UNIVERZITET”DŽEMAL BJEDIĆ”MOSTAR

NASTAVNIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA SPORT I ZDRAVLJE

SPORTSKA AKADEMIJA

PLAN RADA I ZNAČAJNOST REALIZACIJE

U PRIRODI

( Seminarski rad )

Student: Mentor:

Repeša Emir Mostar, maj 2010 god. prof. dr. Nermin Nurković

S A D R Ž A J :

1. UVOD………………………………………………………… 3

2. DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA RADA………. 4

3. CILJ I ZADATAK RADA………………………………….. 5

4. METODA RADA……………………………………………. 6

5. PRAKTIČNA I TEORETSKA VRIJEDNOST RADA……. 15

6. ZAKLJUČAK………………………………………………… 16

7. LITERATURA……………………………………………….. 17

1.UVOD

Škola u prirodi predstavlja vid osnovne pojmovne veze o užem i širem

zavičaju, gdje će, daleko od gradske buke, učenici moći naučiti da od prirode

uzmu sve što je dobro, a da je ujedno i sačuvaju. Ovakvo poučavanje je

neophodno i njegov značaj je u učenju putem kojeg se razvijaju

interkulturalnost i interdisciplinarnost, upoznaju globalna zbivanja.

Učenje o prirodi u prirodnom ambijentu je imperativ vremena i ranog učenja, od bližeg ka

daljem i u mlađem školskom uzrastu zauzima posebno mjesto u Nastavnom planu i programu.

U koncepciji rada Škole u prirodi posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvena

komponenta cjelokupnog rada, što i opredjeljuje prilikom izbora ovog oblika

rada, s obzirom na mogućnost ostvarivanja što više odgojnih ciljeva i zadataka

nastave svakog nastavnog predmeta pojedinačno kao i sadržaja i oblika

cjelokupnog nastavnog i odgojnog rada

2. DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA RADA

Na osnovu izabrane teme, pred nas se jasno postavlja predmet i problem ovog rada.

Dobro isplaniran i obavljen edukativni boravak u prirodi ima veoma pozitivan učinak kako za

djecu tako i za njihove nastavnike.

Izrada i odabir tema u ovom seminarskom radu je veoma bitna za pravilnu izradu plana i time

sam boravak u prirodi kako nebi došlo do neželjenih situacija, a sam edukativni boravak u

prirodi da iskoristimo za proširenje znanja kako bih postizali još bolje rezultate.

3.CILJ I ZADATAK RADA

Na osnovu definicije predmeta i problema ovog rada mozemo definisati i cilj ovog rada.

Osnovni cilj ovoga seminarskog rada je da izradimo plan boravka u prirodi i definisemo značaj

edukativnih boravaka u prirodi.

Posto smo definisali cilj rada, sada mozemo odrediti i zadatke rada koje ćemo postaviti sljedečim

redom:

-odabrati adekvatnu literaturu

-izvrsiti konsultacije o odabiru tema i literature

-odredjivati prednosti i nedostatke u odabranoj temi

4. METODA RADA

-PlanU ukupnom radu potrebno je imati u vidu sljedeće:

- realizovati programske sadržaje prema redovnom Nastavnom planu i

programu, koji je u skladu s prirodnim okruženjem Škole u prirodi;

- omogućiti i osigurati svim učenicima odjeljenja mlađeg školskog uzrasta da u toku školovanja

pohađaju Školu u prirodi ;

- odrediti rukovoditelja Škole u prirodi;

- obaveza i odgovornost realizatora Škole u prirodi je stalni nadzor nad

učenicima, kojima moraju uvijek biti na raspolaganju;

- zdravstvenu pomoć osigurava davalac usluga

– Program

Škola u prirodi;

- tokom boravka potrebno je ostvariti planirani fond sati predviđen Nastavnim planom i

programom za svaki predmet;

- evidentirati ukupno vrijeme koje se u svakoj aktivnosti provede tokom

realizacije nastavnih sadržaja svakog predmeta ponaosob;

- uvesti elastičan raspored, jer će vrijeme trajanja rada uvjetovati niz

okolnosti, tako da rad može trajati i 15 minuta, ali i 60 minuta, što zavisi od toga šta je

nastavnik planirao da realizuje u određenoj aktivnosti;

- vrijeme i prostor za ostvarivanje određenih sadržaja odredit će se poslije

uvida u sve mogućnosti koje pružaju, pa će najpogodnije vrijeme po

nastavnikovoj procjeni biti bilo koje doba dana koje je najpogodnije i

najkorisnije za realizaciju;

- prema tome, u skladu sa suštinom provedbe ovog oblika rada u prirodi i

njenim karakteristikama, treba izbjegavati nastavu u samo jednom dijelu

dana, a u drugom slobodno vrijeme. Učenik treba da uči uvijek i putem

nenamjernog učenja, ali da se istovremeno igra i zabavlja koristeći prirodne

resurse;

- uočavati da je priroda otvorena za one koji je poštuju, koji znaju da čitaju

njene znakove, koji razumiju njen govor;

- uživati u doživljavanju prirodnog ambijenta;

- stvoriti uvjete i održavati ugodno raspoloženje;

- naučiti pravila ponašanja u prirodi, poštovati prirodne pojave, vjetar, vodu;

- saznavati, učiti posmatranjem, istraživanjem, isprobavanjem;

- predlažemo da svaki dan posvetite jednoj temi, jednoj aktivnosti: jedan dan ste planinari,

drugi dan ste šumari, livadari, kuhari, čuvari ptica, sakupljači ljekovitog bilja, slikari,

zabavljači, pisci, pjesnici i drugo, dakle prema dogovoru

- aktivnosti za naredni dan aktiv planira uveče;

- priprema za istraživanje u prirodi vezana je za izbor odgovarajuće obuće i

odjeće koja je komotna i pokriva tijelo;

- osigurati pribor za prvu pomoć;

- vrijeme provedeno u Školi u prirodi treba dobro isplanirati, što je preduvjet

za njenu racionalnu provedbu: za učenje i uživanje, uživanje i učenje, a da bi to uspjelo,

potrebno je prihvatiti nova;

Pravila života:

- stalno mijenjati sudionike grupe kako bi svaku novu aktivnost radili s nekim drugim, a da su,

ipak, uvijek svi zajedno;

- probati okuse nove hrane, "nacionalne specijalitete";

- brinuti se o sebi;

- voditi računa da u novom ambijentu niko nije sam i da svi imaju ista prava,

obaveze i svoje potrebe.

Stjecanje znanja o:

- užoj i široj okolini, užem i širem zavičaju,Bosni i Hercegovini i dešavanjima u njima;

Učenici znaju:

- osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj, Bosnu i Hercegovinu;

- aktuenosti u užem i širem zavičaju i BiH;

- međusobnoj zavisnosti živih bića;

- odnosu prema prirodi;

- odnosu prema čovjeku i njegovom zdravlju, fizičkoj aktivnosti;

- orijentaciji u prostoru i vremenu;

- geografskoj karti užeg, šireg zavičaja, BiH;

- privredi u zavičaju;

- razlike između žive i nežive prirode, sličnosti i razlike između živih bića;

- pravilan odnos prema prirodi;

- čuvati zdravlje kao preduvjet za sve ljudske aktivnosti;

- odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoći Sunca, kompasa, objekata u prirodi;

- orijentisati se na karti;

- šta čini privredu zavičaja i BiH;

-naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju i BiH;

- uzajamnoj zavisnosti ljudi;

- osobine naselja u užem i širem zavičaju i BiH;

- uzajamnu zavisnost ljudi;

- promjenama na biljkama i životinjama u svim godišnjim dobima;

- biljkama i životinjama u prirodnoj životnoj zajednici;

- principima pravilne i redovne ishrane, kulturi ishrane;

- uočiti, opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba;

- šta čini životne zajednice biljaka i životinja;

- kulturu ishrane;

SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE

Učenici će:

- posmatrati

- samostalno ili u grupi planirati

- provoditi istraživanja

- samostalno ili u grupi izvoditi zaključke

- izvoditi mjerenja

- razmatrati dokaze i procjenjivati

- prezentirati dokaze

- prenositi informacije u individualnom i timskom radu

- procjenjivati

Kroz:

- traženje ideja, posmatranje, Izvođenje ogleda i upoređivanje s rezultatima drugih grupa

- uz pomoć nastavnika osposobljavati se za izradu plana istraživanja

- pratiti redoslijed uputstava tokom Istraživanja i mjerenja

- prezentacija dobivenih rezultata

- koristiti vlastitu kreativnost i maštu za dolaženje do rješenja

- koristiti jednoznačnu terminologiju,razumljivu učenicima, u tokuimenovanja i opisivanja živih

bića,pojava i procesa u prirodi i društvu.

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE

Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove

- prema samom sebi, prema drugima – u zajednici

- porodici, obitelji

- učenju kao cjeloživotnom procesu

- poštivati i uvažavati različite stavove

- sticati samopouzdanje i odgovornost

- građenje ekološke svijesti (značaj čistog zraka, životne sredine, boravka u prirodi za zdravlje)

- usvajanje i korištenje naučnih dostignuća u razumijevanju svijeta u kojem žive

- poboljšanje kvaliteta življenja

- usvajanje pozitivnih navika: - za bavljenje tjelesnim aktivnostima: zagrijavanje, jutarnje vježbe

oblikovanja, smirivanje organizma, igre ...;

- pravilnog držanja tijela prilikom sjedenja, stajanja i hodanja;

- da na adekvatan način iskaže kontrolisane emocije u različitim životnim situacijama

–mimikom, pantomimom i gestama

- da pozitivno doživljava i vrednuje život i rad u novom ambijentu

organizacija nastave i ukupan boravak u Školi u prirodi je prvenstveno

fleksibilan. Ovo također podrazumijeva i paralelno i integrativno izvođenje

nastave svih predmeta. S obzirom da je nastava razredna,

- organizovati je i po grupama koje će se smjenjivati, jer ambijent dozvoljava

da kroz igru, zabavu i pjesmu usvajaju znanja i zadovolje svoje potrebe;

- uskladiti dnevni ritam odmora, spavanja, učenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju

odraslih;

- da se upoznaju o štetnosti psihoaktivnih supstanci (pušenje, otrovne gljive,

biljke...);

- da traže pomoć ako su fizički i emocionalno uznemiravani, kao i ako su

zanemarivani.

PROGRAMSKI SADRŽAJI

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnicima predlažemo da programske sadržaje bosanskog, hrvatskog,

srpskog jezika i književnosti, mogu realizovati na taj način što će najprije

ponoviti one tekstove koji se svojim sadržajima odnose na život i rad ljudi u

novoj sredini, kao i na zajednički život, u kojima će se nalaziti učenici

određenih odjeljenja za vrijeme boravka u Školi u prirodi. Značajno je da se

škole u prirodi nalaze na području kantona, odnosno Bosne i Hercegovine,

odakle su učenici njihovi posjetioci. Nastavnici će odstupati od ranije

pomenutih tekstova, pa će odabrati one koji odgovaraju u svemu novim

uvjetima života i rada. Posebno težište treba da bude na uočavanju likova i

njihovih postupaka, opisu lika i zauzimanju stavova prema liku. Isto tako

potrebno je koristiti tekstove u kojima se nalaze opisi, posebno onih predjela

koji su karakteristični za boravak učenika, visoki planinski predjeli, pašnjaci,

ribogojilišta, pčelarenje ...

U cjelini, potrebno je vršiti povezivanja, korelaciju. U okviru takmičenja i kviza znanja učenici

se mogu takmičiti u poznavanju likova i to onih koji imaju mnogo zajedničkog, kao i različitog,

što je svakako dio rada i razgovora o sadržaju književnog teksta.

Učenici isto tako mogu organizovati veče recitacija. I ovom prilikom će

recitovati pjesme koje su učili u toku školovanja i u okviru zahtjeva

predviđenih Nastavnim planom i programom. Veče recitacija može biti

organizovano na razne načine.

Po dolasku učenici treba da se jave roditeljima. Dopisivanje, tj pisanje pisama I razglednica s

adresiranjem je predviđeno programom rada, te se prema tome ovaj dio programa ostvaruje u

konkretnoj životnoj situaciji.

Za vrijeme boravka, učenici svaki drugi dan treba da izdaju zidne novine i to

svako odjeljenje posebno. Zidne novine će sadržavati literarne i likovne priloge učenika (ovaj vid

aktivnosti ostvarivat će se u okviru programskih zahtjeva ucjelini).

S obzirom da će se učenici mnogo kretati i živjeti zajednički te će moći

formulisati mnogo tema za vježbe usmenog i pismenog izražavanja, biti će u

mogućnosti da vrše razna opisivanja u toku narednog školovanja, da pišu o

svemu onome što im se dogodilo i što su doživjeli. Ovo naročito treba da imaju

u vidu nastavnici prilikom planiranja rada u narednim razredima.

PRIRODA I DRUŠTVO

U nastavi predmeta Priroda i društvo, nastavnici će odstupiti od ranije

planiranih sadržaja, pa će planirati one koji odgovarajau boravku, životu i radu učenika u novoj

sredini. Npr., u I, II i III razredu potrebno je ponoviti gradivo o izgledu zavičaja i životu i radu

ljudi. Učenici treba da utvrde šta je to zajedničko, a šta različito i u kojoj mjeri, u odnosu na

njihov zavičaj. Učitelji III razreda naročito će imati u vidu gradivo koje će učenici naredne

školske godine izučavati u IV razredu, što će se na osnovu boravka učenika u Školi u prirodi

lakše obraditi. Isto tako, u IV razredu postoje mogućnosti za ponavljanje I povezivanje kao i

proširivanje onih sadržaja koje su učenci učili u školi, a sada su u mogućnosti da ih neposredno

posmatraju, naročito kada se govori o životu i radu ljudi (posjete: vodenica – proizodnja hrane,

rasadnik – uzgoj I kultivisanje biljaka, voćnjak i povrtnjak, pčelinjak – proizvodnja meda; farme

krupne i sitne stoke – mliječni i mesni proizvodi; ribnjak – uzgoj ribe;

poljoprivredno dobro; botanička bašta, staklenik...

Praktični rad i herbar (zajednički)

Dakle, tematske cjeline za učenike razredne nastave su:

Biljni i životinjski svijet; Pravilna ishrana i boravak u prirodi Ekološka kultura I Higijena

stanovanja; Izgled šireg zavičaja; Izgled i sastav zemljišta i važnost vode; Privreda, a naročito

šire povezivanje sa sadržajima koji se odnose na izučavanje države BiH (Ime, grb i zastava,

Obnova i izgradnja, Državni i vjerski praznici, Kulturno-historijska tradicija i ljubav prema

domovini).

Posjete:spomenicima s hitorijskim temama – živa riječ učesnika bitaka. Reljef; Orijentacija u

prostoru i prema Suncu su sadržaji koje obavezno treba obraditi, dakle sve ono što prirodni

ambijent nudi.

Dio sadržaja predmeta Priroda i društvo, i to onaj koji se odnosi na planinske

predjele, treba na terenu tokom posjete obraditi, ponoviti, proširiti,

sistematizovati. Nakon ovoga nastaviti sa sadržajima koji slijede: BiH, Simboli, Reljef,

Stanovništvo, Naselja, Poljoprivreda i šumarstvo, Život uz rijeku zimi ili ljeti, historijski značaj

kraja i sl.

Sadržaje predmeta Priroda i društvo isto tako ponoviti, sistematizovati, proširiti i pristupiti obradi

novih koji odgovaraju novim uvjetima. Učenici će imati mogućnost da posjete pilanu i stovarište

građe i upoznaju se s privrednom djelatnošću tog kraja.

Nastavnici razredne nastave treba da imaju u vidu mogućnost da u budućem

nastavnom radu koriste znanja koja su učenici stekli za vrijeme boravka u

Školi u prirodi.

U okviru ovog predmeta učenici će se upoznati s prošlošću kraja. Potrebno je

po dolasku uspostaviti kontakt s općinskom turističkom agencijom kako bi se

učenici što bolje i potpunije upoznali s prošlošću ovog kraja i posjetili spomenobilježja.

Prilikom susreta s učenicima najbliže osnovne škole u mjestu učenici

će također imati priliku da neposredno saznaju o životu i radu ljudi tog kraja

kao i da se međusobno upoznaju i druže.

MATEMATIKA

Nastavni sadržaji predmeta Matematika pružaju mogućnost da se prilikom

sastavljanja tekstualnih zadataka sadržaji vežu za život i rad ljudi u toj sredini.

Isto tako u okviru ovog predmeta postoji mogućnost da učenici posmatraju

različite predmete i tako uočavaju skupove i podskupove, oblike predmeta i

stječu i određena znanja iz geometrije. I u okviru ovog predmeta kao i ostalih moguće je

organizovati takmičenja u znanju, zanimljive večeri i sl.

LIKOVNA KULTURA

Prilikom ostvarivanja programskih sadržaja predmeta Likovna kultura koristiti one teme i

tehnike koje upravo proizlaze iz života i rada samog okruženja Škole u prirodi, čime se u

potpunosti mogu ostvariti ciljevi i zadaci nastave ovog predmeta. Kako će učenici uređivati zidne

novine, pored literarnih radova objavljivat će se i likovni radovi. Predlažemo da učenici ne nose

blokove, nego da se ponese ili da se osigura na drugi način dovoljan broj papira kako bi se

učenicima omogućilo da u svakoj prilici mogu stvarati. Isto tako predlažemo da se koristeći

najbolje literarne i likovne radove po dolasku u školu organizuje i na vidno mjesto postavi

izložba koja bi se tematski odnosila na boravak učenika u Školi u prirodi.

MUZIČKA KULTURA

Realizacijom programa muzičke kulture nastojati da učenici pjevaju one

pjesme koje su po svom sadržaju najbliže životu i radu sredine u kojoj se

nalaze, kao i pjesme koje su učili u toku školovanja.

Prilikom učenja tekstova i melodija novih pjesama nastojati da po svemu

odgovaraju novom ambijentu. Bilo bi veoma dobro kada bi učenici naučili

jednu pjesmu i jednu folkolornu igru iz kraja u kojem borave.

Sadržaji muzičke kulture mogu se realizovati u raznim prilikama (npr. uspavanke za sve uzraste

pred spavanje i sl.) i u svim oblicima rada.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

Nastavne sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgoja realizovati na način kojim

će se više koristiti igre kod kojih dolazi do izražaja razvijanje sposobnosti

značajnih sa stanovišta samozaštite i odbrane; sportske igre: odbojka na travi, nogomet, rukomet,

tenis, skijanje, redovne tjelesne vježbe, kao i čuvanje mentalnog zdravlja – u skladu s mjestom

boravka i godišnjim dobima. Učenike

u toku izleta naučiti kako da se orijentišu u prirodi, sa kompasom i bez njega,

i kako da pruže prvu pomoć i pomognu u slučaju da neko bude ozlijeđen.

Radne obaveze učenika, a naročito dežurstvo i način njegovog obavljanja

vezati s prethodno realizovanim aktivnostima i odgovornošću koju sa sobom

nose.

Kako će učenici boraviti više dana u Školi u prirodi, potrebno je formirati

"prirodne družine" s izabranim rukovodstvom, koje bi bilo nosilac aktivnosti

izvan nastave i ujedno povezivalo učenike s učenicima škole u mjestu.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE

Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost

društvenih i prirodnih pojava i poučavanje o prirodi u njenom jedinstvu, s

različitih aspekata. U skladu s tim koristiti metodologiju aktivnog učenja,

metodologiju usmjerenu na dijete.

Ovaj vremenski period koji učenici provode u Školi u prirodi pogoduje razvoju

njihovih osnovnih psihomotoričkih sposobnosti s primjerenom frekvencijom

pokreta i aktivnosti (koordinaciju pokreta, ravnotežu, finu motoriku ruku,

preciznost) u kojem igra ima posebno značajnu ulogu.

Pravilna demonstracija svih aktivnosti u prirodnim uvjetima predstavlja

primjeren način za njihovo adekvatno usvajanje, čime se potiče samostalnost

učenika, njegova samokritičnost, jača samopouzdanje i samoaktualizacija i

učenika vodi na putu sazrijevanja.

Poželjno bi bilo da se u ovom radu pored razrednog nastavnika angažuju

studenti Odsjeka pedagogije i Odsjeka psihologije Filozofskog fakulteta ili

student Odsjeka razredne nastave Pedagoške akademije, te je potrebno svako

veče na zajedničkom sastanku donijeti konkretan plan i program rada s

obavezama svakog učesnika.

Realizatori ostvarivanja programa su uglavnom nastavnici, dok se na

organizovanju rada u tzv. slobodnom vremenu na realizaciji kulturno-zabavnih

i sportskih sadržaja kao i u odgojnom radu s učenicima angažuju i studenti ili

stalno zaposleni u ustanovi, po mogućnosti nastavnik tjelesnog odgoja ili da ga

osigura Škola u prirodi. Tako je potrebno pratiti u kojoj mjeri život i rad

učenika u novoj sredini pod uvjetima organizacije života i rada odgojno djeluju

na učenike.

Paželjno bi bilo da nastavnik omogući studentima nastavnih odsjeka da u

njihovom prisustvu održe bar po jedan blok-sat nastave, s tim da se nastavnik

pojavljuje kao mentor.

Nastavnici će se pripremati za rad na taj način što će određivati konkretne

sadržaje određenog bloka, vrijeme trajanja i mjesto izvođenja. Sve ovo treba

napisati u tezama u određenoj svesci za pripreme (svakako korelativno). S

obzirom da nekada vrlo brzo dolazi da atmosferskih promjena. potrebno je

uvijek imati pripremljene dvije varijante rada kako u radu ne bi došlo do

iznenađenja i improvizacije.

Svaki dan ima svoj sadržaj i dnevni raspored, od buđenja do spavanja.

Za cijelo vrijeme potrebno je voditi dnevnik rada čiji će sadržaji koristiti za

ljetopis škole i drugo, s podacima o životu i radu svih učesnika Škole u prirodi.

Nakon povratka potrebno je napisati izvještaj koji treba da sadrži osnovne

podatke o tome kako je izveden cjelokupni rad, šta je bilo dobro riješeno, šta

se nije moglo ostvariti prema očekivanom planu, kao i dati prijedloge koji bi

doprinijeli unapređivanju odgojno-obrazovnog rada Škole u prirodi. Posebno je

potrebno da se pomogne učenicima u svemu kada se osjeti potreba.

Rukovodilac grupe u obavezi je da se javi upravi škole, a da Prosvjetnopedagoški

zavod u pisanoj formi, ukratko obavijesti šta se i kako radilo.

Škola u prirodi kao obavezan segment nastave, u prirodnom ambijentu,

osigurava postizanje takvog učenikovog doživljaja i efekte u nastavnom radu koji doprinose

trajnijem zapamćivanju

5. PRAKTIČNA I TEORETSKA VRIJEDNOST RADA

Praktična vrijednost ovog rada ogleda se u samom boravku u prirodi Kao i to da smo se

edukovali boraveć u istoj.

Teorijska vrijednost ovog rada mišljenja sam da može naći mjesto u samom pristupu pri

izlaganju tematskih cjelina.

Kao što smo već ranije istakli, akcent u ovom teorijskom radu stavili smo na edukativni boravak

u prirodi.

Procjenjujući teoretsku vrijednost ovog rada, smatram da ovaj rad može koristiti prije svega kod

raznih uzrasta predškolskih ili školskih zavisno o tematici koja će biti obrađivana.

6.ZAKLJUČAK

Uzimajuci u obzir sve ono sto sam naučio i saznao radeći ovaj seminarski rad mogu

zaključiti da se iz prirode može dosta toga naučiti a pogotovo kroz edukativne radionice u

prirodi prilagođene učesnicima po tematskim cjelinama.

7. LITERATURA

1. Mikić,B, (2005): Wellnes i Fitnes,Filozofski fakultet Tuzla

2. Malacko,J.,Rađo,I.(2004):Tehnologija sporta i sportskog treninga,Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Sarajevo,Sarajevo

3. Internet