alija bejtić - hodidid

5/10/2018 Alija Bejti - Hodidid

1/42

ALIJA BEJTIcSREDNJOVJEKOVNI GRADHonmmBIO JE NA VRATNIKU U SARAJEVU

(Primljenona sjednici Odjeljenja cfruitvenih nauka 20. XII 1977.na osnovurecenzija prof. dra Nedjrna Filipoviaa iprof. dr Desanke KojicKovaUvic)

Ova studija neka posluzi ikao podsticaj za rjesenje buducno-sti sta~ grada na Vratniku u Sarajevu, Cije se ozivljavanje sve vi-A e aktt izira: da Iiurec1ivati iii privoditi novoj namjeni danasnjutvrdavu iz austrougarskog perioda, koja je arhitektonski bezlicna, iIije svrsishodnije iC i za otkrivanjem temelja i za obnovom srednjovje-kovnog grada na toj istoj lokaciji, koji ima ihistoricnost ivrijedanarhitektonskiizraz.UVOD

Jedno od krupnih pitanja historije Bosne u decenijima propa-danja srednjovjekovne bosanske drZave u 15. stoljecu predstavlja, za-cijelo, fenomen grada (tvrdave)Hodidida, koji je,prema nekoliko krat-kih, ali veoma sadrzajnih vijesti u dubrovackim spomenicima, prekotrideset godina bio najistureniji punkt osmanske vlasti prema zapaduigrad od kojeg su se vrsili svi upadi u teritorij bosanskog kraIjevstvate koji je, po tome, imao takav strateski znacaj da se slobodno mozereci ciji je bio grad Hodidid, njegovi su hili i zupa Vrhbosanje idobardio prodolja rijeke Bosne. Bas zbog takve uloge Hodididao njemu sepisalo u vi~ usputnih pa i posebnih radova' te jedan istraZivac Istice1J ire Ce k - J. R ado n ic, Istorija Srba, 2. izdanje, I, Beograd 1952,passim; Ciro T r u h e Ik a, Tursko-slovjenski spomeniei dubrovacke arhive, GIa-snik Zemaljskog muzeja, XXIIIj191l, str. separata 191-192; VI. S k a ric. Sara-jevo injegooa okolina od najstarijih vremena do austro-ugarske okupacije, Sa-rajevo 1937,35; H. Kr e e v Ij a k0vic, Stari bosanski gradovi, NaSe starine,Sarajevo, 1/1953, 14-15; M. Din ic, Zemlje Hercega Svetoga Save, SKA, Glas,

ltD


2/42

da su Hodidid i Vrhbosna predstavljali osnovicu turske vojne vlastiu Bosni prije 1463. godine i da je s njima sultan dobio kljuceve zadolinu Bosne (K. Jirecek), drugi zakljueuje da je bilo rata u Bosni kadgod se u ispravama spominju Hodidid iVrhbosna e M . Dinic), a treci,shvacajuci, kao iprva dvojica, da je u zupi Vrhbosanju postojao i grad(castrum) Vrhbosna, navodi da je Hodidjed bio vaZniji grad za od-branunego Vrhbosna (M.Vego). r

U skladu s takvom vaznoscu Hodidida, opravdan je interes i zasamanje gdje je bio taj grad, jer je sam njegov polozaj, ocito, bio glavni,iii barem velik cinilac njegovog izuzetnog znacaja, I 0 tome se ras-pravljalo, narocito u novije vrijeme, i svi autori koji su se bavili ovomtematikom polazili su od lokacije sela Hodidjeda na Bulozima, istocnood Sarajeva pa SU, tako, i srednjovjekovni grad Hodidid trazili u ono-me kraju. Grad su i smjestali na razlicitim lokacijama, a svaki autor,koji je to pitanje doticao iIi raspravljao 0 njemu drZi da su njegova iz-laganja cvrsta. I vee po tome, a i inace, pitanje ubikacije iidentifikacijesrednjovjekovnog grada Hodidida stvarno je ostalo otvoreno sve dodanas.

Najnoviji nalazi, temeljeni, u prvom redu, na dosad neobjavlje-nim arhivalnim izvorima i, zatim, na mojim istrazivanjima na terenu,problem osvjetljavaju na drugi nacin: postojala su dva grada Hodidida,jedan, osmanski, bio je zaista istocno od Sarajeva, identificiran je irna-terijalnim svjedoCanstvima, a drugi, srednjovjekovni, onaj iz dubrovac-kih vijesti inavedenih historijskih rasprava, nalazio se na' drugomemjestu, upravo na danasnjem Vratniku u Sarajevu, gdje se.. inace, smjes-tao grad Vrhbosna. Tematika je koliko vaZna toliko iosjetljiva, jer mi-jenja dosadasnje stavove i daje niz novih odgovora, pa se ovdje izlazeirazrjesava postupnim putem, a pri tome se uzimaju u obzir ipretre-saju svi glavni cinioci koji daju mogucnost za stara, dojucerasnja shva-canja, a iza ovo najnovije.ANALIZA DOSADASNJIH SHVACANJA

U dogledu sela Hodidjeda, Istoeno od Sarajeva (uz stari put iz Sa-rajeva za Pale i Mokra), tri su lokaliteta gdje su istrazivaci smjestalisrednjovjekovni grad Hodidid, ito:- Stari grad - tvrdava maIih dimenzija u velikoj vrleti inastrmini iznad sastavaka Paljanske i Mokranjske Miljacke (u naroduPaoeica iMokranjcica), na zapadnom obronku brda Lipovac, a naspram

CLXXXII, Drugi razred, 92, 7, Beograd 1940, 217-223; V. Cor 0viS , HistorijaBosne, Prva knjiga, Beograd 1940, passim; Napretkova Poviest Bosne iHerce-govine, Knjiga I, Sarajevo 1942, passim; H. S a ban 0vic, Pitanje turske vlastiu Bosni i Hercegovini do pohoda Mehmeda II 1463. godine, Godisnjak Istoriskogdrustva Bosne i Hercegovine, VIIj1955, 37-51; M. Ve g0, Naselja bosanskesrednieviekovne driave, Sarajevo 1957, 46-47; Desanka Kovacevic, Prilogpitanju ranih bosansko-turskib odnosa, Godisnjak. DruStva istorieara Bosne iHercegovine, XI/I960, 257-263; H. Sa ban 0vic, Postanak i razvoi Sarajeva,Radovi Naucnog drustva NR Bosne i Hercegovine, XIII, Odjeljenje istorisko--filoloskih nauka, Knj. 5, Sarajevo, 1960,4-5.


3/42

sela Hodidjeda i sireg kraja Buloga, sarno na drugoj, lijevoj, strani Mo-kranjcice.- Gradac - stjenovito brdo, upravo hridina, s prilicno stnnimvrhom neposredno iznad sela Hodidjeda, na njegovoj sjevernoj strani,kota 1096 m. '- Gradiste - prostrana zaravan sto se uzdize naspram Gradcaitakoder iznad sela Hodidjeda, sarno 5 njegove zapadne strane, kota1088m.Prvi je bio Konstantin Jirecek koji se upustio u ubiciranje gra-cia Hodidida iz dubrovackih spomenika: izjednaeava ga sa Starirngra-dam, koji mu je dva i pol sata hoda od Sarajeva, a pri tome se, ocito,oslanja na talijanskog putopisca Catarina Zena, koji god. 1550,uputivsise iz Sarajeva na istok, doista navodi U onome kraju grad pod imenomCodideP.

l imO'. 1, z, J ,t t__ l ' lIbnISI. 1. - lsto~ okolina Sara/eva s polol,ajem Starog grada u kojem je bio,osmanski Hodidid

2 K. J ire c e k, Trgovacki drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjemvijeku (tekst na njemaCkomizasao u Pragu: 1879),prijevod D. Pejanovica, Sa-rajevo 1951, 132. Ime Starigrad irazdaljinu od dva ipol sata .Jirecek je, ocito,preuzeo iz djela V. KIaiCa Bosna, Podtici 0 zemljopisu ipoviesti Bosne i Her-cegovine, koje je izaSlo u Zagrebu na godinu prije (1878),a u kojem na str.150.doslovno stoji: Starigrad, podor staroga grada, 2 1/2 sata ad Sarajeva najugo-istoku

109'


4/42

Isto stanoviste je iznio poslijeCiro Truhelka: navodi da je Ho-didid (onaj srednjovjekovni) danasnji Stari grad kod Buloga vi~ Sa-rajeva', Nije istakao dokaz za takvo shvacanje.God. 1928. 0 ovoj temi podrobnije pise arheolog Zemaljskog mu-zeja Mihovil Mandie, ali na takav nacin da se razumije da je Hodidid

varos, odnosno mjesto, Uokolini danasnjeg sela Hodidjeda.Po njegovushvacanju postojale su utvrde, osim na Starom gradu, jos na Gradeu iGradistu, pa u vezi s tim Istice da su upravo te tri utvrde branilesrednjovjekovnu varos izakljueuje da srednjvjekovna varos Hodi-djed nije dakle isto sto danasnji Stari grad, s kojim ga vazda zamjenjujunasi Istoricf .Desetakgodina poslije Mandica lokacije srednjovjekovnog gradaHodidida dotieu se tri pisca: Vladislav Skaric, Doko Mazalic iVladimirCorovic. Prvi, V. Skaric, tvrdi da je Hodidid ldentican sa Starim gra-dom, u to on uopce ne sumnja pa ine vodi raspravu 0 tome', DokoMazalic pisao je 0 Starom gradu na osnovi promatranja ostataka naterenu. Ni on ne raspravlja gdje je bio srednjovjekovni grad Hodidid,ali stoji na stanovistu da to nije Stari grad. Navodi mogucnost da bise grad mogao zvati imenom Lipovac, jer se tako zove brdo gdje se na-lazi i potom rezolutno, a netacno, istice da je vec ranije osporio dr.Mandie historijsku zabludu kojom je ovaj gradic smatran Hodidjedom". Treci pisac, V. Corovic, na dva mjesta se dotice lokacije srednjovjekov-nog grada Hodidida, jednom, za razliku od svih drugih pisaca, pise cakc ia je nad dolinom Prace, a drugi put jednostavno navodi da jeskod

Sarajeva', .Poslije oslobodenja, razvojem domace historiografije, povecan jeinteres i za ubikacijom grada Hodidida, pa su 0tome pisali HamdijaKresevljakovic, Marko Vega i, u najnovije vrijeme,eak u dva navrata,Hazim Sabanovic.H. Kresevljakovic Hodidid poistovecuje sa Starim gradom i iz-nosi podatke po kojimase podrazumijeva da je to grad koji je ziviou doba srednjovjekovne bosanske drzave iu osmanskom periodu i, nakraju, Isttce: U zadnje doba, svakako nakon sto je grad bio napusten,

nazivao se Hodidjed Starim gradom, a tako ga nazivaju ineki nasi pisci,a neki opet upotrebljavaju oba imena. Jedan od nasih pisaca (oeito mi-sIi na D. Mazalica - A. B.) misli da Stari grad i Hodidjed nije jednote isto, pri cemu svakako grijesi".o

3 C. T r u h elk a, Tursko-slovjenski spomenici dubrovacke arhive, 191.4 M. Man dic,Arheoloske crtice iz Bosne, Starinar, SKA, Beograd, go-diite .J928. Piscu nije smetalo cia u isto, vrijeme, samonacirugom mjestu, 0tome Istom Starom tgradu pise ovako: " . . . Hodidjed, danasnji Stari grad kodBuloga Istocno od Sarajeva ... Postanak Sarajeva, Narodna starina, Zagreb, sv.14, za god. 1927 (izaslo 1929), 4. .s V. S k a ric. Saraievo i niezova okolina, 35-36. 6 D. M a z a Ii,c, Starine po okolini Sarajeva, GZM, LI/1939,Prva sveska,1~22 (poseban odjeljak pod naslovom Start Grad kod Buloga, gdje su done-sene itri autorove skice supstrukcije grada).

7 V. Cor 0vi C , Historija Bosne, 435 i448.B H. K res e v1j ak0 vic, Stari bosanski gradovi, 15.

no


5/42

_"_ _Marko Vego pise da se Hodidid nalazio U_ fupi Vrhbosni iznadsastava rjecice Paljanske i Miljacke, sto znaci da ga ion izjednacavasa Starim gradom, ali tako ne ; Isti pisac je nesto kasnije ponovo svratio paznju na grad Ho-didid ..iJos konkretizirao misao 0 smjestaju toga grada, izlozivsi da selokalitet na kojem se nalaziotaj grad danas naziva Gradiste".

Pregledao sam i pretrazio sva tri moguca lokaliteta grada Ho-didida, na koje su ukazivali ovi autori, a na razvalinama Staroga gradabie],nekoliko puta,' 'promatrajuci njegov polozaj -i same supstrukcije.Izvrsen je uvid i u turski tekst deftera iz 1455, kakoga je transkribiraoitrasliterirao H. Sabanovic, Na terenu je, odmah se moze reci, stanjetakvo ..da ne daje uporista da se Hodidid locira bilo na Gradcu, bilo naGradistu, i pored toga sto se oha ta lokaliteta nalaze neposredno iznadsela Hodidjeda. Gradac je stjenovito i siljasto brdo s veoma nagnutimstranama, a vrha tako malog da na njemu nema ni prostora ni moguc-nosti da se smjesti i mala fortifikacija karakteristicne srednjovjekovneiii osmanske arhitekture, niti Cak ima tragova 0 tome. Zidovi, koje jetu vidio M. Mandie i prikazao ih kao razvaline starije i od srednjeg vi-jeka, nisu nista drugo nego kameni zidovi u suho iz austrougarskog pe-rioda, upravo iz prvog svjetskog rata: jedan, onaj na jugu, prsobranje pred sancem koji se i danas lijepo razaznaje u punoj duzini, a onaj9 M. Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne driave, 46-47.10 H. Sa ban 0 vic, Bosansko krajiste, Godisnjak Istorijskog drustva BiH,IX/1957, Sarajevo 1958, 192.i196. Sli&u konstataciju, da je Hodidid idenmean sa

ol!im~gradompod kojimse i danasnalazi selo Hodidjed (misli, ocito, na Gra-dac), ponovio je pisac do tri godine iza toga: Postanak i razvoj Sarajeva, 4,bilj -,15.H H. S aban 0vic, Kraiiste Isa-bega Ishakovica, Zbirni katastarski po-pis iz 1455. godine, Sarajevo 1964. 60, bilj. 1.

III


6/42

drugi na suprotnoj, sjevernoj, strani je podzid prilaznog puta, kojimsu se izvlacili topovi iratne potrepstine.. .Slicno je stanje ina Gradistu: zemljana zaravan, pogodna samoza civilnu izgradnju, ali su i tu tek ostaci sanceva iz austrougarskogperioda, i to u dijelu prema Istoku, a kamen koji su, kako je naveo

M. Mandie, seljani odvozili odatle za gradnju kuca vaden je, u stvari,iz konstrukcije prsohrana na tome sancu, kao ina onom prethodnom.Nema ni traga bilo kakvom drugom ohjektu. Za te zidine kao austro-ugarsku gradnju, ito na oha Iokaliteta, idanas znaju stariji stanovniciHodidjeda iisticu pojedinost da su Austrijanci hili uspostavili ibod-ljikavu ficu izmedu Gradea i Gradista, da se neprijatelj ne hi dolinomprovukao prema Sarajevu. Usput navodim i to cia sam iste takve san-ceve i prsohrane nasao ina Gradeu na Hresi, gdje takoder tamosnjistari ljudi znaju da se radi 0utvrdenjima iz prvog svjetskog rata.Uza svu kategoricnost i dojam uvjerljivosti, ne stojini Saba-noviceva tvrdnja, makar zasnivana na katastarskom defteru iz 1455,o polozaju Hodidida iznad istoimenog sela, odnosno, kako je kasnijepisao, na Gradistu, Pisae je, nairne, napravio omasku u citanju tur-skog teksta, pa otud i takvo, neodrZivo stanoviste: tursku postpozicijukat u tekstu opisa gdje se nalazi selo Hodidide" shvatio je i preveoispod, a. treba pored, kraj, do isl., a to je sasvim nesto drugo u odno-su na datu ubikaciju grada. Jedno od najnovijih turskih Ieksickih dje-la osmanskog (klasicnog) i danasnjeg turskog jezika rijce kat donosicak iu znacenju prema, naspram, s prednje strane, tj. sucelice (on

yani)", A s takvim znaeenjima rijeci je u potpunoj suglasnosti situaci-ja na terenu: selo Hodidjed lezi izravno naspram, upravo okrenutogradu zvanom Stari grad, jedno u drugo gleda, cak su na istoj visini,sarno selo na desnoj, a grad na Iijevoj strani Mokranjcice.H. Sabanovic je kasnlje, izdajuci cjelovit tekst iprijevod defteraiz 1455, korigirao ranije shvacanje iovu rijec preveo izrazom kod, alije pri tome napravio novu gresku, ocito oslanjajuci se na vojnu kartu,situirajuci grad Hodidid, kako sam naveo, na Gradiste, gdje mu izdrugih razloga, pokazao sam, nema mjesta".Izuzev navedena tri lokaliteta, u prostoru pa i siro] okolini Bu-Ioga nema nijedno drugo mjesto gdje bismo bilo po nazivu, hilo pomaterijalnim ostacima mogli traziti kakvo utvrdenje. Kad to imamo

U vidu, a inovu cinjenieu da nije bilo nikakv;e stare utvrde ni naGradeu, ni na Gradistu, ostaje da se Zenov Hodidid poistoveti je-dina sa Starim gradom, gdje postoje djelornicno ocuvane i supstruk-cije historijske fortifikacije. Prema tome, svi oni koji stoje na sta-novistu da je grad Hodidid danasnji Stari grad iznad sastavaka Pao-cice i Mokranjcice u pravu su, ali, u nacelu, samo utoliko da se gradna ovome mjestu zvao Hodidid i da je egzistirao kao zaposjednut12 Taj tekstglasi: Karye-i Hodidide. Hane 36. Bu mezkur kay hisar katin-dadir. Dulgerlerdir. Kal'a-i mezkure hidmet ederler. Kanun ve kaide veremezler.13 Pars Tug I a c i, Okyanus, 20. Yiizyil Ansiklopedik Turkfe Sozlukj c. II,Istanbul 1971, sub hac voce. .14 H. Sa ban 0 vic, Krajiste Isa-bega Ishakovica, 60, bilj. 1.

1 1 2


7/42

punkt U osrnanskorn periodu. Drugim rijecima, ita stanovista su po-gresna kad god se taj grad identificira sa Hodididorn iz doba srednjo-vjekovne bosanske drzave, odnosno iz ondasnjih pisanih spornenika.STAR! GRAD JE GRAD HODIDID OSMANSKOG PER'IODA

Prvi dokaz 0 gradu Hodididu izvan Sarajeva, a to. maze biti sa-rno danasnji Stari grad, imarno u saopcenju sa sarnoga terena nave-denog mletackog putopisca Zena iz 1550.godine. Nastavljajuci put kre-nuo je iz Sarajeva tacna na Petrovdan (29. juni) ipotom opazio -zapisao je - u blizini, na vrhu jedne glavice tvrdavu koja moze mjeritieetiri stotine koraka (u opsegu) i koja se zove Codidel'", Donio je iprvi, najstariji poznati podatak da je utvrda u osmanskom perioduhila zaposjednuta: naveo je izricito c ia kastel cuva kastelan sa pedesetdrugova".

Sve do potkraj proslog vijeka znalo se iu Sarajevu da se tajgrad zvao imenom Hodidid, a zabiljezio ga je, doduse uzgredno, histo-ricar Salih Sidki Muvekkit (umro 1888). Govoreci a gradu na Vratni-ku, onom iz vremena prije 1729,naveo je da taj grad gleda na Kozjucupriju i stari grad Hodidids". Doista s danasnje Bijele tabije pucaizravan pogled na oba ta objekta.Konacno, da su za ime ovoga grada znali raniji stanovnici onogakraja, govori sljedeci podatak: god. 1887. iii nesto iprije zabiljezenoje na Bulozima iii u selu Hodidjedu (od nekog mjestanina Srbina) daje Stari grad gradila prokleta Jerina, a da mnogi muslimani kazu dasu ga gradili nekakvi Sokolovici i, ono glavno, da mnogi kaiu da se iHodidjedom zove",Da je upravo Stari grad ona tvrdava koja je, po Zenovom svje-docanstvu, u ranom osmanskom periodu hila zaposjednuta, postoji ijedno novo,materijalno svjedocanstvo sa lica mjesta: neposredno is-pod ulaza u grad, prilazeci mu danasnjim puteljkom od strane Buloga, _nasao sam :eetiri nadgrobna spomenika (nisana) ad kamena krecnjaka.

IS Petar Mat k0vic, Dva talijanska putopisa po balkanskom poluotokuiz 16. vieka, Starine Jug. akademije, Knj. 10/1878, 206. Priopceni originalni tek-stovi putopisa.16 Zen 0 je, bez sumnje, isao dolinorn Miljacke, jer se sarno tu nalazi gor-sko Zdrijelo iz njegova opisa puta, a dalje dduci izasao je na brdski prevoj predBulozima gdje je ono 'staro muslirnansko groblje zvano Sehitluci, i odmah je mo-gao ugledati grad, kojimu je bio s desne strane. Tvrdava je odatle udaljena tek1250 m zracne linije (uzirnam podatak s vojne karte), pa je otud i sasvirn tacanZenov navod da je tvrdava u blizini, sarno je bila na drugom brdu, s one, lijeve,strane Mokranjcice.: Treba, istodobno, iskljueiti mogucnost da pod gradom na-vedenog imena Zeno misli na grad na Vratniku, jer on grad u Sarajevu sporni-

nje posebno, ranije, a isto tako ne dolaze u obzir ni razvaline starog grada priizvoru Paocice, jer Zeno kasnije navodi itaj grad kao pustu tvrdavu, a da je toupravo grad na Palama vidi se ipo tome sto putopisac za predjel oko toga gra-da kaie da je lijep irodan, kakvo ijeste paljansko polje.17 S. S. Mu v e k kit, Tarih-i Bosna; autograf u Orijentalnom institutu uSarajevu, sub anna 114{). .. . .18 Petar S. I van Ce vic, Stari grad, Bosanska vila, Sarajevo, IIJ1887, 18,282-83.

113


8/42

... . . . ..,......... 1.,.,, . . . . .' ."

:" ' , . . . ."

..;:: .0....'". ",. :.", .: r ~ ~ .',," ... -~ ~ ~, I

'.- , .. . . '"'\ i \ i-, .. . I 2,b t. . . . \ , l'" " . . \ I~ . . ,\ I. . I i I,\ ~ I I\ \ I\'. ,I .~:~1~!. I I ,I I . . '. I I I:~ ::.: .:::: ~. ' \ , \. . . . I. . I t\.V~I.13k27 I 1 o ()t-',!,.


9/42

Radi se 0 groblju iskljucivo vojne posade, jer ni u bedemima tvrdave,niti bilo gdje oko nje nema mjesta (teren je u veoma jakom nagibu)za i najmanje civilno naselje.Groblje je i veoma staro, nisani pripa-daju tipu prvih spomenika te vrste u Bosni i Hercegovini, izraz suizravnog nastavka tradicije srednjovjekovnih stecaka: relativno veomakrupni, nijedan nije s turbanom, a dva imaju i plasticne dekoracijeod kojih se neke (mladi mjesec i zvijezde u obliku polujabuke) sre-taju i na steccima i na najstarijim domacim muslimanskim nadgrob-nim spomenicima.

Hodidid prema Bulozima egzistirao je kao aktivna fortifikacijai poslije 1550. godine", Na zivot u tome gradu, koji se odvijao jos ine tako davno ukazuju i izvjesni drugi tragovi na samom utvrdenjuiblizoj okolini", .Sve ovo sto je izneseno niposto ne obuhvata i shvacanje da jerijec 0 utvrdi srednjovjekovne hosanske drzave. Naprotiv, ovdje seradi 0 tvrdavi koja je nastala kad su Osmani zagospodarili ovim uzim

krajem. Krunski dokaz za tu tvrdnju je zapis Catarina Zena (koji je,inace, izmakao paznji dosadasnjih istrazivaca) da su taj grad sagra-dili Turci". Iako se radi 0 izvoru drugog reda, tu vijest moramo posti-vati, jer je stara, a dobivena je, bez dvojhe, od samih pratilaca izSarajeva, koji -su to kao domaci ljudi sigurno i znali, jer je sjecanjena podizanje toga grada u ono doha hilo starn tek stotinjak godina.U prvoj polovini 15. stoljeca, upravo u godinama kad se Osmaninisu jos hili potpuno ustalili u Vrhbosanju, bilo je vise prilika kadaje postojala potreba za gradnju toga grada. Utvrda je mogla nastatidosta rano kao fortifikaciona baza u neposrednoj blizini jos nezauzete

19 Hukm-i serif iz 1117 = 1705. godine: da se po zakonu ispita tuzba mu-stahfiza grada Hodidida u sarajevskom kadiluku protiv bosanskog valije i sa-rajevskog muteselima zbog bespravnog uzimanja dace tzv. na'liyye, Bos.valijaje god. 1110 = 1699. poslao svoga cchodara s jos tri-cetiri covjeka u ovu tvrdavu,i oni su tu bili za vrijeme ramazana (mart 1966) i ostali sedam dana, bespravnose hranili s kazana u tvrdavi, trazili bedeliju i tukli mustahfize. Dokumenat uSikayet defteru za god. 1113-1114, fotokopija u ANUBiH, Sarajevo, str. 246/2.20 Milos Hie, zemljoradnik, iz sela Dragulje u okolini (rod. 1927), cuvajucisvojedobno stado dobro je upoznao podrucje Staroga grada, njegovom pomocusam i otkrio te nisane. On zna jos za dva karakteristicna podatka koji govore

da je bilo zivota u tome gradu: na malom zaravanku iznad grada, u inace nena-seljenom ineizgradenom predjelu, vidjeli su se ostaci drvenih greda od nekakvaobjekta (tako su mu pricali stari) , a sam se sjeca da je ispod Starog grada, ustrani prema Paocici, bilo stabala sljive, ali su vee davno Izdivljaeila: posljednjaje vidao jos prije petnaest godina.21 Integralni tekst Zenova opisa puta cd Sarajeva do Prate, u kojem senalazi iaj podatak, glasi: ... a 29ildi de san Pietro dal ditto loco, nel qual ste-rno 4 giorni per cambiar cavalli e muli, et usciti alIa banda di sopra, seguitandoH viaggio nostro per gola de monti, propinguo se trova la fortezza de ditta terrain cima un colle alto fatta per Turchi, puol volzer 400 passa. Dentro vi sta cas-tellano serato con 50 compagni; el nome della ditta e Codidel. Seguitando sempreper oolle ilnostro camino, et per golle de monti, passando ponti del fiume sopra-

ditto, vedemo un castel ruinato in costa di un colle, che fu del signor de Bossina,che certo fu fortissimo, et batteva la strada molto gagliardamente, paesi hellietfertili. et di bonissimo aere. Allogiamo la sera in campagna sotto un casal dettoParachia, dove vi e un fiume norninato Prachia ... Kod P. Matkovica, Starine,Knj. 10/1878, 206.1 1 S


10/42

,glavnine zupe Vrhbosanje, da hi se lakse vrsili prodori i pustosenja,ill, jos prije, kao protuteza tvrdavi na Vratniku u Sarajevu kad jeona bila uzeta pa izgubljena, sto se jednorn zaista idogodilo, 1434.godine".Zenov zapis moze se sjajno poduprijeti i jednim drugim, josstarijim izvorom: kralj Stjepan Tomasevic trazio je 1461. od pape mo-

ralnu podrsku i pomoc u borbi protiv Turaka i preko svojih poklisarasaopcio mu ovo: Turci su u rnojern kraljevstvu podigli nekoliko tvr-i1 .ava , ulaguju se seljacima pokazujuci se prema njima veoma ljubaznirnidobrim pa obecavaju veliku slohodu svakome ko prede k njima".Koje su to tvrdave? I kad ne bismo imali Zenov podatako osman-skorn Hodididu, te nove osmanske gradove prije 1463. treha trazitibas u ovorn kraju, ukljucujuci tu cijelo Vrhbosanje&.ARHITEKTURA I PORIJEKLO STAROG GRADA NA VRATNIKU

U SARAJEVUNa Vratniku u Sarajevu je od davnina postojao grad (tvrdava)koji, u stvari, treha hiti onaj drugi, odnosno po vremenu nastankaprvi Hodidid. Bio je, zna se sasvim odredeno, na onom krajnjem

SI. 3. - Vratnik s potoiajem Bijele tabije kao lokacije sredniovjekovnog Hodidida22 V. Cor 0 vic, Historija Bosne, 445. . '23 Tekst poruke, u kojoj se nalazi itaj podatak, prvi je objavio dubrovackipisac opat Marko Orbin 1601.u djelu Kraljevstvo Slovena (prijevod Marka Sun-drice, Beograd 1968, 169), a odatle je, potom, prepisivan u vise djela kao popu-lamo kraljevo pismo papi. VI. Cor 0vic, Historija Bosne, 542.23a KritiCki prateci dogadaje icinjenlce, Zenova vijest ine mora se shva-cati .tako da su Osmani taj grad bas iz temelja zidali. Moguce je, cak ivrlo vje-rovatno, da se ovdje radi 0davno napustenoj utvrdi koju su Osrnani sarno ob-

116


11/42

istocnom visokom kamenom brijegu sto se nadnio nad kanjon Miljac-ke i Darivu, a prilazi mu se sa sjevera, od strane tzv. Visegradskekapije. Objekat je postojao, vjerovatno, sve do 1878, a tada je natome prostoru izgradena ona danasnja, austrougarska utvrda. U jedanbedem te nove utvrde uklopljen je, cini se, posljednji vidljiv ostatakstarog grada. Cio lokalitet, zajedno s danasnjom tvrdavom, poznat jepod imenom Bijela tabija po ocuvanoj tabiji (bastionu) na tome istomprostoru iz vremena 1729-1739, kad je stara tvrdava znatno prosi-rena bedemima koji su (sa jos tri tabije i tri kapi-kule) opasale cijeliVratnik",

Zahvaljujuci sretnim okolnostima imarno cetiri opisa, cak itristara crteza po kojim se moze utvrditi i prilicno detaljan izgled arhi-tekture prvobitnog grada na Vratniku. Najstarije obavjestenje te vrsteje izvjestaj Splicanina Andrije Grgicevica njemackom cam s putakrozBosnu 1626. godine: na pocetku varosi (dolazeci s istoka), na visokubrdu - stoji u tome izvjestaju .-_.nalazi se staza.nehas ..tako..velikatvrdava, koja bi slabo branila varos da udari neprijatelj. U istome-izvjestaju, sarno na drugom mjestu, nalazi se i poblizi opis grada:'ima cetiri vrlo male kule i 1-2 tapa srednje velicine, a u tvrdavistanuje aga, koji je dizdar, iniko V iSe25.

Godine 1640. prosao je kroz Sarajevo i o. Pavle Rovinjaninpa je opisao i izgled ovog grada: Vidjeh na vrhu jednog brda .nestotvrdavice u cetvrt, neznatnu, sasvim slicnu onoj u Dvarima iznadVrulje". "Do tridesetak godina poslije, upravo 1672, Dovano Morosini,pratilac mletackog baila na putu u Istanbul, U prolasku kroz Sarajevo

novili. Na takvo stanoviste moze da upucuje, prije svega, sarna lokacija, ne-posredno izlozena mogucnosti gadanja iz topova i rnalog dometa: tvrdava je,znaci, utemeljena prije uvodenja topova u .ratovanje, a obnovljena kasnije sa-,mo iz nuzde, iz posebnih vojno-strateskih razloga. Stirn u vezi je i cinjenica dase na prostoru te tvrdave nisu mogli utvrditi ni tragovi bilo kakvih tabija. Drugi,jos neposredniji dokaz je u konstrukciji bedema: zid uz sam ulaz u grad (00- strane Buloga) veoma debeo, ali s izrazitom dilatacijom po citavoj oeuvanojvisini isredini sirine bedema. To jasno ukazuje na dva razlicita vremena zida-nja, odnosno na dozic1ivanje (pojacavanje) bedema koje je moglo uslijediti sa-rno u vrernenu otezanih obrambenih uslova, kad je izumljen i uveden u upo-trebu top, a usavrsila se i sarna tehnika potkopavanja bederna. Indikativno jei ime brda Lipovac na oijern obronku grad lezi: u srednjem vijeku postojala su .dva kastrurna istoga imena, jedan u Hrvatskoj, u samoborskom kraju, a drugi uSrbiji, istocno od Aleksinca. Nije Iii ime ovoga grada prvobitno bilo bas tako,Lipovac, kako je dao nagovijestiti iD. Mazalic pisuci 0 tome gradu. Ne bi tobioni usamljen slucaj na domacem terenu (grad Semin ibrdo Sernin na Vrbasukod Donjeg Vakufa, grad Crepanj i predjel Crepanjsko izmedu Travnika iJajca idr).

24 Kad je stara tvrdava u navedenom vremenu dobila bastione ibedemeoko samog meg naselja. postala je ickala (unutrasnja tvrdava), u pravom smi-siu citadela, pa upravo otud inekadasnji naziv Ickala kao ime jedne ulice ispodtvrdave (predjel danasnjih ulica Ispod grada i Zvornicka), 0 gradnji bedema,tabija i kula (i 0mahalama unutar bedema) isp. Seid M. T r a 1j ic, Sarajevskigrad Yratnik, Sarajevo 1937, 1-64.25 Mijo V . Bat in i5 , Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti,Starine Jug. akadernije, Knj. 17/1885, 126-27 i 147-48.26 Stipan Z 1at 0 vic, Izviestai 0 Bosni god. 1640. o. Pavla iz Rovinja,Starine Jug. akademije, Knj. 23/1890, 38.

HT


12/42

zapisao je ovo: Istim smjerom (tj. kojim se pruza predgrade, varosSarajevo) dize se cetvrtasta tvrdavica koja ima cetiri tornja ibranivaros".Relativno najpotpuniji opis grada dao je Evlija Celebi 1660. go-dine: krasna i malena tvrdava, zidana od kamena na jednom brijegu,cjelokupna njena velicina, mjereci okolo naokolo, iznosi cetiri stotine

koraka. I ovi detalji: na sjevemoj strani mali opkop (hendek), ali sjufne i jugoistocne strane sve dolje do rijeke Miljacke provalija kaopakao, duboka za dva minareta. S te strane tvrdava je jako opala,ali joj se otuda uopce ne moze nauditi ... Ima cvrstu gvozdenu kapijukoja je okrenuta prema istoku. U tvrdavi se nalazi diamiia Ebul-FethM e h m e d - h a n a , kuca imama, dvojice mujezina idvojice trubaca (meh-tera) I zatim fitni magacin i nekoliko vojnickih kuca. Ispred gradskekapije je takav pogled dolje na seher, da se mogu sve kuce izbro- 1IIJatl ...

SI-. 4. - Dio Sarajeva s polo1.ajem i arhitekturom grada na Yratniku kako ga ievidio oiicir it staba princa Eugena Savojskog J697. (K. u. K. Kriegsarchiv, Wien,Kartensamlung)Tri crteZa grada na Vratniku su iz 17. stoljeca, svi u beckomRatnom arhivu", U njima se prikazuje panorama Sarajeva u opcim

27 Izvod iz putopisa dao P. Matkovie, Putovanja po balkanskom poluotoku16. vieka, Rad Jug. akademije, Knj. 62/1882, 89, biIj. 2.1II Evlija eel e b i, Putopis, preveo, uvod i komentar napisao H. Saba-novic, Sarajevo 1967, 102-103.29 Jedan je radio neki oficir iz Eugenova staba: nije dosad objavljen (ov-dje slika 4); presnimio ga je prof. Relja Novakovic iustupio mi ga na kori-

118


13/42

konturama, dakako onako kako su ih crtaci rnogli napraviti sarno naosnovi opce irnpresije (i sve su slike daleko od vjernosti), ali je, za-cudo, sarna tvrdava u sve tri gravure prikazana na identican nacin:na istom, krajnjem istocnom hrijegu objekat cetvrtaste osnove s ku-lama na cetiri ugla, cak se razabire i vaina pojedinost da su kule bilecetvrtaste i pod cunjostim krovistem i, dakako, drvenim pokrovom,Sve se to slaze s opisima navedenih putnika i, tako, ti crtezi na svojnacin upotpunjuju sliku arhitekture grada na Vratniku.Ta svojevrsna svjedocanstva, jedna sa drugim, daju izvanrednumogucnost za sagledavanje oblika, cak i priblizne velieine grada. Pro-stomi polozaj: krajnja uzvisina prerna istoku, izravno nadnesena nadMiljacku. Tlocrtni oblik: duguljast (pacetvorina), duze strane idu pa-ralelno dolini (Morosinijev podotak), a to znaci da je jedna duza stra-na okrenuta prerna prilazu sa sjevera, sto je i Iogicno, jer duz bedemadaje mjesta za vise branilaca u slucaju napada. Konstrukcija: fortifi-kacija sistema sa cetiri ugaone kule cetvrtaste osnove i medusobno ve-zane debelim kamenim bedemima. Likovni izrazaj: kule nadvisuju be-demc, imaju drveni satorasti krov ipokrov od simle, dominiraju iobjektom i prostorom. Kapija uobicajeno velika, s debelim drvenirnkrilima koja su pokovana jakim gvozdenim platama, Polozaj kapije, me-dutim, neizvjestan,. prema Evliji Celebiji je s istoka, a na crtezu aus-trijskog oficira iz 1697. je na sjevernoj, prilaznoj strani, jer je marki-rana posebnom kapi-kulom. Dakle, objekt cistih oblika (pravilne osno-ve) i arhitekture kakvu hi danas pozelio svaki grad ne samo kao histo-ricki izraz nego i kao krunu u likovnoj silueti. Prilaz tvrdavi sa sjever-ne strane omogucavao je lak pristup neprijatelju do pod same bedeme,ali nam Evlija Celebi otkriva tajnu zastite: ispred grada postojao jehendek (ljudskom rukom kopani rov), pa se u grad moglo uti jedinoputem drvenog mosta, koji se dizao (cekme cuprija). Unutrasnjidvorisni mobilijar sacinjavali su odaje za posadu, dizdareva kuca, rna-gacin, dzamija te imamova i mujezinova kuca.

Ovaj nesto duzi opis arhitekture grada na Vratniku bio je potre-ban da se rijesi i jedan drugi zadatak, da se.odredi vri [erne gradnjegrada. Razrjesenje toga pitanja nije, naspram drugih pisanih izvora,odlucujuce za identifikaciju srednjovjekovnog Hodidida kao vee opisa..nog grada na Vratniku u Sarajevu, ali je uveliko upotpunjuje. Rjesenjeproblema je i vazno utoliko sto bi se, bez objasnjenja porijekla gradana Vratniku, rnogla postaviti hipoteza da su grad gradili Osmani pamu dali ime Hodidid po srednjovjekovnom Hodididu, koji bi bio.negdje na strani, izvan danasnjeg Sarajeva.

Vise cinjenica ukazuje na to da se ovdje zaista radi 0 gradukoji je nastao u doba srednjovjekovne hosanske drzave, daleko prijenajezde Osmana. Istina, pisanih spomenika 0 tome nema (nedostajuiza vecinu drugih srednjovjekovnih gradova), ali ih nadomjestavajunje, na cemu InU i.vim putem zahvaljujem. Drugi pod naslovom Seraglio izdroge- polovine 17. stoljeca objavio V. Skaric u navedenoj rnonografiji 0 Sa-rajevu, str. 102 (ovdje s1. 13); treci, koji je radio neki drugi oficir iz staba prin-ca Eugena Savojskog prilikom provale u Sarajevo u oktobru 1697,objavio kod.nas Josip Matasovic uz clanak Prine Eugen Savojski u Sarajevu 1697, Narodnastarina, Zagreb; 1927,105(ovdje s1. 14. .

119


14/42

dokazi posredne naravi, i to njih nekoliko, ad kojih je svaki po sebivazan, a svi zajedno slijevaju se u kvalitet cvrstog suda:1. U najstarijem dosada poznatom spomenu grada u Sarajevu,a to je Zenov putopis iz 1550, navedeno je samo da u Sarajevu p~stoji tvrdava podignuta na brijegu jednog brda", i po tome ne mozemo

izvoditi zakljueke 0 vremenu nastanka te fortifikacije, ali je za naserazmisljanje u ovom saopcenju veoma simptomaticnoda Zeno ne kalenida su tvrdavu gradili Osmani, svejedno 5tO je u Sarajevu boravio

~(

:._--~-------------- ---~-----~---------~St. 5. - Pribliina rekonstrukcija arhitektonskog oblika Hodidida na Vratniku

30 P. Ma t k o v ic, nay. rad u Starinama, Knj. 10/1878, 206: Ha castellaguardato in cima un monte.120


15/42

cetiri dana, a to nije propustio napomenuti za Hodidid prema Bulo-zima, iako je sarno prosao pored njega.2. Odredenije obavjestenje 0 starosti i porijeklu grada na Vrat-niku imamo kod EvIije Celebije, i to na dva mjesta. Po sarnorn na-vodu da u tvrdavi postoji dzamija sultana Mehmed-hana, koja je, kao

takva, morala biti gradena za vrijeme njegove vladavine (1451-1481),starost tvrdave pomice se prilicno u ranije doba; pri tome Evlija Cele-bi ne pise da je Mehrned-han gradio i grad, a to posredno znaci da jedzamija pravljena u osvojenom gradu. Na drugom mjestu .i neposred-no kazuje 0 predosmanskom porijeklu tvrdave: sagradio ju je kraljDubrovnik, a izgradnja same varosi pocela u doba Osmana. Moze sezanemariti inavod 0 licnosti graditelja tvrdave, jer je to legenda ko-ju Evlija Celebi i na drugirn mjestima koristi, ali ostaje cvrsta sa-rna sustina obavjestenja da je tvrdava nastala u doba nekog latin-skog kralja, a to tim prije kad on za sarno naselje izricito navodi dase pocelo izgradivati u onom drugom, osmanskom periodu. Na toobavjestenje kao izvor 0biti stvari mozemo se osloniti, jer se iz kon-teksta vidi da je zasnovano na kazivanju u narodu, a Sarajlije su uono doba sasvim pouzdano znali barem to da grad nisu gradili Osmani.

3. Na uzem podrucju kastela na Vratniku svojevremeno (u dobaaustrougarske okupacije) .iskopane su dvije srednjovjekovne kacige(danas u Zemaljskom rnuzeju), koje je Ciro Truhelka svrstao u grupukaciga tipicnog mletackog oblika iobje stavio, otprilike, u 15. vijek",pa u tome imamo imaterijalno svjedocanstvo sa samoga terena 0srednjovjekovnom porijeklu tvrdave na Vratniku.

4. U pomoc uzimamo isamu arhitekturu tvrdave kao vazno dalj-nje, stilsko kazivanje: koncept cetvrtaste osnove grada s kulama nauglovima je nacin na koji su se oblikovali gradovi na zapadu. Neznam arhitekturu i vrijeme nastanka grada u Dvarju iznad Vrulje(danas u opcini Omis), na koji se poziva o. Pavle iz Rovinja kadocrtava grad u Sarajevu, ali mi je iz literature poznat niz ovako obli-kovanih srednjovjekovnih gradova upravo na nasem podrucju: Buzimiii Cava u Bosanskoj krajini", Budacki Ili Gorica juzno od Karlovca"te, narocito, niz gradova u uzoj Hrvatskoj, Slavoniji i Sremu", aovamo treba ukljuciti i grad Haram (mad. Uj-Palanka) na pjescanojadi na granici Rumunije i Jugoslavije". Nijemci, a ni Mlecani nisugradili tvrdave ovoga oblika SHean oblik javio se jos jedino u Fran-

31 tiro T r u h elk a, Osvrt na sredovjecne kulturne spomenike Bosne,GMZ, XXVII/1914, 1-2, 238.32 tiro T r u h elk a, Nasi gradovi, Opis nailjepsin sredoviecnib gradovaBosne iHercegovine, Sarajevo 1904,6 i35-40.33 R. Lop a sic, Oko Kupe i Korane. Mjestopisne iprosvjetne crtice, Za-greb 1895, 91-100; Gj. Szabo, Srednjovjecni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji,Zagreb 1920, 159-160.

34 cj. S z abo, Srednjoviecni gradovi, 66, 104, 157, 188 i210.35Aleksandar De r 0 k 0, Srednjevekovni gradovi na Dunavu, Beograd 1964,13.


16/42

cuskoj, ali je tu osnova grada kvadraticna, a gradovi te vrste pocelisu se graditi tek od 14. stoljeca".Navedena slicnost grada na Vratniku u Sarajevu sa gradovimasrednjovjekovne Evrope ne moze hiti slucajna, To je na obje stranesasvim odredena arhitektonska kompozicija koja kao ideja nije mo-gla istodobno nici u razlicitim krajevima i svjetovima, rnogla je hitisarno ponavljana. Mora se posebno naglasiti slicnost grada na Vratni-ku s brojnim gradovima u Hrvatskoj, Slavoniji i Srernu: sve su tezemlje u srednjem vijeku bile pod prevlascu Madara, a ta ista, madar-ska prevlast ucvrstila se i u Bosni vee polovinom 13. stoljeca, Domi-nacija je postojala, razumije se, narocito u vojnim poslovima, u kojeje spadala i izgradnja tvrdava. Upravo otud i osvjedocenje da je sred-njovjekovna madarska arhitektura gotickog smjera bila temelj tlocr-tne osnove i oblika grada na Vratniku. 5. Ima jos jedna osobita okolnost koja kazuje da je grad naVratniku srednjovjekovnog porijekla: utvrda je hila bez bastiona kaozasebnih artiljerijskih platformi, a to znaci da je nastala najkasnijedo kraja 14. stoljeca, u doba kad ovdje jos nije otpocela ili se haremnije omasovila upotreba topova, jer prva vijest 0vatrenom naoruza-nju u Bosni potjece iz 1378. godine, odnosno tek se otada barut i to-povsko oruzje cesee sretaju u ovoj zemlji," Na takvo vremensko po-rijeklo ukazuje i sarna lokacija veoma izlozena mogucnosti upotrebetopova sa svake strane, i to gotovo iz neposredne blizine.

IZVORI 0 HODIDIDU U SARAJEVUU pretproslom poglavlju izneseno je da grad Hodidid premaBulozima nije srednjovjekovni grad toga imena I, s druge strane, daniz cinjenica ukazuje na to da stari grad na Vratniku u Sarajevu, povremenu nastanka, maze biti samo srednjovjekovni, predosrnanski. Po-stoje, medutim, i neposredni, pisani izvori da se grad na Vratnikuzvao imenom Hodidide, odnosno Hodidid. Dokumenti koji 0 tome go-Yore u prvome redu su turska akta nastala u samom Sarajevu, gdje senajholje znalo i0 proslosti i imenu toga gracia, a, osim toga, potjecu

cak iz tri razlicite pisarske kancelarije i tri vremena, imaju isva po-trebna obiljezja javnih akata pa, po svemu tome, u njihovu ni formal-nu, ni sadrzajnu autenticnost ne moze se sumnjati. Nijedan ad tihakata nije objavljen, a niti inace koriscen".36 E. - E. Vi 0 I I e t-I e-D u c, Dicionaire raisonne de l'Architecture iran-caisedu XI-XVI siecle, Paris 1854--1868.st Gavro A. S k r ivan i c, Oruiie u srednjevekovnoj Srbiji, Bosni i Du-brovniku, Beograd 1957,165-66.33 Najstarija poznata izricita vijest 0 gradu Hodididu u Sarajevu potjece,vidjecemo, iz osmog decenija 17. vijeka. Prema tome, postoji praznina uvijestima od blizu dva ipol stoljeca, itu pojavu treba osvijetliti, jer se s raz-Iogom moze postaviti prigovor iustati s protutezom da je sarajevski grad, mo.Zda, nosio neko drugo ime, a tek od kraja 17. stoljeca prozvao se Hodididom,Ta praznina, odmah da odgovorim, sasvim je razumIjiva, a djelomicno samoprividna. Razumljiva je stoga sto se do danas sacuvalo uopce malo arhivalnihdokumenata 15-17. vijeka 0 Sarajevu, pa iBosni iHercegovini, te mi, tako, i

1 2 2


17/42

Pored tih izvora postoji i jedan na srpskohrvatskom, nastao ta-koder u nasirn stranama, a vazan je po tome sto na svoj nacin uka-zuje na lokaciju predosmanskog Hodidida itime pojasnjava iuproscu-je podatke u turskim izvorima. Iako je poodavno iobjavljen, ni on,zacudo, nije koristen u raspravama 0tome gradu.Evo karakteristicnih mjesta iz tih izvora:1. MEMORIJAL (arz i ilam) sarajevskog kadije u zamjeni Meh-meda al-Sutahlja od kraja safera 1105 =21-30. 10. 1693. 0 udruzi-vanju obaveza tekalifa stanovnika sela Ljubogoste i posade grada Ho-didida (vidi s1. 6). Akt je pisan na osnovu zahtjeva dizdara osmana ,a za njega se u samom pocetku istice vda je dizdar tvrtlave Hodididkoja se nalazi u gradu (medine) Sarajevu", a u tekstu se dalje navodiovo: dizdar Osman uziva Ljubogostu lao jedno od sela svoga serbestgedik timara u sarajevskoj nahiji. Stanovnistvo toga sela je u dava-nju tekalifa vezano za dzemat navedenog grada (tvrdave), i ovaj die-

mat je saglasan da udruzeno daju tekalife. Medutim, stanovnistvo dze-mata Pale (tamo je selo Ljubogosta) mimo fermana zahtijeva da u da-vanju tekalifa, razrezanih na dzemat Pale, ucestvuju istanovnici Lju-bogoste. Dizdar zahtijeva, a kadija zahtjev podrzava i daje prijedlogPorti da se selo Ljubogosta u davanju tekalifa izdvoji iz dzemata Paleiveze za dzemat. navedene tvrdave i da se u tome smislu izda fermarr",nemamo priliku da cijenimo kada se, gdje i na koji nacin spominje grad uSarajevu. S druge strane, postoje tri sidzila sarajevskih kadija, jedan (fragme-nat) iz 1552,drugi iz 1557. iokolnih godina, a treci iz 1565-1566. iu ta dva po-sljednja sidzila grad (kal'a) pod imenom Hodidide ipak se spominje, i to navise rnjesta, ali se iz same formulacije tekstanigdje ne vidi da li je to Hodi-did u Sarajevu ilionaj izvan Sarajeva. Posrednim putem, po cinjenicarna u sa-mom sadrzaju takvih akata (vidi sljedece poglavlje) moze se, medutim, utvr-diti da se svi ti dokumenti odnose na Hodidid u Sarajevu. To sto lokacija to-ga grada nije detaljnije navedena, proizvod je, u prvome redu, manira ondasnjihkadija da pisu sto krace tekstove (redovita je pojava cak skracivanja uobica-jenog uvoda u kadijski hudzet jednostavno uzimajuci sarno posljednje dvijerijeci oldur ki), a. icinjenice sto se ovdje radi redovito 0 aktima lokalne vlastii za lokalne potrebe, pa je za ono vrijeme, za koje je vazio akt, bilo opcenitoznano vee po samom sadrzaju i nosiocima akata 0 kojem se gradu radi. Tomenaprotiv, kad god je 0 sporovima iIi zahtjevima posade grada Hodidida treba-10 da rjesava neko treci, izvan Sarajeva (a to je redovito bila Porta, koja jeimala deftere posade svih tvrdava), ili kad je akt pisao kadija koji je irnaosklonosti da navodi pojedinosti, onda se i specificira da je to Hodidid u Sa-rajevu, a takvi su upravo izvori kojima se ovdje koristim.

39 Medine-i Sarayda vaki' Hodidid kal'asi dizdari olan ... Dokumenat uZborniku bosanskih memorijala 1672-1719. godine Abdulaha Drnislije (rukopissavremen dogadajima, a dosad pogresno srnatran sarajevskim sidzilom, u bi-bIioteci Turk Tarih Kurumu u Ankari, fotokopija u ANUBiH, Sarajevo, str. 39borig. paginacije). Abdulah Drnislija, skriptor te zbirke dokurnenata i, inace, ugle-dan sarajevski muderis, bio je savremenik, cak i neposredan svjedok dogadajao kojim je rijec,40 0 ovome dizdaru Osman-agi, kojeg ne pominje H. Kresevljakovic menudizdarima ni Hodidida prema Bulozima niti sarajevskog grada, postoji jos je-

dan dokumenat, iz kojeg se saznaje irne njegova prethodnika .i tacan datum stu-panja u sluzbu, To je arz sarajevskog kadije od poco reb. II 1108 = 28. 10. -7. 11. 1696. sljedeceg sadrzaja: Polozaj (sluzba) dizdara grada Hodidida sa gedik--timarorn u iznosu od 5.700 akci u selu Ljubogosti idrugim mjestima imao jeumrli Sejdi Ahmed. On je jos za zivota napustio tu sluzbu, i3. sevala 1101 =l Z 3


18/42

-

Sl. 6. - Memorijal sar: kadlje od kraja safera 11(}5 - 21-3& .10 1693. 0 udru1.ivanl.u .obaveta stanovnika sela LjubogoltBIposade grDda Hodtdida u Sarajevu


19/42

SI. 7. - Memarijal Sarajlija i sar. kadije ad 15. sabana 1121 = = 20. 10. 1709.za opravak grada Hadidida U samom Sarajevu125


20/42

1 2 6


21/42

2. MEMORIJAL Sarajlija i sarajevskog kadije LagirI-zade Ah-meda Porti od 15. sabana 1121 = 20. 10. 1709.za temeljit opravak tvr-dave u Sarajevu (s1. 7). Izlozivsi najprije da je na sjednicu suda, kojaje bila u Sarajevu u konaku bosanskog valije Sejfulah-pase i u vali-jinoj prisutnosti, doslo mnostvo uleme, sulehe, ajana i sirotinje gra-da Sarajeva, kadija navodi kao rijcci te delegacije doslovno ovo: Osimtvrdave Hodidida u samom spomenutom gradu u ovome kraju nemanijedne druge jake utvrde". A dalje se iznose iove cinjenice, koje supodjednako vazne za identifikaciju imena grada na Vratniku: Ka-da je nedavno neprijatelj bio zauzeo Sarajevo (misli se na provaluEugena Savojskog u oktobru 1697), tek oko cetiri stotine musliman-skih glava sklonilo se i naslo zastitu u navedenoj tvrdavi, a ta utvrdaje ostala u muslimanskim rukama, kauri je nisu mogli osvojiti, pa supobjegli u svoju zemlju... Komisija koja je glasom hudzeta od 6.muharemal117 = 30.4. 1705.za opravak tvrdave ranije hila napra-vila troskovnik, koji se cuva kod sadasnjeg dizd.ara Muharem-age, pre-gledom je utvrdila da su u toj tvrdavi propali (hareb) bedemi, kule ivodovod, dizdarev konak, odaja kapidzija i sarna postolja (kundaklar)topova. Danas, kad je ponovo izvrsen pregled tvrdave, svi navedeni di-jelovi grada, pa jos i dzebhana (magacin), nadeni su u potpuno rusev-nom stanju (bil-kulliyye harab olup), Moli se hukum da se tvrdavapopravi, a pri tome se daje novi predracun troskova u kojim hi uce-stvovalo stanovnistvo Sarajeva i nahija sarajevskog kadiluka. Sad jetroskovnik i povecan, jer treba da se izgrade i cvrsti temelji za po-stavu po cetirl tapa na tristare velike kule, i to one na juznoj, sje-vemoj i zapadno] strani.

Sadrzaj isprave slaze se s obavjestenjima iz drugih izvora: po-vlacenje dijela stanovnistva u tvrdavu 1697. potvrduje licno EugenSavojski, navodeci u svom Dnevniku da na kraju grada (on je tadabio na Gorici) ima tvrdava na litici kuda su se neprijatelji povukli",a spomen kula vee nam je poznat iz saopcenih opisa stranih putnika;ovdje se navode sarno tri stoga sto se, ocito, za onu eetvrtu (a to jeistocna, upravo jugoistocna, okrenuta prema Darivi) ne trazi postava20. 7. 1690. njegovo mjesto, zajedno s timarom, preuzeo Jc na osnovu fermanaOsman-aga, U meduvremenu, u to njegovo pravo umijesao se jedan drugi Ah-med, tvrdeci da po smrti Sejdi Ahmeda berat na njega prelazi. Kadija daje pri-jedlog Portida ostane kako jest, sve na Osman-agi, jer je Ahmed napravio smut-nju. Drnislijin Zbornik bas. memoriiala, str. 20b orig. paginacije. A. Drnislija je,bez dvojbe, licno poznavao dizdara pa je, taka, iznad teksta dokumenta daosvoj dopisak s prezimenom dizdara: Arz Porti 0 dizdarstvu Begana Osmana,

41 Nefs-i rnedine-i mezburede Hodidid kal'asindan gayri bu civarda birhisn-i ustuvar olmamag-ile ... {( Isprava u Drnislijinu Zborniku bas. memorijala,str. 35a orig. paginaoije, Upozoravam na izraz neisi u tekstu, kojim se u osman-skoj diplomatici izrazava najveci stepen we lokalizacije. Izlaganje Sarajlija ikadije u tome dokumentu, da osim Hodidida u Sarajevu u ovome kraiu (u okolinil nema druge jake utvrde, nije u suprotnosti sa cinjenicom da ie u isto vri-jeme postojao i bio zaposjednut iHodidid prema Bulozima, jer naglasak dajuna"j,akp,st(us:tuvar) tvrdave, a grad Hodididprema Bulozima sigurno nisu tak-vimsmatralt. ..

42 Moriz Ed len von An gel i, Feldzii.ge des Princen Eugen fon SovoyenI Serle, II. Band, Supplement, Militarische Correspondenz des Prinzen Eugenvon Savoyen 1697-98, 32. Jornal de la marche en Bosnie, Wien 1876, 85-97.


22/42

51. 9. - Memorijal naroda i brojnih kadija od 13. sevala 1121 =16. 12. 1709 .da se popravi i bedemima prosiri grad Hodidid

128


23/42

postolja za topove, jer tvrdava sa te strane ne moze biti ugrozena (ta-ko i Evlija Celebi navodi), illje postolje za topove na tojkuli bilo uredu. Podjednako je vazan i spomen vodovoda u tvrdavi. Za tu napra-vu, za razliku od Hodidida prema Bulozima", ovdje su postojali uslovi,jer se voda dovodila prirodnim, gravitacionim putem iz korita rukav-ca Moscanice sto se pruzao preko Vratnika, a koji je, inace, proko-pao krajem 15. stoljeca ondasnji bosanski sandzak-beg i sarajevskilegator Skender-pasa".. 3. MEMORIAL (arz) Porti bosanskog valije miri-mirana Sejfu-lah-pase, pisan u Sarajevu takoder 15. sabana 1121=20. 10. 1709, zaopravljanje tvrdave u Sarajevu (sl. 8). I u tome se aktu navodi da se'za vrijeme provale kaura u Sarajevo u tu tvrdavu sklonilo tek oko400 muslimana i da je tvrdava ostala u muslimanskim rukama, tj. ka-urin je nije mogao osvojiti. I valija daje prijedlog da se obezbijede.. sredstva i ostalo sto je potrehno za opravak, potvrdujuci da je tacnosve ono sto je navedeno u prethodnom mahzaru Sarajlija. Ono sto jeza nase razmatranje glavno u tome aktu jeste oznaka lokacije Hodi-dida, a valija ju je izrazio ovako jos u samom pocetku akta: Hodididzvana tvrdava, poznata u citavom Bosanskom vilajetu, nalazi se na vi-sokom mjestu u gradu Sarajevu ... 45

4. MEMORIJAL Porti sejhova, uleme, imama, hatiba i ostalefukare i nemocnih, datiran 13. sevala 1121 = 16. 12. 1709. (sl. 9); ispodteksta su, umjesto imena mjesnog kadije, imena kadija sa strane kojisu se tada nasli u Sarajevu, ito: bivsi mostarski Ibrahim, uzicki mu-vekkat kadija Mehmed, visegradski te'bida kadija Mehmed, bivs!kadija Timur-Hisara Ahmed, bivsi kadija Lofce Ahmed te kadija kadi-luka Ljuhinje sa Stocem Mustafa. Izlaze se ovo: Godine 1109=1697.iznenada su nas napali nevjernici, a buduci da nismo imali nikakvetvrdave ni zaklona, nismo hili kadri da mu se odupremo na otvore-

43 V. S k a ric, Sarajevo i njegova okolina, 89-90, navodi podatak, kojije odatle prenio iH. Kresevljakovic, Stari bosanski gradovi, 15, da je oko god.1639. u grad Hodidid (ne navodi se koji) jedan seljak hriscanin nosio kiselomlijeko ivodu ida je krisom doturio kazmu, konopae idruge potrepstine haj-ducima u tvrdavi, koji su se pomocu tib pomagala i izbavili. Po detalju 0nosenju vode u grad vidi se da je rijee 0 Hodididu prema Bulozima, jer jetsarajevski Hodidid imao vodu iz korita Moseaniee.

44 H. Kresevljakovic iznosi podatak iz 1777. da je tada graden (obnovljen)vodni kanal (su yol) od korita Moscanice do tvrdave (Ickala), donosi itehnickepodatke 0toj, ocito otvorenoj, vodojazi (bila izmedu dva zida od kamena, dugackapo 300, siroka 3, a visoka 2,50 arsina) ipri tome napominje da mu nijepoznata svrha toga kanala. Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu,Sarajevo 1939, 69. Sad, povezujuci taj podatak s vijescu iz naseg dokumenta,vidimo d .a se radilo 0 dovodu vode u tvrdavu za sve uobicajene potrebe, kaoi u kuce u mahalama (u tacno odredeno vrijeme voda se upotrebljavala sarnoza pice i spravljanje jela, a u drugo vrijeme za pranje) , ali (bas iz toga Kre-~evljakoviCeva izvora) i to da je taj otvoreni vodovod bio znatno tehnicko djelo:kameni jaz (uzimajuci arsin kao neimarsk.i: 75 em) dug 225 m, sirok 2,25 m, adubina (valjda s temeljima zidova) 1,87m!

45 Bosna ayaletinda Hodidid demekle ma'ruf kal'a medine-i Saray i~indeyuksek mebalde vaki' olup ... D r n i s I i j i n Zbornik bos. memorijala, str. 35a.orig, paginacije.129


24/42

nom prostoru ... Starice i starci sklonili su se u opalu tvrdavu Hodi-did u blizini Sarajevo, neprijatelj je navaljivao (na tvrdavu) koliko jegod mogao, ali je nije mogao osvojiti, a onda je cio grad sazdio i oplja-ckao sto smo god imali... Nedostaje nam bilo tvrdava, bilo palankatolika da se u nju moze skloniti najmanje deset hiljada dusa, a na-vedena tvrdava Hodidid je potpuno propala. Sarajevo je sjedite istozer hosanskog vilajeta, i kad hi, ne daj Boze, udario neprijatelj, nepostoji tvrd grad (hisn-i hasin) da hi se mogli skloniti djeca i zene simetkom i hranom iz kasabe i sela u ovome kraju, pa treba na vrije-me poslati potrehna sredstva ijednog posebnog covjeka da se tvrda-va Hodidid u blizini spomenutog sehera, koliko god se moze, prosirii popravi. A da bi se moglo tu skloniti oko deset hiljada dusa da sesagradi ijak bedem prema rijeci ispod tvrdave ... Ako se ovako ura-di, to ce biti jaka tvrdava (kal'a) i glasovito utvrdenje (hisn-i nimdir)u krajnje vaZnomi nuznommjestu u citavom carstvu ... *

)tJtfLtJA' / . JI~ t~ ! ,,& .; . .uu;r"v;: .r/J~./) .>~~~ii"'~~~.vI.,j;V~",,~~;;~Jlj-,,!; b~.J~bhj;~t;J";IW.I~"~. l iuI~t! ,NLJ~~~_'; )~~~~_ ." ~. tI /. I(;-~I ~~uJ~~lr~1J:J ; ; .J \U~Ja"J~~': , J ~ ~ J~u.. !Ju~1 ~ ,.,I~ ~ .I) ..u a ' tr~ ~ ~ ~l#~I }~vt1~~~.;_,TJ,jJf~~M.I;-'~) ~

.~b',.i1llr~)t~~..I~'t~\..)\"~!~U~\ ' " ' " ~. . . , .. ~ . ..I~}\ ~ \ . U 1 J . I

St. 10. - Murasela sara kadije dit.daru grada Hodidida da i .zvrsi paljbu haber--topova u znak nastupa BajramaTu se, kako vidimo, oznacava da je tvrdava Hodidid u blizini(hi kurbi) Sarajeva, ipo tome se moze shvacati Hi da jeptsar aktaupotrebio slobodniju stilizaciju (tvrdava na Vratniku idanas se nala-zi na krajnjem mjestu prema istoku, a u ono doba se, mozda, imogioreci da je u blizini grada), Ili da se prijedlog odnosi na uredenje ipro.slrenje onog drugog grada, Hodidida prema Bulozima. Dokumenat seipak odnosi na grad na Vratniku, jer na to upucuje sadrzaj akta. Naj-

vainiji razlog da se ovaj akt veze za grad na Vratniku u samom Sa-46 Isprava u Dr ni~ijin u Zborniku bos. memorijala, str. 35b. orig.paginacije.


25/42

rajevu je cinjenica logicne naravi: nema osnove predlagati prosirenjeutvrdenja izvan grada kao buduceg sklonista stanovnistva samog grad-skog naselja, jer do toga utvrdenja treba doci (oko 3 sata hodal), anikad se ne zna odakle neprijatelj moze udariti i puteve presjeci, Uprilog takvom shvacanju ide i zabiljeska skriptora Zbornika memo-rijala (Abdulaha Drnislije) na celu toga akta: da je to prepis mahzarakoji je napisao Lagiri-zade za navedenu tvrdavu, a ta navedena tvr-dava, u stvari Hodidid u samom Sarajevu, predmet je dva .neposred-no prethodna akta u Drnislijinu Zborniku (ovdje priopcena pod hr.2 i3).

5. UZORAKMURASELE sarajevskog kadije, akt nedatiran, alipotjece iz god. 1160 = 1747. iii iz vremena oko te godine, sto se vidipo prethodnom aktu s istim datumom (s1. 10). Nalog dizdaru gradaHodidida", u kojem se saopcuje i nareduje ovo: Ove godine 1100. i jos

))~l!".., ;"q. '.~)?J~~-1'~~_'e~~~~~!,;lb~'-'~~~JI/~b?~~~~~~;)~}~~r~(;ib%J ;1t~l;""~. t . .I"v!..~ ~"- J~~ wby';"-tI"~

~lJhf,J.J-tz:.JJ/~J"J.e1lJ-Jct~~~~_";.I~~'~-' ~lV-Jl!./~


26/42

obavljao sarno u gradskirn naseljima, odnosno bilo bi nerazumno i uza-ludn~ ~o~niti 'U ?nom ~gom Hodididu sa svega elva sela 1J blizini(Hodidjed 1Bulozl),' za koja nema sigumosti ni da su u to doha hilamuslimanska. '

SI. 12. - Hudiet sar. kadije 04 25. zilkade 121~ -:- 9. 4 . 1801. 0 predaji duinosti. ' Bektas-age, dizdara grada Hodtdtda u Sarajevu

132


27/42

6. UZORAKMURASELE sarajevskog kadije, akt takoder nedati-ran, ali potjece iz istog vremena iz kojeg i prethodni (sl, 11). Sarajev-ski kadija salje u tamnicu u tvrdavu Hodidid jednog janicara (uz sa-glasnost janicarskog zabita) inekog Cadordzica zbog .remecenja jav-nog reda, a akt se naslovljava doslovno ovako: Ponosu ljudi od povje-renja i cuvara, dizdaru. grada Hodidida u Bosna-Saraju", .7. HUDZET sarajevskog kadije od 25. zilkade 1215 = 9. 4. 1801. primopredaji duznosti, navodi se doslovno, dizdara tvrdave Hodidi-da u gradu Sarajevu (51. 12). Na sud je dosao Bektas-aga, sin Mehmed-Magin,dizdar te tvrdave, pa je u prisutnosti bratica mula-Ahmeda, sinaSalihova, nosioca ove isprave, dao ovakvu izjavu: Kad je prije devet-naest godina moj otae Mehmed-aga urnro, berat za duznost dizdaranavedenog grada, zajedno sa gedik-timarom, dat je mula-Ahmedovu oeuSalih-agi. VrseCi tu duznost i uzivajuci navedeni timar i Salih-aga jeumro, pa je berat presao na malodobnog, sada punoljetnog njegovasina mula-Ahmeda. Ispred suda je tada mula-Ahmedu postavljen skrb-nik, i na osnovu toga ja sam se hio primio sluzbe dizdara te preuzeoherat i ostale potvrde; otvarao sam i zatvarao kule u tvrdavi iizvantvr4ave (ovdje misli na one danasnje tri kapi-kule na Vratniku) i klju-ceve od svih drzao u rukama svojim ilicno se hrinuo za dzebhanu, po-trebe itroskove, a kad god je bilo potrebno ja sam se pitao iod menesu trazeni odgovori. Ukratko, otkako je Salih-aga umro pa sve do da-nas sluzbu dizdara ja sam licno vrsio, Sada pak mula Ahmed trazi dase ja povucem te ja i pristajem i zelim da se moj herat dade njemuu ruke",8. UETOPISNI ZAPIS fra Marka VasiljevCanina, pisan 1674, anaden u franjevackom samostanu u Kresevu, Ljetopisac, donoseci re-doslijedni pregled osmanskih careva i dogadaja njihovih vremena dou svoje doba, navodi za sultana Mehmeda II (~furatov sin Meemed):

1 ovi car uze Bosnu i po Bosni gradove.Inajprvi uze grad SamborPak uze grad FocuPak uze grad Odidid kojese zove SarajevoPak uze grad MostarPak uze grad, KIue, iufati kralja unjemu naviri ... cS O aNije nimaIo vaZno sto kronologija u tome izvoru nlje tacna, kaosto ne stoji ni to, da je grad Hodidid uzeo bas Mehmed II, bitna [e i

49 Fahr al-sikat ve al-mustahfizin Bosna Sarayinda vaki' Hodidid kal'asidizdari ... Tekst isprave u sidZiIu sarajevskog kadije u GHB, br. 6, str. 18/2.soTekst dokumenta Usidzilu sarajevskog kadije u GHB, 40, 107. Sud-skom procesu prisustvovali su kao svjedoci nekib al-esraf Seyyid Nurudin--efendi, rnimar-basa (sser mimaran) serdengecdija Hasan-aga, Mustafa-baj rak-tar AbadZic, bakal-basa (sser bakkal) Husejn bajraktar, kahvedZija Mustafa--basa, Salih-basa Paso, Mehmed-basa Lokmic, Mula Osman Hamamdzic, Abdul-fetah-basa, muhzirbasa (sser muhziran) Mehmedaga i Fejzulah-basa caikun.SO a Ulomak u Ijetopisu fra Nikole Gojakovica (rod. 1680) koji je oznacio dase ovo fra Markovo pismo naodi umanastiru od Kreseva u Bosni, manuskriptu arhivi franjevaekog samostana u Makarskoj. Julijan J e 1e n ic, Dva IjetopisaBosne Srebrene, GZM, XXXJ1918, 115-121, narocito 119-120.

133


28/42

za nase razmatranje neospoma sarna cinjenicada je 1674. godine po-stojalo znanje da je grad Hodidid i Sarajevo jedno te isto, Zapis semoze shvacati na dva nacina, da je grad Hodidid sa svojim podgrademidentican Sarajevu, iii, jos prije, da se sami grad-tvrdava Hodidid zoveSarajevom, ali obje te alternative jednako potkrepljuju ubiciranje sre-dnjovjekovnogHodidida na uzem teritoriju ondasnjeg i danasnjeg Sa-raj eva. Vijest je mogla hiti saopcena po starijirn zapisirna, ali, jos pri-je, po opcenitom znanju u samorn narodu (ljetopisac malo prije toganavodi rijeci kako turci govore kao izvor njegova obavjestenja daje Mehmedova majka zarobljena kci kralja od France i da je ostala dokraja Zivota u krscanstvu), a ako je taj drugi put bio posrijedi, ondaje kao dokaz jos jaci, siri. Bilo kako bilo, zapis je dosada najstarijipoznati pisani spomenik 0 srednjovjekovnom Hodididu u Sarajevu ..

*Ovdje je navedeno osam nadenih izvora 0 registraciji gradaimenom Hodidid u Sarajevu, ali to ne znaci da su to i jedini pisanispomenici koji se odnose na ovu utvrdu. Naprotiv, 0 njoj se govorii inace vise puta u izvorima, ali po imenu mjesta u kojem se nalazipa se pise Medine-i Saray kal'asi, Saray-Bosna kal'asi i, jos krace, Sa-ray k a t' a s i. Takva tendencija pisanja imena tvrdave je razumljiva, jerje prirodnije da gradsko naselje i tvrdava u njemu nose isto ime. To-kom vremena i jacanjem znacaja Sarajeva sve se ceSce javlja naziv

tvrdave po varosi, a gubi onaj originalni, prvobitni, dok se vee u pro-slom vijeku nije potpuno zaboravio izatro. Na takav put jasno uka ..zuje i navedeni ljetopisni zapis iz 1674. godine.SARAJEVSKI HODIDID U SVJETLU DRUGIH IZVORA

Niz je vijesti i pojava iu zapadnim i u turskim arhivalnim spo-menicima 0 gradu Hodididu koje su dosad,s obzirom da se mislilo daje srednjovjekovni grad toga imena bio izvan Sarajeva, bile pomaloneshvatljive iii cak i cudne, pa su ih historicari prenosili obicno sarnokao gole cinjenice. Danas, zahvaljujuci nalazu da je srednjovjekovnigrad Hodidid bio na Vratniku u Sarajevu, gornje vijesti ukazuju se upravom ipunom svjetlu i postaju posve razumljive. Evo karakteristi-cnih slucajeva, koji sad i upotpunjuju historiju srednjovjekovnog gra-da na Vratniku:

1. Vee u prvom osmatranju vidljiva je osobitost lokacije gradana Vratniku, upravo na prostoru danasnje Bijele tabije. Kraj predstav-lja zavrsetak visih, brdskih predjela i, istodobno, ulaz u niziju Sara-jevskog polja i rijeke Bosne, Stika reljefa izrazita i kontrastna, a dav-no i u narodu zapazena, sto se vidi i iz imena Vratnik kao oznakekarakteristicnog prelaza, vrata, iz jednog geografskog podrucja u drugo.Pogled odatle seze na istok do Lipovca na Palama (gdje je bio osman-ski Hodidid); na jug na citavu stranu Trebevica i kanjon Miljacke; na134


29/42

sjever isjeverozapad do u Faletice i Hresu: a na zapad jos i dalje isire, na citavo Sarajevsko polje i svo pobrezje oko njega. I jos u ne-posrednoj blizini su pravci dva stara puta, i trgovacka i vojna: doli-nom Miljacke za Pale i Pracu i gornje Podrinje te drugi preko samogVratnika, Hrese i Mokrog za istocnu i sjeveroistocnu Bosnu. U takvojpostavi, gdje utvrda u potpunosti dominira i krajem i prolaznim pu-tevima, proizlazi da je ovaj grad imao veliku i stratesku i saobracaj-nu vaZnost u regiji. Prema takvom znacaju grada na Vratniku, kojemu tome pogledu Hodidid prema Bulozima nije bio ni sublizu, stoji vi-jest 0 jednoj, isto tako, znacajnoj vojnoj operaciji iz 1434. godine: ta-da je Hodidid napao i preoteo (srecupatic castri Hoddided in Boznenziregno) Matko Talovac u ime kralja Sigismunda", Kad sad znamo da[e srednjovjekovni Hodidid bio na Vratniku, kao toliko vaznom voj-nom punktu, onda nam postaje posve shvatljivo zasto se hrvatski hans vojskom digao cak iz Slavonije i poveo navedenu akciju ni manje nivise nego u ime ugarskog kralja.

2. Sad vidimo da se na grad Hodidid na Vratniku u Sarajevuodnosi i jedno svjedocanstvo Dubrovcana 0vojnom znacaju grada to-ga imena: u aprilu 1451. savjetovali su ugarskom gubematoru JankuHunjadiju da povede akciju na Hodidid. Kad hi gubernator mogao -javljali su Dubroveani - Iicno s vojskom doci u Bosnu, brzo hi os..vojio grad Hodidid (Codiviet), koji je u rukama Turaka, i svu Bo-snu, pa tako Turci ne hi imali pristupa u Bosnu, niti iz Bosne u po-granicne ugarske krajeve. Time hi guhernator zadobio, veliku cast ikorist od Bosne, koju sada imaju Turci",

3. U povelji aragonsko-neapoljskog kralja Alfonsa V iz 1444, ko-jom se hercegu Stjepanu Vukcicu potvrduju poimence nabrojeni gra-dovi .i oblasti, stoji, medu ostalim: Hodidid s Vrhbosanjem, kastel izupa53 Svima koji su srednjovjekovni grad Hodidid locirali istocno odSarajeva i istodobno smatrali da je u zupi Vrhbosanju postojao igrad(tvrdava) Vrhbosna, izmakla je paznj! ova naoko nelogicna stilizacijateksta, koja, u stvari, negira obje te tvrdnje: ako i prihvatimo da sezupa Vrhbosanje protezala na istok do Pala, u kojem je podrucju Sta-ri grad, odnosno osmanski Hodidid, otkud to da se uz Hodidid trazi(a to je ucinio Iicno herceg Stjepan, koji je znao situaciju na terenu)ipotvrduje zupa Vrhbosanje, a da se pri tome izostavlja grad na Vrat-

5} M. Din ic, Zemlie Hercega Svetoga Save, 220. Isp. i V. Cor 0 vic,Historija Bosne, 445.52 Et appresso recordemo, come boni et fedeli servitori de la coronade Hongaria et de Ia vostra exellencia, che se voi in persona cum el vostroexercito vegnereti in Bossina, segondo havete detto al nostro messo, disemocum verita che presto porete aquistar el castello Codiviet, el qual e lin mande Ii Turchi, et de la tutta Bossina, sf e per tal che Ii Turchi non haveraveno

alcun adito in Bossina, ne di Bossina a Ie parte adherente di Hongaria, etvignerete ad haver grande honor et. utilita diBossina, la qual a presente hannoIi Turchi. Gel cic h Jozsef - T h a l l o c z y Lajos, Diplomatarium relationumreipublicae Ragrsinae cum Regno Hungariae, Budapest 1887,497.53 Codidich Sunrech Buzanio castello et contato. M. Din ic, ZemljeHercega Svetoga Save, 217.

135


30/42

niku, koji je po svima pokazateljima postojao i u to doba i bio zna-cajna utvrda Vrhbosanja? I po tome i po samoj -cinjenici da se kas-trum Hodidid navodi povezano s Vrhhosanjem vidi se da se radi 0 Ho-dididu na Vratniku kao tacki koja je, zaista, u najuzoj povezanosti sglavninom teritorije zupe Vrhbosanje.4. Identicnu lokalizaciju srednjovjekovnog Hodidida imamo i ukatastarskom popisu ovog kraja iz 1455, gdje se topografska poveza-nost jos jace istice: za istu ohlast dva naziva vrlo indikativna, VilayetHodidide i Vilayet Saray-ovasi". Taj drugi naziv nastao je, vidi se oci-to, po vee uspostavljenom saraju kao rezidenciji, koja je mogla biti,razumije se, sarno na podrucju danasnjeg grada Sarajeva. Vee'po tomei grad Hodidid, po kojem je uspostavljen onaj prvi naziv (Vilayet Ho-didide), moran je biti u najtjesnjoj vezi s lokacijom na kojoj je bibtaj saraj. Opet i po tome proizlazi da je to Hodidid na Vratniku. Po-istovecivanje Hodidida, po kojem je nastalo ime vilajeta, sa osman-

skim Hodididom prema Bulozima, koji je, bez dvojbe, vee tada po-stojao, predstavljalo hi apsurd, jer bi to znacilo da se stariji iznacaj-niji grad na Vratniku zanemaruje. U prilog tome govori ipojava stose u popisu iz 1455. u vilajetu Hodidide, odnosno Saray-ovasi ne na..vodi nijedno selo s podrucja danasnjih Pala, a osmanski grad Hodi-did,geografski i topografski uzeto, pripadao je tome podrucju.5. Godine 1459, dana 26. aprila, Dubrovcani su javljali kraljuugarskom da je bosanski kralj napao mjesto (locum) odakle su Turci

provaljivali u Bosnu, ali da Hodidid nije osvojen; zauzeo je burguskoji je bio velik i pun naroda i spalio ga, a narod dijelom poubijao,dijelom poslao u ropstvo. Sada opsijeda sam grad (castrum) zvani Cho-diech, pa ako mu i to pode za rukom, oslobodice kral jevstvo velikenevolje", ad historicara koji su se tom vijescu koristili jedini je V. Ska-ric pokusao ubicirati ono mjesto iz toga izvora kao ocito podgradeHodidida, ali, polazeci od krive pretpostavke da je srednjovjekovniHodidid identican sa Starim gradom prema Bulozima, gdje zaista ne-rna mogucnosti za rna koliko podgrade neposrednije vezano za tvrda-vu, pao je u nedoumicu i napravio novugresku drugacije naravi: piseda su Dubrovcani mislili na podgrade Vrhbosne pa ga pogresno za-mijenili Hodidjedskim", Sad se vidi da Dubrovcani nisu pogrijesili usaopcavanju, Onaj burgus za koji se kazuje da ima mnogo sta-novnika (sto treba shvacati relativno) nije nista drugo nego novonaselje na uzem podrucju danasnjeg Sarajeva s rnuslimanskim iliba-

54 H. Sa ban 0 vic, Krajiste Isa-bega Ishakovica, Zbirni katastarski po-pis iz 1455.godine, str. 7. i 15. teksta na turskom, zatim str. 3. i 14. prijevoda.S5 Ilustris Bosne rex, sicut maiestati vestre v conpertum esse credimus,locum. per quem curas aditus patebat in Bosnam, Chodidicum nuncupatum

suis cum copiis agressus est; burgum, qui magnes erat et populo plenus, igneconsumpsit, populopartim trucidato, et partim. in predam ducto; castrumdictum Chodiech oppugnat, cum si voti compos fiat, satis... ab Impiis -terrasBosne rebus afferet. Gel cic h Jozsef - T h a 116 z y Lajos, Diplomatariumrelationum reipublicae Regusinae cum Regno Hungariae, 618. .56 V. S k a ric, Sarajevo i njegova okolina, 36, bilj. 2.

1 3 6


31/42

rem pretezno muslimanskim stanovnistvom koje je sarno kao takvo uonoj prilici moglo biti poubijano, odnosno odvedeno u roblje.6. U sestom i sedmorn deceniju 16. stoljeca vise puta se spo-.minje u izvorima kao dizdar grada Hodidida, ne navodi se .kojeg,neki hadii E jnehan-aga. Sreta se osobito kao uzivalac tirnara u seluLjubogosti", koje .je, kako je saopceno, bilo u dzematu Pale. I Skaric

iKresevljakovic vezivali su dizdara toga imena, naravno, za Hodididistocno od Sarajeva. Danasnje shvacanje pokazuje da je situacija obr-nuta: hadzi Einehan-aga bio je dizdar grada na Vratniku. Dovoljandokaz za to stanoviste je ovdje saopceni mernorijal Porti iz 1693:dizdar Osman uziva kao gedik timar to isto selo Ljubogostu, u dze-rnatu Pale, a dizdar je grada Hodidida u Sarajevu! Istina, iz toga iz-vora se vidi da je Osmanov timar obuhvatao vise od jednog sela usarajevskoj nahiji, ali nema nikakve razlike, u tome polozaju bio jei dizdar hadzi Ejnehan-aga: spominje se kao spahija i cifluka TabakaDzafer-celebije u selu Petrovici, koje je u istoj, sarajevskoj nahiji",7~U domacim (turskim) izvorima, osobito onim rnladim, vise seputa spominje u Sarajevu Topal-zade hadzi-Ejnehanova diamija, kojase u strucnoj literaturi poistovecuje, i to s pravom, s danasnjom Lu-binom dzamijom na Vratniku. Po dosta karakteristicnom (ali za ono,starije vrijeme ne i rijetkom) imenu Ejnehan. pisali su i Skaric iKresevljakovic da je osnivac te dzamije dizdar grada Hodidida, da-kako onog prema Bulozima. Zanimljivo je da je jedino Seid M. Tra-

ljic dobro osjetio neprilicnost da hadzi Ejnehan-aga sjedi u Hodididuprema Bulozima, a dagradi dzamiju u Sarajevu, pa je naveo kako jevrlo vjerovatno da je on (hadzi Ejnehan-aga) toga vremena bio diz-dar u Sarajevu?, Novi izvori, medutim, pokazuju da su u 16. vijekuu Sarajevu biletri dzamije (zapravo mesdzida) koje su se zvale imenomhadii-Ejnehana, ito, kako se vidi iz samih opisa, bas na sarnom Vrat-niku, ali i to da nijednu od tih dzamija, pa tako ni Topal-zade hadzi--Ejnehanovu, nije gradio hodididski dizdar hadzi Ejnehan-aga, onajiz izvora seste isedme decenije 16. stoljeca, Tako proizlazi jednostav-no iz toga sto se sve tri navedene dzamije sa svojim mahalama spo-minju u popisu Sarajeva 1530. godine'", a hadzi Ejnehan-aga kao akti-van .dizdar Hodidida sreta se i 1566. godine". Biti s titulom hadzije iu statusu fundatora dzamije i mahale znaci, ocito, biti u sasvim zrelimgodinama (a to je ovdje hilo i prije 1530,jer se tada oko tih dzamijajavljaju i nastanjene mahale, od kojih dvije tak znatnije) te, u vezis tim, uzimati da je isti fundator i iza toga zivio i aktivno sluzbovaovise.od 35 godina predstavlja anahronizam.

57 Sidiil iz 1557. u GHB, br. 129, 5, 234, 302, 318; sidiil iz god. 1565-66.ria istom mjestu, br. 2, 95..58 Dvije isprave u sidiilu u GHB hr. 129, 302. i318.

59 S.M. T r a 1jic, Sarajevski grad Vratnik, 20.60 Istanbul, Basbakanlik Arsivi, Tapu defteri No 175, fo 113v-127r.61 Sidiil uGHB br. 2, 102.

137


32/42

Ipak je dizdar grada Hodidida, onag sarajevskog, imenom hadZiEjnehan-aga, asnovao jednu dzamiju i mahalu oko nje u Sarajevu, alina drugom rnjestu i u druga, prihvatljivo vrijeme. Dok se i 1530. i1542. javljaju one tri nahale oka mesdzida na Vratniku, godine 1563--1564. navode se i te mahale i nova, Mahala mesdiida drugog hadii-Ejnehana", kaja je, prerna tome, nastala poslije 1542. Zna joj se ilokacija: na Bistriku, iznad platoa zeljeznicke stanice, sto se vidi izopisa Mahale mesdzida hadzi-Sejdi (za koju se zna da je bila tarno)da je nastala izdvajanjem iz Mahale mesdzida drugog hadzi-Ejneha-na". A da je hadzi Ejnehan kao osnivac dzamije i mahale zaista biodizdar nasao sam jednu potvrdu iz istoga vremena".

8. Ima jos jedan karakteristican posredan dokaz da je hadZiEjnehan-aga bio dizdar Hodidida, onog u Sarajevu: godine 1566. sa..rajevski sud daa je potvrdu subasama kresevskih majdana Ahmedui Bali-hodzi da su kaa majdandzijski zabiti predali sudu 93 izlivkasrebra u ukupnoj tezini, koja je utvrdena na sudu, od 8520 drama(ako 27 kg) primivsi ih od sarafa Luke. U potvrdi se navodi da sesrebro salje Ejnehan-agi, dizdaru grada Hodidida, da ga cuva u tvrda-vi, te da se u tu svrhu posiljka predaje petarici (poimenicno navede-nih) mustahfiza toga grada". Radila se, ocito, delikatnom poslu, jerje prirnopredaji srebra prisustvovalo osam sVjedoka,a medu njima imuderis Nesuh-halifa! I kad ne bismo imali drugih podataka, sarnoovaj izvor je dovoljan da zakljucimo kako se ovdje maze raditi sarnoo dizdaru Hodidida u Sarajevu: zasto hi se ta dragocjena kovina poh-ranjivala u Hodididu izvan Sarajeva, koji nije siguran anolika kolikoonaj u varosi, i, uopce, zasto da se nosi u tvrdavu izvan grada kad usamom gradu postoji tvrdava kojom se gradske vlasti i lnace sluze?Znacajna je podudarnost da se i Muhamed Enveri Kadic, unoseci IIsvoj Zbornik tekst dokumenta 0 pohrani kresevskog srebra u Hodidi-du, nasao pred takvim i slicnim pitanjima i na osnovu sadrzaja ispravenadosao da se radi a Hodididu u Sarajevu: Bice - pise on - da jeto grad na Vratniku u Sarajevu i veoma je vjerovatno da je to njegovostaro ime". Taj nalaz, koji je takoder izmakao paznji istrazivaca, toje vazniji sto dolazi bas ad Kadica, koji je sve do nasih dana hionajupuceniji u turske arhivalne izvore a Sarajevu i citavoj Bosni iHercegovini: da je nasao ili osjetio bilo kakvu suprotnu indiciju, on,zacijelo, ne bi zauzeo takav stav.

62 Instanbul, Basbakanlik Arsivi, Tapu defteri No 379, fo 5-46 (rednibroj 18).63 Isti Tapu defter, isto mjesto.64 Hudzet sar. kadije od 15. zilhidze 972 = 14. jula 1565. u sidiiiu u GHB,br. 2, 133.65 Hudzet sar. kadije od 24. zilhidze 973 = 12. jula 1566. u sidiilu u GHB,br. 2, 102. Ovim izvorom koristio se i R. Muderizovic u radu Bos. majdani zaturske uprave, GZM, XXXf1918, 23, gdje je naveo da se srebro ima predatinavedenom dizdaru u tvrdavi Hodidjed blizu Sarajeva, Takve me, a ni dru-gacije lokalizacije tvrdave u dokumentu, medutim, nema.66 K a die e v Zbornik, u GHB, II, 270.

138


33/42

Svi ovi podaci su ujedno idokazi da se sarajevski grad pod Ime-nom Hodidid, odnosno Hodidide, javlja i u 16. stoljecu".SIRA:RAZMATRANJA

Kako je na izlozeni nacin utvrdena lokacija srednjovjekovnoggrada Hodidida, nalaz daje odgovor na vise drugih pitanja koja sudosada tretirana na ovaj iii onaj nacin, ali pred savremenog istrazi-vaca namece i niz zadataka. Buduci da ovaj rad nije zamisljen dahude cjelovitija studija 0 Hodididu, ovom iii onom, ovdje se ukratkoizlazu sarno neke od tih pojava.

1. Ime grada. - Pisci koji su hili u prilici da pisu 0 ovomegradu navode njegovo ime u ijekavskom izgovoru (Hodidjed), sigurnopod uticajem knjizevnog jezika. Uostalom, tako danas iotprije musli-manski dio stanovnistva izgovara i ime istoimenog sela istocno ad Sa-rajeva, dok je izgovor medu tamosnjim mjesnim stanovnistvom otisaojos dalje, pa se i govori i pise Odided. U pisanim historijskim spome-nicirna stanje je drugacije: u poveljama kod M. Dinica iz 1444.i 1448~Codidich i Hodyded, kod tal. putopisca Zena Codidel, a u aktima du-brovackog arhiva i drugirn evropskim izvorima Hoddided (1434), Cho-didich (1435), Chodidied iChodidieth (1439), Codiviet (1451), HodidiciChodiech (1459). U turskim pak spornenicima ime toga grada pise sena dva nacina koji ne dovode u pitanje transliteriranje: u kat. defteruiz 1455.ina svima rnjestirna u oha sidzila iz 16. stoljeca Hodidide, a upoznatim turskim izvorima od 1693. naovamo Hodidid. Taj posljednjioblik pisanja odraz je izgovora u narodu, jer se sreta iu kresevskom lje-topisu (razumljivo, bez glasa h), cak i kod Sarajlije Muvekkita (umro1888).U svim tim oblicima prisutan je ikavski izgovor, koji se u aktimazapadne proveniencije nazire, a u turskim dokumentima i kresevskomzapisu je dosljedno primij enjen. Za nas su osobito vaZni.ti mladi do-kumenti, jer su nastajali na lieu mjesta: odreda pokazuju da je imeimalo kontinuirano preko 400 g. ikavski oblik. Nije to, medutim, ni izu-zetan ni neobican slucaj, jer treba znati da je Uovome dijelu Bosne pa iu samom Sarajevu vladala ikavstina sve do potkraj proslog vijeka, dokje nije potisnulo stanovnistvo koje je ovamo doseljavalo s juga iju-goistoka", Ovdje se, dakle, radi 0 jednoj odredenoj historijskoj po-javi koja vise ne zivi ni kao objekat ni kao naziv, idriim da nije

67 H. Kresevljakovic u radu starim bose gradovima te prije njega S. M.Traljic, pisuci 0 sar. gradu Vratniku, li.znijeli su podatak da je god. 972, odnosno1564. dizdar sarajevskog grada bilo lice imenom Mustafa. Kresevljakovic je,ocito, taj podatak preuzeo od Traljica, a ovaj se poziva na Kadicevu Kroniku,sv. II, bez oznake strane. To bi predstavljalo pomutnju u osvjedocenju da jeEjnehan-aga bio dizdar Hodidida u Sarajevu kontinuirano najmanje od 1557. do1566 (jer se spominje u obje te godine), pa sam pomno pregledao do II svezakKadiceva Zbornika (Kronike), a potom i sidfil iz toga vremena, odakle hi Kat-die jedino mogao preuzeti takav podatak, ali takvog zapisa nisam nasao ni na jed-nom mjestu.

68 0 tome vidi potvrde u studiji Dure Sur m in a, Osobine danasnjegsarajevskog govora, Rad Jug. akademije, Knj. 121/1895, 186-88.139


34/42

opravdano, barem u strucnoj literaturi, upotrebijavati bilo koji drugijezicni oblik mimo onoga koji je sam narod upotrebijavao vijekovima.To je razlog sto se. ime grada i u ovome radu upotrebijava u ikavskom.kao autohtonom obliku.2. Pitanje grada Vrhbosne. - Do u najnovije vrtjeme opcenitoje podrzavano misljenje da je srednjovjekovna zupa Vrhbosanje ima-la svoj grad (kastel), da se taj grad zvao Vrhbosna i, narocito, da jeje bio na mjestu danasnje Bijele tabije na Vratniku (Jirecek, Jirecek--Radonic, Truhelka, Skaric, Kresevljakovic), Nijedan od tih autora ni-je pruzio ni priblizno ubjedljivo obrazlozenje za svoju tezu, pa njiho-vo misljenje nije ovdje ni koristeno kao, mozda, jedan navod vise kodizlaganja da je u srednjem vijeku postojao grad na Vratniku. Dvaizdvojena, ali razlicita, stava iznijeli su M. Mandie i H. Sabanovic.Prvi je, trazeci grad i varos Vrhbosnu na drugom mjestu, osporavao

da je mogao postojati bilo kakav grad da Bijeloj tabiji 11 srednjemvijeku, ali je to izlozio na tako nekritican nacin da njegov sud pred-stavlja obicnu Improvizaciju", H. Sabanovic, temeljito pretresavsi vi-jesti 0 Vrhbosni kao mogucern naselju ili gradu, dosao je do konsta-tacije da grad (kastel) Vrhbosna nije postojao nigdje, pa tako ni naVratniku. Kao jedan od dokaza za tu tezu umjesno istice i ovo: kadgod se govori 0 prisutnosti turskih jedinica u Bosni, one se uvijekvezu za Hodidjed (Hodidid), a ne za Vrhbosnu". Doista, ne postoji ni-kakvo izravno svjedocanstvo 0 postojanju grada Vrhbosne uopce, patako ni na prostoru danasnjeg Sarajeva. MiSljenja po kojima je po-stojao grad Vrhbosna i da je bio na Vratniku u Sarajevu - pa takoiJirecekovo da grad Vrhbosnu ne treba traziti nikako na izvoru Bosne,nego u citadeli danasnjeg Sarajeva, koje je jos u 16. stoljecu bilo poz-nato kao Vrhbossaniae" - zasnivaju se, zapravo, na kazivanju dubro-vackog pisca Jakova Lukarevica {1551-1615). Lukarevicevo obavjes-tenje kazuje ovo: bosanski ban ubijedio je neke Dubrovcane koji suradili na njegovu dvoru da za cast njihove domovine, u kojoj je ontrazio utociste nesretnih prvaka, podignu kastel Dubrovnik u Bosniizmedu Olova i planine Iakotine, a na padinama te planine -. nastav-lja Lukarevic - njemacki vitez (Tedesco) Kotroman sagradio je 1270.kastel Vrhbosnu, iz kojeg je nastao grad Sarajevo, koji je u moje vri-

69 M. Man die, Postanak Sarajeva, Narodna starina, sv. 14, 1927 (izaslo1929), 1. Pisac se nije ni toliko potrudio da nade spornen Bioskog puta (koji jesarno tuda vodio) u Isabegovoj vakufnami iz 1462, kojom se, inace, koristio,niti da obrati paznju na otkopane kacige, koje se nalaze u kuci u kojoj jeradio. To sto navodi da tamo nema natpisa, niti ostataka srednjovjekovnihgrobalja nije nikakav dokaz, jer je velik broj gradova bez takvih dokaza, aipak su postojali i postoje; steed su, ako ih je uopce i bilo, mogli biti iz-lomljeni i uzidani u bederne 1729-39, sto se, inace, dogodilo sa hiljadama ni-sana ciji se dijelovi i danas tamo jasno vide i u bedemima i u kapi-kulama,70 H. Sa ban 0vie, Ie li postojao grad Vrhbosna?, Sarajevo - urba-nisticki problemi, 1-1951, 52-55. Tekst rasprave gotovo u cijelosti ponovljenu radu Postanak irasvoj Saraieva, Radovi XIII Naucnog drustva NR BiH, Sa-rajevo 1960, 2---{).71 K. J ire c e k, Trgovacki drumovi i rudnici Srbije i Bosneu srednjemvijeku, 132.

140


35/42

jeme brojio 10.000 ognjista: sredinom grada prolazi rijeka Miljacka,a malo dalje, od puta za istok 0) izvire rijeka Bosna".Lukarevicevo djelo kao izvor nije bez primjedbe. Vjerodostoj-nost mu umanjuje vee to sto je vrelo narativnog reda, a takvog jeznacaja pogotovo sam sadrzaj, odnosno izlaganje koje je nekriticnopreko reda, kako se izrazio Vladimir Mazuranic, ispitujuci sadrzaj iizvore na kojim to djelo pociva", To su prvi razlozi sto se ne mozeprihvatiti Lukarevicevo vezivanje Sarajeva za kastel Vrhbosnu,. odno-sno da je grad toga imena bio u Sarajevu, Na takav sud, cak i napotpuno obezvredivanje kazivanja navode, medutim, i druge cinjenice.Prije svega, ne stoji da je kastel Vrhbosna, ako bi se smjestao napod-rucju Sarajeva (a to moze biti sarno na Vratniku), na padini planine,[er je i ovdje i na sirem prostoru sjeverno od Sarajeva reljef sastav-ljen od manjih brda, visoravni ipobrezja. Drugo, nema ni planine kojabi se kao izrazita i jedinstvena geoloska formacija, a pogotovo podjednim imenom, protezala od kastela Dubrovnik, koji je, zna se, posto-jao iznad rjecice Misoce u opstini Ilijas, do Sarajeva, koje je, navodno,postalo od kastela Vrhbosne, ni u pravoj liniji, niti postrance; akobismo i prihvatili da se pod Jakotinom kriju planine lahorina, IgmaniBjelasnica iii bilo koja od njih, opet je nemoguce da kastel Vrhbosnabude na Vratniku u danasnjem Sarajevu, jer do ovamo ne dopiruizravno padine nijedne od tih planina", S druge strane, u Lukarevicevukazivanju 0gradnji j lokaciji grada Vrhbosne (na padini gore Jakotine),te, drugo, 0 postanku Sarajeva vidimo po vremenu sasvim dva razli-cita obavjestenja, Ovdje se, ocito, radi 0 dovijanju samoga pisca Luka-revica, a tako proizlazi iz navodenja podataka 0 Miljacki, rijeci Bosniivelicini Sarajeva u njegovo vrijeme. U takvoj svezi cinjenica i Lu-karevicevo kazivanje da je Sarajevo nastalo od kastela Vrhbosne nernoze hiti nista drugo nego domisljanje, nastalo po impresiji odredenih

pojava. Kad se, tako, doslo do kljucnog punkta u citavu problemu,onda je navesti da se moze dokuciti i kako je nastala takva konstruk-cija: i Lukarevica i, kasnije, Jireceka povukla je na takvo gledanjenacelno indikativna i sugestivna pojava istovjetnosti imena, jer se72 1. L u c car I, Copioso Ristretto degli Annali di Rausa libri quatro,Venecia 1605, 16-17: E persuase alcuni Rausei, cbe si trateneano nella suaCorte, accioche per bonore della lor patria, la quale egli suoleua domandarerefuggio, e asilo de' Principi sfortunati, edificassero la rocca di Dubrounik inBosna fra Olouo, e il monte I akotina. Alle faide di questo monte CotromanTedesco edifice nel 1270. il Castello di Varch Bosna, da cui crebbe Ia Citta diSaraio, ch'all'eta mia fa diece mila fuochi, e H passa per mezo ilfiume Migliazk;e poco lontano dalla via di Leuante, v'e il fiume Bosna, e iCasali imbr-attatida'Patarani, Primjerak djela u Nacionalnoj i sveucilisnojknji.Zn:icic u Zagrebu,smjestajna signatura 52.710, odakle sam dobrotom prof. Mire Cubelic dobiofotokopije ovih strana teksta. . .73 Vlad. M a z u ran i c, Izvori dubrovackog historika lokova Lukarevica,Narodna starina, sv. 8, 1924,127.74 I Frano Jukic odnekle zna, mozda po Farlatiju, za gradnju Dubrovni-ka igoru Jakotinu, koju zove Jagodina i smjesta je izmedu Sarajeva iVaresa,u Nisice, koji su, u stvari, bliZe Olovu. Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb1851, 34-35. Kad bi se malo za Jukicevo uporiste te tvrdnje i kad bi ono hi~10 tako (NisiCi nisu planinal), onda bi pogotovo hilo apsurdno vezati kastelVrhbosnu za Sarajevo.

141


36/42

Sarajevo jos u Lukarevicevo doba u Dubrovniku zvalo i Vrhbosaniem.sto Jirecek u svom izlaganju izricito ispominje".. 3. Triplicitet imena. - Dva grada, i to jos u samoj blizini, i

jedno seosko naselje istog imena cine pojavu koja sarna po sebi na-mece pitanje: je li to moguce, kako je to moglo nastati, da Ii se radio uzrocnoj vezi iii slucajnoj podudarnosti, a, posebno, otkud ocitaosnova po didu, poglavaru bosanske krstjanske crkve? U prilogosvjetljavanju te tematike ovdje se, zasada, moze navesti sarno to daovonije usamljena i nemoguca pojava odnosno da postoje dvije pai vise ljudskih naseobina itvrdava potpuno istih, cak i neobicnih ime-na, kakvo je i Hodidid. Evo sarno nekoliko primjera takvih imenasrednjovjekovnih gradova na bosanskohercegovaekom tlu: Biograd uKonjicu, Biograd kod Nevesinja, Biograd kod Trebinja i Biograd uPruscu (tur. Ak-Hisar), zatim Blagaj kod Mostara i Blagaj na Sani, Klju~kod Gacka iKljuc na Sani, Kotorac na rubu Sarajevskog polja i Kotorkod Banje Luke, Novi na Drini i Novi u zupi Luci kod Capljine, Ostro-vica na Uni i Ostrovica u zupi Bistrici kod Foce, Soko kod Gracanice,Sokol kod Osatgrada, Sokolac u Bos. krajini, Srebrenik kod GraeaniceiSrebrenik kod Srebrenice, Susjed kod Srebrenice i Susid u zupi Us-koplje te Zvecaj na Drini iZvecaj na Vrbasu. Aka takva imena trazimoina uzem podrueju, kakav je nas slucaj, evo itakvih primjera: NoviiNovi Novi u Bos. Novom (s dvije strane Une), gradoviKostajnica, Gra-diska i Dubica s jednu i drugu stranu Save te Zvornik na lijevoj i MaliZvomik (naseobina) na desnoj strani Drine. Narocito je bas za nasslucaj karakteristican podudaran primjer imena gradova Stari Obro-vac iNovi Obrovac u Dalmaciji (bivsi kreki sandzak), koji su sasvimblizu jedan drugoga",

Cinjenica je da se ime srednjovjekovnog grada Hodidida naVratniku ne slaze s nazivom zupe u kojoj se nalazio, ali ni to ne trebada iznenaduje, jer ima slucajeva da je u jednoj zupi bilo i vise gradova

75 To ~to je utvrdeno da kastel Vrhbosna nije bio na Vratniku u Sara-jevu ne mora znaeiti i da toga grada uopce nije bilo. Sabanovieevo takvo shva-canje temelji se na razmatranju sarno spomena Vrhbosne, odnosno Vrhbosa-nja, u izvorima gdje se to ime javlja bez poblize oznake da Ii je to kastel, mje-sto iIi rupa. Na takav stay mogu da upute sami historicki i geografski faktiu ovom Lukarevicevu saopcenju (imena Vrhbosna, Tedesco Kotroman, Jakoti-na i, posebno, godina 1270) , koje on, sigumo, nije mogao izmisliti, nego ih jeprenio iz nekog starijeg izvora (mogla bi to biti, ponajprije, izgubljena Crena-cha di Bosna bosanskog kronicara Miliea Velemisljica, koju Lukarevic, m a c e ,navodi na nekim drugom mjestima). Jesmo Ii sigumi cia je teren arheoloskipretrazen? Ni ime Jakotina ne mora biti korumpirano, ima paralelu u istomtakvom danasnjem nazivu sela i rjecice u opstini Kotor-Varos.

76 Postoji zanimljivo saopcenje kako se jednom gradu davalo ime. MavroOrbin kazuje, oslanjajuci se na Mihaila Solinjanina, da se ime grada Kotora(u Crnoj Gori) izvlaCila trijebom pa ispalo da se nazove po Kotoru u Bosni(tvrdava u Kotor-VaroSi), kako su to, navodno, bile predloZile !izbjeglice iz bo-sanskog Kotora. Kraljevstvo Slovena, prijevod Zdravka Sundrice, Beograd 1968,78. Sima Cirkovic u komentaru Orbinova teksta (u istom izdanju prijevoda)to kazivanje oglasava konstrukcijom, sto mote i biti, ali ostaje za istramvaeaprimamljiva zagonetka kako su dva pa ivise gradova u istoj zemlji dobivaliisto, c a l c ineobicno, rijetko ime.


37/42

razlicitih imena, c a k i sarno jedan grad drugog imena: Onogost u zupiNiksiCi, Samobor u rupi Pribod, Vratar u iupi Sutjeska, Kukanj uzupi Breznica, Micevae u zupi Trebinje, Pocitelj u zupi Dubrava isl,4. Hodidid u popisu iz 1455~- U katastarskom defteru iz 1455.registrirani su timari, pojedinacni i zajednicki, dizdara i clanova po-sade (rnustahfiza idrugih sluzbenika) sarno jednog Hodidida, ne vidise izravno iz naslova kojeg. Sarno od sebe postavlja se pitanje zastotu nerna i. drugog Hodidida i, posebno, koji je to Hodidid na koji seodnose podaci iz navedenog deftera?U vezi s tim pitanjima namece se prva misao: da Hodidid pre-rna Bulozima, za koji vee znamo da je gradnja osmanskog perioda,nije postojao 1455, ali takva pretpostavka, odmah se moze reci, otpa-da, jer je i u kasnijim poznatim katastarskirn defterima ovoga pod-rucja (god. 1469. i dalje) registriran opet sarno jedan Hodidid i, uopce,jedna tvrdava na ovom uzem podrucju. Treba znati da su godine 1455.postojala oba Hodidida i da se defter iz 1455. odnosi upravo na Ho-didid u Sarajevu, a da se onaj drugi ne javlja ni u tome, ni u kasnijimpopisima jednostavno stoga sto su clanovi posade toga drugog gradabili u cijelosti ulufedzije (vojnici placani u noveu iz nekih drzavnihprihoda) pa kao takvi nisu ni dolazili u obzir da se popisuju u defterIicnih feudalnih obaveza po osnovi koristenja zemlje i drugih utilitar-nih dobara.Vee je ukazano da je dugogodisnji dizdar hadzi Ejnehan-agabio posjednik gedik-timara U okolini Sarajeva (selo Ljubogosta) i dajet dalje, taj isti timar bio vezan za Hodidid u Sarajevu, a sad se mozeobjasniti i shvacanje da se i popis timara iz 1455. i svi kasniji doku-rnenti u kojim se rjesavaju pitanja dizdara i drugih clanova posadeHodidida kao uzivalaca tirnara takoder odnose na ovaj, sarajevski Ho-didid. Kljucni putokaz u toj postavci je vee navedeni zapis da se kaosinonimi -javljaju administrativni nazivi Vilayet Hodi

alija bejtić - hodidid

Documents