AKTUALNOSTIIZ SVIJETA PDV-A

Vijesti iz Računovodstva i poreza | Verlag Dashöfer, za izdavačku djelatnost | www.pdvaktualno.hr | br.12

Nabava imovine - načini plaćanja

PIŠE:08.07.2015.

Vedran Bradara dipl.oec., ovlašteni revizor

Izvor: Verlag Dashöfer

Tuzemna tvrtka obveznik PDV-a, račun za kupnju mobilnog

uređaja u ukupnom iznosu od 6000kn, djelomično je platila

poslovnom kreditnom karticom tvrtke ( i to 5060,00kn), a

preostali iznos računa od 940,00 kn je obročno plaćanje, prilikom

mjesečnog računa. Smije li se navedeni trošak nabave osnovnog

sredstva koristiti s obzirom da je plaćen karticom iznad 5000,00

kn, te da li se može priznati pretporez?

Nabava dugotrajne materijalne imovine evidentira se u poslovnim

knjigame bez obzira na način plaćanja. Ukupna vrijednost nabavljene

dugotrajne materijane imovine koja se evidnetira u poslovnim

knjigama je ona vrijednost koja je navedena na računu dobavljača

neovisno o načinu plaćanja. Navodite da je mobilni aparat djelomično

plaćen poslovnm karticom a preostali iznos na rate. Plaćanje mobilnog

aparata predstavlja novčani tijek koji je u Vašem slučaju ugovoren/

dogovoren na dva načina. Trošak nabave osnovnog sredstva možete

koristiti i priznati pretporez; ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti propisani

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. Plaćanje poslovnom

karticom ne smatra se gotovinskim načinom plaćanja. Temeljem

Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom u članku 28. stavak 2.

navodi se da je gotov novac, u smislu ovoga članka, novčanice kune

i kovani novac kune i lipe. Plaćanje gotovim novcem jest izravna

predaja gotovog novca između sudionika u plaćanju, uplata gotovog

novca na račun i isplata gotovog novca s računa.

Primili smo račun od dobavljača iz EU (Slovačke), koji nije u sustavu

PDV-a, za istraživanje tržišta koje se obavljalo u Slovačkoj. Mi smo

obveznici PDV-a. Kako zavodimo taj račun po pitanju URA I obrasca

PDV-a i obrasca PDV-s?

PIŠE:08.01.2016.

Vedran Bradara dipl.oec. ovlašteni revizor

Izvor: Verlag Dashöfer

Računi iz EU za usluge

Zakon o porezu na dodanu vrijednost u

članku 17., stavku 1. navodi:

„Mjestom obavljanja usluga poreznom

obvezniku koji djeluje kao takav smatra se

mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako

se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici

poreznog obveznika u mjestu koje je različito

od mjesta sjedišta poreznog obveznika,

mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište

stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili

stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom

obavljanja usluga smatra se prebivalište ili

uobičajeno boravište poreznog obveznika

primatelja usluge.“

Sukladno ovim člankom, usluga se oporezuje

prema mjestu sjedišta primatelja usluge.

Potrebno je znati ima li dobavljač PDV ID broj

ili ga nema.

Ukoliko dobavljač nema PDV ID broj na dan

stjecanja, kupac je dužan obračunati 25%

PDV-a na iznos fakture i prijaviti ga u PDV

obrascu u rubrici II.13.- primljene isporuke

dobara i usluga od poreznih obveznika bez

sjedišta u RH po stopi 25%. Taj događaj se ne

prijavljuje u PDV- S prijavi.

Ukoliko dobavljač ima PDV ID broj, kupac je

dužan obračunati 25% PDV-a i prijaviti ga u

PDV obrascu u rubrici II.10.- primljene usluge

iz EU po stopi 25%, III.10.- pretporez od

primljenih usluga iz EU po stopi 25%. Također,

kupac taj događaj prijavljuje i u PDV- S prijavi.

PDV obračunava sukladno ispostavljenim

računima? Napominjem da se ne radi o

prijenosu porezne obveze budući da se

isporučena oprema ne ugrađuje u objekt u

izgradnji ili rekonstrukciji.

Prema svemu navedenom mišljenja sam da

bi ispravno bilo prilikom isporuke postrojenja

fakturirati izradu, isporuku i montažu

postrojenja (ako 1. i 2.faza nisu u istom

mjesecu, tada za prvi primitak novca izdati

račun za predujam, te za isti umanjiti iznos

na fakturi prilikom isporuke), a 3.fazu ako

prelazi u novi mjesec posebno fakturirati -

usluga puštanja postrojenja u pogon (ako je u

istom mjesecu kad i isporuka tada sve skupa

fakturirate). Naime, prilikom isporuke nije

obavljen kompletan posao odnosno puštanje

u pogon postrojenja te nema potrebe da

fakturirate uslugu koju niste obavili. U

poreznom razdoblju kad se usluga obavi tada

ste je obvezni fakturirati.

Temeljem ugovora sa kupcem imamo

definiranu dinamiku fakturiranja izrade,

isporuke i montaže postrojenja na slijedeći

način:

1./ faktura / x % nakon zapisnika o ispitivanju

proizvoda

2./ faktura / x % nakon montaže (i isporuke

proizvoda do kupca)

3./ faktura / x % nakon primopredaje po

zapisniku (puštanja u pogon)

Budući da sve 3 faze ugovorenog posla nisu

izvršene u istom mjesecu, fakturiranje se

obavlja u više mjesečnih razdoblja, te se i

PDV tako zaračunava. Obzirom da nakon

isporuke proizvoda (izdana je otpremnica)

nije fakturirana cjelokupna ugovorena

vrijednost proizvoda, nego samo ugovoreni

postotak (iz 1. i 2 faze), treba li obračunati

PDV i na tu razliku u mjesecu isporuke ili se

Faktura za usluge isporuke i montažePIŠE: 10.01.2016., Vesna Varšava bacc.oec., Izvor: Verlag Dashöfer

Kod obračuna PDV-a sukladno naplaćenim i plaćenim naknadama nije nigdje

propisano kako obračunati djelomično plaćanje ili djelomičnu naplatu i kako

evidentirati i pratiti kroz knjige URA/IRA. Kako postaviti knjiženja kod računa

plaćenih karticom jer programi uglavnom računaju osnovice za PDV prateći kroz

glavnu knjigu naplatu (salda conti dobavljača), pa ako se takvi računi zatvore kad

stigne obračun kartičara i knjiži se potraživanje od kartičara, ispada da je račun

plaćen i ulazi u PDV koji se može odbiti, što nije točno, jer se može odbiti kad je

račun kartičara naplaćen? Kako to postaviti da zadovolji propis?

Što se smatra trenutkom naplate propisano je člankom 193.d. Pravilnika o porezu

na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13,160/13 i 35/14, 157/14):

1. kod doznaka u korist transakcijskog računa, trenutak naplate na račun,

2. kod primljenih mjenica, trenutak naplate ili prijenosa (indosiranja) mjenice,

3. kod čeka, trenutak primitka čeka,

4. kod kreditnih kartica, trenutak naplate na račun,

5. kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga, kada su se stekli propisani

uvjeti odnosno trenutak potpisa odgovarajućih ugovora ili drugih isprava.

Knjiženje kartičnog plaćanja - djelomično plaćanje ili djelomična naplata

PIŠE:11.01.2016.

Mira Ognjan mag.oec.Izvor: Verlag Dashöfer

Sukladno navedenom propisu jasno je da i djelomična

naplata na transakcijski račun ulazi u osnovicu za obračun

obveze za PDV. Te djelomične naplate najlakše je pratiti

preko analitičkog knjigovodstva kupaca te velik broj

knjigovodstvenih programa upravo temeljem njega računa

osnovice za PDV kod obračuna PDV prema naplaćenim

naknadama. Zasigurno bi se to dalo programski ugraditi

i u knjigu IR-a kako bi se iz nje mogla izvući osnovica za

obračun obveze za PDV.

Pri plaćanju kreditnim karticama, poslovni subjekti uvijek

raspolažu s dva računa:

• računom prodajnog mjesta na kojem su navedeni

svi propisani podaci, i

• računom kartične organizacije kojim se utvrđuje

novčana obveza korisnika kartice.

Vjerodostojna dokumentacija za knjiženje poslovnih

rashoda odnosno izdataka uvijek je račun prodajnog

mjesta koje je isporučilo dobro ili uslugu, a ne račun

kartične organizacije. To se odnosi na sve poslovne

subjekte, neovisno o činjenici kada ostvaruju pravo na

pretporez. Pretpostavka za odbitak pretporeza obveznika

PDV koji PDV obračunava prema naplaćenim naknadama

je da se račun odnosi na poslovne svrhe, da ulazni račun

sadrži sve propisane podatke i da je račun plaćen. Što se

tiče priznavanja pretporeza temeljem računa plaćenih

kreditnim karticama potpuno se slažem da se trenutkom

plaćanja računa može smatrati trenutak kada je račun

kartičara naplaćen.

Obveznici poreza na dobit pri korištenju poslovne

kreditne kartice obvezu prema dobavljaču dobra ili

usluge prenose na obvezu prema kartičnoj organizaciji.

Ulazni račun dobavljača se evidentira na “prijelaznom

kontu” dobavljača a nakon primitka računa kartične

organizacije zatvara se prijelazni konto dobavljača i

obveza se evidentira na redovnom kontu. U knjizi ulaznih

računa evidentiraju se računi dobavljača s obzirom da

kartična organizacija zapravo nije dobavljač. I tu nastaje

Vaš problem oko utvrđivanja osnovice za ostvarivanje

prava na pretporez. Problem bi se dao riješiti da se

“prijelazni račun” dobavljači zatvara u trenutku naplate

računa kartičara.

Građanin, privatni iznajmljivač soba, koji nije upisan u registar obveznika PDV i

smatra se malim poreznim obveznikom, treba zatražiti PDV identifikacijski broj

kada prima račun za usluge posredovanja. Tom prilikom treba obračunati i uplatiti

PDV. Kako se predaje obrazac prijave PDV? Neka su stajališta da se mora obrazac

predati elektronski ako je račun za uslugu posredovanja od poreznog obveznika iz

države članice EU, a neka da se mora predati u papirnatom obliku, ako je račun za

uslugu posredovanja isključivo od poreznih obveznika iz trećih zemalja.

Odredbom članka 173. stavak 3. Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 79/13 do

157/14), propisano je:

• prijava PDV-a predaje se elektroničkim putem do 20-tog dana u mjesecu koji

slijedi po završetku obračunskog razdoblja (mjeseca ili tromjesečja) nadležnoj

ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom

boravištu poreznog obveznika.

Način prijave PDV-aPIŠE:

13.01.2016.dipl. oec. Ksenija Kramar

ovlašteni porezni inpektor Izvor: Verlag Dashöfer

• porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu

jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u

tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni

cestovni prijevoz putnika na području Republike

Hrvatske te mali porezni obveznik koji isključivo prima

i obavlja usluge poreznom obvezniku iz trećih zemalja

prijavu PDV-a mogu podnijeti u papirnatom obliku.

Slijedom navedenog prijava PDV-a podnosi se obvezno

elektroničkim putem, a samo kada se radi o malom

poreznom obvezniku koji isključivo prima i obavlja usluge

poreznom obvezniku iz trećih zemalja moguće je prijavu

PDV-a podnijeti u papirnatom obliku. No, navedeno ne

znači da ako mali porezni obveznik koji isključivo prima

i obavlja usluge poreznom obvezniku iz trećih zemalja ne

može prijavu PDV-a podnijeti u elektroničkom obliku.

Uvezli smo robu u drugom mjesecu i primili devet računa. Od toga je plaćen pretporez

od njih pet u drugom mjesecu, a preostala četiri u trećem mjesecu. Možemo li kao

pretporeza u drugom mjesecu koristiti svih devet ili samo pet plaćenih?

Uvoz dobara je, temeljem članka 4. stavka 1. točke 4. Zakona o porezu na dodanu

vrijednost, predmet oporezivanja PDV-om a plaća ga, temeljem članka 75. stavka 1.

točke 2. istog zakona svaka osoba koja se smatra uvoznikom, odnosno carinskim

dužnikom ili primateljem dobara prema carinskim propisima. Uvoznik dakle, na

temelju obračunatog i iskazanog PDV-a u Jedinstvenoj carinskoj deklaraciji koju

ispostavlja Carinska uprava sukladno carinskim propisima, plaća porez na dodanu

vrijednost a ne pretporez.

Člankom 57. stavkom 1. Zakona o PDV-u propisano je da pravo na odbitak PDV-a

(pretporeza) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može

odbiti a člankom 58. stavkom 2. istog zakona propisano je da je pretporez iznos

PDV-a koji porezni obveznik treba platiti ili je plaćen u Republici Hrvatskoj pri uvozu.

Člankom 76. stavkom 7. Zakona o PDV-u propisano je da se PDV pri uvozu plaća se

u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima. Stavkom 8. istog

Priznavanje pretporezaPIŠE:

16.01.2016.mr. sc. Željko Marinac

porezni savjetnik u mirovini Izvor: Verlag Dashöfer

članka je propisano da se, iznimno od ove odredbe, smatra

da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik, koji

ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, iskaže kao

obvezu u prijavi PDV-a, a za takav način obračunavanja i

plaćanja PDV-a poreznom obvezniku izdat će se rješenje.

Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu

izdavanja rješenja i plaćanju PDV-a pri uvozu dobara. U

skladu s navedenom odredbom porezni obveznik koji ima

u cijelosti pravo na odbitak pretporeza neće morati fizički

platiti PDV pri uvozu, već će biti dovoljno da u prijavi PDV-a

za obračunsko razdoblje u kojem je uvezao dobra iskaže

obvezu PDV-a pri uvozu i pravo na odbitak pretporeza. Za

primjenu takvog načina obračuna PDV-a pri uvozu treba

mu rješenje Porezne uprave. Međutim, s obzirom da do

danas ministar financija nije donio poseban pravilnik,

iako ga je trebao donijeti u roku od četiri mjeseca od

dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, nije

moguće poreznim obveznicima izdati rješenje temeljem

kojeg bi mogli primjenjivati obračunsku kategoriju pri

uvozu. To znači da do donošenja posebnog pravilnika

porezni obveznici PDV pri uvozu uplaćuju u državni

proračun te ostvaruju pravo na odbitak plaćenog PDV-a

(pretporeza) u onom obračunskom razdoblju u kojem su

ga uplatili u državni proračun.

Ministar financija nije donio spomenuti pravilnik

vjerojatno iz razloga što je donijeta presuda Europskog

suda pravde u kojoj se navodi da države članice EU pri

uvozu ne mogu pravo na odbitak pretporeza uvjetovati

prethodnim stvarnim plaćanjem PDV-a ako uvoznik ima

pravo na odbitak pretporeza. Prema ovoj presudi, porezni

obveznik može odbiti pretporez pri uvozu neovisno o

prethodnoj uplati PDV-a u državni proračun s obzirom

da se sve države članice EU moraju poštivati presude

Europskog suda pravde. To ne znači da uvoznik nije

obvezan platiti iznos PDV-a u roku kojeg mu je utvrdila

Carinska uprava. Plaćanje PDV-a pri uvozu osigurano je

bankovnom garancijom (najčešće bankovnom garancijom

carinskog otpravnika) iz koje Carinska uprava ima ovlast

naplatiti obračunani PDV.

Verlag Dashöfer, za izdavačku djelatnost

Šubićeva 42/1, 10 000 Zagreb

www.pdvaktualno.hr | www.dashofer.hr