alemko gluhak, nekoliko opaska uz pravopis ihjj...

Alemko Gluhak, Nekoliko opaska uz pravopis IHJJ 13.V.13.

1

Potovani,

aljem vam neto opazaka uz nacrt pravopisa. Moglo bi ih biti vie, no kako je

taj pravopis zamiljen kao relativno malen, ini mi se da je to to sam zapisao

dovoljno. Ono drugo bilo bi samo preciziranje za neke ue i rjee potrebe.

Kako e i mnogo drugih ljudi imati vie-manje iste primjedbe, moj popis

zapravo i nije velik no nadam se da e i on biti od koristi.

to se tie pitanja o spominjanju slobodno me spomenete kao jednoga od

sudionika u raspravi (kao pojedinca jer ne piem u ime svojega zavoda).

Lijep pozdrav

Alemko Gluhak

Zavod za lingvistika istraivanja HAZU

13. svibnja 2013.

stranice: pdf / Veenji list

Jezik pravopisnoga prirunika mora biti besprijekoran.

Ne smiju promai pogreke kao pogrena mjesta za enklitike i proklitike.

Nazivi slova hrvatske latinice su:

Zvjezdica (*) je pravopisni znak...

Znakovi za upuivanje su:

Proklitike ne smiju biti odvojene od rijei na koje se odnose,

VL str. 10,L

-io, bez obzira na to je li rije o: / posuenicama (...), / stranim rijeima (...) > bez

obzira nato je li rije: / o posuenicama (...), / o stranima rijeima (...).

VL str. 10,D

u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva na: (...) > (...) / na ea (...), / na eo (...).

itd. (i drugdje).

Mislim da bi trebalo izbjei birokratizme/birokroatizme kao biljeiti (ime), bar u

nekim sluajevima to izgled tako:


2

str. 5/7 Slova

Hrvatski jezik biljei se latininim pismom. > pie se

str. 7/10

... bez obzira na to kako se zavrni glas i biljei > pie, zapisuje

str. 9/11

Ne biljei se: a) jedan suglasnik kad se dva ista suglasnika nau ... > ne pie se

(Naravno, u tom sluaju imamo dvostruku uporabu rijei suglasnik: ona tu oznaava i

odreeni glas i slovo kojim se taj glas zapisuje.)

itd.

Takoer, birokratizam/birokroatizam jest temeljem, npr.:

Predgovor, odl. U pravopisnim..., str. 2/4:

Takva smo rjeenja mijenjali samo temeljem naela sustavnosti i ovjerenosti u

uporabi. > polazei od naela ...

Temeljem toga naela ou ovoj se radnoj inaici nalazenapomene. > Na osnovi toga

naela ...

Izrazit je birokratizam uporaba glagola itd. navesti, navoditi, naveden(i). (Jest da se sve

to itekako pojavljuje i u tekstovima hrvatskih jezikoslovaca ve desetljeima, ali

drimo se u takvim sluajevima veze s rijeima navod = citat, navodnici = znakovi

za citiranje itd.) Slino i za spomenuti, spomenut...

str. 3/5, odl. Preporuena...

Preporuena inaica ona je inaica za koju smatramo da temeljem navedenih naela

ima normativnu prednost (...). > da na osnovi tih naela

Zato jest dobro VELIKO I MALO..., PRVA RIJE... Velikim se poetnim slovom

pie: / a) prva rije u reenici i u navodu. (str. 12/14)

str. 5/7

SLOVA

U pisanju stranih imena i drugih stranih rijei katkad se upotrebljvaju i slova iz

drugih latininih pisama: bez katkad.

Dodati i jo poneka slova, npr. poljsko , spomenuti slova za pisanje

staroslavenskoga i praslavenskoga o .

Spomenuti da se takva posebna slova u abecediranju u hrvatskom tekstu smjetaju

na mjesta kao da nemaju dodataka na sebi. Dakle vedsko e ime Gteborg doi

u hrvatskom tekstu u abecediranju izmeu Got i Gozze i sl. (u vedskom

abecediranju dolazi na kraju abecede).

Dakle, u hrvatskom abecednom popisu nije vaan ni poredak slova u jeziku iz kojega

je uzeto ime ni kako se ta slova u tom jeziku itaju.


3

Oblici Lj, Nj moraju se pisati za DLjI, GOLjP, NjDR Dubrovake ljetne igre, Graanski

odbor za ljudska prava, Njemaka Demokratska Republika. Ako piemo tako, znamo

da su Lj, Nj dvoslovi, to jest da nisu to po dva slova.

str. 7/9

GLAS

Uoimo da su jedno/jedno, neko/neko suoblici razliitih porijekla. Koji bi uope bio

kriterij za to da se jedan od njih izostavi, zato ba taj?

GLAS

Dodati primjer u toki b, za talijanizme ir.

GLAS j

Uz tzoku c dodati i ime Koreja.

str. 8/10

toka e)

U primjerima bonsai, fengui, Dubai za nas to krajnje i nije oznaka za glas /i/, nego

se tu radi o dvoglasima: /bonsaj/, /fenguj/, /dubaj/.

GLASOVI U DODIRU JEDNAENJE PO ZVUNOSTI

str. 9/11

Jednaenje po zvunosti ne biljei se (...) c) u rijeima stranog podrijetla koje poinju s

ad-: adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat, / d) u rijeima stranoga podrijetla koje

poinje s sub- iza kojega slijedi glas p: subpapilaran, subpolaran.

O sluajevima kao athezija moglo bi se raspravljati (ali adstrat ustaje), no za sub-

svakako treba dodati neto o slujaevima kada nije sub+p..., dakle supkutura,

supstrat, supstitucija...

sstr. 11/13

ISPADANJE SUGLASNIKA

U toki c) staviti mlado patke a ne mlado od patke

str. 10/12

toka b) o t i d u dak, -tak, -dac, -tac:

Spomenuti izgovor, da se pisano bitci izgovara kao /bicci/ ili kao /bici/ (a ne kao bit-

ci)

str. 10/12

DVOGLASNIK ie


4

Mogu je i oblik procijep i procjep.

str. 12/14

PRVA RIJE U REENICI I U NAVODU

Dopuniti: prva rije u reenici i u onomu navodu koji je puna reenica. (Ili slino.)

Primjer: On je rekao: Mislim da to nema smisla. > On je rekao da to nema smisla.

str. 12/14

IMENA

Jest da smo navikli na sluajeve tipa Bik Koji Sjedi, ali ozbiljno treba razmisliti o

potrebnosti ili nepotrebnosti takva gomilanja velikih slova, pogotovo kod opisa

tipa zemlja izlazeega sunca. Dakle, racionalnije mi se ini Lijepa naa, Zemlja

izlazeega Sunca (pa i sunca, zato ne!, pa i zemlja izlazeega sunca, ako to

smatramo samo nekom vrstom opisa), Zemlja tisuu jezera itd. (primjeri na str.

13/15,D) pa ak i Sjedinjene amerike drave, Dugo selo, Novi vinodolski. No to je

tema drugaija nego praktini pravopis.

Za primjere za osobna imena... pod b) dodati u objanjenju da se prenose i neslovni

znakovi, tono onako kako je u izvornomu pisanju (dakle izostavnik, spojnica i

to li se ve moe pojaviti, pa i usklinici i drugo)

Maarten 't Hart (Nizozemac, paziti na apostrof da bude dobro okrenut, kao zarez, da

ne ispadne kao lijevi polunavodnik!)

Okot p'Bitek (ugandski knjievnik, pisao na jeziku luo i na engleskomu)

N'Djamena (glavni grad ada)

Robert Ri'chard (glumac)

Ice-T

Negdje treba dodati da se imena ljudi zaista uvijek piu tono onako kako si ti ljudi

piu imena, dakle da Hrvati imaju u svojim imenima i nehrvatska slova: Ren,

Devid

str. 13/15

ZEMLJOPISNA IMENA

Ne govorimo samo o imenima drava. Treba razlikova ime zemlje, Hrvatska, od

imena drave, Republika Hrvatska. Dakle, ime Hrvatska nije nikakav ustaljeni

skraeni lik prema imenu drave Republika Hrvatska to su razliita imena:

ime zemlje, ime drave.

str. 14/16

toka e)

Treba razlikovati hrvatske egzonime od citatnih imena. Nije dobro u isti popis dati

Visla, Temza, Sena i Guadalquivir. Takve sluajeve treba odvojiti.


5

str. 14/16

IMENA STANOVNIKA

Osim drava treba spomenuti zemlje onda imamo i sluajeve tipa Bavarac (jer ne

moemo ime Bavarske ba utrpati u skupinu pokrajina).

Dalo bi se raspravljati je li negacijski prefiks takav da potire veliko slovo u

sluajevima neeuropljanin/Neeuropljanin, nehrvat/Nehrvat. Moe se shvatiti ovako:

Nehrvat jest pripadnik nekojega drugoga naroda (nije reeno kojega), ali jest

nekakav pripadnik naroda. U tom sluaju imamo zgodno razlikovanje Nehrvat

za takve pripadnike drugih naroda i nehrvat npr. za osobu koja promie

nehrvatske ideje i sl.

Tu u napomeni treba moda dodati, iz pedagokih razloga, da talijan za kruh, francuz

za klju oito ne oznaavaju pripadnike naroda, nego su to rijei za stvari, dakle

zato se i piu s malim poetnim slovom. Uoimo da to ide i za postupke, bolesti

i slino: papa, daun, kron.

str. 15/17

OSTALA IMENA, toka h) i i)

Svaki redni dogaaj dogaaj je sam po sebi, i ima svoje ime. Zato smatram da je i

Dubrovake ljetne igre ime (za sve manifestacije, ili za jedne jedine, o kojima se u

dotinomu sluaju govori), i da je ime i ezdesetetvrte dubrovake ljetne igre (tu je

meni dubrovake sada malo), i da je ime i 64. dubrovake ljetne igre (znamenke

nemaju razlikovanje kao malo i veliko slovo, pa je 64. samo po sebi veliko

slovo).

str. 18/20

neslubeni i kolokvijalni nazivi pripadnika...

str. 18/20

toka g)

Treba razdvojiti hrvatskekratice od nehrvatskih na jednu stranu dipl.in., prof.,

dipl.pr., dipl.ek., dr.med., doc., red.prof., izv.prof., na drugu hijeroglifske i

hibridne kao mr.sc., dr.sc., dipl.ing., dipl.iur.., dipl.oec. i ono nakazno bacc. i sline

neloginosti koje su se uvalile u posljednje desetljee-dva (uz one koje imamo

ve desetljeima, kao dipl.oecc., itaj /diplec/ :-) ).

Takoer,za te kratice kao dipl.in. moe se naglasiti da se piu bez razmaka, ili barem

da se mogu pisati bez razmaka (dakle ili s razmakom ili bez razmaka).

str. 19/21

nazivi horoskopskih znakova

Horoskopski znakovi piu se s velikim slovom, a pripadnost malim.

Roen je u znaku Riba, dakle on je riba. Naao europski jarac kinesku kozu.


6

str. 19/21

toka z) o okomitomu nabrajanju

Mislim da treba ostaviti i mogunost da se pri okomitomu nabrajanju na kraju retka

pie zarez. Naime, ako je nabrajna jedinica reenica, pisali bismo toku. Po toj

logici, moemo u obinu nabrajanju pisati i zarez, jer radi se o obino pretvorbi

Imamo na raspolaganju: prvo, drugo, tree. >

Imamo na raspolaganju:

= prvo,

= drugo,

= tree.

str. 21/22

PRIDJEVI

Meu primjerima u popisu od brakorazvodni... svakako dodati imovinskopravni (od

imovinsko pravo), jer nai praktiari pravnici, suci i razni slubenici po

upravnim i kojekakvim drugim tijelima uglanvom nemaju pojma o tomu.

U taj se popis moe dodati, zbog frekventnosti imena Novi Zagreb, i pridjev

novozagrebaki.

Svakako treba dodati slavonskobrodski.

str. 22/24

toka b), skupina honkonki...

Treba biti hongkonki, rilankanski ili rilanki (ne bi trebalo iriti tvorbu kakva je

njujorki, jer bi trebalo biti njujorki).

str. 22/24

toka c), trea skupina

Primjeri baltoslavenski, euroatlantski nisu istoga tipa kao antituberkulozni. Oni su tipa

kao austrougarski, bosanskohercegovaki: to su baltiki i slavenski, europski i atlantski.

U prvoj je skupini takav ugrofinski to je od ugarskoga do finskoga (pa

pojednostavnjeno: ugarski i finski), kao indoeuropski (to nije europski na indijski

nain), kao denekavkaski (to je od nadeneanskoga do kavkaskoga).

Za prefiksoid euro- ima mnogo primjera, pa moe posluiti npr. eurozastupnik, za

zastupnika u Europskom parlamentu. (Primjeri kao eurokuka i slini ine mi se

bedastima, to je jedan od rezultata inflacije rijei s prefiksoidom euro-.)

str. 22/24

PISANJE SA SPOJNICOM

Uz toku a):

fiziko-kemijski itd.

Jasno je da imamo fiziko-kemijski za fiziki i kemijski te fizikokemijski za fizika kemija

itd., ali imajmo na umu da knjige i lanci nisu popularni i znanstveni, nego se

odnose na popularizaciju znanosti, popularnu znanost, dakle do su


7

popularnoznanstveni lanci i knjige. Takoer, tu bi trebalo dodati znanstvena

fantastika > znanstvenofantastini.

Uz toku d):

Moda dodati da se ne pie 18-okaratni, 10-erokatnica, ega ima (naroito u

teletekstima Nove tv).

str. 23/25

toka k) zamjenica nastala od sastavnice ne i zamjenice: netko, neto, nekoji, neiji,

nekakav.

Moda bi bilo dobro u zagradama dodati, iza ne: (to ovdje nema nijenu ulogu)

str. 24/26

BROJEVNE RIJEI

Treba dati nominativne likove imenica: milijarda, biijarda, trilijarda itd.

str. 25/27

GLAGOLI JEDNORJENICE

Toka f) dodati iza nje i kondicionalne oblike bismo, biste, bi (to nisu aoristi: eto,

razlikuje se biebi).

str. 25/27

GLAGOLI VIERJENICE

Uz toku b) (a zapravo i drugdje) treba dati do znanja to su izgovorne cjeline, a u toj

toki posebno treba istai da ono to sepie kao drhtat e ima izgovor /drhtae/.

str. 25/27

PISANJE SA SPOJNICOM

Napomena

Mislim da nije potrebno mijenjati meuznak za sluajeve kao hoe-nee i hoe ne

e, to jest mislim da se i u drugomu sluaju treba pisati spojnica: hoe - ne e, htjela

ne htjela itd.

str. 28/30

nazivi novanih jedinica

Moda dodati dinar, no naziv je i domai i nedomai (Irak, Jordan, Tunis, Alir, prije

i neke druge zemlje). Domai pak je u Dubrovniku i drugdje (pa i dinari i poludinar)

i u Hrvatskoj sedamdesetak godina, od poetka 20ih do uvoenja kune.

str. 29/31

PISANJE IMENA

toka b)


8

Treba odvojiti egzonime (Bombaj, Peking, Tokio) od onoga to nisu egzonimi ili moda

nisu egzonimi.

Pisanje imen velika je tema i ne moe se svesti na odnos latinicairilica.

Pravilo treba biti:

U pravilu, osobna i druga imena iz drugih jezika piu se tono onako kako se piu u

tim jezicima ako se ti jezici piu latinicom, ili onako kako se pie po konkretnim

transliteracijskim pravilima za konkretan jezik (za jezike koji se piu irilicom ili

kojim drugim pismom slovnim (grkim, gruzijskim, armenskim, hebrejskim...)

ili drugaijim (devanagarijem, etiopskim...), ili po alternativnom latininom

pisanju dotinih jezika (kineski, japanski), itd.

Uoimo da ime Petar Ilji ajkovski ima i prijevod i uobiajeno itanje, jer on je Ptr

Il'i ajkovskij. Dotina transliteracija ruskoga potjee zapravo od naega

Vatroslava Jagia, to znai da zapravo sve transliteracije svih irilica zapravo

na neki nain imaju veze s Jagiem.

str. 31/33

KRATICE

Kratice tipa b.b., dipl.in. bolje je pisati bez razmaka; uoimo praksu d.o.o.: imamo est

znakova, to je ionako mnogo, pa ako dodamo jo dva razmaka, imali bismo

osam znakova, i sad zamislimo npr. ABC d. o. o. Tako j.k.d. itd.

Treba uoiti da dipl.ing., mr.pharm., mr.sc., dr.sc. i sl. nisu kratice hrvatskih rijei

imamo hijeroglifsko pisanje, da se pie jedno, a ita drugo.

Uz kraticu dr. moe se dodati podatak da ona ovisno o kontekstu oznaava ili

doktora znanosti ili diplomiranoga doktora primjerice, lijenika, veterinara.

(Ne treba se sramiti rijei lijenik, koju doktori medicine istiskuju iz

hrvatskoga rjenika zamjenjujui ju sklopom doktor medicine, kao to se zubari

srame rijei zubar i tvrde nam da je to nekakav priueni vaditelj zuba, to li, i

inzistiraju na kobasici doktor dentalne medicine. Kamo su nestali stomatolozi?!

Zato se srame i toga naziva? Ili svi misle da dizalo nije toan naziv, jer se ono i

sputa pa ele preciznost i u nazivima struka? Poseban je problem

inzistiranje na rijei doktor umjesto lijenik a doktor je razgovorna rije za

takvo znaenje, i oslovna rije za lijenike i druge doktore.)

SKRAENICE (pokrate)

Ako bi se radio poseban rjenik kratica i skraenica (kakav je primjerice u Matiinu

pravopisu ili onaj Milene ic Fuchs i Stjepana Babia), bolje bi bilo razdvojiti

hrvatske od nehrvatskih.


9

Skraenice se shvaaju kao rijei itaju se ili po pojedinim slovima pa su onda rijei

s naglaskom na zadnjem slogu (IHJJ = /ihajeje/), ili kao rijei koje su napisane

tako, s naglaskom ve kako se prilagode (HAZU = /hazu/, MUP = /mup/), ili se

radi o kombinacijama slova i slogova i slinima (INA (Industrija nafte) = /ina/,

NAMA (= narodni magazin) = /nama/).

Za skraenice treba rei da se u pravilu itaju s hrvatskim nazivima slova, bez obzira

na njihovo porijeklo. Iznimke su one koje su takorei shvaene kao imena pa su

preuzeta po izgovoru u polaznomu jeziku, kao npr. BBC kao /bibis/ iz

engleskoga, VW kao /fauv/ iz njemakoga, PSG kao /pese/ iz francuskoga.

Treba svakako naglasiti da se skraenice ne itaju s engleskim nazivima slova,

dakle da nije PTSP /pitiespi/, da nije BMW /biemdablju/.

str. 33/35

PISANJE INICIJALA

Sluaj S. S. Kranjevi nema dvoslovo (dvoslovo ili dvoslov bili bi lj, nj, d), to su

dva slova.

Kada imamo tako dva slova ili vie njih, mogue je i pisanje bez razmaka: S.S.

Kranjevi, A.G. Mato (pa onda i A.G.M.) itd.

Treba spomenuti i kraenje tipa Vl. Nazor, Stj. Babi, Stj. Radi.

str. 33/35

PRAVOPISNI ZNAKOVI

BJELINA

Bjelina (razmak) ne pie se meu sastavnicama nadnevaka kada su sve sastavnice

napisane znamenkama: 24.12.1998. 24.XII.1998. 24.12.98. 24.XII.98. (ali s

bjelinama: 24. prosinca 1998.). To su hijerarhizirani podatci, isto kao za odjeljke u

knjigama tipa 3.10.2., 3.10.2

Toka f)

Za raspon nema bjelina: str. 535, 1994.2003., I.VIII. razred.

Ali ovako: Zagreb, 1845. Rijeka,1903. (s bjelinama!)

Toka h)

Izmeu mjesta stotica i tisuica ne pie se bjelina (razmak), nego se moe pisati manji

razmak (krai nego onaj koji je izmeu rijei!).

Pisanje toke za odjeljivanje stupnjeva 103 nije povezano samo s financijskim

poslovanjem i u obinu tekstu pisat emo npr. da Hrvatska ima 4.500.000

stanovnika.

Meutim, treba dodati da se za godine ne pie ni razmak ni toka: 1995., 2013.

Takoer, treba dodati da se za potanske brojeve u Hrvatskoj (i u mnogim drugim

zemljama) ne piu razmaci dakle 20000 Dubrovnik, 49282 Konjina, 32230

Vukovar. (ini mi se da se u ekoj razdvaju prve tri znamenke od zadnjih

dviju.)

Toka i)


10

Moda dodati napomenu da se minus za negativni broj pie priljubljeno uz broj: 5,

10o, to jest povezati s tokom k) za nepisanje bjeline na str. 34/36.

Toka k)

Za temperaturne stupnjeve trebalo bi u pisanju u opemu jeziku biti da se oznaka

stupnja pie priljubljeno uz broj: 22o (ita se dvadeset dva stupnja), 22oC (ita se

dvadeset dva stupnja Celzija/Celzijeva, ili dvadeset dva Celzijeva stupnja). Naime, ide

se po logici istoj kao za lune stupnjeve, minute i sekunde (pa onda tako i za

takvo zapisivanje sata, minuta i sekundi u opemu jeziku): 55 o 32'2'', 10h15'25'',

10h15'25''. Povezati s tokom l) za nepisanje bjeline.

Toka l)

U opemu jeziku znak postotka (i promila) pie se priljubljeno uz broj: 5%, 120%.

str. 34/36

(nepisanje bjeline/razmaka)

Toka l)

Mogue je (u opemu jeziku) i pisanje 180o20'50'', dakle bez bjelina, usp. t. k) za

pisanje bjelina.

str. 34/36

TOKA

Toka b)

Primjer s nadnevkom treba preurediti, jer se u nadnevcima napisanima samo

znamenkama ne piu bjeline/razmaci: Roen je 6.XI.1989. godine.

Toka d)

Treba odvojiti hrvatske kratice od nehrvatskih (dr.sc.), i naglasiti da se kratice od

dviju ili vie sastavnica piu bez razmaka: dipl.in.

Toka f)

Primjer 1991.1995. treba napisati tako, bez razmaka lijevo i desno od crtice (duge

crte, rasponske crte

Toka h).

Treba naglastii da se drugi autor i ostali ne piu u obratnom poretku, dakle

Babi, S., B. Finka, M. Mogu. 1971. Hrvatki pravopis. Zagreb : kolska knjiga.

Takoer, tu i na drugim mjestima treba naglasiti da je to samo jedan od vie moguih

naina pisanja bibliografskih podataka, da ima i drugih naina. (Od detalja:

dvotoje izmeu mjesta izdanja i izdavaa ima bjelinu i lijevo i desno.)

str. 35/37

USKLINIK

toka b)


11

Primjer ba i nije najspretniji Umjesto Hvala lijepo! treba rei Hvala lijepa! jer je

imenica hvala enskoga roda.

Naime, u sluaju Hvala lijepo! to lijepo nije imenica, to je prilog.

ZAREZ

str. 37/39

Napomena Ako se umetnuta...

Grafiki treba razdvojiti primjere, pa ispred Ako se (...) napie bez zareza (...) treba

staviti poluredak razmaka.

str. 37/39

toka d)

U primjeru treba promijeniti rije ili ga izostaviti, jer ima pogrenu uporabu svuda:

U hodniku, u sobi, u predsoblju, svuda se osjea svje miris.

Tu treba biti svugdje. Ilo bi ovo: Kroz hodnik, kroz sobe, kroz presoblje, svuda se iri svje

miris.

(Dakle nije kuda se osjea miris, nego je gdje se osjea miris.)

str. 40/42

ZAGREDE

iljaste zagrade nisu znakovi , to su znakovi vee i manje (ili znakovi podrijetla i

sl.). Prave iljate zagrade ue su i visoke su koliko i ostale zagrade, () [] itd.

str. 41/43

Toka c) uputa na bibliografski podatak...

Sintaksa primjera nije ba najbolja, nasilno se ree ritam reenice. Dobro bi bilo

ovako:

Feuer istie (1992:157) da se teorija anra bolje moe primijeniti na film.

Ili ovako:

Feuer istie da se teorija anra bolje moe primijeniti na film (1992:157).

str. 41/43

SPOJNICA

Uope kroz tekst treba paziti na enklitike, ali sluaj Spojnica (-) je pravopisni

znak... zaista je nedopustiv, jer ono to je u zagradama, to je kao reenica:

izgleda kao kratka crtica dakle enklitika je dola iza umetnute reenice!

Tako i drugdje, npr. u odjeljku CRTICA.

Kao i na drugomu mjestu, dobro bi bilo naglasiti da se ne pie 18-okaratni, 10-

eroktnica i slino.

Takoer, ne dopada mi se primjer 22-inni.

Dok nije dolo veliko neznanje koncem osamdesetih, znalo se to je palac i col palac

u standardnomu jeziku (kao stopa, lakat, milja (jer nije majl), col u


12

obrtnikomu argonu (vodoinstalateri itd.), dakle kao kvailo i kuplung. Nema

Inka i Inice, to su Pali i Palica!

Treba naglasiti da se u itanju znak spojnice ne naziva minusom, dakle nije adresa

veveve te minus kom haer, nego je veveve te spojnica/crtica kom haer.

str. 42/44

toka j), napomena

Staviti hrvatski poredak: boomboni Ki-Ki (a ne Ki-Ki bomboni).

str. 43/45

KOSA CRTA

iza toke b) moe se dodati jo i toka c), da se u nizu kosom crtom odjeljuju odlomci

iz teksta, dakle slino kao sa stihovima.

Takoer, uoimo niz spojnica crtica kosa crta. Je li zaista rasponska crta

crtica? Jest da i takav naziv ima svoju tradiciju, jest da imamo spojnica za

spajanje (ali nemamo stanka za crticu, dugu crtu, a i to ima svoju tradiciju).

str. 44/46

IZOSTAVNIK

toka c) Pozdravi Jutro! enja! nove su rijei, i ne treba ih pisati s izostavnikom.

toka d) Ne treba pisati izostavnik kada govorimo o godinama: 80ih godina =

osamdesetih godina (kaemo tako, i znamo iz konteksta da se radi o 1980im

godinama).

Uz to moe se dodati da se u nadnevcima ne piu nitice:

nije dobro: 03.05.1999., 03. 05. 1999., 03. 05. '99., 03. 05. 99.

nije dobro: 03.05.2009., 03. 05. 2009., 03. 05. '09., 03. 05. 09.

dobro je: 3.5.1999., 3.V.1999., 3. svibnja 1999., 3.5.99., 3.V.99. (i 3. svibnja 99.)

dobro je: 3.5.2009., 3.V.2009., 3. svibnja 2009., 3.5.9., 3.V.9.

Takoer, ne piu se nitice i izostavnici u rasponima godina:

nije dobro: 1903.05., 1903.'05., 1903.'5.

nije dobro: 1914.'18.

dobro je: 1903.5. , 1914.18.

(naravno, dobro je i 1903.1905., 1914.1918.)

Uoimo da se tako, spojeno, bez razmaka/bjelina, pie na mnogo mjesta (zanemarimo

eventualne pogreno dopisane nitice): u meteorolokoj prognozi HDMZ na

HT1, na obrascima komunalnih, telekomunikacijskih i drugih usluga, na

potvrdama na takvim uplatnicama (pota, Fina...), na potanskim igovima, u


13

raunalnim operativnim sustavima (gdje bude i na izbor razni tipovi pisanja, pa

bez nitica, pa s njima, itd.).

str. 44/46

ZVJEZDICA

U primjeru u podcrtnoj biljeki pie: Vidi Bai 2008: 45. To je samo jedan od

naina pisanja takva podatka, moe se pisati i bez bjeline: Bai 2008:45.

alemko gluhak, nekoliko opaska uz pravopis ihjj...

Documents