaogāina o le upu togiaolaina i le Tusi Paia,
o lona uiga lautele, o le toe fa’atūmauina (restore) lea o le ta-
gata, po’o ni mea totino foi, I le tulaga tagata na faia ai e le
Atua ina ua fa’ato’ā foafoaina, mai noataga o le agasala, i le
sa’olotoga o le fanau a le Atua, e ala i le galuega togiola ma
mea lelei uma na faia e Iesu Keriso. O le mafua’aga lea o le
fa’atāuaina o le uiga o le upu Latina o le redemptio mai le
fa’aliuliuga a le Latin Vulgate o le upu Eperu, kopher , ma le
upu Eleni, lytron. Auā a tu’u ane la i le fa’aaogāina i le
Feagaiga Tuai, o le uiga lautele – o le totogiina o se tau
(ransom-price) e se tagata o se aiga o lē o lo’o ua noatia pe
saisaitia foi, ina ia toe fa’amatu’u pe fa’asa’oloto mai o
ia, atoa ai foi ma ni ana mea totino na taofia pe
‘ave’esea (Levitiko 25:25-27). A o lona fa’aaogaina i le
Feagaiga Fou, o le totogiina o le tau e tele = great price (I
Korinito 6:20), e lo tatou Alii Fa’aola o Iesu Keriso ina ia o
tatou sa’oloto. I le Feagaiga Tuai, o le totogiina o le tau, o le
mautinoa lea o le tatalaina mai o so’o se mea (tagata po’o
mea totino) mai le ‘avefuaina e lē o lo’o ona taofia
(fa’ata’ita’iga, Esoto 21:30…”Ae ‘a fai e tu’uina ia te ia e au-
mai se togiola, ona avatu lea e ia se togiola, e tusa ma mea
atoa uma e tu’uina atu ai ia te ia.”). I le fa’aaogaina la o le
totogiina o le tau i totonu o talitonuga fa’ale-lotu/tapuaiga foi,
o le galuega ofoofogia ma le mata’utia lea a le Atua na faia
fa’apei lava ona ia fa’asaolotoina lona nu’u sa nofo pologa i
Aikupito, aemaise foi taimi na ‘avea ai fa’atagataotaua i
atunu’u ese e pei o Asuria, Papelonia, Metai ma Peresia (Esoto
6:6-7; Isaia 48:20), ma, e o’o lava foi i a latou agasala (Salamo
130:8). O foliga o mea o lo’o ua mafai ona totogiina ai le tau
aga’i i le Atua fa’apei ona tā’ua i le Feagaiga Tuai, ua aofia ai
le osiga o taulaga mū ma foa’i, ina ia fa’asa’olotoina mai ai
tagata ma mea totino semanū a ‘avefuaina, e i latou na nofo
sala pe nofo pologa ai foi (fa’ataitaiga, Esoto 13:13).
I le Feagaiga Fou, o le amataga o le fa’aaogāina o le
fa’aupuga, totogiina o le tau, e maua i fetalaiga a Iesu. O lo’o
fa’amamafa e ia fetalaiga le matuā lē mafai lava e so’o.
O le Latin Vulgate, o le isi lea uluai fa’aliliuga o le Tusi Paia i
aso ua tuana’i i le gagana Latina. Na masani tele ona
fa’aaogāina e le lotu Katoliko Roma le fa’aliliuga lea mo ana
tapuaiga aemaise foi le fausiaina o ona talitonuga i le Atua
Tasi Tolu Paia, Agaga Paia, Foafoaga, Iesu Keriso, Ekalesia,
Galuega Tala’i/Misiona, atoa ai ma ni isi o ona taofiga
fa’apei lava ona o’o mai i nei ona po. O le isi fa’aliliuga sa
va’ava’alua ma lea fa’aliliuga, o le fa’aliliuga fa’a-Eleni, le
Septuagint = LXX, po o le fa’aliliuga a le to’afitugafulu. Mo
se malamalamaga loloto e uiga i ia fa’aliliuga, silasila ane i le
Sinclair B. Ferguson & David F. Wright, eds., The New Dic-
tionary of Theology (Downers Grove, Ill., Leicester, England:
InterVarsity Press, 1988).
Silasila atili ane pea i tusi nei: D. Hill, Greek Words
and Hebrew Meanings (London: SCM Press, 1967), ch. 3;
G. Kittel, ed., trans., G. W. Bromiley, Theological Dictionary
of the New Testament (Grand Rapids: Wm. B. Eerdmans,
1967) 328-56; hereafter, TDNT. Silasila ane pea i tusi o loo
tā’ua i le footnote 5, aemaise lava le tusi TDNT, 328-56. se
tagata ona ia totogiina se tau mo lona lava ola (Mareko 8:37,
silasila foi i le Salamo 49:7-9), “Auā foi o le Atali’i o le taga-
ta na lē sau o ia ina ia ‘au’auna tagata ia te ia, ‘ae peita’i ia
auauna o ia, ma foa’iina atu lona ola o le togiola mo tagata e
toatele (o lona uiga, o tagata uma; Mareko 10:45, lea foi o
lo’o tā’ua e le tusitala o le I Timoteo 2:6, silasila foi i le Tito
2:14). Ua na o Iesu lava na te mafaia ona fai le galuega e fitoi
tonu I le Atua (Salamo 49:15), e ala i lona ofoina mai o lona
lava ola, ‘a ‘o le fa’aaogāina la o lenauna lytron i le gagana
Eleni, ua matuā manino ai le ofoina mai e Iesu o lona ola e fai
ma sui o ē ua ‘avefuaina o latou ola, ina ia fa’asa’olotoina.
O le maliu o Iesu, o le togiola sili lava lea (Galuega
20:28; Roma 3:24; I Peteru 1:18) ua tu’usa’olotoina ai i tatou
mai a tatou agasala uma lava ma o latou i’uga ua ta’usalaina
ai i tatou. I se isi fa’a’upuga faigofie, o le galuega a Keriso,
ua o tatou maua fua ai le fa’amagaloina o a tatou agasala
(Kolose 1;14; Efeso 1:7). A o le togiolaina la, o le galuega na
amataina lava e le Atua ia Iesu Keriso i lona afio mai,
a’oa’oina ona so’o atoa ai ma e na talia lana galuega fa’aola,
o ona puapuaga ma lona maliu, se’ia o’o lava ina toe fa’atūina
mai i le oti ma le tu’ugamau. ‘Ae fa’ato’ā papa’i mai la ia i
tatou le moni o le togiaolaina o i tatou e le Atua, ina ua tupu
a’e (galuega a le Agaga Paia) i o tatou loto, agaga ma
mafaufau, le fa’atuatua iā Keriso (Roma 3:24-25).
O le mea lea ua lē tatau ai ona toe tausia le tulafono
fa’apei o se ala i le togiolaina ma le faaolaina, e pei ona man-
atu ai Iutaia ina ia mautinoa ai le fa’aolataga (Kalatia 3:13;
4:5). Auā ua ola so’o se tagata fa’atuatua i le alofa tunoa o le
Atua, e pei ona fa’aalia manino mai ia Iesu Keriso (Roma
1:17…”Aua ua faaalia mai ai le amiotonu a le Atua i le fa’at-
uatua, ina ia fa’atuatua ai, pei ona tusia, E ola le tagata amiot-
onu i le fa’atuatua”).
5
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
ia fai i latou ma tagata soifua, e fai foi i latou ma nu’u ma
aiga o le Atua. Ua uma ona totogiina e le Atua le tau mo i
latou uma ia (I Korinito 6:20; 7:23). Ia mautinoa ma manatua
lelei, ua mafai foi e lenei lava upu, togiolaina, ona tau’aveina
le uiga ma le ‘a’ano moni o le upu fa’aolataga, ma le upu
lavea’iina (fa’ata’ita’iga, Luka 24:21…”Sa matou fa’amoe-
moe foi, o ia lava o le a togiolaina Isaraelu; ‘ae lē gata i ia
mea uma, o lona tolu o aso lenei talu ona faia o na mea”). O
mea tāua lava nei ia silafia lelei e so’o se tagata lotu o le
EFKAS:
(1) O le togiolaina o so’o se tagata, o le galuega na amataina e
le Atua lava ia i lona sa’olotoga o lo’o ta’ele i lona alofa tunoa
fa’avaau, fa’apei ona manino ma malamalama lelei i le soifua,
maliu, ma le toe tū o Keriso; (2) O le togiolaina o so’o se ta-
gata, fa’ato’ā lagona e le tagata i lona loto, agaga, mafaufau
ma le tino atoa, ina ua ia taliaina i le fa’atuatua ma le tali-
tonuina atoatoa, o le amiotonu ma le alofa tunoa o le Atua e
fa’avavau. Le Ekalesia paia e, ina pepese ia, fiafia ia ma oli-
oli, “auā ua fa’apea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi,
ua ia ‘auina mai ai lona Atali’i e to’atasi, ina ia le fano se tasi
e fa’atuatua ia te ia, a ia maua le ola fa’avavau.” (Ioane 3:16)
Ia manuia…
*******************
“Faamaoni i le Atua”
‘Lē fa’amālieina le loto fēsu’ea’i’
O le Tusi Paia ua fa’ailoa mai le Atua ‘e afio i lugā’.
E le fa’a-fesiligia le tafatolu o le faa-ta’atiaga o le lalolagi,’o
le lagi i lugā’.’o le laueleele i lalo nei’, ‘ma le vai i le foga-
tai’. E le fa’afitia tusitusiga a le ‘au popoto i ia vaitaimi,
peā saili iai i le moni o ia tusitusiga, ma ua fa’ailoa mai o le
gagana fa’a-fa’atusa, na fa’aaogāina e aumai ai le agaga, o
mea fa’aleagaga.
E fa’apea tala a le ‘au popoto e pei o Luka, ua tautala i
le upu, ‘aveina ae’- ‘o le Alii o lo’o soifua pea, ua si’itia i le
lagi, o lo’o nofo o ia i le itu-taumatau o le Atua silisiliese’.
E fa’apea foi tusitusiga mai ia Ioane ma Paulo, ua
fa’ailoa mai le mataupu o le ‘aveina ae’, ’going up’, fa’apea
le ‘toe afio mai’, ‘coming down’, i le Ioane 3:13: Ioane 6:61f:
Efeso 4: 9, f 17, Na latou fa’aaogāina le gagana ma le manatu
talafeagai, ma lē fesiligia e tagata i ia vaitaimi peita’i, sa tatau
ona fa’ailoa e Luka ana tusitusiga, i le gagana talafeagai, sa
tatau ona fa’aliliu le gagana ina ia iloa e le tagata le mafuta
mai o le Alii ma ona tagata, o le Atua e ta’ele i o tatou loto, o
se fatu ua paū mai, ma ua tupu ma ola i o tatou loto peita’i, o
lea ua fesiligia Paulo ma le gagana fa’atusa i le ‘lagi tua tolu’,
e pei ona ia fa’ailoa mai peita’i, o lea ua fa’ailoa atu e le alii o
Schleiermacher – ‘o le aganu’u po’o le gagana ua amusia
ma ua fēsiligia e tagata’’cultured despisers’.
O le lu’i ua tula’i mai, e tatau ona toe demythologize
tusitusiga, toe liliu fa’aupuga e tusa ma le talafeagai o le
agaga, ua faigatā ai i tagata ona taliaina o nei fa’aupuga, ina ia
talia ma pa’i mai i o latou loto.
O le gagana tusitusi a le Feagaiga fou, i le Atua ua ‘afio
i lugā’ sa le fesiligia e tagata i ia aso peita’i, o lenei
vaitaimi, o nei fa’aupuga ua avea ma fa’afitauli. E foliga o le
Atua ua maualuga lona afioaga, ma ua lē papa’i mai i le
‘ele’ele ma fa’atasia ma lana fanau fa’atuatua. O tusitusiga ua
leva ona tatau ona ta’u i fanau, o le lagi ua lē o i lugā, po’o le
Atua o lo’o afio i le lagi i lugā peita’i, o lo’o iai pea le
mafaufauga o tagata i le Atua o lo’o afio i le lagi i lugā.
O le fa’aliliuga o le Tusi Paia ma lana gagana, e lē tatau
ona fa’aauau fa’apea, a’e tatau lava ona fa’aliliu ina ia tal-
afeagai le tala, ma avea ma pa’aga faamaoni, ina ia tonu ai o
tatou manatu, ma avatu le tapuaiga i le Alii lo tatou Atua.
I lenei vaitau,ua tatou feagai ma su’esu’ega fa’a-saianisi. Ua
tatou feagai ma su’esu’ega a tagata latou te le talitonu i le
Atua. O tala a Sigmund Freud, ‘o lo tatou Atua o se mataupu
faale aganu’u ua avea ma Mataupu Silisili, ua na o se
va’aiga e va’ava’ai atu i le lumana’i peita’i, o lenei va’aiga,
e le tupu ma faatinoa i lenei olaga (its a projection). E pei o
se lu’i ua fa’asesēina ai i tatou e le Tala Lelei, e pei ona
fa’ailoa mai e le alii o S.Freud.
O le a se tali i nei fesili tāua? A’o fesili fo’i e lu’iina
ai o tatou loto ma le feagai ma le Atua ma lona fa’ailoa mai.
O le tala tāua ia a faifeau su’esu’e i le Tusi Paia, e lē fa’ama-
lieina O le tala tāua ia a faifeau su’esu’e i le Tusi Paia, e lē
fa’amalieina le fia iloa o le Alii fetalai mai i o tatou vaitaimi,
o le ‘mataupu tāua’ i aso ua mavae e lu’iina pea le loto o taga-
ta ua galala i le fa’amaoni i le Atua i o tatou vaitaimi, fa’apea
ma le tapuaiga i le Atua e pei ua mou atu, ua le papa’i mai i o
tatou loto. O lea na tusia ai e le alii o John A T Robinson se
tusi ua fa’aigoaina ‘Honest to God’, ma ua o’u fa’aigoaina,
‘Faamaoni i le Atua’. E ‘ese foi le fiafia e faitau i mafaufauga
o lenei tagata, ma lona taumafai e fa’ailoa mai le ‘Faamaoni i
le Atua’ ma le Atua ma lona fa’aali mai i tagata.
O le tusitusiga muamua e fia fa’ailoa e JAT Robinson,
o le Lauga a Paul Tillich– The Depth of Existence’ ‘loloto o
le Atua mafuta mai’, o lauga ua tu’ufa’atasia i lana tusi
“The shaking of the Foundation”, fa’asalalauina i Egelani i le
1949. Ua fa’asalalauina,ua fa’apea mai Tillich, ‘e le o se
va’aiga o lo’o tatou va’ava’ai i le Atua o lo’o afio i le mea
maualuga, o le Atua o lo’o afio ma nofo i ao o le lagi, a o le
Atua ua lotolotoi, ma mau fa’atasi ma tagata’ ‘the Ground
of our very being’
O le lauga a Paul Tillich
The name of this infinite and inexhaustible depth
and ground of all being is God. That depth is what the word
God means. And if that word has not meaning for you,
translate it, and speak of the depth of your life, of the source
of your being, of your ultimate concern, of what you take
seriously without any reservation Perhaps, in order to do so,
you must forget everything traditional that you have learned
about God, even that word Fa’aauau itulau 6
6
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
itself. For if you know that God means depth, you know
much about him. You cannot think or say; Life has no
depth! Life is shallow. Being itself is surface only, If you
could say this in complete seriousness, you would be an
atheist; but otherwise you are not. He who knows about
depth knows about God’. O le lauga tāua na fa’agae’etia ai
AT Robinson, na fa’apea foi ona a’oa’oina ai faifeau na ia
faia’oga ai. Ua fa’ailoa mai lenei lauga tāua, ona o le Atua ua
fetalai mai ma talafeagai le gagana, i le Atua ua o’o i loto ma
manatu, o le Atua loloto, pe afai e te le o maua le loloto o le
pa’i mai a le Atua, e lelei ona e fa’aliliu uiga o nei upu, o le
Atua ua fetalai ma papa’i mai, o Ia na mafua mai ai le ola, o le
‘auga o le fa’amoemoe o le tagata. .O le mea lea ina ia tu-
u’esea tala fa’ale atunu’u e pei o le ‘Atua e afio i lugā’, ‘o le
Atua e silisiliese’, a ia liliu i le Atua loloto ua mafuta fa’atasi
ma tagata ma lona fa’aali mai. O le ‘Atua e papa’u’ e pei ona
fa’ailoa e humanist’s, a e o le ‘Atua loloto’ ua fa’aali tino mai
ia Keriso Iesu i ona puapuaga i le satauro ma fa’aolaina ai le
lalolagi. O tusitusiga ia ua luluina ai le foga’ele’ele, ona o le
mau ua fa’agae’etia ai loto i le Atua e tatau ona fa’amaoni ai
le talitonu i le Alii.
O le tala lona lua, ua fa’amauina o tusitusiga matautia
e uiga i le ‘Christianity without religion’ na tusia e Dietrich
Bonhoeffer’s ‘Letters and Papers from Prison’ Na maua e
A.T.Robinson o ia upu i le The Ecumenical Review Ianuari
1952. O mafaufauga o le alii a’o sauni ma fa’atalitali, i le o’o
mai o le fa’asalaga o le oti ia te ia e le S.S, o mafaufauga e le’i
o’o iai mafaufauga o le ekalesia; e tele tala a Bonhoeffer, a’o
mafaufauga o le auauna, ‘O le Atua ua vala’auina i tatou i le
lua sefulu seneturi (20 century) i foliga o le Kerisiano moni,
e lē tatau ona fa’amoemoe i fa’avae o le tapuaiga, a’e tatau
ona fa’amaoni e pei ona vala’auina ai le ‘aufaigaluega e
Paulo, i le seneturi muamua,(first century) e lē fa’amoemoe
i fa’avae o le tapuaiga, e pei o le peritomeina’. E loloto ia
upu, na tau fa’avasega e Robinson le uiga o ia upu peita’i, o
upu e tatau ona a’oa’oina ai i tatou e mafaufau pea i ai, ma
avea ma mafaufauga e teu pea i o tatou loto (assimilate), o le
fa’avae (system) ua leva ona ave’esea peita’i, o lo’o iai pea
fa’atasi ma tatou.
O le tala lona tolu, o le tala tusia ua vevesi ai tagata i
le 1941, na fa’aliliuina i le gagana Peretania i le 1953, o fa’a-
ta’atiaga o fuafuaga (manifesto), e le alii o Rudolf Bultmann
ua fa’aigoaina, ‘New Testamant and Mythology’ E tele tala a
Bultmann peita’i, o ni mafaufauga o le auauna, i le
fa’aaogāina o le ‘mythological language’ i le Feagaiga Fou, na
fa’apea foi ona ia sailiili i le tala fa’asolopito o le Tala Lelei, o
le tala mai i le amataga e o’o mai i le asō o lo’o tatou fa’alogo
pea i ai. O nisi o fa’amatalaga, e le o o’o i loto o tagata i nei
ona po. Ina ia o’o le tala i le toe fa’amatalaina o le soifuaga o
Iesu, i le ‘mythological language’, e uiga i le pre-existence,
incarnation, ascent and decent, miraculous intervention, cos-
mic incarnation, faapea na nisi, o mafaufauga o Bultmann
ina ia o’o le feau taua a Iesu i nei ona po i le ‘demythological
language’. O ni faamatalaga ua liua ai loto o tagata
su’esu’e i le silisili ‘ese o le mataisau o galuega na faia e le
Atua mo le tagata, o fa’amatalaga ua papa’i mai ma fa’amalie
ai le loto. O fa’amatalaga a Bultmann, ua talafeagai lana falili-
uga o le demythological language e tusa ma le mataupu i le
‘out there’ ma ua tatou talitonu i ai.
O le Mataupu silisili ma le Lalolagi
O nei tusitusiga e tolu e pei ona fa’ailoa atu, ua avea ma
Mataupu silisili tāua, ua lē manatua e le toatele o tagata peit-
a’i, o le mea tāua ua maua A.T.Robinson, ua fa’ateia lona
tagata, e pei ua sipaka le pa’i mai o nei fa’aaliga i lona loto. O
nei fa’afitauli ua fa’ailoa mai, e le gata i le tofa manino, ma le
fa’autaga loloto, ua pa’i mai i le faifeau ua lē atoa le iloa o le
‘mataupu silisili’, e fa’apea fo’i le tagata lotu, fa’apea tagata
uma i nu’u ma tagata faigaluega, i nei ona po.
O le Tillich, o se tasi o faifeau o le ‘Mataupu silisili’, na
avea ma faifeau i le ‘theological circle’. O Bonhoeffer ma ona
manatu na te’ena peita’i, ua fa’ailoa ma le fiafia o le Bishop
of Middleton E.R. Wickham, ‘Church and People in an Indus-
trial City(1957)’ fa’apea Dr George Macleod, ‘Only One
Way Left’(1956) o se va’aiga tāua i o tatou ‘augatupulaga, i
le va’aiga ‘faa-mataupu silisili’ i le feagai o le Mataupu silisili
ma o tatou vaitaimi.
O Bultmann ma ona manatu, ua avea ma va’aiga fou i
faifeau ma a’oa’oina ai. O ana tusitusiga i le Sheffield Indus-
trial Mission, ua ia fa’ailoa ai le Tala Lelei i ai latou o lo’o
galulue e pei o steel-workers, i le fa’aliliuina o le Tusi Paia i
le ‘demythologized form’, o le Tala Lelei talafeagai lelei ma
le Atua feso’otai ma tagata galulue. E pei ona fa’ailoa atu, o
nei mafaufauga na te’ena peita’i, ua avea ma mafaufauga ua
talia e tagata na lē lolotu. O tusitusiga ua fa’aosofia ai le taga-
ta e ioe atu i ai, o le Atua ua lotoloto’i fa’atasi ma le tagata, o
le ta’ele i o tatou loto, o le Alii ua papa’i mai, o ia o lo tatou
Atua, o le Alii ua mau fa’atasi ma le tagata e ala ia Keriso
Iesu, e ala i ana a’oa’oga, o ana fa’ataoto, o ana vavega, o le
fa’atuina o Lasalo mai le oti, o le taulaga togiola i lona tino
ma lona toto, ua toetu o Ia, ua afio atu i le lagi, ua foaina mai
o lona agaga e fa’atautaia ai le galuega molimau, o lo’o nofo o
ia i le itu taumatau o le Atua le Tamā e fautua mo le manuia o
tagata. O le fa’ailoa mai lea a le Alii mafuta fa’atasi ma tagata
uma, i so’o se falefaigaluega, i luga o malae, i le toafa o mea
faigatā, i luga o le ‘ea po’o i luga o le sami, o le Atua mafuta
fa’atasi ma i tatou e aga’i ai pea i luma le auaunaga ma le
fa’amaoni ( the ground of our Being ).
O lea fo’i ua fa’ailoa mai e faia’oga mai le Kolisi
Siminare i Kanana Fou, o nisi o taiala e fa’aliliuina ai le
‘mataupu silisili’ i o tatou vaitaimi, ina ia talafeagai le gagana
e feso’otai ai le Atua, ma le tagata, ma lana foafoaga. E le
uma pea le loto fēsailia’i.
Mai le Lamepa.
7
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
O NISI O TUSITUSIGA
O se va’aiga ‘faa-mataupu silisili’ e pei ona fa’amaite mai e
Foma’i Faia’oga i le Kolisi i Kanana Fou Seminare i
Amerika Samoa, Aperila 22,23, 2019.
O le mafutaga e fiafia e mafuta ma fa’asoa ma tal-
atalanoa, ae maise le fa’asoa mai a Foma’i Faia’oga faifeau i
le Kolisi i Kanana Fou, nisi o manatu taua, e fa’amaite mai, e
toe silasila i le ‘mataupu silisili’e pei ona tatou galulue ai.
E fa’apea foi le fa’asoa atu a faifeau ma le tamāoa’iga o
le Atua na ta’ita’ia i tatou. O leā se va’aiga tāua na e maua i
lenei mafutaga fa’afouina i lenei tausaga 2019?
O nai manatu na o’u maua i lenei mafutaga:-
1. Ia so’ofau le Mataupu Silisili ma le Galuega fa’a-faifeau.
Ua fa’amaite mai i le Tusi a Iakopo.
2. Le Atua Ta’ita’i: E laulau sasa’a lona faiva. E lē
fa’atoetoe muliola.O nai manatu faata’ita’i i le galuega
fa’a-faifeau.
3. O Faiaiga o Ituaiga Tutusa
Na saunoa le Foma’i, faapea le ‘Matua i faiva’, o faifeau
sogasoga e le uma le loto fēsuea’i i le ‘mataupu silisili’ mai le
amataga, i le feso’otaiga a le Atua, ma le Lalolagi, ma le taga-
ta.
O le tala a faifeau:
1. O le tala faa-Eperu, O le Atua na faia le lalolagi ma le
tagata e avea ma palealii i lana foafoaga – o le so’otaga e
feso’otai ai le Atua, ma tagata, ma lana foafoaga, i tofiga
ma fa’atinoga.
2. I le Feagaiga fou – o lo’o atagia le isi so’otaga. O le Atua,
o lona alo, o Iesu. O Iesu i lona tino ma lona toto ua avea
ma faleapitaga o le Atua i loto ma manatu o tagata.. O iina
ua avea ai le Agaga Paia e feso’otai atu ai le Atua i tagata
e pei ona i ai i le Penetekoso, ua ulufia e le Agaga o le Alii
‘ma nofo mau ai i le loto o le tagata’ e ala i le fa’atuatua ia
Keriso Iesu.
3. O le feso’otaiga i le Kenese, fa’apea le Feagaiga Fou, e
foliga e ‘ese’ese peita’i, ua fa’a-feso’otai e le Eperu i le
upu, ‘ua nofo mau i le loto o le tagata,’ ua molimau i ai
Ieremia faapea Esekielu,’ou te avatu ia te outou loto
fou…’’ ou te avatu ia te outou la’u tulafono fou, ma tusi ai
i o outou loto’.
4. O le feso’otaiga o le ‘mataupu silisili’ faa – Iutaia ma le
feagaiga fou, o lo’o taumafai faifeau e fa’amatala le Tusi a
Iakopo – ‘ma le upu ua totoina’ ua fa’aaogā le upu
Eleni,’implanted reason’.
5. O mafaufauga fa’afilosofia fa’a-Eleni stoicism, o tulafono
e afua mai i le ‘natural law’, o tulafono e ta’ua o le ‘right
reason,’ e ō fa’atasi ma le ‘divine mind’ o atua, e fu-
afuaina meatonu ma mea e sa’o.
6. O le fa’amoemoe o le stoic, ia o gatusa le olaga ma le mea
e finagalo ai o latou atua, e tusa ai ma le natura o le tagata
ma mea na foafoaina.
7. O lenei ua fa’atusa e Iakopo le ‘loto mai le amataga’, o
le ‘natural reason’, e iloa ai ona fai le meatonu o le
‘divine mind’ o le Atua soifua.
8. O le lu’i mo le tagata atamai i lenei vaitaimi, pe tatau ona
toe faia se tapuaiga ia Iesu, poo le ola i le olaga i le
natural law?
9. O le fa’amaite a faifeau, e le o talanoa i amioga tatau,
amioga lelei, auā o le olaga e pei ona tatou faia e pei ona
fa’ailoa mai e Iakopo. ‘A ia toe fo’i i tua i tulafono na
afua mai le natura o le tagata ma mea o le natura’.
10. O le manulauti a faifeau, ina ia le uma le fēsailia’i i le
‘mataupu silisili’ i o tatou vaitaimi, ina ia so’ofau le
‘mataupu silisili’ ma le galuega fa’a-faifeau. E fa’apea
fo’i se manatu e pei ona fa’ailoa mai e P,Tillich Bon-
hoffer, fa’apea Bultmann, ina ia ‘demythologise’ le gaga-
na ina ia talafeagai le gagana e pei ona fa’ailoa mai e le
Atua le so’otaga ma le tagata.
‘O le so’ofau o le ‘mataupu silisili’ ma le galuega
faafaifeau’, o lea ua talanoa ai le Foma’i ma le ‘Matua o
faiva’ i le fa’aaogāina o le upu Samoa o le ‘fanua’ – e feso’o-
tai ai le Atua, ma le tagata, ma le foafoaga.
O le ‘fanua’, ua faamatalaina ai le fanua o laueleele, o
lo’o ta’oto ai tala o le vavau i le feso’otaiga a le Atua, le
lalolagi faofoa, fa’apea ma le tagata.
E tala lasi tala a le Atunu’u peita’i, na saunoa le TuiA-
tua Tamasese e pei o lana pepa, e fa’apea fo’i le mau ua
fa’amaumau e Poueli, ‘na fanaua e Tagaloa o papa ma eleele,
ona usu lea o papa ia eleele ona maua lea o le Tagata’. E
iai foi nisi o faamatalaga mai sisifo ma fa’apea mai, ‘na
fausia e Tagaloa o mea e tolu, o papa, eleele, ma tagata.’
Ua tuli matagau e le faipepa le so’otaga o le usuga a
papa ma eleele na maua mai ai le tagata. O le usuga o loo i ai
le ata o le ‘fanua’, o le toala fanau na fanaua mai ai le ta-
gata, ua ta’u o le fanua. O le upu papalagi o le ‘placenta’
o le upu fa’atusa, ua fa’amatalaina ai ‘papa o le tamā, o le
eleele o le tinā, ma le tagata o le alualutoto o lo’o i totonu o le
manava o le tinā’. O le feso’otaiga lea a Tagaloa, le tagata.
ma le galuega foafoa. O le alualutoto, ua fafagaina le tino, le
mafaufau, le pupula ma le faalogo, o le feso’otaiga mai le
manava o le tinā, le ‘placenta’, o le fanua ua feso’otai ai le
Tagaloa ma le tagata.
E fa’apea foi le ‘fanua’, o le so’otaga o Tagaloa na faia
o mea uma. Pe a tanu le pute o le tagata i le eleele, o lo’o
fa’amatalaina ai le fafagaina o le placeta o le tagata i ona
vaega uma.
O tala ia e pei ona fa’ailoa atu, o tala i le tupu mai o le
tagata, e pei ona fa’ailoa mai e faia’oga. Pe a oo mai i le
fa’atinoga a le tagata i lona ‘āiga ma lona nu’u, ona fa’atino
lea e le tagata o lona siosiomaga, i le tino le mafaufau ma le
agaga e tusa ma aga i le fanua. O tū ma aga ua ta’ua o agaifa-
nua. E fa’apea foi tapuafanua, o tapu e mulimulita’i i ai ina ia
lelei le so’otaga ma le fanua. FA’AAUAU ITULAU 8
8
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Ua ta’ua fa’ata’ita’iga, e pei :
1. O le ava a Tagaloa ma Pava, na mafua ona taia e Tagaloa
le atalii o Pava ona ua sopoia le vā tapuia o tamali’i e
tamaiti, o le aga e le tusa ma aga o le fanua.
2. O le ‘sua le ava ae toe totō le ata’, o le natura e tatau ona
fa’aauau.
3. O le tulafale pea ta le fue, ma sunu’i le to’oto’o i le
‘ele’ele, ina ia maua ai o manatu.
Ua fa’amaite mai e faia’oga, o tapuafanua ma agaifa-
nua, o lo’o ta’oto ai le tofa manino e uiga i le upu lava lenei o
le fanua. O ni tulaga e ao ona fa’atino, ma amana’ia, le
so’otaga o le fanua ma le tagata. A alia’e ni amioga le migao,
ona ta’ua lea o lenā tū ma aga, o amioga tu’ufanua poo amio-
ga tufanua.
O le so’ofau lea o le ‘mataupu silisili ma le galuega fa’a
-faifeau’, e pei ona faailoa mai e Iakopo i ‘mea na toto i toto-
nu o le Iutaia’.e pei ona faailoa maia e Isaia ma Esekielu. O
mea o lo’o atagia ai le so’otaga o le tagata, le lalolagi foafoa,
ma le Atua. O le natura o loo i totonu o le tagata e faatonu-
tonu ai le sa’o ma le sesē, i agaifanua ma amioga tufanua.
A mafaufau i le galuega fa’a-faifeau, po’o fea lava ua
soifua ai, o lea ua fa’amatala atu le uiga o le fanua, o mea ia
ua ‘totō i le loto o le tagata’ e pei ona ta’ua e Iakopo, aua o le
fafagaina lea o le lalolagi foafoa le tino,mafaufau,ma le agaga
o le tagata. O lona uiga, o le tagata ua ia iloa lana aganu’u ma
le fa’atinoga, o ia o le Samoa.
Peā tu’u atu la i ai ma le Tala lelei i nisi fo’i o agaifa-
nua ma tapuafanua, ona maua ai fo’i lea o nisi o amioga tatau.
E le gata o ia o le Samoa, a o ia fo’i o le Kerisiano.
O leā se lu’i ua aumai?
1. E tāua tele le amana’ia o le ‘natural law’, po’o le ‘right
reason’, e ta’iala ai lou olaga i le meatonu ma le mea e
sa’o. 2.
2. O le culture a Iesu, ua sopoloa i tulafono uma,ina ia
fa’atino le meatonu ma le mea sa’o.
3. O le toetū i le oti, ua na ose projection e pei ona fa’ailoa e
S Freud etc (humanist)
4. O le so’otaga a le Atua ma le tagata i le ala i Tamaseko,
na fa’ailoa mai ai le Divine Law, o le olaga tonu ma le
sa’o.e tatau ona faia.
Malo uso le fa’amaite – ma le faaso’a mai i le Mataupu
Silisili.
‘O le Atua Tautai e laulau sasa’a lona faiva, e lē fa’atoetoe
muliola’
Lea ua saunoa i ai ‘Matua i faiva’ ia Fepuari K.
Logoleo F.S fa’apea le susuga ia Simi Mauga F.S. o le
fa’amaite i le ‘Mataupu silisili ma le soifuaga tatau e tatau
ona ola ai’. Ua fa’ailoa e faia’oga, le ‘coconut theology’ e
pei ona tusia e Sione Havea, o a tatou measina, aganu’u ma
agaifanua, e tatau ona fa’amatala ai le Mataupu silisili i o
tatou laufanua.
E fa’apea foi mafaufaga o faia’oga, o le filosofia faa-Samoa, i
alagaupu faapea le vao o gagana, oni mea tāua ia e fa’amatala
ai le Atua ma lona feso’otai mai iai tatou.
O le fa’afitauli:
Ua amata ona lofia o tatou tagata i suiga mai fafo, ua o’o mai o
le tekenolosi ma ua fa’atuatuana’i i le aganu’u ma le agaifa-
nua. E lua ni ata ua fa’ailoa mai:
1. 1. O le individualism, - O le olaga tūtoatasi i galuega ma
fa’atinoga. O le tagata ua saili lava lona manuia i lona
malosi ma le atamai, o lona lotoifale e sili ona taua.
2. Pea fa’atusatusa i le Mataupu silisili e agatonu ai la tatou
auaunaga i le Atua ma lana galuega- O le Atua ua avea ma
ogatotonu i le olaga o le tagata.
3. I aso nei, ua lē fa’apena, ua tula’i mai le olaga, ua fa’ataua
lava e le tagata lona lava ‘āiga – ona fa’atoa manatua lea i
sa’o o le ‘āiga, ae maise le faifeau. Ona faapea lea, ‘ua
faatotoemuliola aua ‘āiga’.
2. 2. O le Secularism – O le tagata na te te’ena pe le talia le
tapuaiga po’o le fa’atuatuaga ( religious faith and worship ). O
le moral philosophy, o le tagata e lē o le Atua le mafua’aga o
lona olaga manuia, a’o lona lava malosi ma le atamai
O le va’aiga lea a faia’oga i le tautua ma le auaunaga, e pei ua
mou atu, ma ave le fa’amuamua i isi mea, a’e le o le Atua ma
lona finagalo.
O lea ua faailoa mai e faia’oga le mafaufauga o le faifeau :
1. O le alii R Bultmann: O le mea taua o le
‘demythologize’ tala i le Atua silisili ese, e le o se Atua e
mamao ese, po’o se Atua o lo’o nofo i le nofoalii maualu-
ga, a’o le Atua ua mafuta fa’atasi ma tagata (personal rela-
tionship), o le feso’otaiga a le tagata ma le Atua i taimi
uma. O mafaufauga e ave’esea ai o mafafauga faa human-
ist Sigmund Freud, ua na o ni manatu fa’atuatua e le
mafai ona tupu. (it’s a projection)
2. O le Tina Naomi Klein ma ona manatu, e tatau ona toe
fafau se mataupu silisili mai tagata ua omia i suiga ma
fa’afitauli, a’e maise le tāua o a latou tala ma lo latou
feso’otaiga ma lo latou Atua.
O mafaufauga o faia’oga – “Ia laulau sasa’a le faiva a le
Tautai. Aua nei fa’atotoe se muliola.”
O le upu – ‘laulau sasa’a’ aua nei fa’atoetoe se muliola’
o upu mai le gataifale, o upu mai i le alofaga. O le faiva e
fa’aaogā ai va’aalo po’o paopao. O le faiva e tapuaia e taliuta,
ma le talitonu i le Atua foafoa. O le tautai e tatau ona maua le
atu mua, a palasi ona sa’i lea o tautai fa’apea le foemua. E tele
muagagana ma alagaupu mai le gataifale e pei ona saunoa iai
le Susuga i le faifeau ia Aisoli, faapea le to’oto’o ia Fofo Sunia
faapea, le Susuga ia Afamasaga Ofisa peitai, o le manulauti ‘ia
aua ona fa’atoetoe se muliola’ o le Mataupu Silisili lea i le
feagai o le Atua ma le lalolagi foafoa ma le tagata.
9
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
E faapea le tala, pe a o’o ina ua tuta le va’a o tautai, ona faia
lea o le aleaga, o le taimi fo’i lea e laulausasa’a ai le faiva o le
tautai, ma fa’asoa atu i le va’a na le maua se ‘ia. A o’o la i uta,
ona laulausasa’a lea o le faiva i le tapuaiga a ‘āiga, nu’u ae
maise le galuega a le Atua. O le fa’asoa a le tautai, na te lē
faatoetoe muliola aua sasaa uma. O le ata o le tautai sili o
Iesu Keriso ma fa’asoa mai o lona tino ma lona toto e fa’ao-
laina ai le lalolagi.
O nisi nei o ata e pei ona faailoa mai e Pule Aoga i le
PTC, o le lotu e ō faatasi ma le aganu’u. O lea fo’i ua lago-
lagoina e faia’oga o lenei manatu o le relationality, o le tagata
ma lana aganu’u ma le lotu e ō fa’atasi. O le talitonuga “I be-
long, therefore I am” O lona uiga, ua faitauina ai o lo’u
so’otaga ma ni isi vaega ‘ese’ese o le soifuaga. O i tonu, e
tāua ai le vātapuia, o le ‘inward dimension’ fa’apea le
‘outward dimention’ i le tagata. O totonu ma fafo o le tagata, e
aofia ai lona si’osi’omaga, lona agaga, ma le itu i fafo o lona
si’osi’omaga, ma le foafoaga. O le vaega lea ua ta’ua o le
‘inclusive conscience’ o mafaufauga uma ua tu’u fa’atasia.
O lea fo’i ua fa’amatala mai e faia’oga le manatu o
Robert Schreiter, o le ‘re-constructing local theology,’ o le
mataupu silisili e afua mai i le malamalama o le tagata i
lana aganu’u ma le agaifanua, o iina foi e malamalama ai le
tagata i le so’otaga ma le Atua.
A fa’atusatusa ‘i upu o le faiva i le tai’ ‘faa-mataupu
silisili’, e faigofie le feso’otaiga o le Atua foafoa, ma mea
uma na ia faia, ma le tautai matapalapala ma lana fa’asoa e lē
fa’atoetoe muliola, o le ata o Keriso Iesu ua lē faatoetoe
muliola, a ua sasa’a atoa mai o lona faiva i lona tino ma lona
toto, e magalo ai le tagata agasala.
Malo uso le fa’amaite.
O le upu taua na fa’aiu ai le pepa,
O nai manatu fa’ata’ita’i i le galuega fa’a-faifeau, lea ua
fa’amatalaina i le ‘Asiasiga’ .
E fa’amalo atu i lau susuga le faipepa, o mea uma na e
fa’ailoa mai o’u te ioeina le tonu ma sa’o o au tala. O le
asiasiga, e faia i aso to’onai e fa’aiu ai le masina, e le fai-
gofie, auā e te savali i le lā ma le timu, i le savili ma le lou-
louā, i le a’ega ma le tafatō, ma le peleue ma le fusiua vevela
peita’i, o i tonu e feso’otai ai le faifeau ma tagata. E te iloa ai
le tagata fiafia e talitali mai, ma le tagata e le fiafia, o le tagata
maumea ma le tagata mativa, o le fale manaia ma le fale e leai
ni lau, o le fanua e mamā ma le fanua vaoa, o tagata atia’e ma
le tagata maumausolo, o le tagata gugutu ae talapelo, o tamaiti
e tumamā ma tamaiti lē lavalavā, o ulugali’i fiafia ma
ulugali’i malepelepe, o i foi e te iloa ai le ‘mativa a le tama-
li’i’, ua ia sasa’a uma le muliola. O va’aiga i le feso’otai a le
auauna a le Atua ma ona tagata. O le asiasiga e o’o atu ai se
upu fiafia, se upu fa’amafanafana, o se upu e tatau ona ta’u i
le tagata le olaga tatau e tatau ona fa’atinoina. O taimi fo’i ia e
fa’ailoa ai e tagata i le faifeau o ona sesē. E le faigofie fo’i,
aua ua iai nisi e manatu, ai fo’i ua asiasi atu le faifeau i se fia
maua o se tupe ! O nisi ia o tala a tagata mafatia, ona o le alu
atu so’o o le asiasiga, ua aga’i ina a faiaina le loto peita’i, ono-
sa’i e mafuta fa’atasi ma tagata.
O le masani a le asiasiga lea ua fa’ailoa mai e le faia’o-
ga, o le talanoa ma tamaiti i le umu, ma fa’apusa fa’atasi, o le
olaga e lē talia e nu’u peita’i, ua maua uma e le faifeau tamaiti,
ma taulelea, ma teine, ma ua tumutumu ai i le falesā.
Sole, o le a’uga lea o le ‘mataupu silisili’ ua oulua
fa’ailoa mai, ’ia lē fa’atoetoe muliola’..Fa’afetai tele i le
fa’amaite mai, e mafaufau pea i ai.
Ia manuia le mafutaga a faifeau, fa’apea le susuga i le Pere-
setene ma Faia’oga i lenei tausaga 2019.
Mai le Lamepa.
*************************************************
‘O le filifiliga’
(O nai motuga’afa mai le Lamepa )
Na tula’i le isi tiakono ma fa’ailoa atu i le faifeau, ina
ia fa’amanuia mai i ai laua ma le la galuega o lo’o faia. ‘Ia, o
leā le galuega o lo’o faia?’ ‘O lo’o ma faia le fa’amalōlōga ua
fa’aaogā ai le Tusi paia, e fa’amalōlōina ai ma’i’. O le Tusi
paia, ua fa’ati’eti’e i luga o le ipu vai malamalama, ona
fa’ata’amilo lea o le ipu ma faia le tatalo. E le’i va’ai i ai le
faifeau, a e fa’apea nisi tala, o le taimi lava e fa’ata’amilo ai le
Tusi ma masu’e ai le lau tusi, o upu muamua lava e tau i ai le
lima o le tiakono, o le tali mai lea a le Tusi paia, i le mafua’aga
o le ma’i. Ona faia lea o le lauga ma le tatalo, ma fa’apulou atu
lea o le Tusi paia i mea o lo’o i ai le ma’i.
Ona fa’ailoa lea i ai e le faifeau, ‘e fa’amalūlū atu ona
o le fa’amalōlōga lea ua oulua faia, o le fa’amalōlōga lea ua
ta’ua o le Tusivili. O lea ua outou faitau i iugafono a le ‘Au
Toeaina, e fa’asā le inu ava, le faita’aga, o pōula, o le tāina o le
tatau, fa’apea le fa’aaogāina o le Tusivili, ia ma isi. O le mea
lea e fa’amanatu atu ai i mea e pei ona tusia, ‘aua e te faia mo
o’e se tupua ua ta’.
Na tula’i le tiakono ma fa’ailoa le tala ia Mose, na
vala’auina e le Atua na te aumaia le nu’u sa nofo pologa i Ai-
kupito. E fa’apea fo’i le vala’au ua vala’auina i ai i laua la te
faia o lenei faamalōlōga, ‘aumaia sau fa’amanuia.. Ua to’atele
tagata e o’o i faifeau, fa’apea ma faifeau toeiina, ua o’o mai ma
faia ai le fa’amalōlōga’. Ia, na fa’apea le faamalūlū atu a le
faifeau, ‘ia mālilie ia, ona o fa’atonuga ua fa’ailoa mai’.
Na osofa’i le fa’amatalaga a le tiakono, ‘afai e te le
talia le ma sāvali, e lelei ona e saunoa mai iai maua, ia fa’apaū
o ma tofi tiakono’. Na tali le faifeau ‘e fa’amalūlū atu, na te
le’i sau e fa’apaū ni tofi tiakono, a o le fa’ailoa atu i le tiakono
ma lona faiva e fa’ataunu’uina, o le mea lea fa’amolemole atu
na te le faapaūina tofi tiakono e pei ona fa’ailoa mai’. Ona o’o
lea o le ta’utinoga a le tiakono na fa’apea atu, ‘o leā ma le toe
fo’i mai, e fa’amalūlū atu ona o i maua, ua vala’auina e le Atua
mo lenei faamalōlōga e faaolaina ai o tagata’.
FA’AAUAU ITULAU 10
10
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
IA MANUIA TELE
LE ASO O TAMÃ
O le to’atele o tamaiti e aafia i soliga tulafono e
tutupu mai i aiga ua tete’a o latou matua, o nisi foi ua matuā
leai lava se a’oa’oga i le olaga ia iloa ma malamalama i le
Atua. E tele fesootaiga vaaia i matua ma a latou fanau. O gafa
tu’ufa’asolo, o foliga ia o matua e faaauau pea i fanau mai i lea
tupulaga ma lea tupulaga. O tulaga masani ia i le olaga o le
tagata e pei ona tusia i le Esoto 20:5. A faaletonu matua, e
a’afia ai le fanau, a lē suia uiga o fanau, e a’afia ai foi fanau a
latou fanau e o’o lava i auga tupulaga e 3 i le 4. A e mafai ona
taofia ma faagata lea faasologa, e faapei o lenei: Afai e iloa e
fanau se leaga o loo faia e matua ma ‘alo ‘ese ai, o se faatinoga
lelei lea e taofia ai se faaletonu. E alofa le Atua i le tagata na
te taofia le amioletonu, a e fai le amiotonu. Tusa pe agasala
matua, e mafai lava ona faalelei e fanau. E pei ona faaauau e
fanau foliga vaaia o matua, e faapea foi ona tatau i le tagata
ona faaauau pea foliga matagofie o le Atua, lea na ia faia ai le
tagata: Ia amio lelei, ma ia ‘alo ‘ese i le agasala. Upu a le Fai-
feau: 2 Tupu 10:9a...."Ua o’o i le taeao, ona alu atu ai lea o ia,
ua tu atu, ma fai atu i le nuu uma. Ua amiotonu outou. ..."
“Ua amiotonu outou...” Na ou tau ane i le faaliliuga a
se tasi alii su’esu’e o le Tusi Paia, “Do whatever you think is
right.” O le 2 Tupu 10:9a, o lona uiga, “Fai mea uma ua tonu i
lou manatu.” O le faaliliuga lea na apoapoa’i ai le Faifeau o le
Lotu Kerisiano.
O le Tala: Sa malaga faatasi le Faifeau ma se fafine e
fou i lana vaai i luga o le nofoa-afi (train). E nofo le Faifeau i
le nofoa e faafesaga’i ma le fafine. Ona fesil lea o le fafine,
“Alii e, o ‘oe ‘ea o se faia’oga?” Na tali atu le Faifeau, “E leai,
o a’u o le faifeau.” Ona amata loa lea ona talanoa mai le fafine
e uiga i le mata’upu o le “lotu”. Fai mai lana tala, e taua tele i
lona manatu lotu uma lava. E tutusa uma lotu ia te ia, so’o se
loto lava, e talitonu lava ia i ai. Ona fai atu lea o le Faifeau, “E
lelei pe a e filifili i se lotu e tasi, ma ia e mulimuli ai i mea ua
a’oa’o mai e tatau ona e faia. Ma, ou te fautua atu ia te ‘oe le
Lotu Kerisiano.” A e foliga mai, ua le fiafia le tama’ita’i i le
fautuaga a le Faifeau. A o talatalanoa pea i laua, ua amata ona
iloa e le Faifeau, e leai se lotu e lotu ai lenei tama’ita’i. Fai mai
lana upu, “Ou te talitonu lava a’u ia te a’u.” O lona uiga, o le
lotu o lo’o lotu ai lenei tinā, o le “Lotu Tuto’atasi” (fai mea
uma ou te loto i ai). Ua ia faalau mea e mulimuli ai lana “Lotu
Tuto’atasi”, e aofia ai ma ona tiute tatau mo tagata nofo-tua’oi
ma ia. Ona fesili lea o le Faifeau: “E faapefea ona tausi lou va
feagai ma ou matua?” Na tali le fafine, “E leai sa’u fe’au i le
na tulaga.” E foliga, ua le fiafia le tama’ita’i, aua e leai se
a’oa’oga i lana “lotu tuto’atasi” e faatatau i le “ola faamagalo
o agasala”, pei ona a’oa’o mai IESU.
Ua o’o i le nuu e nofo ai le fafine, a e le’i lava se tai-
mi e saga a’oa’o atu ai le Faifeau i le uiga o le “alofa tunoa” o
le Atua, ma le mata’upu e uiga i le “Faaolataga na saunia e
IESU mo le lalolagi agasala.”
Na tūtū le faifeau ma le loto mafatia, o le tiakono sa
avea ma pulea’oga, o se faia’oga e mata’utia ona taimi i le
a’oa’oina o tamaiti, e mata’utia le a’oa’oina i le igilisi, le nu-
mera, tala o le lalolagi, tusitusiga, o le aganu’u, o le tamaitiiti
sa a’oga ai i lenei faia’oga, e mātua fa’amaini i le mautofu, peā
le lelei le fa’atinoga o mea’aoga. O le fiafia o le faifeau, ona ua
avea ma faifeau i le nu’u o le faia’oga sa a’oa’oina o ia. O lea
ua tūtū le faifeau ma le loto fa’anoanoa. Na fa’apea atu le fai-
feau i le afioga a le tiakono, ‘alii, o a’oa’oga nei sa e a’oa’oina
ai le faifeau, na e sasa fo’i le faifeau i le lē fa’atinoa lelei o
galuega’, na pei a tagi le faifeau, a’e na le fo’i lava o upu a le
tiakono. Na tula’i tiakono o le a ō, ae na faapea atu le faifeau,
‘sole, nonofo i lalo, o fea o lea oulua ō i ai?’ ‘O lea o le a ma ō,
o leā tu’uina atu o ma tofi tiakono, ae o le a ma ō e faia le
galuega faamalōlō’.
Ia ona faapea atu lea a le faifeau, ‘afai o ō oulua loto
lea, ia fa’amasino mai le Atua i ai tatou. Afai e sa’o oulua ia
vi’ia le Atua, a’e afai e sesē le faifeau, ia faia pea e le Atua
lona finagalo’. Ia, o upu ia o le filifiliga. O leā sau mātau i upu
o lenei filifiliga?. E manatua e le faifeau le upu a lona to’alua,
“Sole, ia e mafaufau muamua i upu e te tautala i ai”
I le amataga o lenā vaiaso, na lavea ai le vae o le fai-
a’oga i le fugafugā mutia, ma ua māsae atoa le pau o lona vae,
o le ma’i a foma’i i le falema’i, i latou ua a’oa’oina ua iloa ai le
gasegase e aumai ai ni fuala’au e togafitia ai le ma’i peita’i, e
maua atu e le faifeau, o le ma’i tigaina o lo’o fa’apulou i le
Tusi paia. Na taumafai atu le faifeau e si’i le faia’oga mai lona
moega la te ō i le falema’i peita’i, na le’i talia le taumafai atu a
le faifeau. Na nofo i luga le faia’oga ma lana pulato’a mai i le
faifeau, ‘sole, o fea o le a e ave i ai a’u, a’o le foma’i sili o fo-
ma’i lenei e fa’amalōlōina ai au?’ tali a le faifeau, ’o foma’i ua
a’oa’oina, ma o le mana lea o Iesu, ua ia fa’aaupegaina o tagata
e fa’atinoina lana galuega’’Leai, ta’oto ia o lo’u ma’i, o le Tusi
paia lava o’u te malōlō ai’. Na fo’i le faifeau ma le tagi o le
loto, e le’i o’o i lona fale aua lagona e le faifeau, le lauē a fa-
nau ma le ‘āiga, ona ua maliu le faia’oga. Maumau aupega o le
taua, o le faia’oga e pele i le loto o le faifeau, aua ave e le Tu-
sivili.
E tele lauga taua, e ona maua mai i lenei tala i le fili-
filiga. ‘O le faia’oga atamai ma le fa’amaoni.’ ‘O se ta’ita’i ‘au
e lelei le fa’atinoga.’ ‘O se matai e iloa le fa’asinomaga o le
tagata.’ ‘O se tiakono e finau i lona talitonuga.’ ‘O faifeau ma
toei’ina e le fa’amaoni i fa’avae o le Ekalesia.’’O le Upu a le
Alii e fa’asesēina ai le tagata ma lona fa’aliliuina.’’Talofa ua
maumau aupega o le taua.’’Toe mafaufau muamua i upu e te
tautala i ai.’
I nei masina o Me ma Iuni, e toe mafaufau ai i le to-
giola na faia e Keriso Iesu mo i tatou, ina ia pa’i mai o lona
agaga fa’aola ma ulufia o tatou loto e faatino ai o a tatou feau,
ina ia le maumau aupega mo le taua, atoa ai ma le loto
fa’amaulalo i le Atua ma lona fetalai mai.
Mai le Lamepa.
Fa’aauau mai le itulau 3
11
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
O le fuai’upu lea ua faauigaina, “fai mea uma ua tonu
i lou manatu”, o loo faamatalaina ai i ona lalo ifo, le fasiotia o
tagata e toa 70 e leai nia latou agasala. Atonu, o se tulaga foi
lea e oo i ai le tagata e lotu i le “lotu tuto’atsi”; pe afai ua man-
atu e “fai mea uma ua tonu i lou manatu.” O Lotu uma, e tofu
ma ona vaivaiga ma faaletonu. Peitai, e leai se
Lotu e sili ona tumu i vaivaiga ma faaletonu e tusa ma le “Lotu
Tuto’atasi.” Tamā, Tinā, ma le Fanau---taumafai e lolotu faa-
tasi, amata atu i le Aso o Tamā.
Soifua
*************************************************
I le taeao o le aso Faraile 31 o Iuni 2019, sa tatalaina
ai le fale o Tina o le Au-Uso, i totonu lava o le aai o le ekalesia
Aoao i Kanana Fou. I lea faamoemoe, na valaaulia ai le
laulaufono o le fono tele, o le laulaufono o le Komiti o Tamā o
le Ekalesia, o nisi o Afioga foi i Tiakono Toeiina, ma nisi o
faafeagaiga sa auai, ia ma le sui o le Laulaufono o le Mafuta-
ga Aoao a Tina. I lea aso, sa mua’i o’otiina le ripine e le Su-
suga i le Taitaifono o le Ekalesia Aoao ia Faaeteete Saifoloi
F.T., ma faaulufaleina ai le mamalu o le aofia, ma amatalia ai
le faamoemoe i le faigalotu sa saunia e le Taitaifono o le
Komiti o le ‘Au Toeiina ia Fiti Aofia F.T., o le Sui Taitaifono
o le Ekalesia Aoao sa fofogaina talosaga. Na maea ona saunoa
lea o le Peresetene o le Au-uso le faletua ia Alofa Aofia F.F.T.,
ma ia faafetaia ai e le gata o i latou sa auai e molimauina le
tatala aloaiaina ai o le galuega, ae o tina o e sa o latou asaina le
gasū o le taeao i nai tina o loo soifua mai pea, ao tina ua lalago
mai tia. Sa ia saunoa foi ma le agaga o le faafetai ona o le
avanoa lea ua maua e le ‘Au-uso, e ui ina to’agaogao ma au-
sage, ae peitai o le faatasi mai le Agaga o le Atua, lea ua tino
ai le faamoemoe. Sa maua foi le avanoa e saunoa ai le
Agaiotupu o le Aiga Salemalama e tusa ai ma le galuega sa
gapatia ma olooloia ai mo le 9 masina o le galuega. Sa ia
fofogaina ai le faafetai maualuga i tina o le Au-uso ona o le
talitonuina foi o lona tagata faatauva’a, ao le galuega tele sa
feagai ai. O le susuga i le failautusi /teutupe le faletua Pe-
nisione Malolō ia Meafou Faataitai, sa faia le tala o le galuega:
E 4.37eka le fanua na fa’atau e le ‘Au-uso mai iā Fui-
maono Tuinanau i le tau e $5000-Tala Amerika. O le igoa o le
fanua o “OGEVAI”, a’o Peresetene Laitū Nemaia, Alofia Sala
o le Failautusi, ma Savali Fiti Sunia o le Teutupe.
Sa fausia loa e le ‘Au-uso le Maota tele fogafalelua,
ae fausia fale o pulega i ona autafa.
O Iulai 26, 1976 na resitala ai le fanua i le Igoa, ‘Au-
uso E.F.K.S. Matagaluega Tutuila ma Manu’a, aua sa tasi le
Ekalesia i lea vaitau. I le 1980, ua foi mai Tutuila ma Manu’a
ma atia’e lana Ekalesia, E.F.K.A.S., ma faaogaina loa fale o le
‘Au-uso. Ua fa’atuina le ma’a fa’amanatu e manatua ai Tinā,
ma a latou galuega. Ua mautu le Ekalesia ma ua le toe
faaogaina le fale o le ‘Au-uso. Ua finagalo le mafutaga Tinā o
le’a faafou le maota e pei ona i ai nei.
I le tausaga 2015, ua manatu le Peresetene o Foua
Fanolua, e resitala le ‘Au-uso e tusa ma sosaiete Aloaia e le
Malō. O le susuga i le loia o Muagututia Fiti Sunia, sa feagai
ma lea galuega. Ia Mati 20, 2015, na tau’a’aoina ai pepa
faamaonia, “SOSAIETE ‘AU-USO E.F.K.A.S.”
I le tausaga 2018, Ua a’e ai se tofā a o se finagalo i le
Peresetene ia Alofa Aofia ma le ‘Au-uso, e fausia se fale e tua
iai le Ekalesia ma le ‘Au-uso. Aukuso 14, 2018 na tuuina atu le
$30,000 i le Tofā ia Atuatasi Seigafo e amata ai le galuega. O
le tau atoa o le galuega e $115,000.00. E 9 masina o le galuega,
sa tele le agalelei o le Tofā ia Atuatasi ma le Tausi. E 20 totino
o le ‘Au-Uso na faatupeina le galuega, e mae’a le galuega , ua
atoa foi le tau o le fale.
E viia le Atua i lona alofa ma lona agalelei, ae maise o
lona tamaoaiga ua fai ma taulaga mo lona finagalo. Faafetai foi
i Tamā o le Ekalesia i le lagolagoina o le galuega. Faafetai foi i
uō ma e masani i le foa’i. Faafetai i o matou aiga ma fanau i le
onosai e faatino le faamoemoe.
O suafa nei o i latou na feagai ma le Galuega:
Alofa Aofia F.F.T Peresetene
Anne Hollister F.F.T. Sui Peresetene
Foua Fanolua F.F.T
Vagai Faalevao F.F.T
Mina Saifoloi F.F.T
Saifagaloa Paau F.F
Situfu Tanielu F.F
Jeannette Thompson F.F
Mafoe R. Faavae F.F
Rosapa’epa’e Manase F.F
Eseta Utai F.F
Galoane Elia Taase F.F. Penisione
Faimalie Tufue T.TK
Elisapeta Sunia F.TK
Faaofia Pulu F.TK
Fiapaipai Sunia F.TK
Fele A’asa T.TK
Shanna Fitiao F.TK
Eseta Sataua F.TK (Ta’ita’i Galuega)
Meafou Faavae F.F.Penisione (Failautusi /Tuetupe)
Malo lava galulue mo le Atua ma lona finagalo i lea foi vaega
o le galuega.
Soifua
Tatalaina le Maota o le Au-uso i Kanana Fou
12
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
TALA MAI LE KOLISI FAA-FAIFEAU I KANANA FOU
O i latou nei :
BACHELOR OF DIVINITY
Fetuao Mua
Geoffrey Tagaloa
Savali Talalemotu
Yonah Muasau
Ieremia Tyrell
Ierome Taii
Veteran Brown
Satalaka Faiva
Isamaeli Mataafa
Mathew Green
Siausage Liaina
CERTIFICATE IN THEOLOGICAL STUDY
Sunema Mua
Sinafea Dorothy Tagaloa
Sulu Talalemotu
Pola Muasau
Ruta Tyrell
Senira Taii
Na ta’ua i le ripoti a le susuga i le alii Pule, i lenei
tausaga i’u 2019, e toalua i laua ua taliaina mo avanoa
faasikolasipi, o le Susuga i le a’oa’o ia Fetuao Mua ma le Su-
suga i le a’oa’o ia Yonah Muasau, pe ‘afai e iai le finagalo o
nei alo o le Ekalesia e fia fa’aauau pea le ola a’oa’oina, ona
tuuina atu lea i ai le avanoa e ala i sikolasipi.
O le faafetai na molimauina e le susuga i le alii pule,
ona o nisi o le aufaigaluega e le gata i Toeiina ma le
aufaigaluega totofi ma ekalesia na afea i le galuega fa’amasani
a le Laumua mo lenei foi tausaga, ae maise i latou uma na
agalelei mo le Kolisi i so’o se foa’i, tautua ma le ‘aao mafola:
ae sili lava le nofo tatalo ma le talosia ai o le Laumua a le
Ekalesia ma lana Kolisi Faafaifeau.
O le Lauga ‘Autu o le aso sa fofogaina e le Tamā
Toeina ia Kereti Fai’ai F.T. Sa faamamafaina ai e le fai lauga,
upu mai le Tusi a le Aposetolo o Paulo i le Ekalesia o i Roma
16: 19 “Auā ua logo atu i tagata uma lava lo outou usiusit-
ai; o lea ou te olioli ai ona o outou. Ou te manao foi ia outou
popoto I mea lelei, a ia valelea i mea leaga.” Sa saunoa le
failauga, ua tele le poto ma le iloa ua maua i le fa tausaga sa
aotauina ai totonu o le laumua, e ala i le tufa atu a
le susuga i le alii Pule ma le aiga faiaoga, ao le galuega faa-
masani pei ona mafuta atu ai i Susuga i Toeaiina ma le ‘Au-
faigaluega ma aulotu taitasi, e taosoina ai le galuega talai pei
ona feagai ma i latou mo le lumana’i. TU’U ATU E O E FAI
LE FINAGALO O LE ATUA. E le o so tatou loto, a’o le fina-
galo o le Atua, aua ua tele lava e ua faamatu’u atu mo le galue-
ga, ae paga lea ua faia lava le mea ua loto iai, ma toe foi i le
lalolagi ma amioga sa masani ai pei o le au-soo. Aua nei galo
le valaauina, aua nei tago i le suotosina ma toe tepa i tua, ae
aga’i pea i luma.
E le faigofie le avea ai ma so’o faamaoni, ma o le a
tele lu’i o le’a tofotofoina ai le moni ma le lē moni, a’o le
silafaga a le Atua e manino mea uma, ma e mai le Atua lo
tatou fesoasoani, na te tautoaluaina i tatou i lana galuega. O le
soo faamaoni lava, o ā faigata ma lu’itau, o le a foi le
ta’usalaina ma inosia, ae faamalosi pea e faia le mea moni ma
mea lelei, e ala i le musumusuga a le Agaga.
Sa faaopoopo foi le Susuga i le Ta’ita’i, le Tamā
Toeina ia Fiti Aofia F.T., ma toe faamalosi pea mo le vasega
faau’u, ina ia faamalolosi pei o le aposetolo o Paulo i lona ata-
lii faaleagaga o Timoteo (2 Timoteo 4:5) “A o oe, ia faautauta
i mea uma lava, ia e onosai i mea e tiga ai, ia e fai le galuega
a lē folafola le tala lelei, ia e matuā faaiuina lau faiva.” O le
‘au’au lea o le faaopoopo a le ta’ita’i i lea aso, e timā’ina ai i
latou ua nofo sauni mo se galuega, ina ia faautauta, ia onosai,
auā a le tigaina e le maua le faaeaina. Toatele foi i latou e iloa
amata, ae ua faavaivai i lona faaiuga, ae ao lava ona
faamalolosi ma onosai i mea e tigā ai. E le afāina le matitiva
ona o le galuega, ae ao ona galulue pea. Finagalo le Alii e va-
laauina outou mo le galuega, ia faamalolosi, onosai, faautauta
ina ia faaiuina lou faiva. Ia manuia tele lo outou aga atu mo le
galuega a le Atua, ma ia outou manuia.
O le Susuga i le Failautusi Aoao na saunoa e faafetaia
le faamoemoe, e le gata o le Ta’ita’i ma lona ‘auva’a, ae o le
Peresetene ma le aiga faiaoga atoa ma toe upu mo le ‘au
fa’au’u. Na maea ma le manuia le faamoemoe o tama fanau a
le Ekalesia, o i latou ua “TU’U ATU E O E FAI LE FINA-
GALO O LE ATUA” ma le manuia.
Soifua
Fa’aauau mai itulau 1
Nofoa ma Laulau e fia RENT.
Fa’afesootai Komiti Atinae…
Ph: 7332338 / 2568485.
Taugofie tele..
$1.00 i le nofoa e tasi (i le aso)
$5.00 i le laulau( i le aso)
13
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
TALA MAI LAU A’OGA MAUALUGA
(KANANA FOU HIGH SCHOOL)
I lenei lava vaitau o le seleselega a fanau, o lo’o mo-
limauina ai e le gata o totonu o le lotoifale o le Ekalesia, ia a
o le malō foi. Lea na feagai ai le Kolisi Maualuga i Kanana
Fou ma lana faamanuia, ia Iuni 06, 2019. Sa tala faitotoa o le
Malumalu ua Taunu’u i lea taeao ma amatalia ai le faamoe-
moe o le fanau i le itula e 9.30, i le tapuaiga sa Ta’ita’iina e
le Susuga i le Toeaina ia Ioane Evagelia F.T., ma o le
to’oto’o lauga, aua se upu tomatau mo fanau sa fa’au’uina i
lea aso.
O le Fofoga o le aso, Maliolio Ailima sa ia faafeiloai
le mamalu i le ‘aufaigaluega totofi a le Atua, o malō
fa’aaloalogia, a o le paia lasilasi o matua sa faatasi ai e moli-
mauina lea faamoemoe taua. O le Susuga i le tamaitai Pule ia
Sinaitaaga Tufele, sa feagai ma le tala otooto o le a’oga. Sa
vaaia le tutulu o le tamaitai pule, ona o fanau ia ua faau’uina i
lenei tausaga mai tausaga e 4 sa a’oa’oina ai, lea ua sauni e
tu’ua le laumua ma le mafutaga pele ma faiaoga, ae agai atu e
le gata o nisi o le a fa’aauauina le ola aotauina i totonu o
Amerika Samoa nei, o atunuu mamao, ao nisi foi o le’a
faigaluega. Sa taua e le tamaitai pule, o nei fanau sa tele
tauvaga a aoga a le malō ma aoga tutoatasi sa auai atu i ai,
ma faamanuiaina ai. Na fa’amaea upu a le tamaita’i pule i
lona faalauiloaina o i laua ua tulagā mo lenei foi tausaga aoga
2019, ua iai le tamaitai o Alycia Tausaga mo le Valedictori-
an, ma le tamaitai ia Agnes Medonna Tavila Muese, mo le
Salutatorian. O le susuga i le Taitaifono o le Komiti o Aoga
ia Eleasaro Faataa, sa tuuina aloaia atu fanau nei e toa 27, ua
ausia togi ma agavaa mo le taliaina e le sui o le DOE. Sa sau-
noa foi le Afioga i le Loia Sili ia Eleasaro ‘Ale e fai ma sui o
le Malō, na ia faafetaia ai lava le Ekalesia Aoao, ma le komiti
o aoga ona o le atina’eina o le aoga maualuga a le Ekalesia, a
e le faagaloina foi matua ma le fai mea sili mo fanau. Na ia
faamalosi foi i lea aso, o le poto moni lava ia na’o le Atua e
maua ai. Na ia saunoa foi ina ia le na o se to’ulu’ulu o se ti-
mu, a ia tō fa’aua mai lagi manū i ala o le fanau faau’u. Na
maea ona taliaina e le sui o le DOE tama ma teine e toa 27,
ona tufatufaina atu loa lea o latou Tusi Pasi.
O le susuga i le Ta’ita’i o ia foi sa feagai ma le lauga
faapitoa, sa ia faaogaina ai lava le Autu sa filifilia e le fanau,
“IA TO MAI LAGI MANŪ” “MAY THE BLESSINGS OF
HEAVEN BESTOW UPON YOU”, a e o upu mai le Afioga
Paia a le Atua o loo Tusia i le Kolose 3:17 ua fai ma matua.
“O mea uma foi tou te faia, i le tautalatala po o le amio, ia
faia uma lava ia mea i le suafa o le Alii o Iesu, ma le faafetai
i le Atua le Tamā e ala ia te ia.”
“And whatever you do, whether in word or deed, do it all in
the name of the Lord Jesus, giving thanks to God the Father
through him.” (Colossians 3:17)
It was a day of celebration and honoring of students hard
work. Tears and warmth of joy filled the air. But special
remarks by Reverend Elder Ioane Evagelia brought focus and
encouragement to fellow graduates. Rev. Elder spoke of five
principles of receiving blessings. He was focusing on princi-
ple number four. “Always be thankful.” Everything we have
graduates are from God. Moses and the Israelite have bad
attitude. Forty years in the wilderness but appreciation, no
hearts of thanks. Their hearts were harden. Complaints and
murmuring. But today, I say onto you be thankful and grateful
for what your teaches, parents and above all what God had
done for you. We compare ourselves to our neighbor or other
students looking at the latest technology ignoring sacrifices of
parents teachers and family. Although we are living in a com-
petitive world never forget Saint Paul word in Colossians. Al-
ways be thankful for what you have. Live a thankful and sim-
ple life without complaints and carrying a heavy burden. Do
all these things and blessing will continue to pour down from
heaven.
Na maea le upu autu o le aso, ona tolaulau lea o fanau
ua faaiuina le taumafai ua mauaina o latou tusi faau’u, e
faufautua o le vasega faaiuaso.
Graduating Class of 2019
1.Alycia Tausaga ++***
2. Agnes Medonna Muese +***
3. Adam Polu *
4.Chiara Mamea ***
5. Christopher Taofi
6. Clint Ilaoa
7. Devon Lacambra ***
8. Fa’auma Ropati ***
9. Fa’avaefou Pase ***
10.Feula Peneli
11.Gracelene Laie ***
12.Jadallah Levaula *
13.Jerry Malaga *
14. Keneti Tu’ifua Asiata
15.Kereveta Arona *
16.Lawrence Laulu
17.Natalie Tenise *
18.Nickson Sefo
19.Pearly I’atala *
20.Princess Ta’afua *
21.Princess Toluselau Tufele **
22.Sharon Mata’utia ***
23.Sonny Lam ***
24.Talaia Papali’i *
25.Theresa Lemalu ***
26. Upumoni Logologo ***
27. Wesslyo Luaao *
14
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Na faafetaia foi e le fofoga o le aso, ma le Tamaitai Pule i
latou uma sa alolofa ma saunia fa’ailoga mo le ’au fa’au’u
mo lenei foi tausaga aoga.
Pei ona iai i latou nei:
Valedictorian Award
Rev. Elder Fa’aeteete Saifoloi ,CCAS Chairman
Salutatorian Award
Rev. Elder Leatulagi Fa’alevao, Vice-Chairman
Presidential Award
Rev. Eleasaro Fa’ataa, Chairman Educational Committee
Leadership Award
Rev. Nafatali Falealii, CCCAS General Secretary
Cultural Award
Mrs.Fiasili Puni Haleck, CCCAS Treasurer
Scholastic Award
PC Tufele Li’amatua
Highest ACT Award
Hon. Gaoteote Palaie Tofau, President of the Senate
Citizenship Award
Hon. Savali Talavou Ale, Speaker of the House
Male/Female Athletic Awards
Rev. Semo Tapaleao, Secretary Education Committee
Most Improved Award
Rev. Iasepi Ulu, CCCAS Fagatogo
Ituau Malosi Award
Hon. Manumaua W. Wilson
Tuālauta Award
Hon. Samuel I. Meleiseā
National Honor Awards
Hon. Aumua Amata Coleman
Rotary Awards
KFHS PTA Award
Teacher of the Year
Na maea le sauniga, ona faia lea o le fa’a’ulaga mo le fanau
faau’u ma ta’ape ai le aofia ma le agaga o le FAAFETAI.
Soifua ma ia Manuia lau Tapuaiga.
Mo Tupulaga Talavaou
E le o mamao ese lava le fatuaiga tausi a matua, ma le
alafua o lo’o tautala i ai le Tusi Paia…. ‘Ao’ao le tama e tusa
ma ona ala, aua a matua e le toe te’a ese ai lava. O le upu tau-
lagi lea e fa’alogoina pea i aso uma, ma taimi uma o le
soifuaga. Ua pei o se tauloto e fua pau mai le manatua pea, e
tausili ai manatu o matua i le va ma fanau. O le anofale lea o le
matuaofaiva a matua, i le faufauina o le olaga o fanau, ina ia
savali tonu i le ala na tauasa mai e tuaa ua taooto mai i tiasa,
seia o’o mai foi i o tatou augatupulaga.
Peitai ua le o gatasi le futia ma le umele, ina ua taga
eseese suiga ma le fa’ataotoga o alafua o lo’o savavali ai fanau
i lenei talutalu fou. Ua avea suiga o aga ma faiga ua motusia ai
le gafa i le so’otaga tagata, ma le so’otaga alofa i le va o le
tāma ma le atalii, le tinā ma le tama teine. Ma ua pei ai o se
taetafe i le auau, le fesouaina solo o manatu ma lagona o fa-
nau, po’o fea le olaga sa’o e tatau ona savavali, a’o fea le olaga
sese e tatau ona mataalia i ai, ma alo ese mai ai. E le tu’uaina
se itu se tasi, ae o le itu taua e ao ona tatou va’ava’ai totoa i ai,
ma tatou fesili ane ai. O a mai a tatou tupulaga talavou? O a
mai tupulaga talavou a lau aulotu? O a mai tupulaga talavou a
le Ekalesia? O a mai oe le tama ma le teine i totonu o aiga,
totonu o lau ekalesia, ma mea fai o le lotu?. O tatou vaaia ea ni
suiga ua tulai mai ia tatou talavou? Ua e maitauina ea e oe le
tāma ma le tinā, ni suiga i lou atalii ma lou afafine.
Afai la ua e tilofia nei suiga, ua tulai mai ia tatou tupu-
laga. O le a sou manatu? E tu’u ai pea, pe fai i ai se tala. Afai
e tu’u ai pea, o a ni foliga vaaia e te maitauina ia tatou tupu-
laga. Afai foi e le o lea, A tu’u ai pea, e fa’apefea le lumanai.
O ai e tautala mai aso i le moni ma le fa’amaoni. A tu’u ai pea,
o ai e muamua fa’asino i ai le lima o le fa’amasinoga.
Talofa e, pe a fa’apefea ona agai i luma le ekalesia pe
afai E tuu ai pea. Pe fai i ai se tala, ona a lea? O a ni vaaiga e
ese mai i tupulaga talavou, pe a fai i ai se tala. Pe fai i ai se
tala, o le a le fa’amasinoina le lumanai e taoto mai i se atoa e
naunauta’i i ai lagona ma fa’afualeva le olaga tuputupu ae. Pe
fai i ai se tala, ua e fa’asino le ala o le manuia ia tatou tupu-
laga, ina ia fua mai le manuia i ona lava tau, e le toulu ese
manuia o le Atua, aua ua uma ona e fa’asino, ma e ‘ao’ao, ma
e lulu le fua lelei, aua tupulaga mo a taeao.
A’oa’o le tama e tusa ma ona ala, aua a matua e le toe tea
ese ai lava. O le matua tauave lena e ao ai i tagata matutua ma
tagata lolotu, ona mataitu a tatou tupulaga. Aua a lelei ona
fa’afailele tupulaga, ua manuia le lotu ma le agai i le lumanai.
Manatua fai mai Iosua ia Isaraelu, A fesili mai a outou fanau i
le lumanai, po’o le a le uiga o nei maa, ia outou fai atu i ai, o le
fa’ailoga o le alofa o le Atua. Matua ma le Ekalesia, ina nei
fesiligia i tatou pe sa fai sau galuega ia tatou tupulaga, ona e
natia lea o le upu alofa sa tatau ona tau atu. E fai la i ai se tala,
pe tuu ai pea…..faaauau pea.
Iese Faavaoga(AKF)
Sui Lamepa
15
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
TATALAINA LE MAOTA O LE AU-USO
MAFUTAGA FA’AOLAOLA TOEIINA MA FAIFEAU TUTUILA MA MANU’A IA APERILA 22,23 - 2019
16
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
FA’AU’UGA A LE KOLSI FA’AFA-IFEAU I KANANA FOU
FA’AU’UGA A LE KANANA FOU HIGH SCHOOL
17
top related