aktuelnosti hardver softver testovi skole · pdf fileaktuelnosti hardver softver testovi skole...

AKTUELNOSTI HARDVER SOFTVER TESTOVI SKOLE IT BERZA

NAGRADNA IGRA - 3 RAPIDSHARE PREMIUM NALOGA

Internet radionica za učenike 41 škole, u21 opštini

broj 29januar 2009godina IIIcijena 1 eurwww.bit.me

ICT magazin

Open source roboti:

Novi horizonti

AKTUELNOIGRE

INTERESANTNI HARDVER SOFTVER

MOBILNI

PREDSTAVLJAMO

Zbogommišu i

tastaturi

HARDVER

Call of duty:World at war

SonyEricssonC905

AlliedTelesisGodinamana vrhu

OCRsoftver

Srećni Novogodišnji i

Božićni praznici!

HARDVER

AktuelnoBesplatni razgovori i SMS-ovi za T-Mobile korisnike ..........4

“FLAT” tarifa u fiksnoj telefoniji .............................4

IDC: Visoka potrošnjadržavnog i telekomunikacionog sektora pokreće IT tržište u Crnoj Gori .............4

Potpisan Ugovor između Vlade Republike Crne Gore i kompanije Oracle ...............4

SBx908 Roadshow...........................4

Internet radionica za učenike 41 škole, u 21 opštini.........................6

Ugovor o strateškom partnerstvu sa kompanijom Microsoft .......8

kolumnaIdu dani...............................9

E-uključenost ili E-neujednačenost?...........10

Sukob Interneta i Intelektualne svojine ........12

predstavljamoAllied TelesisGodinama na vrhu............13Uloga informacionihtehnologija u periodu teškogi ubrzanog mijenjanjaprivrednog okruženja .......14

hardver

Nikon D3X.........................15

Zbogom mišu i tastaruri ...17

interesantni hardver.........20

it berza..............................22

linux/open sourceOpen Source roboti Novi horizonti ...................24

softverOCR softver ......................26

Preuzmivideo....................28webinter(n)etsantni linkovi .....29

Moj dan na internetu .......30

mobilni softver .................32

mobilniSony Ericsson C905 ........33

programiranjeJava IV dio ........................35

flash mx IV dio .................36

trikovi ...............................39

igreCall of Duty: World at War ....................40

vi pitate, mi odgovaramo..41

Izdava~:”InfoBit” d.o.o

Izvr{ni direktor:Ana Gazivoda

Glavni i odgovorni urednik:Zoran Jeli}

Redakcija:Mario ErcegBranimir Bukili}Danilo Tom~i}Vladimir Gazivoda

Tehni~ki urednik:Budimir Bukili}

Saradnici:Milo{ Vujkovi}Boris Radovi}Milica Dakovi}@eljka Ra~i}Elmir \okovi}Muris Kurga{Ivana Petrovi}Aleksandar Ga~evi}Dènan Struji}

Adresa:Cetinjski put bb

Web adresa:www.bit.me

E-mail:[email protected]

[tamparija:3M Makarije

Redakcija i uredni{tvozadràvaju sva prava nadprimljenim materijalom

(putem e-maila, po{te…).

Zabranjeno je reprodukovanjematerijala objavljenih u

magazinu „Bit" bez saglasnosti uredni{tva.

IndexreklamaBit . . . . . . . . . . . . . . . 2Infostream . . . . . . . . . . 5Enel . . . . . . . . . . . . . . .7îkom . . . . . . . . . . . . . .8Digit . . . . . . . . . . . . . 15ERC commerce . . . . . . . 16Multiprint . . . . . . . . . . 18TradeCom . . . . . . . . . 19TradeCom . . . . . . . . . 21Tagor . . . . . . . . . . . . .24ERC commerce . . . . . . .25e-Mon . . . . . . . . . . . . 27Chip . . . . . . . . . . . . . .29BitMap . . . . . . . . . . . .30Digit . . . . . . . . . . . . . 35îkom . . . . . . . . . . . . 43T-com . . . . . . . . . . . . . 44

bit informacione tehnologijejanuar2008

IMPRESUM

PREGLED

UvodIdu li bolji dani za ICT u Crnoj Gori? Vlada konkretizuje svoje poteze,tako da ICT dobija svoje Ministarstvo. Da li će kriza koja ipak drmaprivredne subjekte uzdrmati i ovu granu u razvoju? Nadamo se daće prave mjere uspjeti da ublaže probleme koji su evidentni za onekoji hoće da ih vide. Izvještaj IDC-a koji je prvi put rađen za ove pro-store ukazuje na veoma dobar rast ICT-a. Takođe i web scena jesvakim danom sve sadržajnija, broj domaćih, prije svega kvalitenihportala sve je brojniji. Moramo i jednom pokušati da pohvalimo i dase ponadamo da će sljedeća godina donijeti nešto više i bolje odcrnih prognoza koje svakodnevno slušamo. Želimo vam dabezbrižno provedete predstojeće praznike ne razmišljajući o se-bičnim i bezobzirnim životima moćnika.

Redakcija BITa vam želi srećne Novogodišnje i Božićne praznike!

Zoran Jelić

Zoran Jeli}

Glavni i odgovorni urednik

Besplatni razgovori i SMS-ovi za T-Mobile korisnikeKao poklon za Novu godinu, T-Mobile je svojim prepaid i post-paid korisnicima (fizička lica) omogućio besplatne razgovoreprema jednom broju, u periodu od 1. decembra do 15. januara...Besplatni razgovori se mogu aktivirati prema T-Mobile ili T-Com broju. U slučaju da se aktiviraju prema T-Mobile brojubesplatni su i SMS-ovi.Da biste aktivirali uslugu pošaljite SMS sa tekstom BESPLATNO067xxxxxx na broj 303. Ako je vaš izabrani broj iz T-Com mrežeumjesto 067 ukucajte odgovarajući pozivni broj grada.Takođe, aktivaciju možete zatražiti i pozivom na broj besplatanbroj 19899.

“FLAT” tarifa u fiksnoj telefonijiKorisnici T-Com fiksne telefonije od sjutra imaju prvi putmogućnost da izaberu paket s neograničenim brojem poziva, ito po fiksnoj mjesečnoj cijeni. Novi paketi omogućavajuznatne mjesečne uštede.

U ponudi su dva paketa :- KOMFOR paket nudi neograničene pozive u T-COM

fiksnoj mreži u Crnoj Gori, i to i u lokalu i međugradu,po fiksnoj cijeni od 15 eura mjesečno (uključujući ipretplatu i PDV). To znači da korisnik ovog paketamože pričati neograničeno u T-Com mreži u Crnoj Goriza svega 5 centi dnevno!

- Paket KOMFOR+ nudi neograničene pozive prema T-COM fiksnoj mreži u Crnoj Gori (lokal i međugrad), alii 100 extra minuta za pozive ka fiksnoj mreži u Srbiji.Cijena KOMFOR + paketa je 20 eura mjesečno(uključujući i pretplatu i PDV).

Korisnici koji izaberu jedan od ova dva paketa imaju još jednupovlasticu – u T- Centrima mogu kupiti kvalitetan Siemensbežični telefon, za samo 7 eura (sa PDV-om). Telefon se plaćasa prvim telefonskim računom nakon aktiviranja Komfor iliKomfor+ paketa. Za jedan od ovih paketa korisnici se moguprijaviti u T-Centrima.

IDC: Visoka potrošnja državnog itelekomunikacionog sektora pokrećeIT tržište u Crnoj Gori

IDC IT tržište u Crnoj Gori poraslo je za 42.2% u 2007. godini idostiglo vrijednost od $79.01 miliona dolara, prema istraži-vanju kompanije IDC (prvi put rađeno za Crnu Goru). Mjerenou lokalnoj valuti, godišnji rast iznosio je 30.4%. Crnogorska ITpotrošnja porasla je dinamično, naspram niske bazne godine,zahvaljujući velikoj potrošnji državnog i telekomunikacionogsektora i širenju potreba domaćnstava. Strane direktne inves-ticije koncentrisane su na nekretnine i utiču na ubrzani razvojturizma. Bankarski sektor je takođe odigrao značajnu ulogu u

porastu IT tržišta u 2007. godini.

“Digitalizacija u Vladi Crne Gore za-počela je u 2007. godini i planiranoje da u sljedećih pet godina bude

pokretačka snaga lokalnog IT tržišta, direktno i indirektno”,kaže Atila Madai, Country Manager IDC-a za Srbiju i CrnuGoru. ”Rast u broju ADSL korisnika (trećina stanovništva), kao ibrojne VoIP dozvole i širenje bežičnog interneta podstaknućesmanjenje cijena na tržištu i povećati dostupnost interneta.Treba imati u vidu da je Crna Gora u vrhu evropske privrede utranziciji sa velikim prilivom stranih direktnih investicija i da jeto dodatno pokretalo tržište u 2007. godini.”Najdinamičniji rast u 2007. godini od 90.2% imao je segmentsoftvera, ali i pored toga čini samo 11.3% ukupnog IT tržišta.Hardver čini 78.2% i idalje predstavlja najveći segment ITtržišta. IT usluge čine preostalih 10.4% ukupne IT potrošnje uzemlji.“Udio hardvera u ukupnoj IT potrošnji u zemlji odražava čin-jenicu da je Crna Gora još uvek u osnovnoj fazi, infrastruk-turne izgradnje, razvoja IT-a”, navodi Madai.IDC očekuje prosječni godišnji rast Crnogorskog IT tržišta od13.8% tokom sljedećih pet godina. IT potrošnja dostićiće vrijed-nost od $150.51 miliona dolara u 2012. godini, procenjuje IDC.IDC-va studija “Montenegro IT Market 2008-2012 Forecastand 2007 Vendor Shares (IDC #ESQ12Q)“ predstavlja IT tržišteCrne Gore i prognozu totalne IT potrošnje prema tehnologi-jama do 2012 godine. Studija sadrži veličinu tržišta, tržišniudio kompanija i predviđen rast vrednosti hardvera, softvera iIT usluga.IDC je vodeća svjetska firma za istraživanje tržišta, konsalting iorganizaciju stručnih događaja iz oblasti informacionihtehnologija, telekomunikacija i tržišta potrošačke elektronike.

Potpisan Ugovor između Vlade RepublikeCrne Gore i kompanije OracleU Podgorici je 18. decembra 2008. godine potpisan Ugovor zanabavku Oracle tehnoloških licenci između Vlade RepublikeCrne Gore i kompanije Oracle Srbija i Crna Gora.Ugovor za nabavku Oracle tehnoloških licenci je potpisan natri godine, tako da će u toku tog vremenskog perioda Vladineinstitucije moći da licence nabavljaju pod istim, preferencijal-nim uslovima. Ugovor obuhvata Vladu Republike Crne Gore,ministarstva, budžetske ustanove, lokalnu samoupravu, kao i

4 strana bitinformacione tehnologijejanuar2008

SBx908 RoadshowKOMPANIJE Čikom informatički inženjering i AlliedTelesis su 27. novembra organizovale jednodnevnievent pod nazivom SBx908 Roadshow. Skup je održanu Hotelu City u Podgorici i oko 50 prisutnih IT stručn-jaka iz Crne Gore imalo je priliku da se upozna saproizvodnim programom ove renomirane kompanije.Pored zanimljivih prezentacija o samoj kompaniji injenom položaju u svijetu proizvođača mrežneopreme, prisutni su se upoznali sa mogućnostima ATopreme koja u svijetu provajdera IP/Ethernet rješenjazauzima jednu od vodećih pozicija, posebno u domenuIP Triple Play mreža. Organizovana je live demontracijamogućnosti novog Switch Blade, a posebnu pažnjuprivukla je prezentacija Dejana Abazovića sa Uni-verziteta Crne Gore u vezi sa projektima u Crnoj Goribaziranim na opremi Allied Telesis – WAN mreža Min-istarstva prosvjete i nauke, WAN mreža UniverzitetaCrne Gore, Core Networka mreže Vlade Crne Gore iWAN mreža Carine Crne Gore.

preduzeća u kojima je Vlada većinski vlasnik.Kompanija Oracle će donirati softver za obrazovne svrhe Uni-verzitetu u Podgorici u okviru različitih programa OracleAkademije. Takođe, Oracle će dozvoliti Univerzitetima daučestvuju u Oracle Campus Wide Programu, namjenjenom li-cenciranju obrazovnih institucija širom sveta.

Uručeni prvi sertifikati za kvalifikovani elektronski potpiesPTT „Srbija“ počela sa izdavanjem sertifikata za kvalifikovanielektronski potpisPredsednik Vlade Republike Srbije dr Mirko Cvetković i min-istarka za telekomunikacije i informaciono društvo, g-đa JasnaMatić, postali su korisnici prvih sertifikata za kvalifikovani elek-tronski potpis u Srbiji. PTT „Srbija“ je ovim označila početak iz-davanja sertifikata za kvalifikovani elektronski potpisgrađanima i privredi, što će doprinijeti efikasnijoj javnoj up-ravu, racionalizaciji administracije, kao i smanjenju korupcije. Premijer Cvetković je nakon demonstracije upotrebe elektron-skog potpisa u Glavnoj pošti u Beogradu istakao da je to važankorak ka uvođenju elektronske uprave u Srbiji. On je ovom pri-likom čestitao JP PTT saobraćaja „Srbija“ i izrazio zadovoljstvošto je ovo preduzeće postalo prvo sertifikaciono tijelo za izda-vanje sertifikata za kvalifikovani elektronski potpis u RepubliciSrbiji.Cvetković je naglasio da je Vlada Srbije preuzela obavezu daimplementira projekat elektronske uprave i elektronskog

poslovanja u zemlji, i uputio pohvale Ministarstvu za teleko-munikacije i informaciono društvo na učinjenim uspešnim ko-racima u tom pravcu.Ministarka Jasna Matić je tom prilikom pozvala sve zaintereso-vane subjekte da iskoriste mogućnosti kvalifikovanog elektron-skog potpisa i da prilagode svoje postojeće elektronske servisekako bi građani i privreda mogli da koriste taj vid usluge. Min-istarstvo za telekomunikacije i informaciono društvo će unarednih nekoliko mjeseci izraditi niz akata kojima će se do-datno urediti oblast upotrebe elektronskih dokumenata.Ovo bio jedan od prvih ciljeva Ministarstva u realizaciji pro-jekata elektronske uprave u Srbiji, uz punu primjenu principajedinstvenog šaltera, kako u državnoj administraciji tako i ulokalnim samoupravama.Ministarka Matić je objasnila da će paket, koji obuhvata kar-ticu, čitač kartice i godišnji zakup elektronskog potpisa, koštati6.500 dinara.Ona je rekla da građani trenutno sa elektronskim potpisom nemogu ništa, ali da je njegov značaj u tome što pružamogućnost da privatne firme, kao i organi državne uprave,naprave procedure u kojima će se elektronski potpis koristiti.

Ima procedura koje su spremne i koje su samo čekalemogućnost kvalifikovanog elektronskog potpisa koji elektron-skom dokumentu daje važnost, značaj i zakonom prepoznatuvrijednost svojeručno potpisanog dokumenta, istakla je Matić.

Internet radionica za učenike 41 škole, u 21 opštini

Organizovanjem Internet radionica u osam podgoričkih os-novnih škola, od 8.-17. decembra, završava se prva faza zajed-ničkog projekta Crnogorskog Telekoma i Vlade Crne Gore napovećanju nivoa korišćenja interneta. Juče je Internet radion-ica održana u OŠ “ Štampar Makarije”, a projektom su obuh-vaćene i škole “Oktoih”, „Marko Miljanov”, “Savo Pejanović”,“Radojica Perović”, “Sutjeska”, „Maksim Gorki“ i „Pavle Rovin-ski”.

Organizovanjem Internet radionica za osnovce u glavnomgradu, ujedno je završena prva faza ovog partnerskog pro-jekta, koji obuhvata internet edukaciju djece u ukupno 41školi, u 21 opštini.

Zajednički projekatCrnogorskog Telekoma iVlade, realizuje se podsloganom “”Internet je igrakoja se igra cijelog života”, aInternet radionice su u tokudvomjesečnog trajanja izaz-vale veliko interesovanjeučenika u svim crnogorskimgradovima.Na radionicama su instruk-tori upoznali đake sa pred-nostima interneta, sposebnim akcentom napredstavljanju interaktivnihmogućnosti online komu-nikacije. Učenicima se na specijalnim punktovima, osim surfo-vanja i traženja informacija, prezentovano korišćenje internetakao nezamjenljivog alata u nastavnom procesu.

Druga faza ovog projekta sastoji se od izrade školskih sajtova,u svim crnogorskim osnovnim i srednjim školama. Webprezentacije će biti uniformne, a na njihovoj izradi i osmišlja-vanju radiće đaci i njihovi profesori. Planirano je, takođe, dase tokom drugog školskog polugodišta organizuje takmičenjeza najbolji školski sajt, a da se početkom juna proglase pobjed-nici i uruče vrijedne nagrade (put u Diznilend za cijeli webtim). Crnogorski Telekom je, posebno kad je u pitanju put CrneGore ka informatičkom društvu, spreman da u naredne četirigodine, samo u projekat povećanja internet penetracije uložimilion eura.Uspješna investicija Ministarstva prosvjete i nauke i Uni-

verziteta Crna Gora uakademsku zajednicu krozMicrosoft Live@edu Web us-luge

Ministarstvo prosvjete inauke Crne Gore, UniverzitetCrne Gore i Microsoft Mon-tenegro održali su 8. decem-bra konferenciju za novinarena kojoj su predstavili novugeneraciju alatki namijenjenusvim studentima UniverzitetaCG i srednjoškolcima u Crnoj

Gori. Paket nosi naziv „Live@Edu”, a u Crnoj Gori servisi suotvoreni pod domenima live.edu.me (za srednjoškolce) ilive.ac.me (za studente).Na konferenciji su govorili:Oliver Obradović, Direktor Microsoft MontenegroRadovan Rutešić, Savjetnik ministra prosvjete i naukeProf. dr Predrag Miranović, Rektor Univerziteta Crne GoreProf. dr Božo Krstajić, Direktor CIS-a UCGNakon potpisivanja Ugovora između Ministarstva prosvjete inauke i Microsoft Montenegro i dobijanja digitalnog serti-fikata za bezbjednu administraciju programa, Centar Informa-cionog Sistema (CIS) UCG i Ministarstvo su formirali bazupodataka profesora, studenata i srednjoškolaca, čime je za-vršena prva faza projekta.Do sada je kreirano oko 39 000 naloga ( za 23 500 srednjoško-laca i 15 500 studenata), čime je obuhvaćena čitava sred-njoškolska populacija i svi studenti Univerziteta Crne Gore.Planirano je da se u sljedećoj kalendarskoj godini u ovaj pro-gram uključe i studenti sa privatnih univerziteta. ZahvaljujućiLive@Edu programu, oko 8% ukupne populacije u Crnoj Goriće imati email nalog i pristup ostalim servisima obuhvaćenimovim programom.

Microsoft je, 1. decembra, u saradnji sa Ministarstvom prosv-jete i nauke i CIS-om Univerziteta Crna Gora, organizovaoobuku koju je prošlo oko 40 koordinatora iz srednjih škola i sa


Univerziteta, a koji će u svojim školama/univerzitetskim jedini-cama ogranizovati “Activation days”, odnosno dane kada ćestudentima/srednjoškolcima pomoći da aktiviraju svojenaloge, kao i obuku za njihove nastavnike/profesore. Na implementaciji ovog programa u Crnoj Gori rade:

Frank Schumann, CEE HQ MunichOliver Obradović, direktor Microsoft MontenegroProf. dr Božo Krstajić, direktor CISDarko Kovačević, Ministarstvo prosvjete i naukeAleksandra Radulović, CISLuka Filipović, CISZoran Subić, Microsoft SerbiaMaja Simonović, Microsoft Montenegro

Napomenućemo još jedanput šta program WindowsLive@Edu obuhvata:

- hosting elektronske pošte sa online i offline (desktop)klijentom - Hotmail

- chat – Windows Live Messenger- portal za dijeljenje Office i ostalih dokumenata – Of-

fice Live Workspace- prostor za kreiranje bloga i stvaranje online zajednica

– Live Spaces- jednostavan način za ažuriranje vašeg „space“ sajta -

Writer- 5 GB prostora za korisničke fajlove - SkyDrive- interaktivni online alat za kolaboraciju – SharedView- softver za obradu slika – Photo Gallery+ permanentnu nadogradnju postojećih servisa, uz po-

javu novih usluga

Implementacijom ovog programa omogućava se elektornskakomunikacija učenika i nastavnika u srednjim školama,odnosno studenata i profesora na fakultetima. Takođe, ovajprogram nudi obrazovnim institucijama sistem koji već dugo ipouzdano koriste učeničke i studentske zajednice u cijelomsvijetu. Ovi inovativni online servisi kreirani su kako bi pomogli sred-njoškolcima/studentima da dijele materijale za učenje, infor-macije i fotografije, sarađuju na različitim projektima sa svojimkolegama, nastavnicima i profesorima i da ostanu u kontaktu

sa svojim prijateljima u školi/na fakultetu i nakon maturi-ranja/diplomiranja.

Frank Schumann, Microsoft Live@edu - Central and EasternEurope, navodi da je to što razlikuje Live@Edu od drugihsličnih projekata mogućnost da se koristi kao privatan, obezbi-jeđen servis, na poznatoj platformi za Microsoft aplikacije ionline servise koji se nude, besplatno. “Live@edu predstavljaMicrosoftovu viziju da obezbijedi školama na jedanekonomičan način tehnologije potrebne za savremeno učenje,bez uticaja na njihove budžete, obezbjeđujući im način dadugoročno ostanu kontaktu jedni s drugima... S obzirom na toda smo dodali sve više inovativnih rješenja i aplikacija uLive@Edu paket, mi ne obezbjeđujemo učenicima/studentimasamo praktične alatke za njihov rad u školi i na fakultetima,već im pomažemo školama/fakultetima da na najbolji mogućinačin pripreme svoje učenike za zaposlenja ili izazove u njihovdaljem školovanju.“

Prof. dr Predrag Miranović, Rektor Univerziteta Crne Gore:„Ovaj projekat veoma važan za Univerzitet Crne Gore. Svjesnismo da su ovi načini moderne, internet komunikacije, onlinerazmjene podataka, kao i online druženje postali su dio našesvakodnevice... Univerzitet želi da ide u susret vremenu, želida pruži tehničku podršku ovoj komunikaciji između kakosamih studenata, tako i studenata i njihovih profesora i timepodigne nivo informacione pismenosti u Crnoj Gori.“Microsoft Live@edu dozvoljava korisnicima da pristupe doku-mentima sa bilo kojeg računara koji ima internet konekciju,sarađuju na projektima sa drugim ljudima na lozinkom za-štićenom workspace-u, čuvaju veliki broj dokumenata, fo-tografija i multimedijalnih sadržaja… Na ovaj način, Crna Gora postaje prva zemlja u regionu saovim jedinstvenim rješenjem za cijelu srednjoškolsku i stu-dentsku populaciju.U skladu sa svojom politikom privatnosti, Microsoft seobavezao da će apsolutno poštovati tajnost privatnih po-dataka učenika/studenata i nastavnika/profesora, koji se ču-vaju na serverima.

Za otvaranje naloga nije neophodno koristiti niti jedan po-datak koji bi narušio privatnost učenika/studenata, osimimena i prezimena učenika/studenta.Crna Gora ubrzano prilagođava svoju legislativu sistemu za-kona Evropske Unije. Propis po imenu The European Data Di-rective on Data Protection propisuje uslove za kompanije kojerazmatraju prenos dijela ličnih podataka (u ovom slučaju e-mailova i ostalog sadržaja) u zemlje van Evropske Unije.Set propisa pod imenom US safe harbour framework je defin-isan upravo da bi se premostio jaz između evropskih i amer-ičkih zakona o privatnosti. Uz pomoć ove legislativeuspostavlja se praktičan mehanizam uz pomoć kojeg američkekompanije koje posluju u Evropi ne samo da mogu da sus-retnu sve neophodne kriterijume sadržane u zakonu EuropeanDirective on Data Protection, već i da budu potpuno kompati-bilne sa ovim zakonom.

Politika privatnosti za servis Windows Live Hotmail se nalazina http://privacy.microsoft.com/en-gb/fullnotice.aspx; ovapolisa detaljno objašnjava i način na koji se skup ličnih po-dataka sakuplja, koristi, te pod kojim uslovima se ovi podaci


7strana

mogu dijeliti i na koji način se čuvaju.S obzirom na to da se u slučaju implementacije programa usrednjim školama radi o podacima lica koja su maloljetna, ovopredstavlja poseban izazov u smislu očuvanja privatnosti po-dataka. U slučaju maloljetnih lica, za otvaranje naloga elektronskepošte neophodan je pristanak roditelja ili staratelja. Min-istarstvo prosvjete i nauke kreiralo je posebnu papirnu formuodobrenju za otvaranje Windows Live ID naloga, koju ćeroditelji učenika dobijati u momentu polaska djece u srednjuškolu, odnosno na početku nove školske godine za djecu koja suveć u srednjoj školi. Ovaj potpisan dokument će roditelji vraćatiMinistarstvu, nakon čega će učeniku biti otvoren nalog, i o de-taljima naloga će biti obavještena škola koju učenik pohađa.

Ovaj paket on-line servisa je potpuno besplatan, a opremu jedonirao Univerzitet Crne Gore (CIS), koji i radi administriranje.

Mlađe generacije su sve naprednije u smislu modernih načinakomunikacije. Očekuju da u svojim školama i na fakultetimaimaju bogate, visokokvalitetne mogućnosti komunikacije,slične onima koje koriste i privatno, a paket Live@Edu im toomogućava. Microsoft Montenegro priprema iznenađenje za svakog 1000.srednjoškolca/studenta koji aktivira svoj nalog!

Ugovor o strateškom partnerstvu sakompanijom Microsoft

Microsoft je 19.decembra potpisao novi Ugovoro strateškom partnersvu sa Vladom Crne Gore.Ugovor su potpisali gospodin Vujica Lazović,potpredsjednik Vlade Crne Gore i gospođaVeronika Prikrylova, GM Microsoft CEE.

Ceremoniji potpisivanja prisustvovali su Nj.E.Roderk Mur, Ambasador Sjedinjenih Amer-ičkih Država, kao i veliki broj zvaničnika VladeCrne Gore.Na press konferenciji, održanoj nakon cere-monije potpisivanja, potpredsjednik Lazovićje izrazio zadovoljstvo zbog potpisivanjaUgovora. “Današnjim potpisivanjem Vladašalje poruke da je naša namjera da istrajemou razvoju informatičkog društva zasnovanog

na znanju, jer tu postoje velike šanse za malu zemlju i njenuekonomiju. Do kraja smo spremni da se u uslovima svoje kom-petencije i uticaja, borimo za legalizaciju softvera, zaštitu svihprava intelektualne svojine i suzbijanje piraterije”

Gospodin Mur je kazao da je posljednji mjesec u 2008. godiniistorijski istorijski period u razvoju ekonomskih odnosaizmeđu SAD i Crne Gore. “Izuzetno sam zadovoljan pravcemkojim se kreće poslovno partnerstvo između SAD i CrneGore... Nadam se da će partnerstva koja su danas sklopljenaprivući pažnju drugih američkih korporacija i kompanija kojeće doći u Crnu Goru i ovdje investirati i trgovati.”Na press konferenciji gospođa Prikrylova je kazala da je veomazadovoljna što je dio ovog velikog događaja za odnos VladeCrne Gore i Microsoft-a. “Današnje potpisivanje ovog Ugovora

o strateškom partnerstvu je dokaz uspješnostisaradnje koja je otpočela prije 3 godine potpisi-vanjem prvog partnerskog ugovora”.Ugovori sa Vladom uključuju:

Ugovor o strateškom partnerstvuLicencni ugovorMicrosoft Servisni ugovor Microsoft Premier usluge podrške

Gospodin Dušan Simonović, Sekretar Sekretari-jata za razvoj i gospodin Oliver Obradović,izvršni direktor Microsoft kancelarije u CrnojGori, potpisali su Licencni ugovor, Servisniugovor i Ugovor o pružanju Premier podrške.Takođe, početkom decembra završen je projekatimplementacije Microsoft infrastrukture u VladiCrne Gore. Projektom je zamijenjena postojećainfrastruktura bazirana na Unix i Linux server-

ima i implementirana AD, WSUS, ISA i Exchange tehnologija. U Vladi Crne Gore u produkciju je prosle nedelje puštenorješenje elektronskih sjednica Vlade i vladinih komisija razvi-jeno na Office Share Point Server-u, integrisano u Microsoftinfrastrukturu. Projekat je realizovan kroz servisni ugovor saVladom Crne Gore.



PROBUDIO me je alarm na mobilnomkoji je zazvonio tačno u 7:00.31.januar, vidjeh na display-u.Nakon što sam je poljubio u čelo, dokse protezala u krevetu, stavio samvodu za kafu i narandžu u sokovnik.Uključio sam kompjuter, gdje jepristigla gomila e- razglednica ičestitki za Novu godinu.Jednu sa motivom ruže sam zadržaokao screensawer.Na netu sam potražio restoran u kojiću je odvesti na doček kad završimposao i sve obaveze koje su pre-ostale.

Fotografije sa našeg sinoćnjegdruženja sa prijateljima, sa digitalcasam prenio na USB stik.Brzo ušao u auto, GPS je nepogrešivopokazivao svaku krivinu, stigao u of-fice na vrijeme. Poželio sam je čuti, teuključio webcam i Skype negdje upodne.

Stavih slušalice i rukom sakrih mikro-fon od kolege.Njen osmijeh me je razdrmao i vratioenergiju, na usnama njeno “Volim

te”, pun pogodak.Usput sam grupno zahvalio nekimprijateljima na čestitkama i obaviokonferencijski razgovor sa trojicomkolega preko linka. Zakazan je sas-tanak odmah nakon praznika, što samažurno unio u kalendar e-pošte, tememorisao u mobilni.Posao sam završio ranije, na netshopu naručio ruže na kućnu adresu iskokom u auto, krenuo prema kući.Stigao sam prije nje, pa sjedoh nakratko za laptop da odigram “MEM-ORIJE”... Usput sam razmišljao kakogodine nove sve brže stižu.U momentu kad je ulazila dobihbonus poene; znam - opet će reći dasam veliko dijete.

Priđe, zagrli me s leđa i čujem sim-patično: “Veliki dečko, hajmo, dostaigre.” Zamolila me je da joj skeniramdiplomu, radi konkursa na novi posaou jednoj informatičkoj firmi. Planiranovi posao iduće godine.Obavio sam, naravno.Na štampaču smo isprintali nekolikoCV-a za novi posao, fotku smo skinulisa memo kartice mobilnog aparata idoradili u photoshopu.Restoran kojeg sam rezervisao on lineje otpao jer mi se požalila na jakumor i glavobolju.Poručili smo pizzu SMS-om, a ondazvono na vratima i stigoše ruže.Dok je ona donosila vino, ja sam većubacio disk u DVD i plazma je zablješ-tala.

Tu novogodišnju noć smo zaspali, nasofi u dnevnoj sobi, pod svjetlom lju-bičaste neonske lampe.Na sreću sam isključio TV i čula sesamo „no stress” muzika sa cd player-a......Prvo jutro nove godine, budim senakon alarma na mobilnom u 7:00,pročitam njenu poruku na display-u –Volim te, žuuuurim, vidimo seuskoro…...poljubac…Ukrašeno smile-jem….Danas ću definitivno memorisati unotebook, da je počela Nova godina. Srećno!

Elmir Đoković

Idu dani......

Inicijativa Evropske Komisije zvana ’i2010 inicijativa’ dala jedoprinosa na način što je uključila sve veći broj pojedinaca uonline servise državne uprave. Naime, 2007. godina bila je go-dina kada je po prvi put polovina EU populacije koristila Inter-net (51% građana u EU koristi Internet najmanje jednomnedeljno). U 2007. godini više od 50% populacije koristilo jeInternet u 16 evropskih zemalja. Veoma izražen rast zabilježenje u Irskoj (20%), Francuskoj (18%), u Češkoj Republici i Latviji(16%), kao i Mađarskoj i Litvaniji (15%). Ukoliko posmatramosituaciju u Crnoj Gori, onda mi još uvijek nijesmo dostigli nivoda 51% građana koristi Internet u posmatranom periodu.Naime, u 2007. godini 34,2% građana koristilo je Internet naj-manje jednom nedjeljno, što znači da i dalje kaskamo...

Iako je situacija u Evropi svakako bolja kada su ovi pokazateljiu pitanju, i zemlje EU se suočavaju sa problemima. Uprkosrastu, evidentan problem predstavlja činjenica da 40%evropske populacije nikada nije koristilo Internet. Upravo seovim problemom bavi inicijativa i2010 koja ima za cilj dapoveća broj korisnika Interneta u Evropi, a samim tim i koris-nika Internet servisa. Ukoliko se analizira period 2005-2007evidentno je da postoje nejednakosti u korišćenju Internetservisa među pojedinim grupama populacije u Evropi. Tako jejasno da postoje isključene grupe poput starijih osoba (65-74),penzionera i ekonomski neaktivnog dijela populacije, kao ione grupe stanovnika sa niskim stepenom obrazovanja. Za svenavedene grupe prosječna upotreba Interneta polako se prim-iče evropskom prosjeku upotrebe Interneta na nivoucjelokupne populacije. Na drugoj strani, postoje grupestanovništva koje svakodnevno i stalno koriste Internet. U tugrupu mahom spadaju studenti, kao i visokoobrazovani slojpopulacije. Upotreba Interneta od strane populacije koja živi ururalnim područjima, kao i žena i srednjevječnog dijelastanovništva blizu je prosjeku upotrebe Interneta od stranecjelokupne populacije u EU. Za razliku od ovih pokazatelja, uCrnoj Gori svega 24,3% populacije nastanjenje u ruralnimdjelovima koristi Internet.

Značaj upotrebe Interneta i informacione pismenostistanovništva bitan je iz ugla korišćenja Internet servisa i os-talih online aktivnosti. Kako su servisi i usluge koje obezb-jeđuju zvanične institucije (administracija), kao i biznis sektorpostali sve više online dostupni to se populacija koja ih ne ko-risti suočava sa sve više problema u zemljama EU. Od 2005.godine E-Government servisi su u porastu, i to najviše u oblas-tima usluga zdravstva i online plaćanja. Uspjeh u ovom seg-mentu u najvećoj mjeri se ogleda upravo u činjenici da se uzpomoć Interneta ovi servisi sve više koriste, dok su isti ranijekorišćeni veoma rijetko ili sezonski. Slanje e-mailova i onlinepretrage za dobrima i uslugama postale su dio svakodnevice.

Evropa nastavlja sa porastom kada su u pitanju ponude onlineservisa državne uprave. Biznis sektor je, s tim u vezi, najčešćikorisnik ovog tipa usluga. Stanovništvo, na drugoj strani, umanjoj mjeri koristi ove servise uprkos činjenici da su oviservisi u većoj mjeri namjereni uporavo njima i da je za njihsame od većeg interesa da ih koriste. Ovakva situacija dovodido povećanja jaza izmeću upotrebe online servisa između biz-nis sektora i stanovništva. Izazov u budućem periodu ogledaćese upravo u pronalaženju načina kako da ovi servisi budu štoatraktivniji stanovništvu i učine se prijemčivim.

Osnovni servisi državne uprave (12 za građane i 8 za biznissektor) u svim zemljama članicama EU dostupne su online iprimjetan je porast online unaprjeđenja servisa državne up-rave. Na drugoj strani, prisutan je jaz od 50% između zemaljakoje ih u najvećoj ili najmanjoj mjeri koriste. Ukoliko anal-iziramo uslove kompletne online dostupnosti servisa državneuprave onda je EU u tom dijelu zabilježila značajan porast sa50% u 2006. godini, na 58% u 2007. Poređenja radi, nivo E-uključenosti servisa državne uprave u Crnoj Gori u 2007. go-dini bio je na nivou od 45% što govori da smo u zaostatku uodnosu na EU i da ti procesi kod nas tek treba da počnu.

Slika 1. E-sofistikacija servisa državne uprave u EX-YU zemljama, 2007.Izvor: ISSP

Prisutna je veoma izražena uslovljenost između nivoa razvojaservisa državne uprave i prisutnosti E-Government servisa.Nekolike zemlje uspjele su razvoj oba servisa podići na nivo odviše od 90%. Tako se Austrija nalazi u vodećoj poziciji, a potomsu tu i Malta, Slovenija, Portugalija i Velika Britanija. Servisidržavne uprave za biznis sektor i dalje prednjače u odnosu naone usmjerene građanima. Tako na primjer, evropski prosjekza kompletnu online registraciju preduzeća iznosi 79% i veomaje bitan pokazatelj kreiranja biznis friendly okruženja u jednojzemlji. Ukoliko analiziramo zastupljenost elektronskih javnihnabavki evropski prosjek iznosi 81%.

Slika upotrebe online servisa od strane građana svakako jedrugačija. Ukoliko posmatramo pojedince, onda 30% korisnikaInterneta u EU koristilo je elektronske servise državne uprave.Iako je ovaj pokazatelj porastao nekolika procenta u odnosuna prethodnu godinu, i dalje zaostaje za upotrebom servisa odstrane biznis sektora (66%). Ukoliko analiziramo svrhe zbogkojih stanovništvo EU zemalja koristi elektronske uslugedržavne uprave onda 61% ih koristi u svrhe prikupljanja infor-macija, dok 22% građana zna da popuni online formulare. Nakraju, i dalje ostaje prisutan jaz između ponude elektronskihservisa državne uprave i njihove upotrebe od stranestanovništva u mnogim EU zemljama. Najveći broj zemaljakoje su se uspjele izboriti sa ovim problemom i ujednačiti ko-rišćenje elektronskih servisa državne uprave od strane pre-duzeća i pojedinaca jesu nordijske zemlje, poput Holandije iLuksemburga. Za preostale prevazilaženje ovog jaza i daljepredstavlja izazov.


E-uključenost ili E-neujednačenost?

Milica Daković

Institut zastrateške

studije i projekcije

UvodIntelektualna svojina i Internet su dva fenom-ena koja su se nametnula čovječanstvu krajem20-tog vijeka. Kako u svojoj suštini imaju jednupotpuno suprotnu osobinu, logično je da jemoralo doći do njihovog sudara. Zaštita in-telektualne svojine ima teritorijalni karakter,što znači da ako firma želi neku od intelektual-nih zaštita ona navodi u kojim zemljama tražitu zaštitu. Sa druge strane, Internet ne poznajedržavne granice odnosno on je neteritorijalan,dakle, jedinstven je za cijelu zemaljsku kuglu.

Najava sukobaDo prvih nagovještaja problema došlo je u decembru 1996.godine u Ženevi gde je nakon pregovora 160 zemalja članicaUN postignut dogovor oko “copyright” prava preko Interneta.Na zahtjev provajdera Interneta, izbačen je jedan sporni člankoji bi pretraživanje Interneta doveo u pitanje. Sam princip nakome funkcioniše Internet zasniva se na neprestanom kopi-ranju dokumenata. Da je pomenuti član ostao, njegovo strogotumačenje bi moglo da i samo kretanje Internetom tretira kaopovredu autorskih prava! Ipak, najkrupniji problem je eskali-rao nešto kasnije i on se odnosio na povrede žigovnog prava.

Praksa generiše problemeKomercijalne firme koje izlaze na tržište najčešće su uzimaleadresu u sklopu “.com“ domena. Kako takvih firmi ima mnogoubrzo je došlo do sudaranja firmi sa istim imenom u istim ilirazličitim oblastima djelatnosti čega u svijetu ima dosta. Kadajedna firma registruje domen sa određenim imenom tada,zbog nužnosti jednoznačnih adresa na Internetu, pod timimenom niko drugi u svijetu više nije mogao registrovati svojdomen. Organizacije zadužene za registraciju Internet domenasu problemu prilazile sa tehničke strane gde je osnovni uslovda domen koji neka firma traži do tada nije bio nikom dodjel-jen. Tu činjenicu je jedan broj pojedinaca pokušao dazloupotrebi i požurio da registruje tuđe nazive kao svojedomene sa ciljem da kasnije pod povoljnim uslovima tedomene preproda firmama čija imena domeni nose. Tako je i u SRJ zabilježen slučaj registracije domena na neko-liko imena poznatih pjevača narodne muzike. Pojedinac koji jeto uradio vjerovatno se preračunao jer naši “narodnjaci“ višepreferiraju kafanu i svadbe nego Internet. U Engleskoj je zabil-ježen slučaj registracije Internet domena na imenatimova kompletne prve fudbalske lige. Nekolikoklubova je otkupilo svoj domen, ali su se neki us-protivili i obratili sudu. U početku je bilo i uspješno napravljenih transakcijasa trgovinom Internet domenima jer su mnogeoštećene firme smatrale da im je jeftinije da plate“nakupcu“ poveliku sumu novca nego da im zbogsporosti sudskog postupka, sajt pod njihovim imenomkod klijenata nanese mnogo veće štete. Međutim,vremenom se povećavao broj onih koji su se tužbomobraćali sudu. Njihovi argumenti su bili jasni - imali suuredno zaštićeno svoje ime kod za to nadležne organi-zacije za intelektualnu svojinu. Internet nije klasičnotržište već nova pojava, bio je argument kalkulanata. U

toj situaciji, nakon zbunjenosti od par god-ina, sudovi su, ipak, počeli češće da staju nastranu oštećenih firmi, pa je tako sudskapraksa počela da proširuje važnost žigova ina Internet. Pomenuti Britanac je u sud-skom postupku sa fudbalskim klubovima nakraju loše prošao pa je čak morao da platiizvjesnu odštetu. Bilo je mnogo pokušaja zloupotrebe nastalesituacije koja nije bila pravno regulisana.Prije 7-8 godina je američki provajder Verio

imao namjeru da zaštiti ime “Whois“ koje više od dvadesetgodina označava bazu podataka Internet domena. Baza Whoispredstavlja jedan od osnovnih resursa Interneta pa mu zaštitanije odobrena, jer je to moglo izazvati pravno nesaglediveposljedice po budućnost Interneta.

Reakcija WIPO-aNa predlog vlade SAD, i sa odobrenjem država članica, WIPO(svjetska organizacija za intelektualnu svojinu) je 1998. godinepokrenula široki process internacionalnih konsultacija o prob-lemima sa Internet domenima. U sve je bila uključena iICANN, nadležna za dodjelu Internet domenaProblemi su bili složeni i na njima se intenzivno radilo okodvije godine. Rezultat je objavljen u knjizi pod nazivom:“Wipo the management of internet names and addresses: Int-electual property Issues”. Takodje WIPO, od tada, preko svogaportala (http://arbiter.wipo.int/trademark/index.html)omogućava pristup brojnim on-line bazama nacionalnih i re-gionalnih zavoda za intelektualnu svojinu. Time je podnosiocuzahtjeva za registraciju domena omogućeno da ima dobaruvid u zaštićena imena i tako izbjegne eventualne kasnijepravne konsekvence.Ukratko problemi su rješeni uvođenjem novog skupa domenagornjeg nivoa (TLD) kao i većim korišćenjem nacionalnihkodova (ccLD) pri registraciji sajtova. Ali najvažniji rezultatsvih ovih složenih aktivnosti je da je odgovornost zazloupotrebu imena na Internetu prebačena na vlasnika sajta ion je postao dužan da kod izbora imena sajta uzme takvo imeza koje može dokazati da odgovara njegovom identitetu. Upočetku su to neke organizacije za dodelu Internet adresajavno saopštavale kao što je bio slučaj sa bivšeg sajta NIC.yukako je prikazano u nastavku teksta:

“ —- VAZNO UPOZORENJE —- ODGOVORNOST ZA REGISTROVANI DOMEN SNOSI ORGANIZACIJAKOJA DOMEN ZAHTEVA. REGISTRACIJA NAZIVA I IMENA ZASTICENIHZAKONOM (ZIGOVA) PADA NA TERET ORGANIZACIJE KOJA DOMENZAHTEVA. BILO KAKAV SPOR OKO NAZIVA DOMENA SA ORGANIZACI-JOM KOJA POLAZE PRAVO NA ZASTICENI NAZIV (ZIG) MORA SE RE-

SITI REDOVNIM SUDSKIM PUTEM. MOLIMO VAS DA PROCITATEDOKUMENT RFC 1591 ZA VISE INFORMACIJA.” ,

ali sada se već smatra da je da je problem dovoljno apsolvi-ran.

Crnogorski registar internet domena: www.nic.me

WIPO žig ICANN žig


Sukob Interneta i Intelektualne svojineIz činjenice o teritorijalnosti klasične zaštite intelektualne svojine i neteritorijal-nosti Interneta nastali su veliki problemi koji su došli iznenada, upravo onakokako je i Internet u naletu ušao u naše živote. Piše: Slobodan

Trifković


13strana

ALLIED TELESIS je kompanija koja već dvadeset jednu godinuuspješno istrajava na globalnom ICT tržištu. Fokus je od samogpočetka na IP Ethernet tehnologiji. Mrežna rješenja koja nudiAllied Telesis mogu se naći širom svijeta od hotela i stanova dovladinih institucija i univerzitetskih kampusa, od malih pre-duzeća do velikih kompanija.Povrh toga, Allied Telesis pred-stavlja jedinu kompaniju kojaje u stanju da kompletnoopremi Ethernet koncipiranu100% čistu IP-baziranu mrežu.Allied Telesis ulaže u sopstvenirazvoj 17% godišnjih prihoda iproizvodi pouzdanu opremuuz poštovanje strogih industri-jskih standarda, pri tome cr-peći iskustva korisnika sa petkontinenata.

Jaka konkurencija u segmentuCarier-grade tržišta, gdje se zaprevlast bore najvećiproizvođači telekomunikacione opreme, natjerala je AlliedTelesis da pruži svoj odgovor koji se zasniva na čistom IP-u.Dok su drugi lutali od ATM do MPLS-a, Allied Telesis je u startufokus usmjerio ka IP Ethernet tehnologiji i sada ima kom-pletnu liniju DSLAM uređaja, popularni iMAP, koji zadovol-javaju najstrožije kriterijume u prenosu i isporuci mrežnihservisa. Ovo rješenje koje u osnovi koristi IP/Ethernettehnologiju, brzinama do 10GB, u stanju je da prenosi IP TriplePlay servise simultano preko bakarne i optičke infrasturkture.Svi trenutno aktuelni servisi mogu biti terminirani na jednojšasiji, pa tako imamo Carrier Class Ethernet, Fiber-to-the-Home (FTTH), IP Triple Play, Simultaneous fiber, copper Ether-net, ADSL/ADSL2+ i POTS support.

Na našem tržištu najpoznatiji su proizvodi iz Enterprise seg-menta namjenjeni izgradnji sigurnih, skalabilnih poslovnihmreža. U ovoj oblasti Allied Telesis je pripremio prodajnustrategiju koja se sastoji u četiri jedinstvene tačke gledišta kojenjihova rješenja izdvajaju od ostalih isporučilaca mrežnihtehnologija. Kao prvo od tih rješenja nudi se mogućnost da semreža razvija u korak sa rastom samog poslovnog okruženja.Ideja je da se izgradnja IT infrastructure bazira na modularnimuređajima koji su od samog početka opremljeni sa svimpotrebnim funkcionalnostima kao što su DHCP i RADIUSserveri inkorporirani u operativni sistem samog sviča tako danije neophodno obezbjediti posebne servere za ovu namjenu.Modularnost svičeva omogućava da se po potrebi dodaju noviportovi i novi optički linkovi. Drugo rješenje koje izdvaja AlliedTelesis od ostalih sličnih ponuđača mrežne opreme je EPSR(Ethernet Protection Switching Ring), koji omogućava brz opo-ravak mreže od kvara veze ili čvora. U zavisnosti od konfigu-racije i tipa priključka mreža se može oporaviti za svega 50milisekundi, što je znantno brže od 30 sekundi koliko zahtevaSTP i od 1–3 sekunde koliko zahtjeva njegova brža verzijaRSTP. Ovo je ekstremno važno kod aplikacija koje imaju stroge

zahtjeve u pogledu konektivnosti kao štosu one koje se naslanjaju na TerminalServer ili Unix operativne sisteme kao ikod prenosa multimedijalnih sadržaja.Jednako je važna brzina oporavka mreže ikod ERP sistema kao što su SAP, NAVI-SION ili MS Dynamics. Ova tehnologija jeprimenjena zahvaljujući pozitivnimiskustvima kod implementacije iMAPCarier-grade rješenja.

Kao treća prednost navodi se kompatibil-nost između familije Gigabitnih L3 svičevaserije x900 i visokoperformantnih Blade

šasija x908 koji koristeći iste module smanjuju početna ula-ganja u mrežu. Operativni sistem AlliedWarePlus sa CommandLine Interface-om koji je prilagođen industrijskim standardimai za koji nije potrebna prekvalifikacija već sertifikovanihmrežnih inženjera je četvrta prednost.Istovremeno Allied Telesis ide u korak sa savremenim NetworkSecurity trendovima. Partnerstvo sa Microsoft-om i Simantec-om donijelo je mogućnost primjene specifičnih rješenja za za-štitu mreže. To je Network Access Control (NAC) rješenjekojim se sigurnost mreže praktično integriše u jednu tačkupristupa gdje se obavljaju sve potrebne radnje za autorizacijusvakog korisnika mrežnih resursa. Pošto je iskustvo pokazaloda procentualno najveća opasnost za neki informacioni sistemprijeti upravo od korisnika unutar tog sistema, ovo rješenjedonosi potpuno nov pristup sigurnosti informacionih sistema.

U Crnoj Gori Allied Telesis je zastupljen u najznačajnijim infor-maciono komunikacionim sistemima kao što su Državni organiuprave, Univerzitet Crne Gore, Opština Podgorica, OpštinaPljevlja, Opština Bar, Uprava Carine, ... Posebno ističemo sis-teme Državnih organa uprave i Univerziteta Crne Gore koji usvom core-u primjenjuju najnovije tehnologije ring-a baziranena L3 switch-evima povezanim optičkom infrasturkturom.Karakteristika oba sistema je fizička dislokacija podsistema načitavoj teritoriji Države, koji su povezani različitim sistemimaprenosa (direktne singlmodne optučke linije, MipNET-MPLS,E1 linije) na različitim brzinama (1Gbps, 100Mbps, 10Mbps i2Mbps). Takođe, WAN Ministarstva prosvjete i nauke koji ob-jedinjuje oko 200 školskih LAN-ova u potpunosti je koncipiran irealizovan routerima i switchevima Allied Telesis tako da jeova oprema postala osnov tri najveće mreže u Crnoj Gori. Kroz ove sisteme se prenose IP Triple Play servisi (data, audio,video) simultano. Primjer je realizovani e-Learning sistem naUniverzitetu koji omogućava održavanje predavanja u bilokojoj opštini sa bilo koje lokacije na kojoj predavač posjedujeInternet priključak i lap-top sa web kamerom.

Godinama na vrhu

Principska shema organizacije WAN mreze Univerziteta Crne Gore

SMANJENJE troškova cilj je skoro svake kompanije oduvijek.Ekonomska kriza s kojom se svijet suočava ovih dana pred-stavlja motiv više. Treba voditi računa o troškovima u svakomsegmentu, pa i kada su u pitanju serveri. Danas postoji niztehnologija koje pomažu kompanijama da snize troškove ipovećaju efikasnost i djelotvornost. Jedan od primjera je virtu-alizacija. Ove tehnologije vezane za virtual desktop, data centar i man-agement obezbjeđuju bolju iskorišćenost servera, konsoli-daciju hardvera, automatizaciju management zadataka kojiobično uzimaju dosta vremena, a upravljanje infrastrukturomčine efikasnijim. Naravno, virtualizacija nije samo serverskaveć postoje i rješenja za desktop računare.

Virtualizacija je mnogo više od jednostavnog konsoli-dovanja fizičkih servera i smanjivanja operativnih

troškova data centra – virtualizacijaodvaja logičke IT servise od fizičkih

mašina, što virtualiziranu infra-strukturu čini fleksibilnijom, ot-

pornijom na sigurnosne i drugerizike, te, istovremeno, donosi uštede

u operativnim troškovima, poput elek-trične energije, prostora i vremena

utrošenog na administraciju IT infra-strukture.

Mihael Hartman, marketing menadžer Mi-crosofta za centralnu i istočnu Evropu

Virtualizacija predstavlja podršku IT sektorima u kompanijamau smislu maksimiziranja povraćaja od investicija, smanjenjatroškova poslovanja kompanije, a ujedno se povećava efikas-nost te kompanije, te je virtualizacija neophodan korak ukreiranju dinamičkog data centra sutrašnjice, koji će biti ustanju da dinamički, u realnom vremenu, samostalno odgovorina povećanje ili smanjivanje zahtjeva za servisima koje obezb-jeđuje.Upravo zbog toga, Microsoft je kreirao čitav portfolioproizvoda koji se odnose na sve aspekte kako fizičke, tako i vir-tualne IT infrastrukture – servere, mreže, aplikacije, desktopei čuvanje podataka, a kojima je lako upravljati putem centrali-zovanih alata za upravljanje IT infrastrukturom.Drugi primjer predstavljaju jedinstvene komunikacionetehnologije, koje podrazumijevaju audio komunikaciju, email idirektnu razmjenu poruka zajedno, čime se omogućava orga-nizacijama da zamijene tradicionalni telefonski sistem jednimintegrisanim softverskim rješenjem, a time smanje troškove zahardver i održavanje.

Smanjenje troškova za poslovna putovanja je očigledan načinda uštedite novac. Danas, zahvaljujući video konferenciji i

novim kolaboracionim alatima, virtualni sastanci sve više ličena interakciju licem-u-lice, omogućavajuči ljudima da dijeledokumenta i efikasnije sarađuju. Microsoft već koristi mnoge od ovih pristupa. Na primjer, nji-hovo interno IT odjeljenje preselilo je 25 posto svojih serverau virtualizovanu okolinu tokom 2007. Time su uštedjeli 10 mil-iona dolara, a danas su potrebne samo četiri osobe za upravl-janje grupom od 3500 servera. Uvođenjem jedinstvenogsistema komunikacije smanjeni su troškovi za 5 miliona dolaragodišnje.

Naravno, Microsoft nije jedina kompanija koja može ponuditiovaj softver, koji kompanijama omogućava da smanjetroškove. I nemaju samo velike kompanije poput Microsoftakoristi od ovih tehnologija. Ovaj softver je, na primjer, pomo-gao kanadskoj kompaniji „Cogan Wire and Metal products“,koja ima oko 100 zaposlenih, da smanji putne troškove za oko400000 dolara pomoću virtualnih načina komunikacije, koje sukoristili kako bi svoje dilerske mreže informisali o svojim novimprozivodima i bliže sarađivali sa klijentima koji kupuju direktnood te kompanije.

Smanjenje troškova je važan način da se odgovori na izazovekoje donosi trenutna ekonomska klima. Mnoge od gore nave-denih tehnologija omogućavaju kompanijama sa jasnom viz-ijom budućnosti da izgrade informacioni sistem koji neće bitisamo sredstvo za smanjivanje troškova, već će omogućitiljudima da razumiju i odgovore na promjenljive uslove poslo-vanja sa većim uvidom i brzinom neko ikada ranije.Ekonomski rast, na kraju, zavisi od inovacija. A inovacije su za-snovane na sposobnosti ljudi da nove ideje transformišu uprozivode i time doprinesu stvaranju novih vrijednosti za kli-jente.

Kako se globalna ekonomija usporava, javlja se opasnost da ćese kompanije usresrediti na kontrolu troškova i time izgubitiinteresovanje za ulaganja u pronalaženje novih rješenja. Čin-jenica je da su inovacije, u bilo kojoj grani privrede, osnov zanove prilike i poslovne uspjehe. Kompanije koje nastave ula-ganja u stvaranje novih rješenja u poziciji su da se bolje izboresa periodom ekonomske krize. Inovacije će stvoriti bolju pozi-ciju tih kompanija kada se jednom ekonomska klima popravi.Danas smo, nema sumnje, ušli u period u kojem se preduzećai pojedinci suočavaju sa nizom novih ekonomskih izazova. Ali,u isto vrijeme, mi smo usred ključnog tehnološkog perioda ukojem postoje snažnjiji uređaji, novi načini povezivanja, novinačini interakcije, razmjene dokumenata... Kompanije kojeprate korak i koriste nove, moderne načine komunikacije,imaju prednost u odnosu na konkurenciju, čak i za narednihnekoliko godina.


Uloga informacionih tehnologija u periodu teškog i ubrzanog mijenjanjaprivrednog okruženja

Pogled na krizu iz očiju Microsofta Virtualizacija – Ušteda novca i vremena, povećanje produktivnosti i pomoć u jačanju poslovanja Jedinstvene komunikacione tehnologije – Zamjena tradicionalnog telefonskog sistemaVideo konferencije i novi alati za kolaboraciju – Smanjenje troškova poslovnih putovanja

NIKON je predstavio D3X najnoviji high-resolu-tion profesionalni DSLR. Sa 24,5 megapikselaD3X uključuje slične funkcije kao što je imao injegov prethodnik , tu jeekran od 3” LCD saLive View modom, 51 tačka auto-fokusa, EX-PEED procesiranje slike, i HDMI izlaz. Da bidržao korak sa stock-fotografijom, NikonD3X isporučuje 50MB 14-bit RAW fo-tografije, koje mogu obradom da daju140MB TIFF fajlove.

Zasnovan na pouzdanosti, trajnosti i lakoći ruko-vanja nagrađivanog prethodnika D3, D3Xnudi senzor sa daleko većom rezolucijom odsvojih konkurenata i tako pomjera granicukvaliteta fotografija. Potpuno novi 24.5megapikselni CMOS senzor čini novu kamerupogodnom za najširi spektar prilika za sni-manje, kako u studiju tako i u prirodi. Ovajmodel će posebno biti cijenjen od strane pro-feosionalnih fotografa.

Dva ugrađena EXPEED procesora su i dalje tu damožete napravite do 5 fotografija u sekundi,ili 7 u DX croop modu sa 10 megapiksela.Iskorišćen je autofokusni sistem Multi-CAM3500FX, sa fokusom u 51 tačaka.

Kamera sa LiveView funkcijom omogućavalak rad, ugao vidljivosti je sjajnih 170 ste-peni, a displej je veoma otporan naoštećenja i grebanje. Okidanje prve fo-tografije nakon stavljanja fotoaparata u radiznosi 12 milisekundi, a kašnjenje od pritiska na tipku dostvarnog okidanja (shutter lag) iznosi 40 milisekundi.

D3X uživa benefite najnovijeg razvoja dizajna senzorai tehnologije obrade slika.Najfiniji detalji se repro-

dukuju sa nevjerovatnom jasnoćom, dok sjenke iosvjetljenje sadrže tonski prelaz sa minimalnimisjecanjem (clipping) za slike sa jedinstvenim iz-gledom i utiskom.

D3X je dizajniran tako da svima omogući lak, brzi efikasan rad. Kamera ima VGA TFT 3-inčni

ekran sa 920 000 pixela. Tijelo Nikona D3Xnapravljeno je od magnezijuma, koji je otporan na

vlagu i prašinu. Ova kamera podržava Nikonovwireless sistem (WT-4), HDMI izlaz, nudi duplislot za CF kartice i kompatibilan je sa novomGP-1 GPS jedinicom.

Nikon D3X specifikacijeRezolucija 24.5 MP, 35.9 x 24 mm CMOS sen-zor RX-format EXPEED

Podržani formati NEF, NEF+JPEG, TIFF, JPEG Kompatibilan sa Nikon F-objektivima

ISO osetljivost 100-1600 (Boost 50-6400) Brzina zatvarača (ekspozicija) 30-1/8000 sec Ispaljuje 5 slika/sekundi u punoj rezoluciji

Ekran TFT LCD 3” sa 922.000 piksela i LiveView Konekcije: USB 2.0, HDMI, daljinski okidač,

PC sync flash terminal Koristi Compact Flash I i II memorijskekartice (dupli slot) Punjač i Li-Ion baterija EN-EL4a

Dimenzije magnezijumskog tela 160 x 157 x88 mm


15strana

Nikon NikoIvana Petrović

Multitouch-tehnologijaPrizori koje smo gledali samo u SF filmovima, gdje se raču-narima upravlja u tri dimanzije, premještanjem virtuelnihblokova, polako postaju realnost.

Stručnjaci Micrososfta već godinama vrijedno rade na tim pro-jektima.Ideja da se računar „ugradi“ u monitor nije nova, alisad doživljava svoju punu realizaciju.Kombinacijom tehnologije „ugradnje“ računarskog hardvera umonitor, te pristup računaru dodirom ekrana su osnove novegeneracije računara koje se najavljuju. Da se nešto „iza brdavalja“ postalo je očigledno kad je Microsoft predstavio„površinski“ računar Surface, a ove godine računar u oblikuvelike ploče ili zida, model Touch Wall.Prilikom realizacije Surface-a Mi-crosoftovi stručnjaci su koristiliosjetljivost površine ekrana kojase ostavaruje kroz primjenu petkamera kojima se prate pokreti ipromjene na površini ekrana .Ekran je osvijetljen LED diodama, kamere snimaju reflektovanu sv-jetlost sa prstiju ili predmeta kojise kreće po površini ekrana.Ovakva tehnologija omogućavada se prepoznaju čak 52 pokreta .Ova se tehnologija razlikuje odtouchscreen i touchpadtehnologije, koje su zasnovane darade na principu promjene elek-trične otpornosti, kapacitivnostiili temparature .

Od ideje do realizacijeOva ideja je počela da se real-

izuje sad već daleke 1982. go-dine, kad je na Univerzitetu uTorontu prezentiran Multi-touch table. Bila je to najava ovetehnologije.Od 2001. godine, Microsoftovi sručnjaci Endi Vilson i Stivi Bah-tuč došli su na ideju da konstruišu tablu koja će ponuditi vi-soke mogućnosti interakcije. Ideja se dopala Bilu Gejtsu, idošlo je početkom 2003. godine do realizacije prototipa IKEAtabli.Ideja je proširena i već 2004.godine došlo je do formiranjatima pod nazivom Surface Computing Group.Vrijedno je rađeno na projektu , čak je proizvedeno osamde-set pet prototipova prvog računara.Kako je kompjuter konstruisan kao ravna plača , dobio je itakav naziv Suraface .Projekat Suraface je prezentiran javnosti u maju mjesecu2007.godine .Projekat je trebalo komercijalizovati i to je učinjeno već aprila

2008. godine, kad je prikazana njegova prva ugradnja.

Interfejs uređajaKorisnički interfejs zasniva se na četiri komponenete: direktnaineraktivnost, multitouch tehnologija, multi user tehnologija imogućnosti prepoznavanja objekata .Direketna interaktivnost nam je omogućena putem dodira,pomjeranja, povlačenja bez korišćenja miša ili tastature .Multitouch tehnologija omogućava više dodirnih tačaka najednom interfejsu. Korisnik za komunikaciju može koristiti svihdeset prstiju za razliku od miša ili tastature gdje postoji samojedan ulaz i samo jedan kursor.Multiuser tehnologija omogućava da više korisnika koristiračunar istovremeno .

Mogućnost prepoznavanja objekata, njihovog položaja i ori-jentacije. Moguće je komunicirati i sa digitalnim uređajimakoje se postavljaju na radnu površinu . Dovoljno je da uređajkoji postavljamo ima ugrađen bar-kod na svom dnu i komu-nikacija sa uređajem je ostvarena. Čak i vizuelno prilikom ko-munikacije ostvaren je utisak širenja koncentričnih krugovaoko uređaja. Zaista i funkcionalnošću i vizuelno sve djeluje-fu-turistički , ali funkcioniše.

Primjena Kako je sve što radi Microsoft, ipak, iz komercijalnih razlogaSurface je našao svoju primjenu odmah. Koristi se u hotelima,restoranima , kazinima, školama i u poslovnom okruženju.Lanac prodavnica u SAD AT&T koristi već ovaj Microsoftovproizvod , uglavnom za prezentaciju. Zanimljivo kako ga jemoguće primijeniti u prodavnicama . Proizvod postavite na


17strana

Zbogom mišu i tastaturiElmir Đoković

bitinformacione tehnologijejanuar2008

virtuelni sto, računar ga prepoznaje i daje njegove karakteris-tike, Takođe je moguće upoređivati prizvode, postavite dvaslična proizvoda oko čijih se karakteristika dvoumite i dobićeteželjenu informaciju o oba. Na vama ja samo da odaberete kojićete kupiti.Kako je Suraface već našao primjenu i u kazinima, tako da suovi računari-ploče postavljeni i u nekim kazinima u Las Vegasu.Ko zna, možda i famozna kocka za bacanje postane-virtuelna.

Microsoft planira da dalje razvija ovu tehnologiju i proizvodebazirane na njoj . Prevashodno se tu misli na pojeftinjenjeproizvodnje kako bi on ušao u domove, prije svega se misli nanjegovu primjenu kod videoigara, rad sa fotografijom,muzikom.Operativni sistem koji koristi je Windows Vista i najavljuje seWindows 7, aplikacije koje se koriste su Presentation Fonda-tion ili XNA.Što se hardvera tiče, iskorišćen je procesor sa četiri jezgra,Inter Core Quad Xseon, koji radi na 2,66 GHz, ima4GB DDR2-1066 RAM-a. Hard disk ima kapacitet od čak 1.Uređaj podržavaEthernet, Wi Fi i Bluetooth.

Umjesto zaključka napomenimo da Microsoft uvijek ide korakdalje, pa je već urađen i projekat Touch –Wall, računar u oblikuzida. Ovaj model još nije pušten u komercijalnu prodaju, nje-gova realizacija i masovnija komercijalizacija ostavljena je zanaredni period.Što nam samo govori da od Microsofta uvijek možemo očeki-vati, ono što je neko davno definisao-tehniku koja ostarujeljudske snove.

ASUS zna… Uzimajući u obzir ‘zapaljenost’ domaćih korisnika koji u stopuprate inostrane internet zaluđenike predstavićemo vamukratko matičnu ploču savršenu za 99% crnogorskih računara.99% radnog vijeka 99% računara se iskoristi za surfovanje Inter-netom. Svi smo već spoznali da se nawebu može iskopati bukvalno sve, takoda nam je naš browser postao savjetnikkoji je stalno dostupan. Ustaljenorješenje za izluđujuće čekanje podizanjaoperativnog sistema da bi se obratili sav-jetniku na kratko, je držanje računaraupaljenim čitav dan.

A to nije dobro ni za planetu ni za naše džepove. Momci izASUS-a znaju za naše probleme. Velik uvod ali zato samo kratkou nastavku: ASUS P5E3 Deluxe/WiFi-AP ima odvojenu memo-riju sa ugrađenim malim operativnim sistemom iz kojega jemoguće pokrenuti pojednostavljenu verziju Firefoxa kao iSkype.

Takođe ima instaliran i Flash tako da se bez problema mogupregledati i Flash sajtovi. Sve postavke, uključujući i book-marks čuva u svojoj memoriji. U svakom slučaju za oko 200eura dobijate pristup internetu u roku od 10 sekundi, koliko jepotrebno ugrađenom OSu da se podigne kao i nenadmašnusigurnost (OS uopšte nema pristupa hard disku). Jednostavnoodlično.

Rentgenski vid: Nije više samo za SupermenaOva napravica je za one, koji su kao djeca, skrivali svoj novacod džeparce kako bi kupili buljave papire kroz koje je navodnomoglo da se vidi sve. Sve što su one mogle da urade jeste dadaju iluziju kostiju šake vaše ruke, ali ste morali da podesite sv-jetlo na pravi način. Katalog Davida Steele-a je očigledno našao tajni rentgenski

vid, bez upotrebe štetne radi-jacije. X-ray Vision Camre Lensmože se prikačiti na većinukamera, i funkcioniše kao in-

fracrveni filter. Izgleda da većinaodjeće propušta sv-

jetlo kroz materijal, i ovosvjetlo se reflektuje nazadkroz odjeću. Mi normalnovidimo reflektovano obično svjetlopomiješano sa infracrvenim svjet-lom, i sočivo zatim može da filtriranazad normalno svjetlo. Ovo namomogućava da odjeća izgledaprovidno, ili nam bar daje polu-providni efekat. Možda bi industrija odjeće na ovo mogla daodgovori tako što bi radila odjeću koja je zaštićena od efekataX-ray Camer Lens-a. Ako imate poznanika koji bi želio ovakvu stvarčicu, ona je dos-tupna po cijeni od 199 dolara na web sajtu Davida Steele-a.

Skrivena kamera u otvaraču za konzervePogodno nazvana Skrivena kamera u otvaraču zakonzerve ima automatski shitoff za hands-freeoperaciju i funkcioniše ujedno veoma dobro kaootvarač za konzerve, otvarajući konzerve bilokojih veličina bez imalo muke. Dodatno, ona uzsebe nosi i ugrađeni otvarač za flaše i oštrač noža, dok twistoff ručka čini čišćenje mnogo lakšim. Možete birati izmeđucrno-bijelih do modela u boji. Specifikacije kamere uključuju:

Senzor za sliku: 1/3’’ Sony CCD (B/W) 1/4’’ CCD (kolor)Rezolucija: 400 linija (B/W) 380 linija (kolor)Sočivo: 3.7mm Široki ugaoNapajanje koje je potrebno: 12 V DC/110V ACCijena: od 298 dolara pa naviše.

Jamo A 804 zvučnik je ultratanak Jamo A 804 zvučnik je baziran na jednostavnom čuvanju pros-tora. Zbog toga što većina ljudi kupuje televizore koji postajusve tanji i tanji, nije iznenađenje da će postojati potražnja zaisto takvim tankim zvučnicima.Jamo A804 zvučnici imaju 3.9 inča u debljini, i smješteni su ucrnom omotaču visokog sjaja. Što se tiče sadržine ovihzvučnika, oni imaju .75 svileno-kupolasti zvučnik koji sadržiJamovu jedinstvenu tehnologiju za veoma jasne tonove, i 4.5-inčne srednjeg opsega i 4.5-inčne woofere koji daju miješanisrednji i duboki tutnjajući zvuk basa.

Ovi tanki zvučnici su veomasvestrani, jer mogu biti postavl-jeni i horizontalno i vertikalno.Mogu da funkcionišu kao lijevi,desni, centralni kanal ili kaopozadinski surround zvučnik. Oni takođe imaju „flow-optimi-

zovane dual basserflex portove“, koji mogu da bolje iznesuniske frekvencije nego većina ostalih zvučnika. Govoreći o do-brom postavljanju, stavljanjem A804 zvučnika na zid je jednost-vano koliko i stavljanje slike na zid.Jamo A804 će biti u prodaji sljedećeg mjesec po cijeni od 449dolara. To znači da ćete za kompletni surround zvuk izdvojiti oko2500 dolara. Nadajmo se da je A804 vrijedan ovakve cijene.

Orbita bi mogla da promijeni izgled mišaOrbita Mouse iz kompanije Cyber E Sport je jedan od najin-teresantnijih pokušaja da se promijeni tradicionalni izgledkompjuterskog miša.

Orbita ima dial kontrolu kojafunkcioniše i vertikalni i hori-zontalni scroller. Ono što gačini drugačijim od ostalihscrolling miševa je da je okre-tanje glatko a ne grčevito.Zašto se stranice pokrećugore-dolje, jedan po jedangrč, uopšte?

Mogli biste primijetiti nedostatak lijevih idesnih klik dugmadi, ali ih Orbita Miš sadržiu netradicionalnoj formi. Lijevi klik je ono ve-liko dugmo na površini, ali desni klik seizvršava stiskanjem miša na bilo kojemmjestom.

Orbitina jedinstvena rotacija dozvoljava trodimenzionalnojkompjuterskoj animaciji treću osovinu sa kojom može da radi,što im olakšava njihov posao. Cirkularna konstrukcija Orbite ćetakođe pomoći u snimanju artista, kako najbolji snimajući soft-ver poziva za njihov posao, pa zašto onda ne imati miša koji jesličnog dizajna?

Planira se da Orbita bude puštena u prodaju u Januaru 2009po cijeni od 98.50 dolara, što uključuje i bežičnu USB bazu.


Ana Gazivoda

IAKO je ovo Linux rubrika, u ovom broju smo morali danapravimo izuzetak i napravimo pauzu od Linux-a. A uzročnikje iCub – open source humanoidni robot. U poređenju sa drugim naprednim tehnologijama, čini se darobotika najmanje napreduje. Svakako da su zemlje nadalekom istoku, prije svega Japan, bile pioniri u humanoidnimrobotima, ali čini se da je njihov polet opao u zadnjim godina(Sony je obustavio Qrio projekat, dok Honda ne unapređujenjihovog Asimoa). Ne može se reći da je robotika u potpunostistagnirala. Industrijski robotidoživljavaju procvat, ali jenapredak u razvijanju hu-manoidnih robota koji biimali mogućnost kompleksnihinterakcija, bilo fizičkih, aočekivano i socijalnih.

Jedan od mogućih načina zaubrzani razvoj humanoidnihrobota je povezivanje velikog

broja robotičara širom Zemlje, ito putem open sourcemetodologije. Ovdje dolazimodo možda najuzbudljivijeg prim-jera ovog trenda, iCub-a, koji jenastao uz pomoć finansiranjaod strane Evropske Unije. Ro-botCub projekat je fascinantno

istraživanje koje proučava pojam “poimanja” putem konstruk-cije robota – iCub-a. iCub je humanoidni robot sa izgledomi veličinom koje odgovaraju djetetu od tri i po godine, štoje otprilike i starost ovog projekta. Projekat je poznat kaoITALK (Integration and Transfer of Action and LanguageKnowledge). Angelo Cangelosi, profesor vještačke in-teligencije, je izjavio o projektu: “Svrha istraživanja jedefinisanje naučnih i tehnoloških zahtjeva za dizajni-ranje humanoidnih robota koji bi bili u mogućnosti darazvijaju kompleksne osobine ponašanja, razmišljanjai komunikacije putem individualnih i socijalnihučenja.”.

Ono što je interesantno u svemu ovome, jeste činjenicada je iCub u potpunosti open source. Snaga metodologijeopen source-a je mogućnost velikog broja zainteresovanihda učestvuju i nadograđuju objekat. Najpoznatiji primjer

open source tehnologije je svakako Linux, alipored Linux-a postoji veliki broj ostalih prim-jera, počevši od veoma kvalitetnih opensource aplikacija, što za svakodnevno ko-rištenje, što za naučne primjene. Sa drugestrane, open source hardver je sporiji urazvoju. Korist od komercijalnog hardvera jetoliko veliki, kao i raširenost ekonomije, da jeveoma teško open source projektima da seprobiju. Ali u ovom slučaju, oblast hu-

manoidnih robota u sadašnjem vremenu imaogroman potencijal za open source pristup.

Na zvaničnim stranicama iCub projekta se moževidjeti napredak robota, kao i razni video klipovi.Rezultati djeluju obećavajuće. Na jednom od videase vidi kako iCub svira bubnjeve, gdje se vidisolidna koordinacija ruku, nogu i sluha, što jesvakako prvi korak ka daljem razvoju određenevrste inteligencije. Iako sama prezentacija nijeefektivna (interesantni roboti igračke sa raznimtrikovima se mogu kupiti u svakoj prodavnici),može se vidjeti da sama konstrukcija i tehničkorješenje iCuba mnogo obećava, i da se nećezadržati samo na ovom “triku”. Njegovi prsti i rukeimaju veliku pokretljivost, gdje se vidi ideja istraži-vača da je za razvoj kognitivne teorije neophodnaširoka mogućnost interakcije i manipulacije objek-tima.

Sam po sebi, iCub je samo platforma za razvojjednog aspekta problema robotike i vještačke inteligencije.Sam tim se za sada fokusirao na vrlo skromnoj percepciji, ak-ciji i koordinaciji, bez daljeg razvoja vještina komunikacije,učenja itd. Međutim, open source priroda projekta dajemogućnost ostalima sa različitim idejama da učestvuju i us-avršavaju projekat. Svakako da dizajniranje robota nije nikakojeftino, ali iCub pruža mogućnost nadograđivanja, to jeste,može se dobiti gotovo rješenje mnogih problema koje su drugiriješili i dizajnirali. Takođe, postojeće tehnička rješenja djelova

iCub-a nijesu konačna, pošto je hardverska i tehničkaspecifikacija ovog robota potpuno otvorena. Takođe,ovdje mogu učestvovati kako robotičari, tako i stručn-jaci drugih specijalizacija koje se mogu primjeniti na

iCub-a. Možda najinteresantnija stvar koja nema punoveze sa hardverskim izvođenjem, jeste realizacija vješ-tačke inteligencije. Naime, projekat pruža tehničkorješenje svima koji nemaju afiniteta ka hardveru robota,ali zato imaju afiniteta ka dizajniranju logike i vještačkeinteligencije.

U svakom slučaju, nadajmo se da će open source uvelikoubrzati razvoj humanoidnih robota. Pa možda veomabrzo kupimo jednog ličnog “NS5” (na kojeg donekle i ličiiCub), samo bez sličnosti sa dešavanjima iz filma “Jarobot”.


Open Source roboti

Vladimir GazivodaNovi horizonti

Šta je OCR i zašto ga koristimo?Optičko prepoznavanje znakova (engleski Optical CharacterRecognition) je kompjuterski softver dizajniran kako bi prevo-dio sliku štampanog teksta s papira, koju obično učitamo saskenera, u tekst koji se može uređivati računarom, ili prevodisliku sa znakovima u standardnu kodnu shemu predstavljajućiih u ASCII ili UNICODE kodu. Korist od primjene OCR tehnologije je ogromna, naročito akose zna da je u poslovnom svijetu poznata praksa čuvanjadokumenata i više decenija. Korištenjem OCR-a štedi se naprostoru, vremenu i novcu, te na kancelarijskoj opremi. Doku-menti nisu izloženi agresivnom djelovanju vremena, znatno selakše pretražuju, dijele s drugim osobama i mogu se kodirati,što je dodatan sigurnosni motiv. Elektronska kancerajia bez poveće arhive štampanih dokume-nata danas je stvarnost.Iako mnogi još uvijek papir drže opipljivom stvari nedvojbenoje da je kancelarija bez papira zbog višestrukih prednosti našabudućnost.OCR je izvorno započeo kao polje u istraživanju vještačke. Na početku su postojale dvije odvojene grane:

• optičko raspoznavanje znakova uz pomoć korištenjaoptičkih pomagala kao što su ogledalo i sočivo

• digitalno raspoznavanje znakova uz korištenje sken-era i kompjuterskih algoritama

Pošto je većina optičkih tehnika zastarjela ili nisu tako čestokorištene, termin optičkog raspoznavanja znakova postao jeuobičajen, te se ujedno koristi i za digitalno raspoznavanjeznakova. Za razliku od ranijih softvera danas imamo „inteligentne“ OCRsoftvere koji mogu prepoznati većinu fontova sa visokim ste-penom tačnosti. Neki od njih su sposobni približno reproduko-vati originalno skeniranu stranicu što uključuje slike, stupce idruge netekstualne komponente.

OCR softverU ponudi OCR softvera nude namse proizvodi kompanije ABBYY IReadIris koji daju kompletnarješenja za unos i automatskoraspoznavanje štampanih dokume-nata i različitih štampanih ili rukomispunjenih obrazaca ili listića:

• optičko raspoznavanjeznakove (OCR)

• inteligentno raspozna-vanje znakova (ICR)

• optičko raspoznavanje oz-naka (OMR)

Najtraženiji programi su ABBYYFineReader 9.0 I ReadIris pro 11.

ABBYY FineReader 9.0ABBYY FineReader 9.0 je inteligentnaaplikacija za konverziju skeniranih iPDF dokumenata namijenjena profe-sionalcima koji pretvaraju PDF doku-mente, skenirane slike i slikedobivene digitalnim fotoaparatom udokumente koji se mogu uređivati ikoristiti. S najnovijom samopri-lagodljivom tehnologijom raspozna-vanja dokumenata (Adaptive Document RecognitionTechnology - ADRTT) FineReader je prvi OCR proizvod kojipruža najveću preciznost i potpuno očuvanje izgleda doku-menta, logičke strukture i formatiranja. Ova napredna

tehnologija u kombinaciji s novim efikasnim interfejsom usm-jerenim na rezultate čini kreiranje elektronskih dokumenatalakšim nego ikad prije.

U modernom svijetu uvijek smo kratki s vremenom. Zaštotrošiti sate prekucavajući tekstove? Korištenjem ABBYYFineReader za raspoznavanje dokumenata se može uštediti 14

minuta po svakojraspoznatoj stranici.ABBYY FineReader9.0 Professional Edi-tion je idealna OCRaplikacija za koris-nike kojim treba na-jviši stepenpreciznosti raspozna-vanja i zadržavanjaizgleda dokumenta.

Kao izvrsna opcija zauštedu vremena,FineReaderomogućuje pret-varanje i obrađivanje


Budimir Bukilić OCR softver

raznovrsnih papirnatih dokumenata i elektronskih fajlova,uključujući PDF datoteke i skenirane slike iz knjiga, časopisa,novina, pravnih dokumenata, ugovora, faksova, pisama,prospekata...

- Samoprilagodljiva tehnologija raspoznavanja doku-menata (ADRTT)

- Poboljšano zadžavanje strukture dokumenta, izgleda iformatiranja

- Moćna PDF pretvorba s podrškom za PDF/A format- Intuitivni interfejs usmjeren na rezultate- QuickTask opcije jednim pritiskom miša- Digital Camera OCR druge generacije- Kompatibilnost s posljednjim Microsoft okruženjem i

aplikacijama- Aplikacija za raspoznavanje teksta s Screenshot-ova

Readiris 11 proDruga opcija je Readiris 11 pro, sličnih karakteristika ali manjeyastupljena kod korisnika softvera ove vrste. Prednosti uodnosu na konkurenciju su brzina konverzije različitih doku-menata u elektronsku formu.Prepoznaje spektarformata slika (JPEG,BMP, TIFF) kao I PDFfajlove, uz odličnumanipulacijutabelama. Au-tomatsko prepozna-vanje 23 tipabar-koda, tj, infor-macija koja je

sadržana u bar-kodu se prenosi u ap-likaciju. Veoma intuitivan I funkcionalankorisnički interfejs lakši za korišćenje uodnosu na konkurentske softvere natržištu, kao I kompatibilnost sa OpenSource aplikacijama, npr OpenOffice IStarOffice8.

- 70 novih mogućnosti I poboljšanja - Jedinstveno prepoynavanje rukopisa - Dugačak spisak izlaznih formata- Podrška za skenere i digitalne camere

Zaključak

Raspoznavanje je osnovno svojstvo ljudskog bića te je zbognjega ljudsko biće ujedno i savršen informacioni sistem.Razvojem optičkog raspoznavanja znakova i objekata naučilismo računar „kako da čita“. Time smo otvorili područje pre-puno mogućnosti, te smo učinili korak više u efikasnosti ra-zličitih poslova. Računari imaju sada mogućnost brže i tačnijeizvršavati operacije koje im je zadao čovjek. Izrazita prednostovakvih OCR softvera je upravo to što su dostupni običnim ko-risnicima koji ih mogu koristiti svakodnevno te sebi time uve-liko olakšati rad s ciljem veće produktivnosti.


PreuzmivideoSAJT www.youtube.com spada u grupu na-jboljih svetskih sajtova. Dokazano je da nepostoji Internet korisnik koji tokom svogboravka na Internetu nije barem jednomposjetio pomenutu Internet adresu. Svimanam je dobro poznata tematika sajta, velikibroj dobro organizovanih i sortiranih videoklipova. Autori Youtube-a su omogućili svo-jim korisnicima pregled, embed-ovanje(kod za postavljanje video klipa na sajt,forum, blog), međutim zaboravili su jednuveoma važnu stavku - download ili preuzi-manje video klipa.

U IT svijetu postojinekoliko sajtova zapreuzimanje videosadržaja sayoutube-a, medju-tim svi ti sajtovi suna stranim jezicima,pretrpani rekla-mama i banerima,pa brzo poželite da

napustite takav sajt.Preuzmivideo (www.preuzmivideo.com) jeprva web aplikacija na Balkanu pomoćukoje potpuno besplatno možete preuzetiželjeni video sadržaj sa youtube-a.Preuzmivideo.com je djelo mladog webprogramera, Nikole Sekulića koji pored pro-jekta ,,Preuzmivideo’’ iza sebe ima i okonekoliko odrađenih web prezentacija, webaplikacija i elektronskih knjiga za izraduprograma.

Sajt Preuzmivideo.com odlikuje privlačan ijednostavan dizajn,a u prvom planu jesama funkcija, to jest preuzimanje videosadržaja. Da bi preuzeli željeni video sadržajpotrebno je da kopirate URL (adresu) videklipa u polje za tekst i kliknete na ,,Preuzmivideo”. Nakon klika dobijate link za down-load, nekoliko sličica iz snimka i uputstvopo kojem fajl nakon preuzimanja treba dapreimenujete u .flv ekstenziju. Na sajtu supostavljeni programi pomoću kojih možetegledati i konvertovati preuzete videoklipove u željeni video format.

Ukoliko često posjećujete Youtube i ukolikoželite da pojedine klipove imate u svojojkolekciji www.preuzmivideo.com je pravaInternet adresa za vas.


W

www.startmontenegro.comJednostavno vodič krozdešavanja. Pohvala zasve življu crnogorskuweb scenu.

www.infor-me.comMnogo potrebnih i zanimljivih infor-macija možete naći na ovom linku. Jošjedan iz porodice domaćih portala.


29strana

WWWinter(n)etsantni linkoviwww.forum.me

Novi forum sa veoma brzimrastom broja članova, i veomazanimljivom ponudom

www.imdb.com

Ovaj link ponavljamo jer naravno sad moramo biti utoku, konačno imamo u našem gradu bioskop. Maloje vjerovatno da do sada niste naišli na ovaj sajt, alisvaka priča o sajtovima posvećenim filmu ne možepočeti bez najboljeg od najboljih. The InternetMovie Database je najveća baza filmova na Inter-netu. Sajt je pokrenut još 1990. i sada ima blizu mil-ion naslova i preko 2 miliona registrovanihkorisnika. Ukoliko se razmišljate koji film da pogle-date rubrika “top 250” je idealno mjesto za pomoću izboru. Filmovi za izbjegavanje nalaze se u rubrici“Bottom 100”.

www.pticica.comPtičica! Replika Flickrsajta na hrvatskomjeziku. Dobar sajt sapuno fotografija, ras-tućom zajednicom iinspirativnimimenom.

www.svetsatova.comZa sve ljubitelje satova mjesto da sazaju nešto

novo i da podijele svoje iskustvo i znanje.

www.guzva.me

Najpopularnija domaćadruštvena mreža. Ako

preferirate ovaj vid komu-nikacije ne propustite

gužvu.

INTERNET definišem kao “instant izvor informacija” - šta godda tražite, šta god da vas zanima, možete naći na Internetu.Od izuzetne mi je koristi, naročito kada mi trebaju informa-cije o gostima koje treba da dovedem u emisiju, kada tražimpjesme za istu i kada treba da skinem tekstove... Zaista,moćno sredstvo komunikacije i povezivanja sa cijelim svije-tom – svakodnevno možete komunicirati sa nekim ko je nadrugoj strani svijeta, gledati čak kako se mijenja, iz dana udan! Internet je „virtuelni prozor u svijet“, može da vasodvede tamo gdje nikad niste bili a voljeli bi, i to sve uzkaficu, ušuškani utoplo... Ipak, ne moženadomjestiti osjećaj isaznanja koja vam pružapravo putovanje.

Svakodnevno sam nanetu, ako ništa drugo, daprovjerim poštu. Inače,dosta koristim pretraži-vače Google i Yahoo, aod konkretnih sajtova tosu Facebook koji je fan-tastičan i preko kojegsam uspjela da pron-ađem ljude sa kojimasam učila u Italiji utrećem razredu Osnovneškole... Dok sam bilatrudna tu je bio RoditeljPortal, zatim Youtube...Pobjeda.cg.yu...

Moj dan nainternetu

Andrijana BožovićPop pjevačica-voditeljka


Ana Gazivoda

Acquasys Pocket Investor 2.4.3Pocket Investor je inovativna aplikacijadizajnirana za Windows Mobile uređaje.Sa ovom aplikacijom možete napraviti

portfolio vaših investicija,pratiti cijene i aktivnosti… Pocket Investor nije fi-nansijski menadžer. Um-jesto toga, ova aplikacijakombinuje veliki broj os-obina u kompaktnom i

lakom za korištenje alatu koji može bitikoristan za male i srednje investitore.

Proizvođač: AcquasysCijena: 29.80$Veličina: 2.5 MBPlatforma: Windows Mobile PocketPC

Elecont Weather Živite u Las Vegasu i posle 30 godinapadne snijeg!!! Čak i u savremenomdobu, vrijeme nijemoguće kontrolisati,a možda ni predvid-jeti precizno. Među-tim sa ovom

aplikacijom, možetebiti makar malospremni na to štanam vrijeme sprema

sjutra. Elecont Weather je aplikacija kojavam daje pregled vremena za narednih10 dana, kao i vremenske prilike nakonsvakog sata. Osim ove veoma korisnefunkcije, i animirani efekti će nam ul-jepšati pogled na sjutra, pa makar seprognozirala kiša.

Proizvođač: ElecontCijena: 9.95Veličina: 2.6 MBPlatforma: Windows Mobile PocketPC

Handy Shell Handy Shell vam pruža tridodatna Standby ekrana(Today, Applications, Con-tacts) kao i naprednipokretač aplikacija koji će

kompletno promijeniti iz-gled vašeg telefona ipovećati njegovu produk-tivnost. Aplikacija je inte-grisana sa glavnimaplikacijama na telefonu,i to: satom, kontaktima,kalendarom, porukama,profilima i temama. Zasve ostalo, obavezno in-stalirajte i probajte.

Proizvođač: ParagonTechnologie GMBHCijena: 44.95$Veličina: 1.6 MBPlatforma: Symbian

MemoryUPNa većini novijihtelefona, uz mnoštvointeresantnih i koris-nih aplikacija, koris-nici startuju više

aplikacija koje rade ili u pozadini iliu prvom planu. Samim tim, velikidio RAM-a se zauzme i perfor-manse vašeg telefona se uspore.Uz pomoć MemoryUp ćete moći ipod ovakvim uslovima poboljšativaše performanse i ubrzati radtelefona. MemoryUp prati sistemvašeg telefona, i oslobađa resursekada se pojavi potreba za njima.Ova aplikacija automatski analizirai oslobađa do 50% RAM-a koji jezauzet aktiviranim aplikacijama.

Proizvođač: eMobistudioCijena: 13.99$Veličina: 373.8KPlatforma: razne

Hexxagon labsOva zabavna taktična logička igrica uključuje 17originalnih, a nimalo lakih nivoa. Cilj igre je da sena svakom nivou zauzme što više ćelija, uz uzi-manje protivničkih figura. Sami protivnici supriča za sebe, borićete se protiv najboljih amer-

ičkih i evropskihprofesora čiji sumozgoviugrađeni u vješ-tački intelektu-alni sistemigrice!? Takođe

ćete imati šansu da igrate protiv prijatelja, i to naistom uređaju. Kao dodatak, Hexxagon Labs jepun interesantnih činjenica i zabavnog materi-jala. Prije svakog nivoa, dobićete novu naučnuinformaciju, koja može nekada biti i korisna.

Proizvođač: HeroCraftCijena: 10.96$Veličina: 1.6 MBPlatforma: Symbian

POLAKO se pojačava borba i konkurencijamodela sa kamerom od 8 megapik-sela, a C905 je samo dolioulje na vatru. Poredvelikog brojafunkcija vezanih zakameru, kao iksenonskog blica,ovaj model je opreml-jen i sa WiFi i GPS tehnologi-jom. Kao da popularnikamera-telefoni polako dobijajukarakteristike ’pametnih’ modela, ili je ovo kon-ačno kraj ’rata’ između takvih modela, koji se za-vršava sa C905. Ovaj model ima ugrađeni ekranod 2.4 inča i pokazuje 256000 boja QVGA rezolu-cije. Sloj koji ga prekriva je urađen od specijalnihmaterijala i garantuje njegovu sigurnost od gre-banja. Kontrast i jasnoća boja su fenomenalni.Čitljivost ekrana pod direktnim sunčevim svjet-lom je bolja nego kod prosječnog Sony Ericssonmodela, što je daleko od savršenog. Jedna stvarkoja nam se posebno svidjela kod ovog ekrana jeta što ne reflektuje gotovo nikakvu sliku, čak ikada je ugašen. Korisnički interfejs kod ovogmodela je isti kao i kod ostalih modela serije C.Veoma je funkcionalan i lako ga je koristiti.

Sony Ericsson C905 je opremljen imenikom u kojimože da se smjesti 1000 unosa, sa 7000 brojevatelefona. Sličan je svim ostalim imenicima, osimšto posjeduje dodatnu opciju Smart Search kojaprikazuje sve kontakte koji sačinjavaju redosledpočetnih brojeva koje ste prethodno otkucali.Takođe pokazuje i listu imena u zavisnosti odslova koje ste izabrali. C905 se veoma dobrosnalazi sa zvukom prilikom obavljanja poziva. Nepostoje nikakvi šumovi, a i prijem signala je nazavidnom nivou. Loudspeaker je, na žalost, pros-ječnog kvaliteta, što se od uređaja ovakve vrstenije očekivalo. Zajedno sa svim poznatimtipovima poruka, ovaj model nudi i najnovijuSony Ericsson aplikaciju Manage Messages. Saovom aplikacijom dolazi veliki broj podešavanjaza naloge, kao i opcija za dodjelu kategorija ra-zličitim tipovima poruka.

Muzički plejer koji je instaliranisti je kao kod modela W980.Plejer podržava veliki broj for-mata kao što su: MP3, AAC,AAC+, E-AAC +, WAV, WMA,M4A i MIDI. Plejer može da radiu pozadini i daje čist zvuk, nar-avno ukoliko ga koristite sakvalitetnim parom slušalica.

Muzički plejer je pomalo komplikovanza korišćenje ako želite da

iskoristite sve dos-tupne opcije. Sasvimje dovoljno koristitinajosnovnija

podešavanja za uživanje umuzici. Integrisani FM radio

prijemnik vam omogućava memo-risanje 20 omiljenih radio stanica. Može

takođe raditi u pozadini ali ne nudi nikakvegrafičke animacije.

Mora se priznati da je moćna kamera od 8megapiksela premašila sva moguća očekivanja.Kvalitet fotografija snimljenih ovom kamerom jefenomenalan. Maksimalna rezolucija slike kojupravi ova kamera je 3264 x 2448 piksela, a slikesu prosječno ’teške’ oko 2.5MB. Sočivo i ksenon-ski blic su perfektno zaštićeni ispod klizajućegpoklopca i tasteri za kontrolu kamere su veomadobro postavljeni tako da je njeno korišćenjeveoma lako.

Ne treba dalje trošiti riječi vezane za kvalitetkamere, ako želite i telefon i foto aparat, C905 jepravi izbor. Softver za korišćenje GPS-a je već pre-instaliran, a to je dobro nam poznati GoogleMaps. Uvijek ćete lako naći put, dobiti dodatneinformacije za neku željenu destinaciju i čuvatiomiljene lokacije. Naravno, da bi ste mogli koris-

titi ovaj softver potrebna vam jekonekcija na internet. Sony Erics-son C905 je sigurno dobar izborkamera-telefona koji nudi jošdosta veoma potrebnih aplikacijai opcija.

Na tržištu se nalazi određen brojuređaja sa manje-više sličnim per-formansama. Na vama je da seodlučite!


33strana

Danilo Tomčić

Ugrađeni ekran od 2.4inča i pokazuje 256000

boja QVGA rezolucije

Integrisani FM radio prijemnik vam omogućavamemorisanje 20 omiljenih

radio stanica

Softver za korišćenje GPS-a je već preinstaliran,a to je dobro nam poznati

Google Maps

Opremljen imenikom u koji može da se smjesti

1000 unosa, sa 7000 brojeva telefona

Sony Ericsson C905

/*** HelloWorldApp klasa implementira aplikaciju koja* ispisuje “Hello World!” na standardni izlaz.*/

public class HelloWorldApp {public static void main(String[] args) {

// Ispiši “Hello World!”System.out.println(“Hello World!”);

}}

Komentari u Java kodu“Hello World!” aplikacija ima dva bloka komentara. Prvi blokna početku programa koristi /** i */ oznake. Kasnije, linijakoda objašnjena je korišćenjem komentara sa // oznakom.Osim toga Java podržava i treću vrstu komentara, s oznakamakao u C-u /* i */.

Definisanje klaseU Javi, sve metode i varijable postoje unutar klasa ili objekata(instance klase). Java ne podržava globalne metode i varijable.Stoga kostur svakog Java programa čine definicije klasa. Cr-vena linija u sljedećem kodu započinje blok koji definešeklasu:

public class HelloWorldApp {public static void main(String[] args) {System.out.println(“Hello World!”);

}}

Class - osnovni blok objektno orijentisanog jezika kao što jeJava, je uzorak koji opisuje podatke i ponašanje povezano sainstancama (instances) te klase. Kad stvorite instancu klase,stvorili ste objekat koji izgleda i ponaša se kao i druge instancete iste klase. Podaci vezani uz klasu ili objekat su sačuvani uvarijablama, a ponašanje vezano uz klase ili objekte se opisujepomoću metoda. Metode su slične funkcijama ili procedu-rama u proceduralnim jezicima kao što je C. Uobičajeni prim-jer iz svijeta programiranja je klasa koja predstavljapravogaonik. Klasa sadrži varijable s položajem, širinom i visi-nom pravogaonika. Klasa takođe može sadržati i metodu kojaizračunava površinu pravogaonika. Jedna instanca klasepravougla može sadržati podatke o određenom pravogaoniku,kao npr. površina, veličina.(pokušajte uraditi ovaj primjer) Naj-jednostavniji oblik definicije klase u Javi je:

class ime_klase {...

}Ključna riječ class započinje definiciju klase za klasu koja sezove ime_klase. Varijable i metode jedne klase su obuhvaćenevitičastim zagradama koje označavaju početak i kraj blokadafinicije klase. Aplikacija “HelloWorld“ nema varijabli i imasamo metod main.

Main metodaPočetna tačka svake Java aplikacije je njena main metoda. Pripokretanju aplikacije s Java interpreterom definiše se imeklase koja se želi izvršiti. Interpreter poziva main metodu iz teklase. Main metoda upravlja tokom programa, dodjeljujepotrebne resurse i pokreće druge metode potrebne za is-pravno izvršavanje programa. Crvena linija u sljedećem koduzapočinje definisanje metode main:

public class HelloWorldApp {public static void main(String[] args) {System.out.println(“Hello World!”);}

}

Svaka Java aplikacija mora sadržati main metodu čija sintaksaizgleda ovako:

public static void main(String[] args)

Sintaksa metode sadrži tri modifikatora: public kaže da main metodu može pozvati bilo koji objekt; static kaže da je main metoda metoda klase, tj. nepromjenjivaje i konačna, što znači da je nijedna druga metoda ne može za-mijeniti svojom deklaracijom; void kaže da main metoda ne vraća nikakvu vrijednost.

Kako pozvati main metodu?Java interpreter počinje izvršavati aplikaciju pozivom mainmetode klase koju pokrećemo. Main metoda nakon togapoziva sve druge metode potrebne za izvršavanje aplikacije.Pozivanje Java interpretera za klasu koja nema main metoduzavršit će odbacivanjem zahtjeva i porukom:

In class NoMain: void main (String argv[]) is not defined

Argumenti main metodeKao što se vidi u sljedećem isječku koda, metoda main prih-vata samo jedan argument: polje elemenata tipa String.

public static void main(String[] args)

Ovo polje je mehanizam kroz koji sistem koji izvršava aplikacijupredaje podatke aplikaciji. Svaki String u polju se zove argu-ment komandne linije. Argumenti komandne linijeomogućavaju korisnicima promjene u izvođenju programa bezponovnog kompajliranja. “Hello World!” aplikacija ignoriše argumente iz komandne lin-ije, pa ih sada ne treba razmatrati.

Korišćenje klasa i objekata“Hello World!” aplikacija je najjednostavniji Java program kojimožete napisati a koji nešto radi. Zbog toga što je tako jednos-tavan nema potrebe za definisanjem drugih klasa osim Hel-


Dženan Strujić, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet “Mediteran” Podgorica

šoljica kafe zaprogramereDetalji HelloWorldApp programa

loWorldApp. Ipak većina programa su složeniji i zahtijevajupisanje više klasa i pripadajućeg koda. “Hello World!” aplikacijakoristi drugu klasu, klasu System, koja je dio API-ja danog s Javaokružjem.System klasa omogućava sistemski nezavisan pristupfunkcijama zavisnim o sistemu. Java API možete pogledati nalinku http://java.sun.com/javase/6/docs/api/. Crveni dio kodaprikazuje upotrebu varijable klase (class variable) klase System imetode instance klase System:

public class HelloWorldApp {public static void main(String[] args) {System.out.println(“Hello World!”);

}}

Korišćenje metode ili varijable klase Pogledajmo prvi dio naredbe

System.out.println(“Hello World!”);

Konstrukcija System.out je puno ime varijable out u klasi Sys-tem. Uočite da aplikacija nikad ne stvara klasu System i da seout poziva direktno iz imena klase. To je zato što je out varijablaklase - varijabla povezana s klasom umjesto s instancom teklase. Isto tako se može metode vezati za klasu i dobiti metoduklase. Za pozivanje varijabli i metoda klase tačkom se spoje imeklase i ime varijable ili metode klase.

Korišćenje metode ili varijable instanceMetode i varijable koje nisu metode klase ili varijable klase sezovu metode instance ili varijable instance. Metode i varijableinstance se pozivaju iz objekta. Iako je System.out varijabla vari-jabla klase, odnosi se na instancu PrintStream klase (klasa kojadolazi sa Java razvojnim okruženjem) koja primjenjuje stan-dardni izlazni niz.

Kad se System klasa učita u aplikaciju stvara instancuPrintStream i pridjeljuje novi PrintStream objekt out varijabliklase. Sad, kad postoji instanca klase, može se pozvati jedna odmetoda instance:


Očito je da je poziv metode i varijable primjera sličan pozivumetode i varijable klase. Udružuje se poziv objekta (out) i imemetode ili varijable primjera (println) s tačkom između naziva.Java kompajler omogućava zajedničko nizanje poziva na vari-jable i metode klasa i instance, što na kraju izgleda kao linija uprimjeru programa:


Ova linija koda ispisuje “Hello World!” na standardnomizlaznom nizu aplikacije.

Zaključak!Metode i varijable klase vezane su uz određenu klasu. Sistemna kojem se izvršava aplikacija postavlja varijablu klase jednomza klasu, bez obzira na broj instanci te klase. Varijablama imetodama klase se pristupa preko klase. Metode i varijable in-stance su vezane uz određeni objekt (instancu klase). Prilikomsvakog stvaranja objekta, novi objekat dobija kopiju svih vari-jabli instance definisanih u toj klasi. Varijablama i metodamaprimjera pristupa se preko objekata.


Počinjemo od kviza sa prošlog časa...Pozadina prva (slika 1) ostaje ista. Poštosmo već ranije najavili da će biti 4 kate-gorije vrijeme je da to unesemo naradnu površinu.U 4 kategorije spadaju pitanja iz oblasti:GEOGRAFIJA, ISTORIJA, SPORT i ZABAVA.

To sve treba daizgleda kako naSlici 1.

Kviz je osmišl-jen da tak-mičar izabereodređenu

oblast i odgovara na 10 pitanja iz teoblasti. Naravno, pravila vi smislite

Na ovom času ćemo se držati jednos-tavnog odgovora tačno i netačno s timda igrač sabira poene iz sve 4 oblasti ukonačan zbir.

Kategorije će korisnik izabrati lako,klikom na ikonice koje se nalaze na rad-noj površini. Pojaviće se ponuđena pi-tanja nakoja će odgovarati kao i naprošlom času pomoću 3 ponuđenaodgovora.Žuti mali kružići će ispisivati broj tačnihodgovora u pojedinoj oblasti a veliki žutikrug konačni zbir.Za početak napravite Movie Clip Simbolbrojeva od 0 do 60.Na prvom frejmu postavite naredbustop(); kako se animacija ne bi prikazi-vala.Rasporedite pomenuti simbol u žutapolja i dajte svakom drugačiji naziv.Broj u polju GEOGRAFIJA biće g1, u poljuISTORIJA i1, sport s1, zabava z1 i naukupni u1. Slika2. Slika3.

Sada napravite Movie Clip Symbol načijem će prvom frejmu pisati Proba pi-tanja. Na sledecih 10 frejmova postavitepitanja iz oblasti geografije kao što smo islično odradili na prošlom času. Nafrejm broj 12. treba da imate sličnu slikukao iz prošlog časa gdje je pisalo NE-TAČAN ODGOVOR, samo što još moratedodati i rečenicu BIRAJ SLEDEĆU KATE-GORIJU.

Svaki frejm (od 2 do 11) treba da ima pi-tanje i ponuđene odgovore.

Ne zaboravite da na prvom frejmustavite naredbu stop();

Na svaki tačan ponuđeni odgovor trebada stoji sljedeća naredba:

on (release) {nextFrame();_parent[“g1“].nextFrame();

_parent[“u1“].nextFrame();}

Objašnjenje:- Naredba iz prvog reda je poznata iodnosi se na dugme ako se pritisne.- Naredba iz drugog reda je poznata iznači da se pređe na sljedeći frejm tj. pi-

tanje.- Naredba iz trećeg reda je malo dru-gačija iz razloga jer naredba _parent oz-načava da se naredba prenosi na nivoiznad (jer smo sada u Movie Clip-u) asve to u cilju da pomjeri ranije napravl-jeni Movie Clip na sljedeći frejm kako bise upisao tačan odgovor tj u prvo žutopolje broj 1.- Naredba iz četvrtog frejma označavaisto kao i iz trećeg samo što se odnosi napolje UKUPNO gdje se mora upisati istobroj 1 kao tačan odgovor.

Na svaki netačan odgovor treba da stojinaredba:

on (release) {gotoAndStop(12);

}

Kompletan Movie Clip nazovite ge-ografija.

Ovo isto ponovite sa kategorijama kojesu preostale samo sto je jedina razlka unaredbi tačnog odgovora.

Za tačan odgovor kategorije ISTORIJAtreba da stoji:

on (release) {nextFrame();_parent[“i1“].nextFrame();


Za tačan odgovor kategorije SPORTtreba da stoji:

on (release) {nextFrame();_parent[“s1“].nextFrame();


Za tačan odgovor kategorije ZABAVAtreba da stoji:

on (release) {

nextFrame();_parent[“z1“].nextFrame();


Kao što i sami možete da vidite sve os-taje isto samo se mijenjaju imena žutihpolja koji označavaju kategorije kako bise na njima ispisali tačni odgovori.

Pošto se dobili nova tri Movie Clip-a kojisadrže pitanja iz preostalih kategorija injima dajte imena kao sto ste i prethd-nom i to istorija, sport i zabava.

Sada sva ova pitanja (Movie Clip Sym-bol-e) treba da stavite na radnoj površinii to da se poklope svi prvi frejmovi nakojma smo već ranije napisali Proba pi-tanja.

Ako su se poklopila sva četiri uđite u njih(svaki pojedinačno) i izbrišite prvi frejmda se ne vidi više rečenica.Slika4.Sada, preko ikonica koje označavajupomenute kategorije dodajte dugmadkoja su providna i imaju naredbu dapokrenu pitanja iz odabrane kategorije.

To će se desiti ako stavite naredbu nadugmad:

on (release) {geografija.gotoAndStop(2);}

Slika5.

Ovo se odnosi samo na prvo dugme ukategoriji GEOGRAFIJA gdje naredba imaza zadatak da pokrene Movie Clip podnazivom geografija na frejm broj 2 nakojem se nalazi prvo pitanje sa ponud-jenim odgovorima.

Isto ovo ponovite i sa ostalim dug-madima koji se nalaze preko ikonicasamo promijenite naziv geografija u is-torija, sport ili zabava.

Testirajte kviz. Vidjećete da funkcioniše!

Ovdje isto tako po želji možete dodatibonus pitanja i bonus polja kako smoradili na prošlom času.


Aleksandar Gačević

IV dioFLASH MX Cilj ovog časa je da napravi

kviz u kojima će biti smjestenopo 4 kategorije i svaka od ovihkategorija imaće 10 pitanja.

Slika 2 Slika 3

Slika 4

Slik

a 1

Slika 5

Uklanjanje thumbs.dbfajlova

Kada pregledate foldere koristećiThumbnail view (slike umjesto ikonica),Windows kreira thumbs.db fajlove. Ovifajlovi predstavljaju keširane slike u tomdirektorijumu. Ako želite da isključiteovu opciju i time sačuvate malo pros-tora na disku, uradite sljedeće:

1. Otvorite My Computer2. Idite na Tools \ Folder Options

\ View3. U prvoj sekciji Files and Fold-

ers čekirajte Do not cachethumbnails i pritisnite OK

Kako da u Windowsu XP promijenite ime i organizaciju na koje stega registrovali?

Ime i organizaciju na koje ste reg-istrovali vaš Windows možete vidjetitako što ćete kliknuti desnim dugmetommiša na My Computer i odabrati Proper-ties. Da biste promijenili bilo šta od to dvojeuradite sljedeće:

1. Idite na Start -> Run, otkucajteregedit i kliknite na OK.

2. U prozoru koji vam se pojaviidite na HKEY_LOCAL_MA-CHINE \ SOFTWARE \ Mi-crosoft \ Windows NT \CurrentVersion

3. Promijenite neku vrijednostipromjenljivih Registere-dOwner i RegisteredOrganiza-tion

Kako promijeniti bojulogon pozadine?

Ako želite da promijenite plavu pozad-inu na logon screen-u uradite sljedeće:

1. Idite na Start -> Run, otkucajteregedit i kliknite na OK.

2. Pratite putanju HKEY_USERS -> .DEFAULT -> Control Panel ->Colors

3. U desnom dijelu prozora pron-ađite Background promjenljivu

i kliknite na nju dva puta. 4. Upišite željenu boju, tj. tri

broja koja predstavljaju RGB(Red, Green, Blue) boje,odnosno zastupljenost tih boja

Ovo mijenja boju pozadine koja se javljaukoliko niste uklju;ili da koristite Wel-come Screen (Control Panel -> USer Ac-counts -> Change the way users log onor off -> Use the Welcome screen)

Kako da prikažete Command Prompt prekočitavog ekrana?

Kada otvorite Command Prompt (Start -> Run, kucate cmd) pritisnite Alt+Enter.

Kako podesiti da vamWindows ne označavanovoinstalirane pro-grame u Start meniju?

1. Idite na Start otvorite ControlPanel

2. Kliknite na ikonicu Taskbar andStart Menu

3. Odaberite Start Menu tab4. Odaberite Start Menu tj. prvu

opciju od ponuđenih i kliknitena Customize

5. Odaberite Advanced tab,odčekirajte Highlight newly in-stalled programs opciju i pritis-nite OK, pa ponovo OK.

Kako napraviti da naprimjer sa Ctrl+Alt+Mpokrećete neki program?

1. Kliknite desnim dugmetommiša na Shortcut od toga pro-grama na vašem desktopu

2. U tabu Shortcut označiteShortcut key polje

3. Pritisnite slovo M i kliknite naOK

Isprobajte da li radi. Možete takođe bi-rati i F1-F12. Ako želite da obrišeteShortcut key, označite to polje i pritis-nite Backspace.


CALL OF DUTY je jedan od najuspješnijih serijala pucačina izprvog lica. Prva igra je izašla 2003. godine i od tada je Call ofDuty bilježio nevjerovatne uspjehe. Prve tri igre su se zasni-vale na događajima iz II svjetskog rata, a prošlogodišnji nas-tavak Call of Duty: Modern Warfare je priču sa velikimuspjehom smjestio u moderno doba. Nominovana za najboljuigru godine, Modern Warfare je postavio nove standarde pu-cačinama iz prvog lica. Odličan single-player i veoma dobarmultiplayer sistem su doveli do toga da se mnogi pitaju da li jeuopšte moguće napraviti nešto bolje. Prve dvije igre, kao ičetvrta, su napravljene od strane razvojnog tima Infinity Wardi sve tri su doživjele nevjerovatan uspjeh. Call of Duty 3 je bionajslabija karika ovog serijala. Razvijen je od strane Treyarchtima, treći dio je imao mnogo slabiju single-player kampanjuod ostalih, a PC igrači su ostali bez nje jer je napravljena samoza konzole. Kada je najavljen World at War svi igrači su bilizabrinuti, jer se igra vratila u ruke Treyarch-a i u II svjetski rat.Call of Duty serijal je uvijek imao odličnu grafiku, ali World atWar podiže kvalitet grafike u svakom smislu.

Pokrenuta od malo modifikovanog Mod-ern Warfare engine-a, World at Wardonosi nekoliko novina u devastaciji oko-line, kao i paljenje trave i šume, pa čak ineprijateljskih vojnika. Iz razvojnog timasu saopštili da su iskoristili engine domaksimuma, a mora im se priznati daovaj peti dio izgleda najbolje do sada.Okruženje u igri je sa velikim brojem de-talja koje u pojedinim djelovima izgledakao da je stvarno. Efekti vatre su fenom-enalni, čak je i zelenilo koje vas okružujemnogo dobro urađeno. Ovo je veomabitno, jer polovina igre se vodi u Paci-fiku, gdje ćete biti skoro uvijek smješteniu raznim dijelovima džungle. Ovakvi seg-menti u igri su bili svima veoma intere-santni, jer se do sada ništa slično nijemoglo vidjeti u prethodnim nastavcima.Izgled karaktera u igri je takođe fascinan-

tan. Kroz igru ćete nailaziti na veliki brojskriptovanih sekvenci u kojima ćeteizbliza moći da razgovarate sa vašimsaborcima, što znači da ćete uživati u re-alističnom izgledu lica vaših vojnika.World at War takođe povećava nivo užas-nih scena prilikom kojih ćete odsijecatidjelove tijela i paliti neprijateljske vo-jnike, koristeći teže naoružanje. Akobudete pažljivo posmatrali ovakvih trenu-taka u igri će biti mnogo. Odsječena ruka,velika rupa u leđima pogođenog vojnika,izgoreli leš, su samo neke od stvari kojećete vidjeti, ipak je to rat. Još jedna svi-jetla tačka u igri je nevjerovatno dobrazvučna podloga.

Za ovu igru, Treyarch tim je doveo prvok-lasne holivudske glumce, koji su svojomglasovnom glumom još više poboljšalikvalitet. Dovoljno je da napomenemo da

Call of Duty:


Neće se dešavati da vaši vojnici nalete navašu paljbu. Ovaj put su vaši saborciveoma efektni u borbi, i bilo da ih vodite ilipratite, uvijek ćete se osjećati kao nezav-isan igrač u timu. AI neprijateljskih snaga jena takođe zavidnom nivou, mada sedešavalo da jednostavno ’umre’. U neko-liko navrata uopšte nisu reagovali na pris-ustvo neprijateljskih im vojnika, srećomovo se ne dešava često

su svoje glasove naredniku Roebuck-u iruskom poručniku pozajmili Kiefer Suther-land i Gary Oldman. Muzika je slična kao i uprethodnim igrama, a igra je posebnodobra kada muzika diže tenzije u ključnimmomentima igranja. Muzika se možeisključiti da bi se rat doživjeo ’realističnije’,ali bi šteta bila da se ne čuje i ne doživi dra-matična atmosfera koju samo odgovarajućamuzika može napraviti. Timovi koji su prav-ili Call of Duty su se uvijek trudili da paljba irepetiranje oružja zvuči autentično, tako jei ovaj put. Svako oružje zvuči drugačije ipotpuno su identična pravom oružju. Onikoji imaju dobre zvučne sisteme će imatiosjećaj kao da gledaju neki blockbuster o IIsvjetskom ratu. Glasovna gluma, muzika izvučni efekti čine kombinaciju od koje ćevam srce lupati jače. Igrači će biti veomazadovoljni zbog toga što igra ne pati odkonzol-itisa.

Sve u igri daje osjećaj da je pravljena za PCod početka do kraja. Jedino malo smetacheck-point sistem, ali sve funkcionišetako dobro da vam ni ne treba čuvanjepozicije na svakom željenom mjestu. Sin-gle player kampanja vam dopušta da uži-vate u igri iz dvije perspektive, prva jeborba između Amerike i Japana, a drugaizmeđu Rusije i Njemačke. Dok će nekiigrači koji su igrali prethodne igre doživjeti

mali déjà vu igrajući ruske misije, misije u Pacifiku su velikanovina i pravi dodatak ovoj franšizi. Igru počinjete kao redovMiller, američki marinac koji je poslat u misiju spašavanjazarobljenih vojnika. Igra vas odmah smješta u borbu i tu sh-vatate kako će se kampanja odvijati dalje. Početak igre jemožda najbrutalniji početak neke igre ikada. Dok budetenapredovali kroz igru izginuće mnogo vaših saboraca i bićetesvjedoci ratnog stradanja iz prve ruke.

Avanture redova Miller-a se poklapaju sa ruskim vojnikomDmitri Petrenkom, koji je jedini preživjeo masakr svoje je-dinice. Postoji i treći lik kojim upravljate, ali on se pojavljuje usamo jednoj misiji, kada napadate japansku mornaričku flotu.Igra se oslanja na tradicionalnu mehaniku koju smo sretali uranijim igrama. Paketi prve pomoći i dalje nijesu dostupni, većigra pred očima povrijeđenog vojnika postavlja crvenu maglu,ili mu zamućuje vid, upozoravajući ga da mora da se skloni odkiše metaka inače će umrijeti. Indikator granata je takođeprisutan kao u prethodnim igrama. Nemojte ni pokušavati dabježite od granata, isuviše brzo eksplodiraju. Jedini način je daje uzmete sa zemlje i vratite je neprijatelju. Više ćete ginuti odgranata nego od kiše metaka koji prolijeću oko vas. Zadaci mis-ije su i dalje jasno vidljivi na radaru, ali ovaj put je igra nešto

više linearna, vrlo je malo misija koje vamdopuštaju da sami birate redosljed i načineizvođenja zadataka. Kao dodatak standard-nim pucačkim misijama, moći ćete davozite tenk, obarate avione i potapatebrodove. Iako je ove sve već viđeno, ovajput su misije ovog tipa urađene do perfek-cije. AI vaših saboraca je mnogo boljeurađena u ovom nastavku.

Skoro da se neće dešavati da vaši vojnicinalete na vašu paljbu. Ovaj put su vašisaborci veoma efektni u borbi, i bilo da ihvodite ili pratite, uvijek ćete se osjećati kaonezavisan igrač u timu. AI neprijateljskihsnaga je na takođe zavidnom nivou, madase dešavalo da jednostavno ’umre’. U neko-liko navrata uopšte nisu reagovali na pris-ustvo neprijateljskih im vojnika, srećomovo se ne dešava često, tako da i ne smetapreviše. World atWar je, iako veomakratka, može se preći za nekih 6-7 sati,kombinacija svega onoga što ste voljeli uprethodnim igrama, samo još kvalitetnije.

Ovo je veoma zabavna igra, koju će svakipravi ljubitelj pucačina iz prvog lica moratida odigra. Nije bilo lako napraviti nešto štoće biti isto tako dobro, ako ne i bolje, odigre Modern Warfare, ali Treyarch je uspiou tome. Call of Duty: World at War jenaslov koji morate imati.

World at War


41strana

Danilo Tomčić

Pitanje 1Da li je moguće snimiti video klipove saYouToube-a? Naletio sam na par interesantnih istalno ih gledam ili pokazujem prijateljima. Pritom pravim velike protoke na ADSL-u koji nijeFLAT. Da li ih nekako mogu preuzeti kako ih nebih dowloadovao svaki put kada ih gledam?

Odgovor 1Naravno da možete! Ipak sam YouTube to ne dozvoljava. Zatona Internetu postoje sajtovi koji će vam omogućiti da snimitevideo klip sa YouTube-a. Klipovi na YouTube-u se prikazujuputem Flash plejera što znači da to nije standarni video forma.Kada preuzmete flash video trebaće vam i plejer koji ima po-dršku za prikazivanje .flv fajlova. Jedani od najpoznatijih saj-tova za preuzimanje klipova sa YouTube-a su

http://keepvid.com/,http://www.savevideodownload.com,i td. Od nedavno pojavio se i sajthttp://www.preuzmivideo.com/ koji jena našem jeziku, a autor sajta jekolega iz Bijelog Polja. Na ovom sajtuimate i uputstvo za preuzimanje flvvidea. Ukoliko klip želite da konvertu-jete u neki od standardnih audio ilivideo formata za to će vam biti potre-ban neki konvertor. Na ovom sajtućete pronaći i besplatni konverter kojije veoma jednostavan za upotrebu!

Pitanje 2Kada poklopim ekran na mom novom laptopuon se ne ugasi niti ode u Stand By režim već idalje nastavi da bude aktivan s tim što se jedinougasi monitor. Ovo mi smeta jer tad ne mogu daga stavim u torbu jer bi se pregrijao. Moj starilaptop ode u Stand By režim kad poklopim mon-itor i prestane sa ventilacijom procesora. Da limogu da napravim da ovo funkcioniše i nanovom laptopu?

Odgovor 2Ovo je čudan problem, ali ponekad zna da se desi. Izgleda dato zavisi od modela notebook-a. Ipak, postoji rješenje:Kliknite na Start- Control Panel – Power OptionsKliknite na tab AdvancedNa pitanje „When I close the lid of my portable computer:“odgovorite sa „Stand By“. Kliknite na Apply i OKSada provjerite da li je to to i da li smo uspjeli da Vam po-mognemo. Ako jesmo ... biće nam drago!

Pitanje 3Od nedavno imam problem da MS Outlook-om.Iznenada je usporio. Koristim email dosta i unjemu ima sigurno „milion“ mailova. Da li jezbog toga usporen?

OdgovorMS Outlook može da funkcioniše bez problema i sa velikimbrojem mailova. Najproblematičniji je inbox folder jer je to de-faultni folder i svaki put se izlistava. Ipak svakodnevno ne ko-ristite sve mailove. Neka možda nikad više ne otvorite od kadste ih primili i pročitali. Ipak, ne želite da brišete mailove jernikad se ne zna kad će vam trebati. Onda je pravo rješenje da

arhivirate mailove koje rijetko ko-ristite. U tom trenutku Outllokpravi još jedan .pst fajl koji jearhivski. Samim tim glavni fajl Out-look.pst postaje manji što znatnoubrzava rad sa Outlook-om. Arhiviranje mailova se vrši tako štoih premjestite u arhivske foldere.Ukoliko je to preveliki posao za vasmožete jednostavno pozvati upomoć Auto Archive opciju koja ćeto draditi za vas. AutoArchive sepoziva klikom na Tools – MailboxCleanup – AutoArchive

Sva pitanja sa što detaljnijim objašnjenjem problema možete slati na e-mail adresu: [email protected]

Sva pitanja sa što detaljnijim objašnjenjem problema možete slati na e-mail adresu: [email protected]

aktuelnosti hardver softver testovi skole · pdf fileaktuelnosti hardver softver testovi skole...

Documents