aleks priprava

Download aleks priprava

Post on 19-Jun-2015

562 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA IZ GEOGRAFIJE

Mostar, 21. svibnja 2010.

Ime i prezime pristupnika: Aleksandra Samardi Dan i sat: 21. svibnja 2010.; 12:45 Naziv kole u kojoj se izvodi nastavni sat: Gimnazija fra Grge Martia, Kralja Tomislava 9A, Mostar Razredni odjel: II. Ime i prezime mentora: Vesna Konjevod, prof. Nastavna cjelina: Gospodarstvo svijeta Nastavna jedinica: Kopneni promet Tip nastavnog sata: Obrada nastavnog sadraja Mjesto izvoenja nastave: Uionica

NASTAVNA CJELINA: Gospodarstvo svijeta NASTAVNA JEDINICA: Kopneni promet TIP SATA: Obrada nastavnog sadraja OBRAZOVNI ISHODI: a) Materijalni: b) Funkcionalni: uenici e razviti sposobnost razlikovanja razliitih vrsta prometa uenici e razviti sposobnost uoavanja veze izmeu razvoja kopnenog prometa i primjene novih tehnologija c) Odgojni: uenici e komentirati promet kakav je bio u povijesti i kakav je u suvremeno doba, kako se razvijao pod utjecajem napretka tehnologije OBLICI RADA: frontalni rad Uenici de nauiti to je to kopneni promet uenici e nauiti podjelu kopnenog prometa, njihove bitne karakteristike i kako se promet razvijao kroz promet

NASTAVNE METODE: metoda razgovora metoda usmenog izlaganja rad s geografskom kartom

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik za 2. razred gimnazije geografska karta kolska ploa i kreda

LITERATURA I IZVORI ZNANJA: a) za uenike: Goranka Markovi, Ruica Vuk, Stanovnitvo, naselja, gospodarstvo udbenik iz geografije za 2. razred gimnazije, Znanje, Zagreb, 2007. b) za nastavnika: Goranka Markovi, Ruica Vuk, Stanovnitvo, naselja, gospodarstvo, udbenik iz geografije za 2. razred gimnazije, Znanje, Zagreb, 2007. Dr. Adolf Mali, Geoprometna obiljeja svijeta, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 1998. god. Grupa autora, Opa i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka DVD izdanje, Veernji list, Proleksis, 2009.

ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA ETAPA SATA 1. Uvod 2. Najava cilja VRIJEME (min) 5 1 NASTAVNE METODE Metoda razgovora Metoda usmenoga izlaganja 3. Obrada novih nastavnih sadraja 30 Metoda usmenog izlaganja i metoda razgovora 4. Ponavljanje i utvrivanje 9 Metoda razgovora

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

NASTAVNE METODE

1. UVODNI DIO Prije nego sto predjemo na nau dananju temu, ponovit emo neke bitne pojmove vezano za promet. to je to promet? Promet obuhvaa prijevoz ljudi i roba te prijenos energije i informacija. Kojem sektoru djelatnosti pripada promet? Promet pripada tercijarnom sektoru djelatnosti. Koja je osnovna uloga prometa? Osnovna uloga prometa je povezivanje prostora.to je to prometna mrea? Prometna mrea je skup vorova i veza jedne vrste prometa. to je prometni sustav? Prometni sustav je skup prometnih mrea svih vrsta prometa u nekom prostoru. Koji izum je odigrao bitnu ulogu u prometnoj revoluciji? U prometnoj revoluciji bitnu ulogu je odigrao je pronalazak motora sa unutranjim sagorijevanjem. Koja su tri elementa potrebna za odvijanje prometa? Za odvijanje prometa potrebna su tri elementa:objekt, prijevozno sredstvo i prometni put. to se podrazumijeva pod pojmovima objekt, prijevozno sredstvo i prometni put? Pod pojmom objekt podrazumijeva se ono to se prevozi ili prenosiljudi, roba, informacije. Pod prijevoznim sredstvom podrazumijeva se ime se obavlja prijevoz ili prijenos-kamion, vlak, zrakoplov, brod. Pod pojmom prometni put podrazumijeva se kuda se obavlja prijevoz ili prijenos-cesta, eljeznika pruga, plovni putovi, zrani koridori. Koje su vrste prometa s obzirom na sredinu u kojoj se odvija promet? S obzirom na sredinu u kojoj se odvija promet, razlikujemo kopneni, zrani i pomorski promet. Koji je najsloeniji oblik prometa? Najsloeniji oblik prometa je kopneni promet. to Metoda razgovora Metoda razgovora

su to telekomunikacije? Telekomunikacije su prijenos informacija. Kakav je to kombinirani promet? Kombinirani promet podrazumijeva pretovar robe s jednog na drugo prijevozno sredstvo uz minimalni troak vremena i energije. to su to unificirane jedinice? Unificirane jedinice su roba istog oblika, veliine i teine. Koje unificirane jedinice se najee koriste? Najee se koriste palete(drvene) i kontejneri(metalni sanduci).

2. NAJAVA CILJA Nakon to smo ponovili bitne stvari vezano za kolska ploa i kreda promet, prelazimo na nau dananju temu. Naa dananja tema je Kopneni promet. Ta lekcija se nalazi u vaim udbenicima na stranici 129. U svoje biljenice upiite naslov Kopneni promet. 3.OBRADA NOVIH NASTAVNIH SADRAJA Kopneni promet je raznovrstan i sloen. Obuhvata cestovni, eljezniki, rijeno-kanalski i jezerski, cjevovodni promet. Ovi oblici prometa se koriste u razvijenim sredinama, dok u nerazvijenim sredinama se koristi karavanski i kolni promet. Sloenost kopnenog prometa vidi se iz guste prometne mree, koja je vaan imbenik razmjetaja stanovnitva i gospodarske razvijenosti. kolska ploa i kreda Cestovni promet je najznaajniji oblik kopnenog prometa zbog prednosti prijevoznih sredstava i pogodnosti prometnog puta. O tome govori Metoda usmenog izlaganja

brojnost prijevoznih sredstava i gusta prometna mrea. Ko e mi rei koje je glavno prijevozno sredstvo u cestovnom prometu? Glavno prijevozno sredstvo u cestovnom prometu je automobil. Automobil ima veliku brzinu i funkcionalan je. Njime se odvija prijevoz ljudi i roba do odredita ili krajnjeg korisnika. Prijevoz se odvija putem razgranate prometne mree koja se brzo gradi i zalazi u sve prostore. Cestovni promet je prilagodljiv i povezuje ostale oblike prometa.Bri razvoj zapoinje krajem 19. stoljea izumom motora sa unutranjim sagorijevanjem. Razvojem automobilizacije u svijetu nakon Drugog svjetskog rata, poinje ubrzani razvoj. Prati ga primjena novih tehnologija. Upotreba betona, asfalta i drugih materijala omoguuje izgradnju u razliitim prostorima. Kako nastoji biti to uinkovitiji, javlja se potreba izgradnje prometnica najvie kategorije, odnosno tzv. autoceste. Najvie ih ima u razvijenim zemljama. Najvei broj je u SAD-u, Njemakoj i Italiji. Kako se razvija prometna mrea raste i broj automobila u svijetu. Od 1950. do 1998. godine taj broj se poveao za oko 14 puta. Najvei broj automobila je u Sjevernoj Americi i u Europi. Oko 2/3 od ukupnog broja motornih vozila otpada na osobne automobile. Ostatak su autobusi i kamioni. Autobusima se prevoze ljudi u gradskom, prigradskom i medjunarodnom prometu. Kamioni se koriste u prijevozu roba na vee udaljenosti. Kamionima se prevoze unificirane jedinice u sklopu integralnog prometa. to su unificirane jedinice? Roba istog oblika, veliine i teine. to je integralni promet? Obuhvaa prijevoz unificiranih jedinica. Kamioni se ukljuuju u multimodalmi Metoda usmenog izlaganja Metoda razgovora

promet, a to znai da se kamioni prevoze vlakom ili brodom. Automobilizacija utjee na bre i uinkovitije povezivanje prometa, uticala je i na strukturu gradova jer veliki broj automobila u gradu zahtijeva i novu prostornu organizaciju. Negativne strane cestovnog prometa su jaka aeropolucija, degradacija okolia i veliki broj rtava u prometnim nezgodama. kolska ploa i kreda eljezniki promet poinje se razvijati poetkom 19. stoljea. Na koju djelatnost sekundarnog sektora eljeznica je imala veliki utjecaj? Na industriju. Osim na industriju imala je utjecaj na razvoj trgovine, turizma, migracija stanovnitva i razvoja gradova. Jaanjem automobilizacije dvadesetih godina 20. stoljea slabi razvoj eljeznice. Naroito malo se koristi u prijevozu na kratke relacije pa se neisplative linije ukidaju. Meutim, 60-ih godina dolazi do zaguenosti cesta i zranih koridora a poveava se potreba za kretanjem ljudi u razvijenim zemljama, tako da eljeznica ponovo dobiva na znaaju. Prije toga se morala provesti modernizacija tj. elektrifikacija i poveanje brzine i funkcionalno prilagoavanje suvremenim potrebama. Danas se eljeznica najvie koristi za prijevoz roba(masovnog tereta, unificiranih jedinica i ekspresnih poiljki). U odnosu na cestovni promet ima prednosti i nedostataka. Prednosti su veliki kapacitet to prijevoz ini isplativim, neovisan je o vremenskim prilikama i brzina. Brzinom nastoji da konkurira cestovnom prometu u razvijenim zemljama. Radi se o poslovnim vlakovima kao npr.TGV-vlak velike brzine na liniji Pariz- Lion, i Pariz i ostali veliki Geografska karta francuski gradovi. Njihova brzina je 250 km/h. To Metoda usmenog izlaganja

su tzv. intercity vlakovi koji prevoze putnike na udaljenostima od 200 do 700 km. Nedostaci su neprilagodljiv put i veliki trokovi prilikom izgradnje. Zbog toga je mrea eljeznica slabije razvijena od cestovne mree. Osim u nekim razvijenim zemljama, eljezniki promet je spor, jer je modernizacija skupa. Zato je vei dio eljeznice neelektrificiran. Najvei udio u svjetskoj mrei eljeznikih pruga ima Europa s cijelom Rusijom(30%), a SAD oko 20% udjela. Vlakovi su ukljueni i u turistiku ponudu. Neki od luksuznih vlakova su Simplon-Orient Express , Rovos Rail. Rijeno kanalski i jezerski promet. Kuda se odvija? Odvija se rijekama, kanalima i jezerima. Kako se radi o prirodnim i umjetnim povrinama na kopnu, prometovanje njima nazivamo i unutranjom plovidbom. To je stari oblik prometa i njegov razvoj moemo pratiti kroz razvoj starih civilizacija. Prve prometnice su bile rijeke Nil, Geografska karta Eufrat, Tigris, Ind, Ganges, Hoangho i Jangce. Kasnije, plovidba poinje i drugim rijekama. Prva prijevozna sredstva bila su splavi i primitivni amci. Ali, otkriem parobroda u 19. stoljeu poinje mehanizirana plovidba. Time se rijeilo pitanje uzvodne plovidbe. Kopanjem kanala proiruje se mrea i poinje razvoj unutarnje plovidbe u meunarodnim okvirima. Nastaju velika plovidbena podruja. Danas se ona nalaze u Europi (Rajna-Majna-Dunav), Rusiji (sibirske rijeke, Volga-Kaspijsko jezero), i u SAD-u (Velika jezera, rijeke Ohijo i Mississppi). Ovaj promet uvjetovan je prirodnim imbenicima pa iz toga proizlaze njegove prednosti i nedostaci. Niski su transportni trokovi pa je to jeftin oblik prometa. Isplativost