aleksandar cuckovic - srednjevekovna filozofija
TRANSCRIPT
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
1/28
FILOZ OFIJAFILOZ OFIJA
SRED NJEGSRED NJEG
VE KAVE KA
Aleksandar ukovi, Ekonomski fakultet, Subotica
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
2/28
+ Principi hrianstva ++ Principi hrianstva +
BogBog:
je prisutan u svetu, ali i u oveku jedinstvo boanske i ljudskeprirode
nije transcendentan ni panteistiki razasut u konanosti
22
, .
Prirodnost vie nije poeljno stanje, ve ona mora biti duhovnoposredovana
ovekovek:
je po prirodi grean, ali mu se prua mogu
nost da se spasi uduhovnosti
razume boga kao sopstvenu osnovu i koren
ima izvesnu slobodu odluivanja (autonomiju)
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
3/28
+ Principi hrianstva ++ Principi hrianstva + Okret oveka ka sebi kao slobodnoj samosvesti pripremljen je kroz
antiku filozofiju: novoplatonizam svest shvata kao ivi duhovni proces
U poetku ideje hrianstvaideje hrianstva:
nisu bile uobliene u neki sistem znanja
ve se predstavljaju kroz bajkovite metafore, da bi fascinirale prost svet
33
Pojedinaan ovek zadobija osobit znaaj: kao duhovno bie imabeskonanu vrednost
Izmena antropolokog polazitaantropolokog polazita:
od antikog shvatanja o entelehijskoj (neizmenljivoj) prirodi oveka
do srednjevekovnog shvatanja o njegovoj modifikabilnosti StvarnostStvarnost:
nije stanje prirodnog sveta
nego procesodnosa izmeu oveka i boga, tj. ona je jedan istorijski odnos
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
4/28
+ Patristika ++ Patristika +Misaono usavravanje principa hrianstva uz oslanjanje na antiku filozofiju
1.1. gnosticignostici (II vek) saznanje doprinosi veri filozofija je sredstvo produbljivanja religiozne istine pod uticajima hrianskih verovanja, Platona, novopitagorejaca i stoika
Predstavnici: Valentin, Vasilid i Markion (kasnije proglaeni jereticima)
44
.. apo ogeapo oge ve istine vere nemogue je razumeti filozofija ometa pristup venoj istini
odbrana hrianskog uenja od: paganske i judaistike religije i dravne vlasti
polazei od jevanelja adaptirali su antiku filozofiju za vlastite potrebe Predstavnici: Justin, Tatijan i Tertulijan
3.3. aleksandrijska hrianska kolaaleksandrijska hrianska kola izmeu znanja i vere nema neslaganja (dve grane istog stabla) filozofija je
priprema za hrianstvo i sredstvo njegovog dokazivanja alegorijsko tumaenje svetih spisa na osnovu antike filozofije
Predstavnici: Kliment, Filon, Origen, Grigorije Nevski i Vasilije Veliki
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
5/28
AURELIJE AVGUSTINAURELIJE AVGUSTIN (354(354--430)430)
55
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
6/28
+ Avgustin + teorija saznanja ++ Avgustin + teorija saznanja +
Cilj saznanja je postizanje blaenstva
Predmet saznanja su vene istine, a refleksija o njima vodi do saznanjaBoga
Stvarnost se sastoji od tri polja:
ulnosti (lako dovodi u zabludu)
66
duha (vezan za
ula, uvi
a karakteriteristike ve
nih istina, ali ne i Boga) Boga:
koji je uzor i vena istina
koji prua transcendentalnu svetlost, pomou koje je saznanje mogue
Posebne istine postoje samo zato to uestvuju u ideji istine(Uz ontoloki dokaz, ovo je osnova Avgustinove ontoloke koncepcije)
Nova ideja: saznanje je voljna aktivnost
Prvenstvo volje pripada Bogu: on je beskonano bivstvovanje, ali i osoba
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
7/28
+ Avgustin + teorija morala ++ Avgustin + teorija morala +
Cilj delovanja je srea
Ljudsko bie: nedovoljno samom sebi i nepostojano
moe nai svoju sreu u posedovanju neeg nepromenljivog i venog Boga
77
putem ljubavi i jedinstva s Bogom ovek je bie slobodne volje, koja moe biti usmerena na:
zemaljska dobra
nebeska dobra
Postojanje slobodne volje uvodi odgovornost u ljudsko delanje
Moralni zakoni su Boijom milou usaeni u nau duu
Zlo je odvraanje od nepromenljivog Dobra i ima karakter nebia
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
8/28
+ Avgustin + filozofija istorije ++ Avgustin + filozofija istorije +
Drava:
neophodna (zbog prvog greha) udruenje racionalnih stvorenja, nastalo po dogovoru
moe biti dobra ili loa
88
crkva stvara najbolju dravu ili, barem, na nju ukazuje Ljudska istorija stoji u jedinstvu sa boanskom istorijom
Ali kako su ljudi slobodna bia oni mogu da biraju izmeu dve drave:
zemaljske (civitas terena): samoljubivi, zli i greni ljudi Vavilon
boanske (civitas Dei): manji broj moralnih ljudi okupljen oko Crkve Jerusalem
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
9/28
+ Avgustin + predestinacija ++ Avgustin + predestinacija +
1. prvi ovek, Adam se rodio kao slobodan i bezgrean, pa je mogao da sledi
boju volju i da postigne besmrtnost
2. iskuavan od strane avola, on je ipak poinio greh, koji je postao nasledan
3. zbog toga je osuen na smrtnost, ba kao i svi njegovi potomci
99
4. posle Hristove rtve ljudi su iskupljeni, ali je, ipak, Bog taj koji predodreujejedne ljude da budu dobri, a drugi zli
Istoriju zemaljskih drava Avgustin je podelio na sledei nain:
1. od Adama do potopa
2. od Noja do Avrama
3. od Avrama do Davida
4. od Davida do valvilonskog ropstva
5. od vavilonskog ropstva do roenja Hrista
6. od roenja Hrista do stranog suda
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
10/28
+ Avgustin + teologija ++ Avgustin + teologija +
Bog:
najvie bie i njegova egzistencija proistie iz njegovog bia
nezavisan, a sve ostalo postoji na osnovu njegove volje (bia, procesi)
1010
,
bog zna sve stvari koje e stvoriti, njihove ideje sadri i gleda u sebi
ideje nisu neto nie od njegove sutine (novoplatonizam)ve je Logos jedna od tri manifestacije boga
red i lepota prirode ukazuju na boije postojanje kosmoloki dokaz
najvii predmet i uzrok saznanja
unosi svetlost u duh
izvor je svih istina jeste nepromenljiva, vena istina
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
11/28
+ Avgustin + kosmos ++ Avgustin + kosmos +
SvetSvet:
stvoren je odjednom, ni iz ega, boijom voljom (iako neke stvarisamo kao nevidljive potencije, koje imaju sklonost ka samorazvitku,ali su potrebni i odreeni spoljni uslovi)
1111
,
poetak stvaranja sveta jeste ujedno i poetak vremena
vreme jeste mera kretanja i promene
samo jedan i u njegovom poretku svaka stvar ima svoje mesto
ovek je deo sveta, ali i vrhunac stvaranja (telo i besmrtna dua) Sve postojee jeste dobro ono je supstancija
Zlo je lienost, nedostatak i nebie
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
12/28
TOMA AKVINSKITOMA AKVINSKI (1225(12251274)1274)
1212
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
13/28
+ Akvinski ++ Akvinski + ancilla theologiaeancilla theologiae++
Pokuaj prilagoavanja Aristotelove filozofije hrianskoj dogmatici
U pokuaju mirenja filozofije i teologije obnovio dihotomiju: istine uma
istine otkrovenja
Konani predmet i izvor saznanja jeste bog
1313
Sam bog i sve istine hrianstva trojedinstvo (oca, sina i svetog duha)
vaskrsnue (smrt i uznesenje)
su nadiskustvene, pa se mogu dosegnuti jedino verom, a ne filozofijom
Filozofija ima zadatak da slui teologiji tako to e:
istinu vere tumaiti umom
opovrgavati lane argumente protiv vere
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
14/28
+ Akvinski + ontologija ++ Akvinski + ontologija +
Svet je podeljen u hijerarhiji: bog, ljudi, ivotinje, biljke i neiva priroda
Sve to jeste sastoji se iz esencije i egzistencije:
kod boga se esencija i egzistencija slau (iz pojma boga kaosavrenog bia proizilazi nunost njegovog postojanja)
1414
sve pojedinano:
postoji zahvaljujui drugome
zavisno je
sluajno je
Jedino je bog apsolutan, prosti bitak, dok su stvorene stvari sloene Forme koje su odeljene stupaju u pasivnu materiju ( Aristotel)
Bog je forma svih formi, isti akt (Aristotel)
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
15/28
+ Akvinski + etika i politika ++ Akvinski + etika i politika +
VrlineVrline:
etiri kardinalne vrline (umerenost, hrabrost, mudrost i pravinost)
tri hrianske vera l ubav i nada
1515
Um moe da upravlja voljom
Smisao ivota je u srei koja je saznanje boga
Svrha drave je opte dobro, ali smatra se da su staleke razlikevene, te da treba biti pokoran
Najbolja vladavina je monarhija
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
16/28
+ Akvinski + dokazi o bogu ++ Akvinski + dokazi o bogu +1. iz kretanja: Sve to se kree pokrenuto je od neeg drugo,
pa lanac pokretaa mora da ima prvui nepokretnukariku,jer bez nje ne bi bilo izvedenog i narednog kretanja.
2. iz eficijentnog uzroka: beskonana regresija u stajanjuuzrok je neshvatljiva, poto nikakav izvedeni uzrok, tj.uzrok uopte ne bi mogao delovati da prvi neuzrokovaniuzrok nije zapoeo taj niz
3. apsolutno nuno bie: Sve konane (tj. opaljive) stvari su
1.i 2.Imaju slinu logiku strukturu, apolaze od aristotelovske premise dasve to se kree jeste pokrenutonije odriva u fizici, a, uostalom, ni
u logici, budui da nema nieglogiki pogrenog u pojmubeskonanog sleda u lancudogaaja.
3. Svi iskustveni predmeti jesupropadljivi, ali metafiziki pojamsluajnosti podrazumeva ne fiziku
1616
sluajne. Njihova sutina ne ukljuuje postojanje. One ne
mogu biti veite i mora postojati neki period vremena kadaone ne postoje. Prema tome, vasceli skup sluajnih stvarii duhova, kao celina, ne bi mogao shvatljivo postojati daga nije stvorio nesluajni, nuni uzrok.
4. iz stepena savrenstva bia: Poto se sve konane stvarirazlikuju jedna od druge po stepenu svoga savrenstva,
sledi da postoji bi
e sa najveim zamislivim stepenomsavrenstva, kojem druge stvari duguju svoju ogranienu
vrednost.
5. iz svrhe: Poretkom prirode vlada oigledna svrhovitaharmonija, pa iza nje mora da stoji moan um mudrogureivaa (najee navoen argument)
stvari, ve propadljivost sveta kaoceline. Radi se o obrnutomlogikom putu: mi opaamosluajnost stvari kada smo jednomsaznali boije postojanje, a ne pretoga.
4. ak i kad bismo znali kako damerimo i poredimo relativnusavrenost stvari ne bi se mogli
izvesti nikakvi zakljuci koji vode kanunom postojanju apsolutnog, a
jo manje ka tome da je ovobeskrajno savrenstvo izvor nekogrelativnog savrenstva.
5. Svrhovitost je pre usaena uorgansku prirodu, nego to jeopaena.
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
17/28
filozofski dokazi o postojanju bogafilozofski dokazi o postojanju boga
Filozofski dokaziFilozofski dokazi o Bogu:
nisu empirijski dokazi (npr. eksperimentalno proveravanjehipoteza).
nego su racionalne ontoloke argumentacije
1717
polaze od iskustva i upuuju posredstvom ontolokog naelauzronosti na nunost da se prihvati jedan apsolutniuzrok iskustva
Od antike do danas ponueni su mnogi dokazi o Bogu, ali u osnovipostoje samo dva temeljna tipa: kosmoloki i teleoloki
Ova dva dokaza polaze od sledeih metafizikih pitanja: Zato je bivstvovanje (bitak), a nije nita?
Zato je kosmos, a ne haos?
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
18/28
kosmoloki i teleoloki dokazkosmoloki i teleoloki dokaz
Argumentacija u ovim dokazima polazi metafizikih pitanja: Zato je bivstvovanje (bitak), a nije nita?
Kosmoloki dokaz
1818
pita o uslovljenosti iskusivog bia
traga za neuslovljenou i nunou prvog uzroka
Zato je kosmos, a ne haos?
Teleoloki dokaz
pita o redu i svrhovitostiprirodnog bia
traga za umom koji je uzrok tog reda
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
19/28
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
20/28
+ Akvinski + kosmoloki dokaz ++ Akvinski + kosmoloki dokaz +
Prvi i najjasniji put je onaj to poiva na pojmu kretanja. Sigurno je,
naime, i to ustanovljavamo iskustvom, da se u ovome svetu netokree. A sve to se kree, prima kretanje od nekog drugog bia.To znai da kretanje prima ono bie koje se nalazi u stanjumogunosti prema drugom biu prema kojem se kree, a zainje
2020
re an e ono e o e se na az u s an u s varnos . o e re an e
u stvari nije nita drugo nego izvesti neto iz mogunosti ustvarnost. A izvesti neto iz mogunosti u stvarnost moe samoneko stvarno bie. Na primer, ono to je stvarno toplo, recimo vatra,stvarno prenosi svoju toplotu na drvo, koje je u mogunosti da jeprimi, te ga tako stavlja u kretanje i menja ga. A nemogue je da
jedno te isto bie bude istovremeno i u istom pogledu u stanjustvarnosti i mogunosti, ve samo s razliitih gledita: ta je naime,stvarno toplo, ne moe biti istovremeno i mogunosti takvo, ve jeistovremeno u mogunosti hladno. ...
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
21/28
+ Akvinski + kosmoloki dokaz ++ Akvinski + kosmoloki dokaz +
Prema tome, nemogu
e je da neto bude istovremeno i u istompogledu zaetnik i primalac kretanja, odnosno da samo bie stavljau kretanje. Iz toga sledi da sve to se kree, nuno prima kretanjeod nekog drugog bia. Ako je sada to drugo bie, koje zainjekretan e i samo okrenuto onda i ono mora rimiti kretan e od
2121
drugog bia, a ovo opet od drugoga. Ali na tom je putu nemogu
eii u beskraj, jer tada ne bi postojao neki iskonski zaetnik kretanja,
niti bi, dosledno tome, postojao bilo koji pokreta, jer drugipokretai otpoinju kretanje samo ako ga primaju od iskonskogpokretaa: na primer, tap poinje kretanje samo ako ga prima od
ruke. Prema tome, nuno moramo doi do nekog iskonskogzaetnika kretanja koji nije podloan kretanju. A to svi ljudirazumevaju pod reju Bog.
Toma Akvinski: Summa theologiae, I, 2, 3.
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
22/28
teleoloki dokazteleoloki dokaz
I ovaj dokaz je po poreklu antiki
Jednostavna temeljna struktura dokaza:
prirodno bieprirodno bieto ga otkriva nae iskustvo sazdano je teleoloki
ono je kosmos, a ne haos
2222
priroda je odreena prirodnim svrhama: Stvarno je umno
umno-teleoloki red prirodnih bia ne moe se nazadovoljavajui nain objasniti iz njih samih
teleoloki red neumnog pretpostavlja um
teleologija se dakle tumai uzrono
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
23/28
+ Akvinski + teleoloki dokaz ++ Akvinski + teleoloki dokaz +
Ono pak to samo nema uma ne tei cilju ako ga ne usmerava netosaznavajue i umno, kao strelu luk.
Toma Akvinski: Summa theologiae, I, 2, 3
2323
Red jednog organizma, eko-sistema ili vrsno osobenogivotinjskog ponaanja ne moe se pojmiti iz delova organizma,sistema odnosno iz odreene ivotinje same
Mora postojati um koji je uslov za to da jeste kosmos, a ne haos,
da je na razliitim nivoima sve teleoloki sazdano i da je stvarnoumno
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
24/28
struktura dokaza o bogustruktura dokaza o bogu
USLOVLJENOUSLOVLJENO ONTOLOKAONTOLOKAUZRONOSTUZRONOST
NEUSLOVLJENO,NEUSLOVLJENO,APSOLUTNO,APSOLUTNO,
BOGBOG
okrenutookrenuto ne okretni okretane okretni okreta
2424
aporija beskonanogaporija beskonanogniza uslovljenihniza uslovljenih
uslova: onauslova: onapretpostavljapretpostavlja
neuslovljeni uslovneuslovljeni uslov
kontingentnokontingentno nunonuno
konanokonano beskonanobeskonano
redred umum
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
25/28
++ credo quia absurdumcredo quia absurdum++
Sin boiji je raspet ne stidimo se toga, jer je to sramota, sin
boiji je umro verujmo u to jer je to besmisleno, a sahranjenvaskrsnuo je to je istinito jer je to nemogue.
Tertulijan
2525
po oget a r anstva
Superiornost vere u odnosu na saznanje: nedokuivost objave imanjkavost racionalnog saznanja
Saznanje o Bogu vs. vera u Boga
Verovanje kao emotivni (a ne kognitivni) odnos (poverenje,potovanje i poniznost kao osnova hrianske (heteronomne)moralnosti)
Promiljanje vere uvlai u medijum filozofije
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
26/28
+ hrianstvo i filozofija ++ hrianstvo i filozofija +
ta imaju zajednikog filosof i Hrianin, uenik Grke i uenikneba, trgovac slavom i spasilac due, delatnik na reima idelatnik na delu, razoritelj i graditelj, prijatelj i neprijatelj
zablude, onaj ko iskrivljuje istinu i onaj ko istinu obnavlja iobjavljuje, kradljivac istine i njenuvar... Nema nieg
2626
.
verovanja to bismo trebali da verujemo.Tertulijan .
Apologetika hrianstva: superiornost u odnosu na filozofiju
Obezvre
ivanje racionalnog i svetovnog saznanja filozofije Promiljanje vere podrazumeva filozofsku poziciju
eljena distinkcija izmeu filozofije i vere gubi se refleksijom vere: zaprioritetni sadraj vere postavlja se samo verovanje, a ne vera u Boga
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
27/28
+ filozofija i religija ++ filozofija i religija +
Brao!uvajte se da vas ko ne zarobi filozofijom i praznom
prevarom, po kazivanjuoveijem, po nauci sveta.Sveti Pavle (Savle iz Tarsa)
2727
Po hrianskom uenju, proizalom iz judaizma (a ne po Hristu),osnovni smisao ovekovog postojanja je obezbeenje spasa uzagrobnom ivotu putem vere u Boga
Bog nije shvatljiv umom (sveta tajna), nego u njega treba verovati
Svet um filozofija --------------------- Bog vera religija
Brao ukidanje univerzalnosti, pa i mogunosti filozofskeargumentacije
-
8/3/2019 Aleksandar Cuckovic - Srednjevekovna Filozofija
28/28
+ hrianske vrline ++ hrianske vrline +
A sada ostaje vera, nada i ljubav, ali je ljubav najvea meu njima.Sveti Pavle (Savle iz Tarsa)
Negacija racionalnog
2828
Prioritet ljubavi: vera nije dovoljna, ali je nuna
treba se nadati spasenju, ali to je imanentno ljudski cilj
treba voleti Boga, jer je ovek stvoren samo zato
da bi Boga imao ko da oboavakrajnji smisao postojanje oveka i sveta
samo ljubav je manifestacija samog boga