alternativni izvori energije...obnovljivi izvori energije obnovljivi resursi su svi prirodni resursi...
Post on 27-Jan-2021
12 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE
ENERGIJA
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U NIŠU
-
ENERGIJA
Svet u kojem živimo je svet energije.
Živa bića trebaju energiju.
Sve oko nas se pokreće pomoću energije.
Ljudima je energija potrebna za vršenje kretanja.
Ljudi energiju dobijaju iz hrane, biljke od Sunčeve
svetlosti. Životinje jedu biljke ili druge životinje.
Mašine dobijaju energiju korišćenjem goriva
(sagorevanjem nafte, uglja, gasa...)
PROBLEM: Na planeti Zemlji je sve manje iskoristive
energije.
2
ENERGIJA JE
Sposobnost sistema
za vršenje rada
-
ENERGIJA
Reč energija nastala je od grčke
riječi energos što znači aktivnost.
Energija je karakteristika sistema kojom se
opisuje sposobnost sistema da vrši određeni
rad.
Prema usvojenom međunarodnom sistemu
mernih jedinica, u čast engleskom fizičaru
James Prescott Joule-u (1818 - 1889), merna
jedinica za energiju nazvana je džul (J).
Važno svojstvo energije je da ne može uništiti
niti stvoriti već samo može da prelazi iz jednog
oblika u drugi.
3
-
ISTORIJSKI PREGLED
Porastom svesti stanovništva, zaključeno je da glavni izvori
energije (nafta, gas, ruda...) ipak imaju ograničene količine.
Pojava energetske krize, kao posledica nepovoljnih političko-
strateških odnosima u svetu.
Razvijenije zemlje sveta započinju programe upravljanja sa
smanjenom potrošnjom energije.
Sve je češće prisustvo nepravedno zaboravljenih, obnovljivih
izvora energije:
ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE
4
-
NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Neobnovljivi izvori energije su izvori energije koji se ne mogu
regenerisati ni ponovno proizvesti.
Komercijalni izvori energije – ciklus nastanka ovih goriva je
oko 2 milijarde godina.
Za neka goriva, značajno je duži nego vreme njihove
potrošnje (oko 200 godina).
Ugalj
Nafta
Prirodni plin
Nuklearna energija
5
-
6
-
7
-
NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Ugalj je nastao od davnih biljaka pre 300 miliona godina. Biljke su se
taložile u močvarama preko čijih ostataka se taložilo blato koje je
dovelo do povećanja toplote i pritisaka. Danas se ugalj većinom nalazi
ispod sloja stena i blata, a da bi se došlo do njega probijaju se rudnici.
Od svih fosilnih goriva uglja ima najviše, a ima i najduži vek upotrebe.
1880-te god. ugalj je prvi put upotrebljen za proizvodnju električne
energije.
Nafta se u prirodi nalazi u tečnom stanju, najčešće ispod površine
zemlje ili morskog dna. Njena najčešća primena je za kretanje vozila
(u obliku naftnih derivata) i za dobijanje električne energije
u termoelektranama. Ova sirovina značajna je za proizvodnju mnogih
proizvode (plastika, veštačka goriva, razni razređivači i ostale
hemikalije). Industrija koja se bavi preradom nafte se
naziva petrohemijska industrija.8
https://hr.wikipedia.org/wiki/Plastikahttps://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Umjetno_gorivo&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Petrokemijska_industrija&action=edit&redlink=1
-
NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Prirodni plin - prirodni plin je fosilno gorivo koje se sastoji od
metana (CH4) (85% - 95%) koji je najjednostavniji ugljovodonik bez
mirisa i ukusa. Zapaljiv je i eksplozivan. Prirodni plin ima ograničene
zalihe. Procenje su da bi zalihe prirodnog plina, uz današnji tempo
korišćenja, mogle potrajati još oko sto godina. Najčešća primena je
u domaćinstvu, kao sredstvo za grejanje, u industriji itd.
Nuklearna ili atomska energija je energija koja se oslobađa pri
procesima transmutacije atomskih jezgara. U užem smislu pod
nuklearnom energijom se smatra primena kontroliranih nuklearnih
reakcija u svrhu pokretanja različitih uređaja. To se najčešće
događa u nuklearnim elektranama. Nuklearna energija danas
proizvodi 17% električne energije u svetu, odnosno 7 % globalne
energije. Počela se komercijalno primenjivati 1950-te godine.9
-
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Obnovljivi izvori energije su izvori koji se nalaze u prirodi i
imaju mogućnost potpunog ili delimičnog obnavljanja u
kratkom vremenskom periodu - srazmernom vremenu
korišćenja.
10
-
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Obnovljivi resursi su svi prirodni resursi koji se
troše sporije nego što se regenerišu.
Ovi resursi uključuju vazduh, vode i biomasu. Ipak,
neki od njih mogu postati neobnovljivi, ukoliko se
brže troše od ciklusa obnavljanja (npr. podzeme
vode).
Obnovljivim resursima pripadaju i drvo i koža.
Klasifikacija prirodnih resursa u Evropskoj Uniji
obuhvata podelu na iscrpljive i neiscrpljive, a u
okviru svake od njih izdvajaju se obnovljivi i
neobnovljivi.11
-
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Neiscrpljivi obnovljivi resursi su:
a) dispergovani resursi: solarni, vetar, talasi i
padavine,
b) akumulirajući resursi: vazduh i okeani.
Iscrpljivi obnovljivi resursi su:
a) biološki resursi: šume, riblji fond i biomasa, i
b) akumulirajući resursi: slatkovodni baseni, izdani i
zemljište.
12
-
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Obnovljivi – ALTERNATIVNI IZVORI
ENERGIJE (uskoro možda i jedini mogući izvori
energije) - Izvori energije i čijoj se primeni mora
pristupati pažljivo
Šta to znači? Uz konstantan razvoj i
istraživanja novih tehničkih rešenja i
mogućnosti njihove primene, treba posmatrati
njihov uticaj na okolinu na globalnom nivou te
postupno navikavati celokupno društvo na
njihovu primenu.
Na ove vidove energije treba preći postepeno i
istovremeno ispitivati moguće negativne
posledice.13
-
ENERGIJA
Energija je jedna od najvažnijih komponenti razvoja i
funkcionisanja privrede i društva. Ona ima ključni
geopolitički značaj.
Dominantan doprinos ovakvom stanju stvaraju klimatske
promene i sigurnost snabdevanja energentima.
Rezerve nafte i prirodnog gasa su ograničene i
koncentrisane u malom broju država.
Borbe oko pristupa energetskim izvorima često dovode do
energetskih kriza.
14
-
POTROŠNJA ENERGIJE U SVETU
15
-
UDEO POJEDINIH ENERGENATA
16
-
ENERGIJA I KLIMA
Poslednjih godina prosečne temperature povećane
su za 0,5°C.
Nastavljanje ovakvog trenda dovešće do velike
količine padavina i poplave kao njihove posledice,
suše, a takođe i lokalne neravnoteže koje se tiču
klime, koje će za posledicu imati nesvakidašnje
visoke i niske temperature.
Globalna temperatura mogla bi da poraste za još 1 –
3,5°C do kraja 21. veka, što bi moglo da dovede do
razornih klimatskih promena u mnogim krajevima.
17
-
ENERGIJA I KLIMA
18
-
POTROŠNJA ENERGIJE
Jaz između bogatih i siromašnih država sveta se
produbljuje, siromašno stanovništvo država u razvoju
sve više koristi prirodna bogatstva, koja su već na
izmaku.Raspodela potrošnje energije je neravnomerna
Prosečna dnevna potrošnja energije po glavi
stanovnika u svetu trenutno iznosi oko 2kW.
Oko 72% svetske populacije koristi manje od 2kW
energije po osobi, dok samo 6% koristi više od 7
kW/osobi.
SAD - 11 kW/osobi,
Evropske države - 5 kW /osobi).19
-
POTROŠNJA ENERGIJE
Oko 60 % svetskih rezervi nafte nalazi se na Bliskom Istoku, a oko
60% rezervi prirodnog gasa u samo tri države (Rusiji, Iranu i Kataru).
Treći izvor fosilne energije – ugalj, ravnomernije je raspoređen.
Rezerve uglja u svetu su velike, tako da će ugalj i u narednom periodu
biti okosnica elektroenergetskih sistema u svetu.
Ukoliko se međutim, nastavi sa postojećim tempom eksploatacije:
rezerve nafte će biti iscrpljene za manje od 40 godina,
rezerve gasa za 60-tak godina,
a rezerve uglja za oko 220 godina.
Iscrpljenje eksploatacionih rezervi određenog oblika energije, će
dovesti do značajnog rasta cena preostalih oblika energije, koje će
opet uticati na rast cena robe na tržištu.20
-
IZVORI ENERGIJE
Izvori energije se mogu podeliti na:
neobnovljive ili iscrpive
obnovljive ili neiscrpive
Neobnovljivi – količina na Zemlji konačna i
ograničena iako se ne može odrediti vreme nestanka
Obnovljivi – na raspolaganju u neograničenim
količinama - alternativni
21
-
UPOREĐENJE VREDNOSTI
Normalna čokolada od 100g ima energetsku
vrednost od oko 2,3 MJ.
Jedan litar benzinskog goriva ima energetsku
vrednost od oko 34 MJ i teži oko 730 grama.
U koliko bi automobile mogli voziti na čokoladu jedan
litar benzina trebali bi zameniti sa oko kilogram i po
čokolade.
22
-
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
stajnjak
drvo
sunčeva energija
biomasa
treset
biogoriva
bioetanol
fotonaponska
energija
geotermalna
energija
hidroenergija
energija mora
energija plime i
oseke
biodiesel
biogas
biovodonik
energija talasa
toplota...23
-
CENA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
24
-
25
-
SVET (BEZ KINE) I UDEO OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U 2004
26
-
Izvori:
Obnovljivi izvori energije - dr Branislav Stojanović
http://solargis.com/products/maps-and-gis-data/free/download/serbia
http://www.futura.edu.rs/resursi/radni/obnovljivi_resursi.php itd.
27
http://solargis.com/products/maps-and-gis-data/free/download/serbiahttp://www.futura.edu.rs/resursi/radni/obnovljivi_resursi.php
top related