AKTUALNOSTI IZ OBRAČUNA PLAĆA, ZDRAVSTVENOG I

MIROVINSKOG OSIGURANJA

Jasminka Tolić-Balja

Rijeka, 23.11.2015.

ISPRAVE O OBRAČUNATOJ PLAĆI I NAKNADI PLAĆE

ZAKON O RADU Nakon duge uporabe i nadopuna od 15 godina, velika novost je bio Zakon iz 2009. godine A novi je u primjeni od 07. kolovoza 2014. (Nar. nov., br. 93/14.) Neke od izmjena i novosti su bile: -radno vrijeme radnika - netipično zapošljavanje – agencije, od kuće, -organizacija i raspored radnog vremena – nejednako raspoređeno radno vrijeme, -obvezni i/ili dopušteni odmori i dopusti radnika – godišnji nakon rodiljnog do 31.12 -zasnivanje radnog odnosa - ugovor na određeno preko 3 godine, dopunski rad -odredbe o tijeku otkaznih rokova – i za vrijeme bolovanja i godišnjeg odmora.

Prvi pokušaj uvođenja jedinstvene obračunske liste – 2011. – obrazac OP, pa sve do aktualnog Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 32/15 i 102/15) -Od 01.07.2015. – uvedena obveza izdavanja unificiranih isprava o isplaćenoj i neisplaćenoj plaći, naknadi plaće i o otpremnini (IP1, NP1, IO1, NO1) -od 01.10.2015. – odustalo se od istog

Trenutno važeće obveze: 1.Obračun isplaćene plaće i otpremnine ne mora biti na propisanim formularima IP1 odnosno IO1 2.Obračun plaća i naknada plaće obavezno mora sadržavati doprinose na plaću 3.U slučaju neisplate plaće, naknade plaće i neisplate otpremnine radniku se uručuju dvije isprave: -o obračunatom iznosu -o neisplaćenom iznosu (na propisanim obrascima NP1 i NO1)

ROK ZA ISPLATU PLAĆE I NAKNADE PLAĆE

-uređuje se autonomno Pravilnikom, obvezujućim Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu Zakon o radu (čl. 92. st. 3.) – najkasnije do petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec (plaćom se smatra bruto plaća) Kolektivni ugovor i ugovor o radu – dvostranopravni akti – moguće je odrediti za radnika povoljniji, ali i nepovoljniji rok isplate (npr. do zadnjeg u mjesecu) Pravilnik o radu – jednostrani akt - ne može biti u primjeni nepovoljnije od Zakona o radu

Od 8. veljače 2015. godine više nisu na snazi odluke o proširenoj primjeni sljedećih granskih kolektivnih ugovora: • Kolektivnoga ugovora za graditeljstvo (Nar. nov., br. 12/08 – proč. tekst), • Kolektivnoga ugovora ugostiteljstva (Nar. nov., br. 69/02. i 139/04.), • Kolektivnoga ugovora za putničke agencije (Nar. nov., br. 94/02.) i • Kolektivnoga ugovora za djelatnosti drvne i papirne industrije (Nar. nov., br. 55/09.). Kako su navedeni kolektivni ugovori zaključeni na neodređeno vrijeme, oni i nakon 7. veljače 2015. obvezuju članove udruge poslodavaca koja je stranka određenog kolektivnog ugovora, ali više ne obvezuju poslodavce koje su obvezivali na temelju odluka o proširenoj primjeni određenog kolektivnog ugovora.

Novi Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo, koji je sklopljen 1. travnja 2015. godine i objavljen u Narodnim novinama broj 44 od 22. travnja 2015. godine, proširuje se na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (područje I, odjeljci 55 i 56 Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007.). Na temelju navedenoga svi poslodavci i radnici u navedenoj grani djelatnosti obvezni su od dana na stupanje na snagu Odluke o proširenju, odnosno od 28. svibnja 2015. primijeniti taj kolektivni ugovor.

SVRHA I ROK URUČENJA OBRAČUNA PLAĆE - radniku osigurava uvid i kontrolu u ispravnost obračuna visine plaće i naknade plaće, pravilnost obračuna

javnih davanja o kojima ovise njegova socijalna prava

- rok za uručenje je najdalje 15 dana nakon isplate – datum uručenja više nije obavezan podatak na samom obračunu (samo u razdoblju 01.07. – 30.09.2015.)

- preporuka: osigurati dokaz da je radniku uručena isprava o isplaćenoj odnosno neisplaćenoj plaći i naknadi (na kopiji koja ostaje poslodavcu, potpisnoj listi i slično)

- kaznene odredbe: * nalog inspektora da se uruče isprave usmenim rješenjem u ostavljenom roku, a * kod neisplate plaće ako se ne uruči do kraja mjeseca ovršna isprava NP1 (NO1) kazne od 61.000,00 – 100.000,00 kn + 7.000 – 10.000 odgovorna osoba

IZVOR PODATAKA ZA OBRAČUN PLAĆE Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 32/15 i 97/15) – od 28.03.2015. izmijenjen ponovo 19.09.2015. 3 situacije kada odrađeni sati ne odgovaraju onima na obračunu plaće: 1.Pripravnost 2.Preraspodijeljeno radno vrijeme 3.Rad u nejednakom rasporedu rada

- Dozvoljeno je obračunavati i isplaćivati plaću razmjerno broju sati provedenom na radu u preraspodijeljenom i nejednakom rasporedu rada – tako da plaća jedan mjesec bude manja a drugi veća – no može i u jednakim iznosima

(1) Evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje sljedeće podatke: 1) ime i prezime radnika, 2) datum u mjesecu, 3) početak rada, 4) završetak rada, 5) vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, 6) ukupno dnevno radno vrijeme, 7) vrijeme terenskog rada, 8) vrijeme pripravnosti,

9) vrijeme nenazočnosti na poslu: – vrijeme korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg), – neradni dani i blagdani utvrđeni posebnim propisom, – vrijeme spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad, – vrijeme rodiljnih, roditeljskih dopusta, mirovanja radnog odnosa ili korištenja drugih prava u skladu s posebnim propisom, – vrijeme plaćenih dopusta, – vrijeme neplaćenih dopusta, – vrijeme nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika, – vrijeme nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove, – vrijeme provedeno u štrajku, – vrijeme isključenja s rada (lockout). (2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (sate rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđene posebnim propisom i slično). (3) Podatke iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka poslodavac je obvezan voditi samo ako je obveza vođenja tih podataka ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili je uređena pravilnikom o radu. (4) Poslodavac u evidenciji radnog vremena nije obvezan voditi podatke iz odredbe članka 1. ovoga članka koji u razdoblju, odnosno mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje, kod radnika ne postoje.

PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA

- Novi - (4) Poslodavac koji vodi, odnosno koji je obvezan voditi podatke iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka, u evidenciji radnog vremena nije dužan evidentirati podatak o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora.

PRAVA RADNIKA NA PLAĆU Temeljem Zakona o radu radnik ima pravo na plaću i dodatke na plaću za: - Izvršeni rad - Rad u dane blagdana - Rad nedjeljom - Rad noću - Prekovremeni rad - Rad u u posebnim i otežanim uvjetima - Za vrijeme kada ne radi zbog opravdanih razloga (čl. 95.) – krivnjom poslodavca, odbijanje rada

zbog neprovedenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i drugih za koje nije radnik odgovoran

Iznos plaće za puno radno vrijeme ne može biti manji od minimalne plaće (3.029,55 kn), iznimno u ugostiteljstvu temeljem Kolektivnog ugovora (95% minimalne plaće – 2.878,07 kn)

ODRAĐENI I NEODRAĐENI SATI -Sati za koje je radnik ostvario pravo na plaću

-Sati za koje je ostvario pravo na naknadu plaće – (radio bi da nije bio spriječen) – godišnji odmor, dani blagdana i neradni dani, plaćeni dopust, bolovanje na teret poslodavca ili HZZO-a)

-Sati koji nisu odrađeni krivicom radnika (obveza obračuna socijalnih davanja na minimalnu osnovicu 2.780,05 kn)

Članak 3. (Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine NN 32/15 i 102/15)) (1) Podaci iz članka 2. stavka 1. podstavka 4. ovoga Pravilnika sadrže: 1) ostvarene sate rada, odnosno druge podatke od kojih ovisi iznos plaće (sati redovitog rada prema rasporedu radnog vremena s posebno iskazanim satima rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću; sati prekovremenog rada s posebno iskazanim satima takvog rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću i drugo), 2) sate pripravnosti, 3) sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima: – godišnjeg odmora, – privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti, – blagdana i neradnih dana utvrđenih posebnim zakonom, – plaćenog dopusta, – u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, – u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, – u kojima radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran,

4) sate neopravdanog izostanka radnika s rada krivnjom radnika, 5) ostale propisane, utvrđene ili ugovorene dodatke i primitke, 6) podatak o osnovici za obračun doprinosa, 7) vrste i iznose doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plaće i to: – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup), 8) podatke o dohotku, 9) iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak uz iskazan osobni odbitak i podatak o poreznoj osnovici i stopama, 10) utvrđeni iznos plaće ili naknade plaće po osnovama iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka, 11) utvrđeni iznos i vrstu obustave, 12) utvrđeni iznos za isplatu, 13) vrste i iznosi doprinosa za obvezna osiguranja koja se utvrđuju na osnovicu, 14) datum određen za isplatu plaće. (2) Poslodavac u obračunu plaće nije obvezan navoditi one podatke iz odredbe stavka 1. ovoga članka, koji u razdoblju odnosno mjesecu za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje kod radnika ne postoje.

Podaci o vrsti i iznosima ostvarene plaće Sati Element obračuna IZNOS

Redoviti rad prema rasporedu radnog vremena 168 osn. plaća 7.538,05 - dodatak za godine staža 168 8% 603,04 - dodatak za rad nedjeljom 16 35% 251,27 - dodatak za rad noću 24 30% 323,06 - naknada za blagdane i neradne dane 8 387,68 - naknada za pripravnost 48 po danu 100,00 BRUTO OSNOVICA 176 9.203,10

Podaci o vrsti i iznosima ostvarene plaće Sati Koeficijent IZNOS Minuli rad Ukupno

Redovan rad prema rasporedu 128 1,00

5.762,01 438,57 6.200,58

Rad nedjeljom 16 1,35

972,73 54,82 1.027,55

Rad noću 24 1,30

1.405,05 82,23 1.487,29

Blagdani i neradni dani 8 1,00

360,27 27,41 387,68

- naknada za pripravnost

100,00 100,00

BRUTO OSNOVICA

8.600,06 603,04 9.203,10

SPECIFIČNI OBRAČUNI PLAĆA -Radnici na izdvojenom mjestu rada (npr. kod kuće – podaci o troškovima koje poslodavac isplaćuje radniku, a vezani su uz obavljanje posla – fiksna telefonska linija i Internet veza) -Radnici upućeni na rad u inozemstvo (još mora sadržavati : - osnovica na koju se obračunavaju doprinosi – plaća koju bi imao u RH uvećano za 20% - novčana jedinica u kojoj se plaća isplaćuje) -Pomorci članovi posade brodova u međunarodnoj plovidbi (ne iskazuju se sati rada već samo: - bruto plaća, - broj dana za koje pomorac ostvaruje pravo na ponorski dodatak - iznos pomorskog dodatka - novčana jedinica u kojoj se plaća isplaćuje)

OTPREMNINE Otpremnina je ostali primitak prema Zakonu o doprinosima (oporeziva podliježe svim doprinosima kao i plaća) – ali ne i dodatni doprinos za staž sa povećanim trajanjem Tko ima pravo na otpremninu i kako ju isplatiti? - Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. -Radnik koji odlazi u mirovinu, kod sporazumnog raskida radnog odnosa i dr. -Neoporezivi iznos otpremnine određen je u svoti od 6.400,00 za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji otkazuje ugovor o radu -Ako se otkazuje radniku koji se vratio sa liječenja zbog ozljede na radu – po godini neoporezivo je 8.000,00 -Neoporeziva otpremnina se može isplatiti u gotovom novcu -Na zaštićeni račun se ne može isplatiti niti oporezivi niti neoporezivi dio otpremnine, već isključivo na tekući račun

Rok za isplatu -Na dan prestanka radog odnosa

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.

Obvezni elementi obračuna otpremnine: - Podaci o poslodavcu i radniku (uključeno i IBAN, te poslovna banka u kojoj se račun vodi)

- Razdoblje na koje se odnosi

- Kriterij kojim se određuje visina otpremnine – npr. navršene godine rada, prosječna bruto plaća)

- Odvajanje neoporezivnog od oporezivog dijela

- Obračunati doprinosi iz i na bruto osnovicu, te zaduženje poreza na dohodak i prireza

- Ime osobe koja je odgovorna za obračun otpremnine

ISPRAVE O NEISPLAĆENOJ PLAĆI I NAKNADI PLAĆE Radniku se dostavlja: - Obračun plaće - sa podacima o iznosu plaće na koje radnik ima pravo - Obrazac NP1 – koji ima snagu ovršne isprave i sadrži slijedeće neuplaćene obveze:

- doprinose iz plaće - Porez i prirez na dohodak - Neto plaće i eventualne obustave Ako je nešto od navedenog podmireno do zadnjeg u mjesecu, polje ostaje prazno. Obavezno se navodi IBAN za uplatu sa pripadajućim pozivom na broj odobrenja i oznakom JOPPD obrasca (uzima se datum izdavanja – zadnji u mjesecu) – čak i na porezu na dohodak Iskazuju se obavezno 3 datuma: - Datum dospjeća plaće – radi početka obračuna zatezne kamate – u pravilu 15-og u mjesecu - Datum izdavanja obrasca – u pravilu zadnji u mjesecu - Datum predaje obrasca radniku

ISPRAVE O NEISPLAĆENOJ OTPREMNINI - Radniku se uručuje - obračun otpremnine - ovršna isprava NO1 kod neisplate prava Osim obavezna tri datuma, isprava mora biti pečatirana i potpisana od strane ovlaštene osobe poslodavca

PRIJAVA NEISPLATE PLAĆE

Dana 01.09.2015. stupile su na snagu nove odredbe Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Nar. nov., br. 86/08. – 82/15) Novost je da i radnici čiji poslodavci nisu u stečaju, ali ne isplaćuju plaću, naknadu plaće ili bolovanje na vlastiti teret na vrijeme, ostvaruju pravo na isplatu minimalne plaće koju isplaćuje Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (AORPS ). Prva primjena na plaću za rujan ako ista nije isplaćena do 31. listopada. Do sada: ako poslodavac nije isplatio tri uzastopne plaće, u skladu sa čl. 6. st. 2. Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 71/15.), nastupa stečajni razlog nesposobnosti za plaćanje te slijedi obveza otvaranja stečaja društva. Potraživanja se podnose Zavodu za zapošljavanje na obrascu RPS-01

Radnici poslodavca kojemu je blokiran račun ostvaruju pravo na isplatu minimalne plaće. Iznimno, ako je poslodavac isplatio radniku svotu koja je manja od minimalne plaće, radnik za taj mjesec ostvaruje pravo na isplatu svote minimalne plaće smanjene za svotu koja mu je po toj osnovi bila isplaćena. Isplata plaće i naknade plaće te naknade za bolovanje od strane AORPS-a u cijelosti su izuzeta od ovrhe. To znači da se navedena sredstva uplaćuju na zaštićeni račun radnika ako mu je „glavni račun“ blokiran. AORPS izravno uplaćuje sredstva radnicima, ista je obvezna kod isplate obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja koji se obračunavaju na osnovicu, a to su: doprinos za zdravstveno osiguranje (stopa od 15 %), doprinos za- štite zdravlja na radu (stopa od 0,05 %) i doprinos za zapošljavanje (stopa od 1,7%). Prava radnika ne ostvaruje radnik koji je ujedno i jedini član pravne osobe poslodavca. Ako je radnik ujedno i jedini član uprave društva (vlasnik poslovnog udjela), u slučaju blokade računa zbog neisplate plaće on ne ostvaruje pravo na minimalnu plaću putem AORPS-a, ali društvo treba provesti propisani postupak.

KORACI KOD NEISPLATE PLAĆE Predati obrazac JOPPD – zadnji dan u mjesecu. Obrazac JOPPD predaje se samo za obračunane doprinose jer je

njegova svrha zadužiti poslodavca za propisane doprinose. Oznaka primitka - 0041

Predati isplatnu listu i obrazac NP1 radniku

Prvog slijedećeg dana predati FINI za svakog radnika Zahtjev za prisilnu naplatu – obrazac ZPN-01.

Ako poslodavac u trenutku podnošenja Zahtjeva za prisilnu naplatu ima dovoljno sredstava na računu za podmirenje svih obveza vezanih uz plaću, dolazi do prisilne naplate i daljnji se postupak obustavlja. U tom će slučaju radnici dobiti svoju „punu“ plaću odnosno svotu plaće koja je navedena na isplatnim listama koje im je predao poslodavac.

Ako nema sredstava za izvršenje (blokira se račun), u roku 3 dana od blokade podnijeti AORPS-u Zahtjev za isplatu

plaće u visini minimalne plaće – obrazac ZMP-01

Zahtjev za prisilnu naplatu i Zahtjev za isplatu plaće u visini minimalne plaće propisani su Pravilnikom o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (Nar. nov., br. 93/15.)

Ako poslodavac ne podnese Zahtjev za prisilnu, nadležno će inspekcijsko tijelo donijeti privremenu mjeru osiguranja naplate pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima poslodavca na svim računima. Navedena se privremena mjera primjenjuje sve dok poslodavac ne podnese Zahtjeva za prisilnu naplatu za sve radnike kojima nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće

Uz Zahtjev za isplatu minimalne plaće poslodavac koji nije isplatio plaću (niti je isplatio dio plaće) obvezan je priložiti sljedeću dokumentaciju: 1. poimenični popis radnika kojima nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće, sa specifikacijom svote minimalne plaće za svakoga pojedinačnog radnika i rasporedom te plaće i pripadajućih poreza i doprinosa na tu svotu s odgovarajućim uplatnim računima, modelima i pozivima plaćanja 2. naloge za prijenos ispunjene prema specifikaciji svote minimalne plaće 3. obrasce JOPPD s potvrdom elektroničkog sustava središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije o uspješnoj provjeri i 4. potvrdu FINA-e da ima evidentiranu i neizvršenu osnovu za plaćanje po osnovi neisplaćene plaće i da su mu računi blokirani, s podatcima o svim neizvršenim osnovama za plaćanje po osnovi neisplaćene plaće iz očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA.

AORPS nalaže poslodavcu isplatiti mu tu svotu isplaćenih plaća u roku od sedam dana od dana uplate AORPS-a radniku. Ako poslodavac u roku od sedam dana od dana uplate ne izvrši povrat sredstava AORPS-u u visini svote koju je AORPS isplatio njegovim radnicima, AORPS će dostaviti rješenje FINA-i uz zahtjev za izravnu naplatu. AORPS će također rješenjem naložiti poslodavcu da mu uplati svotu doprinosa za obvezna osiguranja koji se obračunavaju na osnovicu, u tri mjesečna obroka, počevši od dana deblokade računa. U knjigama treba „zatvoriti“ obvezu prema zaposlenicima s obvezom prema AORPS-u. U roku od sedam dana od izvršnosti rješenja, AORPS treba uplatiti svote utvrđene rješenjem na račun radnika. Nadalje, AORPS je obvezan na prikladan način obavijestiti poslodavca o danu uplate sredstava na račune radnika i to na radni dan koji prethodi danu uplate radi predaje obrasca JOPPD. U tom slučaju poslodavac predaje obrazac JOPPD na način koji je propisan za isplatu zaostale plaće. Po izvršenoj uplati AORPS će dostaviti FINA-i Nalog za povlačenje s naplate dijela zahtjeva za prisilnu naplatu za svotu tražbine koju je namirila umjesto poslodavca, uz specifikaciju svote po svakom pojedinom radniku.

Novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kn kaznit će se poslodavac u blokadi koji na zahtjev AORPS-a ne dostavi svu zatraženu dokumentaciju., kazna za odgovornu osobu poslodavca za isti prekršaj iznosi od 1.000,00 do 3.000,00 kn. Poslodavac u blokadi obvezan je obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za nadzor primjene propisa o radu o činjenici da je FINA-i podnio zahtjev za prisilnu naplatu poimenično u korist svih radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće te priložiti potvrdu FINA-e.

GODIŠNJI ODMOR

PRAVO NA PUNI GODIŠNJI ODMOR

-Ako je prekid između dva radna odnosa duži od 8 dana ili je prvo zaposlenje

= nakon šest mjeseci rada kod poslodavca

RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA

-Ukoliko radni odnos prestaje u tijeku godine -Ako u tekućoj godini nije stekao uvjete za puni godišnji odmor -U bilo kojem slučaju prestanka radnog odnosa, radnik ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, s iznimkom prestanka radnog odnosa sporazumom radnika i poslodavca, jer tada pitanje godišnjeg odmora može biti pitanje dogovora (sporazuma) poslodavca i radnika.

FORMULA ZA OBRAČUN RAZMJERNOG DIJELA

(broj mjeseci rada / 12) * minimalni broj dana godišnjeg odmora

Primjer 1: Radnik je radio od 01.03. do 18.08. – radi 5 dana tjedno

(6 / 12) * 20 = 10 dana godišnjeg

Primjer 2: Radnik je radio do 14.12. – minimalni godišnji odmor kod poslodavca je 24 dana

(11 / 12) * 24 = 22 dana godišnjeg

Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos. npr. prestanak ugovora o radu 15. travnja i nastavak rada kod drugog poslodavca od 16. travnja, pravo na godišnji odmor ostvaruje se kod prvog poslodavca

NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR

Naknada za neiskorišteni odmor isplaćuje se jedino

u slučaju prestanka ugovora o radu, u bilo kojem drugom slučaju (nemogućnost korištenja godišnjeg u toku kalendarske godine ili do 30.06. sljedeće godine) sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ništavan, odnosno sporazum o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora je ništetan, u skladu s odredbi čl.80. ZR-a.

UTVRĐIVANJE PRAVA NA GODIŠNJI ODMOR - članak 79. ZOR

Godišnji odmor se radniku utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Iznimno, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.

KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U DIJELOVIMA - članak 83. ZOR

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

PRENOŠENJE GODIŠNJEG ODMORA U SLIJEDEĆU GODINU

- Neiskorišteni dio godišnjeg radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

- Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od 2 tjedna, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

- Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

RASPORED KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA -članak 85. ZOR

- Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

- Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu

- Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

- Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

- Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.

PREKOVREMENI RAD

- U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).- NALOG ZA PREKOVREMENI RAD

- Ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca za izdavanje pisanog naloga prije početka prekovremenog rada , usmeni zahtjev, poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od 7 dana od dana kada je prekovremeni rad naložen. ( st. 2. čl. 65. )- POTVRDA O PREKOVREMENOM RADU

- Ukupno trajanje rada radnika koji radi prekovremeno ne može trajati od 48 sati tjedno . (st. 3. čl. 65. )

- Maksimalno trajanje prekovremenog rada radnika je 10 sati tjedno te ukupno 180 sati godišnje , osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, ali ne smije trajati duže od 250 sati godišnje (st. 3. i 4. čl. 65. )

- Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnika koji radi u dopunskom radu mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

- Više ne postoji obveza prijave tzv. kontinuiranog odnosno dugotrajnog prekovremenog rada nadležnim inspekcijama : inspekciji rada ni prosvjetnoj inspekciji

PRERASPODJELJENO RADNO VRIJEME Zbog prirode poslovanja, puno ili nepuno radno vrijeme preraspodjeljuje se tako da tijekom dvanaest neprekidnih mjeseci u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena ili radnik u određenom razdoblju ne radi. Prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. Razdoblje u kojem temeljem preraspodjele radno vrijeme traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najdulje 6 mjeseci. Preraspodijeljeno radno vrijeme radnika ne smije biti duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Radnik koji ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice. Preraspodjela radnog vremena a sadržava plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova, broja i popisa radnika koji su dali pisanu izjavu.

Prije početka rada u preraspodjeljenom radnom vremenu treba: 1. Donijeti odluku o preraspodjeljenom radnom vremenu za razdoblje od - do (max 1 godina s

tim da max 6 mjeseci rad može biti preko 40 sati tjedno)

2. napraviti plan preraspodjeljenog radnog vremena sa - naznakom poslova – radnih mjesta - broja potrebnih radnika - popisom imena radnika

3. osigurati potpisane Izjave radnika koji su pristali / nisu pristali na preraspodjelu

TERENSKI DODATAK

Pravo radnika na terenski dodatak, dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, naknada za odvojeni život i sl., nisu prava koja su radniku zajamčena Zakonom o radu, već se utvrđuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca. Kada pravo radnika na terenski dodatak nije utvrđeno nekim od spomenutih akata (a poslodavac nema volju za isplatom), radnik to pravo ne ostvaruje bez obzira na to što se pred poslodavca postavlja zahtjev za isplatom.

DNEVNICA - Se isplaćuje radnicima za pokriće osnovnih troškova koji mogu nastati na službenom putu, a u poreznom

smislu predstavlja nadoknadu troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu službenog puta kada radnik na službeni put odlazi u mjesto koje se nalazi izvan mjesta u kojem inače radi (izvan sjedišta poslodavca te možebitno izdvojene poslovne jedinice) ili svojega uobičajenog boravišta odnosno prebivališta - udaljenost veća od 30 km te da je radnik na putu proveo više od 12, a ne manje od 8 sati.

TERENSKI DODATAK - predstavlja naknadu troškova koji nastaju kada radnik boravi izvan mjesta svojeg prebivališta ili

uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice na temelju koje poslodavac obavlja svoju djelatnost, vodeći pritom brigu o tome da je udaljenost između sjedišta poslodavca ili uobičajenog boravišta odnosno prebivališta radnika i mjesta službenog puta veća od 30 km – za poslovne aktivnosti vezane za rad na terenu

Terenski dodatak se isplaćuje za: pokriće troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu, dok se troškovi smještaja na terenu podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika – PDV iz računa je porezno dopustiv pretporez … iz mišljenja SU … s obzirom na to da je namjera terenskog dodatka podmirivanje troškova prehrane, u slučaju kada poduzetnik namiri troškove prehrane radnicima na terenu, a istodobno isplati i terenski dodatak, vrijednost podmirene prehrane smatra se plaćom u naravi

Ako račun za prehranu glasi na tvrtku, a u kojem je iskazan i PDV, može se postupiti na dva načina: 1. priznati pretporez te kod obračuna prehrane kojom se tereti radnik i prebija s terenskim dodatkom ponovo ga zaračunati 2. ne priznati pretporez pa s ukupnom svotom iz računa izravno zadužiti račun radnika

GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA DOHODAK PRI ZADNJOJ ISPLATI

PLAĆE

Razlozi za ispravak poreza na dohodak tijekom godine

• članak 68. Pravilnika o porezu na dohodak:

• poslodavac dužan ispraviti manje ili više plaćeni porez kod sljedećih isplata plaća u slučaju:

• promjene na poreznoj kartici osobnog odbitka ili adrese prebivališta odnosno uobičajenog boravišta

• ako porez nije obračunan u skladu s propisima o oporezivanju dohotka

• primjer: promjena osobnog odbitka

• članak 36. stavak 9. Zakona o porezu na dohodak ako se podaci u poreznoj kartici koji utječu na iznos osobnog odbitka promjene u tijeku mjeseca, pravo na osobni odbitak se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece

• poslodavac dužan istovremeno s povratom ili obustavom izvršiti ispravak izvornog izvješća temeljem kojega je zadužen manji ili viši iznos poreza na dohodak te izvijestiti Poreznu upravu pisanim putem ili putem sustava ePorezna vezano uz uparivanje novih uplata odnosno nastalih pretplata i oznake izvješća

Obveza godišnjeg obračuna plaća propisana je još u NN 177/04 u Zakonu o porezu na dohodak, tada iz razloga neredovite isplate plaća. Ova odredba je proširena u članku 38. Zakona o porezu na dohodak (NN 80/10). Od tada i za radnike kojima redovito isplaćujemo plaće, dužni smo napraviti godišnji obračun. Kao što ćemo vidjeti, ništa se novoga u ovoj godini ne događa u samoj tehnici godišnjeg obračuna poreza na dohodak pri zadnjoj isplati plaći u godini. Specifičan je obrazac JOPPD, te Obrazac IP koji nismo dužni dostavljati u Poreznu upravu, već samo radnicima najdalje do dana 31.01.2016. godine

Uvjet da se može napraviti godišnji obračun je da: radnik kod poslodavca zaposlen svih 12 mjeseci u obračunskoj godini, te da nije mijenjao prebivalište u tom razdoblju između gradova za koje je propisano plaćanje prireza na porez od dohotka.

Najčešći slučajevi u kojima će se pojaviti razlike između uplaćenog i naknadno po godišnjem obračunu obrađenoj plaći biti će: 1. Neredovita isplata plaća 2. Kod radnika koji su tijekom razdoblja koristili bolovanje iznad 42 dana, bili na porodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili nekom drugom dopustu za čije vrijeme se naknada plaće isplaćuje na teret HZZO ili HZMO 3. Slučajevi nejednakih isplata plaća i nejednakih poreznih opterećenja (promjene sa veće ili manje plaće, isplate bonusa ili stimulacija i slično)

Neredovite isplate plaće Svaki radnik, koji je kod poslodavca u radnom odnosu cijelo obračunsko razdoblje, ima pravo na 12 mjesečnih osobnih odbitaka. Ako je plaće dobivao neredovito, na način da je više plaća isplaćeno u jednom mjesecu, mogla se je primijeniti samo jedna olakšica, te se je ono odrazilo na veću obvezu poreza (i manji neto) nego da su isplate bile redovite svaki mjesec. U ovim situacijama poslodavac je dužan napraviti godišnji obračun poreza, pa čak i ako u prosincu neće biti isplate plaće za listopad ili zaostalih plaća ako ih ima.

Promjena ili uvođenje prireza tijekom godine

Oprez!

• radnici tijekom cijele godine radili kod istoga poslodavca i nisu mijenjali prebivalište odnosno uobičajeno boravište tijekom godine uvedena obveza plaćanja prireza ili promijenjena postojeća stopa prireza

• poslodavac i za njih sastavlja godišnji obračun poreza na dohodak (u slučaju neredovitih isplata plaće, ili u slučaju redovitih isplata plaća ali s različitim poreznim opterećenjem, odnosno za radnike koji su tijekom godine ostvarivali pravo na isplatu neoporezivih naknada) obveza izračunavanja prosječne godišnje stope prireza

Prosječne stope prireza (promjene u 2015. godini)

Red. br.

Grad/općina Stopa prireza Prosječna godišnja stopa

prireza

1. Čeminac 3% do 21. siječnja

10% od 22. siječnja 9,60%

2. Hrvatska Dubica 3% od 5. ožujka 2,48%

3. Ilok 10% do 30. lipnja

5% od 1. srpnja 7,5%

4. Jakšić 10% od 14. ožujka 8,03%

5. Kula Norinska 10% od 1. svibnja 6,67%

6. Lanišće 1% do 19. svibnja

5% od 20. svibnja 3,49%

7. Ploče 10% od 1. veljače 9,17%

8. Rijeka 12% do 31. siječnja

15% od 1. veljače 14,75%

9. Stari Grad 10% od 5. kolovoza 4,08%

10. Zadar 10% do 31. siječnja

12% od 1. veljače 11,83%

Svrha godišnjeg obračuna poreza na dohodak

• priznati radnicima prava koja tijekom godine, pri ostvarivanju dohotka od nesamostalnog rada, nisu iskoristili:

• pravo na godišnji iznos osobnog odbitka

• primjer: neisplata plaća, ostvarivanje naknade zbog privremene spriječenosti za rad koja se isplaćuje na teret obveznih osiguranja

• pravo na ravnomjerno godišnje oporezivanje

• primjer: oscilacije u plaći, isplata naknada, nagrada i potpora iznad neoporezive svote, isplata bonusa .......

Godišnja porezna osnovica

Godišnja porezna osnovica Stopa

do 26.400,00 12%

od 26.400,00 do 158.400,00 25%

iznad 158.400,00 40%

Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada

• Primjer:

• poslodavac do mjeseca svibnja 2015. godine radnicima redovito isplaćivao plaću (do desetoga u

mjesecu za prethodni mjesec)

• zbog poteškoća u poslovanju, plaću za mjesec travanj nije isplatio u mjesecu svibnju 2015. godine

već početkom mjeseca lipnja

• u lipnju isplatio i plaću za mjesec svibanj.

• podaci o plaći radnika:

• bruto plaća 10.500,00 kuna,

• uzdržava jednog člana uže obitelji

• prebivalište u gradu koji je propisao obvezu plaćanja prireza po stopi od 10%

Mjesec Plaća Doprinos iz

plaće Dohodak Osobni

odbitak

Porezna

osnovica Porez Prirez

Porez i

prirez

Siječanj 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 839,00 83,90 922,90

Veljača 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 839,00 83,90 922,90

Ožujak 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 839,00 83,90 922,90

Travanj 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 839,00 83,90 922,90

Svibanj 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Lipanj 21.000,00 4.200,00 16.800,00 3.900,00 12.900,00 2.939,00 293,90 3.232,90

Srpanj 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 839,00 83,90 922,90

Kolovoz 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 839,00 83,90 922,90

Rujan 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 839,00 83,90 922,90

Listopad 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 839,00 83,90 922,90

Studeni 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 839,00 83,90 922,90

I-XI 115.500,00 23.100,00 92.400,00 39.000,00 53.400,00 10.490,00 1.049,00 11.539,00 Posljedice neredovite isplate: - radnik u razdoblju siječanj – studeni iskoristio deset mjesečnih osobnih odbitaka, - stopu poreza na dohodak od 12% iskoristio kod prve isplate plaće u mjesecu (pri isplati plaće za mjesec travanj) pa je više nije mogao koristi kod druge isplate plaće u tom mjesecu (pri isplati plaće za mjesec svibanj) - zbog kumuliranja porezne osnovice, kod druge isplate plaće u mjesecu lipnju porez po stopi od 25% plaćen je na veći iznos porezne osnovice nego što bi bio plaćen da su plaće isplaćivane redovito

Godišnji obračun poreza na dohodak Red. br.

Opis Iznos

1. Godišnji iznos bruto plaće 126.000,00

2. Doprinosi iz plaće 25.200,00

3. Dohodak 100.800,00

4. Godišnji osobni odbitak (3.900,00 x 12) 46.800,00

5. Godišnja porezna osnovica 54.000,00

6. Obračun godišnjeg poreza: 10.068,00 -26.400,00 x 12% = 3.168,00 -27.600,00 x 25% = 6.900,00

7. Godišnji prirez 1.006,80

8. Ukupno godišnji porez i prirez 11.074,80

9. Uplaćeno poreza i prireza u razdoblju I. – XI. 11.539,00

10. Više uplaćeno poreza i prireza 464,20 - od toga porez - od toga prirez

422,00 42,20

Popunjavanje obrasca JOPPD • u prvom retku se iskazuju podaci o obračunanoj i isplaćenoj plaći koja se isplaćuje u mjesecu

prosincu (najčešće plaća za studeni, ali moguće i plaća za prosinac ili plaća za nekih od prethodnih mjeseci, ako se plaće ne isplaćuju redovito)

• u drugom, zasebnom retku, iskazuju se podaci o godišnjem obračunu poreza na dohodak

• oznaka primitka/obveze doprinosa (pod 6.2 obrasca) šifra 0406 – Obveze po konačnom godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada

• kao razdoblje obračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza (pod 10.1. i 10.2) iskazuje se godina (od. 1.1. – 31.12.)

• pod 13.4. obrasca iskazuje se podatak o osobnom odbitku koji nije iskorišten tijekom godine, a priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak

• posljedica: podatak o poreznoj osnovici (pod 13.5) može imati negativan predznak (ako se osobni odbitak iskazuje u većem iznosu od iznosa dohotka)

• preplaćeni iznos poreza (pod 14.1) i prireza (pod 14.2) također mogu imati negativan predznak

• iznos preplaćenog poreza i prireza koji se vraća radniku iskazuje se kao iznos za isplatu (pod 16.2.).

- stranica B - I. OIB podnositelja izvješća 12456981236 II. Oznaka izvješća 15346 III. Vrsta izvješća 1 IV. Redni broj stranice 1

1. R

edn

i bro

j

2. Šifra

općine/grada prebivališta /boravišta

4. OIB

stjecatelja/ osiguranika

6.1. Oznaka

stjecatelja/ osiguranika

7.1. Obveza dodatnog

doprinosa za MO za staž s povećanim

trajanjem

8. Oznaka prvog/zadnjeg

mjeseca u osiguranju po istoj

osnovi

10. Ukupni

sati rada prema kojima se radi obra-

čun

10.0. Ukupni neodrađeni

sati rada (10.-odrađeni sati

rada)

11. Iznos

primitka (oporezivi)

3. Šifra

općine/grada rada

5. Ime i

prezime stjecatelja/

osiguranika

6.2. Oznaka

primitka/ obveze

doprinosa

7.2. Obveza posebnog

doprinosa za poticanje

zapošljavanja osoba s

invaliditetom

9. Oznaka punog/ nepunog

radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena

10.1. Razdoblje

obračuna od

10.2. Razdoblje

obračuna do

12. Osnovica za

obračun doprinosa

1. 02976 12123434123 0001 0 3 168 0 10.500,00

02976 Jan Marić 0001 0 1 01.11.2015. 30.11.2015. 10.500,00

2. 02976 12123434123 0001 0 3 0 0 0,00

02976 Jan Marić 0406 0 1 01.01.2015. 31.12.2015. 0,00

3.

- stranica B - I. OIB podnositelja izvješća 12456981236 II. Oznaka izvješća 15346 III. Vrsta izvješća 1 IV. Redni broj stranice 1

12.1.

Doprinos za

mirovinsko

osiguranje

12.3.

Doprinos za

zdravstveno

osiguranje

12.5.

Doprinos za

zapošljavanje

12.7.

Dodatni

doprinos za

mirovinsko

osiguranje za

staž osiguranja

koji se računa s

povećanim

trajanjem -

II STUP

12.9.

Poseban

doprinos za

zapošljavanje

osoba s

invaliditetom

13.2.

Izdatak -

uplaćeni

doprinos za

mirovinsko

osiguranje

13.4.

Osobni odbitak

14.1.

Iznos

obračunanog

poreza na

dohodak

15.1.

Oznaka

neoporeziv

og primitka

16.1.

Oznaka

načina

isplate

17.

Obračunani

primitak od

nesam. rada

(plaća)

12.2.

Doprinos za

mirovinsko

osiguranje - II

STUP

12.4.

Doprinos za

zaštitu zdravlja

na radu

12.6.

Dodatni

doprinos za

mirovinsko osig. za

staž osiguranja koji

se računa s

povećanim

trajanjem

12.8.

Poseban

doprinos za

korištenje

zdravstvene

zaštite u

inozemstvu

13.1.

Izdatak

13.3.

Dohodak

13.5.

Porezna

osnovica

14.2.

Iznos

obračunanog

prireza porezu na

dohodak

15.2.

Iznos

neoporeziv

og primitka

16.2.

Iznos za

isplatu

1.575,00 1.575,00 178,50 0,00 0,00 2.100,00 3.900,00 839,00 0 1 10.500,00

525,00 52,50 0,00 0,00 0,00 8.400,00 4.500,00 83,90 0,00 7.477,10

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3.900,00 -1.261,00 0 1 0,00

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -3.900,00 - 126,10 0,00 1.387,10

Obrazac JOPPD - izvadak (stranica A)

V.

PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG

PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA

DOHODAK

IZNOS

1.

Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza

porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada

(1.1.+1.2.)

- 464,20

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod

oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) - 464,20

III. PODACI O PLAĆI, MIROVINI, DOPRINOSIMA, POREZU I PRIREZU U 2015. GODINI IDENTIFIKATOR: 1

Mjesec isplate

Šifra općine/ grada

Isplaćena plaća i mirovina

Uplaćeni doprinosi iz

plaće Dohodak

Osobni odbitak

Porezna osnovica

Uplaćeni porez i prirez

Neto isplata

1 2 3 4 5 (3-4) 6 7 (5-6) 8 9 (5-8)

1/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 922,90 7.477,10

2/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 922,90 7.477,10

3/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 922,90 7.477,10

4/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 922,90 7.477,10

5/15 297 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

6/15 297 21.000,00 4.200,00 16.800,00 3.900,00 12.900,00 3.232,90 13.567,10

7/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 922,90 7.477,10

8/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 922,90 7.477,10

9/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 922,90 7.477,10

10/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 922,90 7.477,10

11/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 3.900,00 4.500,00 922,90 7.477,10

12/15 297 10.500,00 2.100,00 8.400,00 7.800,00 600,00 - 464,20 8.864,20

UKUPNO: 126.000,00 25.200,00 100.800,00 46.800,00 54.000,00 11.074,80 89.725,20

Načini isplate više uplaćenog poreza Ako imamo još radnika iz iste općine, umanjit ćemo obvezu poreza za mjesec prosinac u iznosu obveze za isplatu radniku sa pravom na povrat po godišnjem obračunu. Ako nemamo radnika za prijeboj više uplaćenog poreza moguća su dva postupka: - uplatiti na svoj teret radniku više obračunati porez, pa pretplatu pokriti sa budućim zaduženjima - zatražiti od Porezne uprave povrat više uplaćenog poreza, te po povratu isti uplatiti na račun radnika

Ako zbog insolventnosti poslodavac nije u mogućnosti isplate niti zadnje plaće niti više uplaćenog poreza na dohodak, dužan je na obračunu plaće za studeni, obavijestiti radnika o visini preplaćenog poreza, te isti isplatiti radniku po povratu od strane Porezne uprave. JOPPD obrazac se predaje sa oznakom 0 pod brojem 16.1. – Oznaka načina plaćanja, što podrazumijeva ispravak obrasca u trenutku isplate preplaćenog iznosa poreza i prireza radniku.

Godišnji obračun poreza na dohodak

• dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna poraza na dohodak: • razlozi zbog kojih poslodavac koji nije obvezan sastavljati godišnji obračun poreza na dohodak za pojedine

radnike može (dobrovoljno) sastaviti obračun

• uvjeti za dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak

• sastavljanje godišnjeg obračuna u više navrata - primjer: • poslodavac početkom prosinca isplaćuje plaću za mjesec studeni, sredinom mjeseca prosinca određenim

radnicima isplaćuje godišnji bonus, a za radnike koji ostvaruju plaću u naravi, obvezu poreza na dohodak i prireza ostvarenog po toj osnovi utvrđuje na kraju mjeseca prosinca

• godišnji obračun poreza na dohodak može sastaviti tri puta: • prvi puta pri isplati plaće i to samo za radnike koji, osim plaće, tijekom mjeseca prosinca nemaju drugih

oporezivih isplata;

• drugi puta pri isplati godišnjeg bonusa za one radnike koji su ostvarili pravo na njegovu isplatu, i

• treći puta na kraju mjeseca, za radnike koji ostvaruju pravo na isplatu plaće u naravi

Obvezno podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak

• obvezno podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak:

• dohodak od samostalne djelatnosti,

• dohodak od nesamostalnog rada istovremeno kod dva ili više poslodavaca,

• dohodak od nesamostalnog rada ostvaren od dva ili više poslodavaca tijekom istog mjeseca

• dohodak za koji isplatitelj nije pravilno obračunao porez po odbitku

• porezna prijava u slučaju zahtjeva Porezne uprave za naknadno plaćanje poreza

• dohodak ostvaren neposredno iz inozemstva (sve vrste oporezivog dohotka) ako u tuzemstvu nisu plaćeni predujmovi poreza na dohodak i/ili su plaćeni u manjem iznosu (osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja)

• dohodak koji su ostvarili rezidenti koje je tuzemni poslodavac izaslao na rad u inozemstvo, ako u tuzemstvu nije plaćen predujam poreza na dohodak (osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja)

• dohodak od nesamostalnog rada koji su rezidenti ostvarili kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi

Mogućnost podnošenja godišnje

porezne prijave

• članak 40. stavak 2. Zakona: • porezna se prijava može podnijeti radi:

• ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak

• pravo na ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice

• drugih prava propisanih zakonom

Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak

• poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak postupak čijom primjenom porezni obveznici nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave jer tu obvezu preuzima Porezna uprava

• Porezna uprava obvezna na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak te razliku poreza za uplatu ili povrat izdaje se privremeno porezno rješenje najkasnije od 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu (prigovor poreznog obveznika – do 31. srpnja, odgađa izvršenje privremenog rješenja)

• rok za uplatu razlike:

• u roku 15. dana od dostavljenog rješenja (ako je porezni obveznik podnio prigovor na privremeno porezno rješenje koji je bio opravdan)

• do 31. srpnja (ako je poreznom obvezniku porezna obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem, a porezni obveznik nema prigovora)

Kada se ne primjenjuje poseban postupak

• poseban postupak se ne primjenjuje ako: • porezni obveznik ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti

• Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku poreznog obveznika (ako Porezna uprava nije odgovorna za neraspoloživost podataka)

• porezni obveznik nema obvezu podnošenja porezne prijave, a ostvaruje razliku za uplatu godišnjeg poreza i prireza

Utjecaj osobnog odbitka - tko se smatra uzdržavanim članom obitelji?

• uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji:

• oporezivi primici

• primici na koje se ne plaća porez i

• drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom

ne prelaze iznos petorostrukoga osnovnoga osobnog odbitka

• za 2015. godinu ne prelaze iznos od 13.000,00 kuna

• izuzeci:

• socijalne potpore

• doplatak za djecu

• oprema novorođenog djeteta i potpora za novorođenče

• obiteljske mirovine koje primaju djeca nakon smrti roditelja

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

NAKNADA PLAĆE ZA BOLOVANJE

BOLOVANJE PO KRITERIJIMA NA ČIJI TERET SE ISPLAĆUJU: - Na teret poslodavca – bolovanje za prva 42 kalendarska dana radi spriječenosti za rad, bolovanje invalida rada

za prvih 7 kalendarskih dana spriječenosti

- Naknada plaće koju poslodavac isplaćuje radniku, a zatim HZZO refundira isplaćeni iznos (nastavno bolovanje od 43-eg dana spriječenosti, bolovanje uzrokovano priznatom ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću od prvog dana, njega člana obitelji i dr)

- Naknada koju osiguraniku izravno isplaćuje HZZO (naknada zbog komplikacija u trudnoći, rodiljnog i roditeljskog dopusta)

UTVRĐIVANJE OSNOVICE ZA OBRAČUN -Za sva bolovanja osim ozljede na radu – uvjet prethodnog osiguranja (najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednje dvije godine)

-Kada je uvjet zadovoljen – u prosjek ulazi zadnjih 6 isplaćenih plaća

-Ukoliko nije bilo šest, već dvije, tri , četiri ili pet, opet se prosjek izračunava iz njih

-Ako je isplaćena samo jedna plaća u zadnjih šest mjeseci, osnovica je najniža osnovica za obračun doprinosa – 2.780,05 – bruto

-Ako nema uvjeta staža – bolovanje iznosi 831,50 kn mjesečno

NAKNADE PO VRSTAMA

OZNAKE NA JOPPD OBRASCU

Naknada za bolovanje na teret poslodavca

- Sve šifre identične kao za plaću za obavljeni rad - -sati bolovanja iskazuju se kao neodrađeni sati pod 10.0

Naknada za bolovanje na teret HZZO-a koju poslodavac isplaćuje radniku

- Pod 6.1. – šifra osiguranika koji koristi pravo (iz skupine 5201-5299) - Pod 6.2. – šifra vrste primitka (0000) - pod 9 – radno vrijeme – 0 - Razdoblje – točno prema Izvješću o bolovanju - Pod 10. i 10.0 – sati bolovanja (ukupno sati = neodrađeni sati) - Vrsta primitka pod 15.1 – oznaka 12 - Popunjava se samo pod 15.2 i 16.2 u financijskim podacima

Naknada koju HZZO isplaćuje radniku

- Pod 6.1. – šifra osiguranika koji koristi pravo (iz skupine 5201-5299) - Razdoblje – točno prema Izvješću o bolovanju - Pod 10. i 10.0 – sati bolovanja (ukupno sati = neodrađeni sati) - Sve ostalo su nule

Oporezivi primici za vrijeme bolovanja na teret HZZO

- Pod 6.1. – šifra osiguranika koji koristi pravo (iz skupine 0001 do 0299) - Pod 6.2. – šifra vrste primitka (0021) - pod 9 – radno vrijeme – 0 - Razdoblje – cijela godina - Pod 10. i 10.0 – ne iskazuju se sati

RODILJNI I RODITELJSKI DOPUST ZAPOSLENIH I SAMOZAPOSLENIH

RODITELJA

KOMPLIKACIJE U TRUDNOĆI - Naknada plaće od prvog dana na teret HZZO

- Isplaćuje se u 100% iznosu prosjeka zadnjih 6 mjeseci

- Potreban uvjet 12 mjeseci neprekidno ili 18 sa prekidima u zadnje dvije godine

- Minimalna naknada 831,50 kn

- Maksimalna naknada 4.257,28 kn

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/05 – 152/14) Uvjeti za ostvarivanje prava -Uvjet staža – 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima za posljednje dvije godine -Ako nema uvjeta – naknada je 1.663,00 kn -Maksimalna naknada 2.660,80 kn -Pravo imaju oba roditelja u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici -Novčane naknade iz rodiljnih i roditeljskih potpora ne mogu biti predmet ovrhe, primanja ne mogu biti osiguranje za kredite ili pologe (osim po sudskoj odluci ili rješenjem centra za socijalnu skrb)

RODILJNI DOPUST Obvezni rodiljni dopust -Počinje najdalje 28 dana prije dana očekivanog poroda do70-og dana nakon rođenja djeteta Dodatni rodiljni dopust - Traje do navršenih 6 mjeseci života djeteta i može se prenijeti na oca djeteta

RODITELJSKI DOPUST - Traje 8 mjeseci (240 dana) za 1. i 2. dijete

- 30 mjeseci (900 dana) – za blizance, 3. i svako slijedeće dijete

- Može se koristiti u dijelovima da navršene 8. godine života djeteta

- Koriste ga oba roditelja – svaki po 4 tj. 15 mjeseci

- Ako koristi samo jedan roditelj – tada traje 6 odnosno 30 mjeseci

- Ako se koristi u dijelovima može se koristiti najviše 2 puta godišnje po najmanje 30 dana - Naknada – 1.663,00 kn

NAKNADE ZA BOLOVANJE UZROKOVANO OZLJEDNOM NA

RADU

UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE -Nije potreban podatak o zadnjih 6 mjeseci, već se uzima prosjek onoliko mjeseci koliko ima staža -Ako nije bilo obračuna plaće, uzima se ugovorena plaća iz Ugovora o radu -Visina naknade utvrđuje se u 100% iznosu prosjeka / ugovorene plaće

-Naknadu plaća poslodavac i traži refundaciju od HZZO -Počinje od prvog dana bolovanja, a na 100% visinu ima pravo 18 mjeseci

PRIJAVA I PRIZNAVANJE OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI -Od 21.07.2015. izmijenjene su tiskanice

-Prijava ozljede na radu – tiskanica OR – u roku od 8 dana od nastanka ozljede -Podnosi se u 5 primjeraka – HZZO prijavljuje inspekciji rada, HZJZ i Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja - -Prijava profesionalne bolesti – tiskanica PB

IZASLANJE RADNIKA NA RAD U DRUGU DRŽAVU ČLANICU EU

MATERIJALNA PRAVILA - mirovinsko osiguranje Osnovno načelo uredbi EU – primjenjuje se pravilo države u kojoj se obavlja djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe Potvrda A1 – izdaje se za osobe koje obavljaju djelatnost u državi članici različitoj od države čije se zakonodavstvo primjenjuje Izaslanje zaposlenih osoba u EU Uvjeti: - Izaslanje ne smije trajati duže od 24 mjeseca - Osoba nije izaslana da zamjeni drugu izaslanu osobu - Na osobu se moralo primjenjivati najmanje 1 mjesec zakonodavstvo zemlje izaslanja - Poslodavac redovito obavlja svoju djelatnost u državi izaslanja - Postoji direktna veza radnika s poslodavcem za vrijeme trajanja izaslanja

Obvezna dokumetnacija za izdavanje potvrde A1: - Popunjena tiskanica Upitnik za poslodavce uz zahtjev za izdavanje potvrde A1 – izaslanje zaposlenih

u EU - Popunjena tiskanica Zahtjev za izdavanje potvrde A1 – za svakog radnika posebno - Ugovor o radu ili dodatak ugovora o radu - Ukoliko osoba nije zaposlenik poslodavcu jedan mjesec, potvrde HZZO o statusu osiguranika,

odnosno potvrdu iz evidencije nezaposlenih HZZ - Ako je agencijski radnik za privremeno zapošljavanje, treba priložiti Ugovor o ustupanju radnika

(agencija mora biti upisana u evidenciju nadležnog ministarstva (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava)

- Financijsko izvješće pa prethodno razdoblje iz FINE - Po potrebi još…

Obvezna dokumentacija uz zahtjev za izdavanje potvrde A1, samozaposlena osoba: - Popunjena tiskanica Zahtjev za izdavanje A1

- Ugovor o sklopljenom poslu - Potvrda porezne uprave o visini dohotka - Potvrda porezne uprave da nema duga po osnovi javnih davanja - Dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora

Ukoliko samozaposlena osoba sklopi ugovor o radu u zemlji članici EU, i nadalje podmiruje obveze iz socijalnog osiguranja u RH.

MATERIJALNA PRAVA – zdravstveno osiguranje - Osoba može biti obvezno zdravstveno osigurana samo u jednoj državi članici EU, i ta je država za nju

nadležna

- Osoba ima jednaka prava zdravstvene zaštite kao i osiguranici države boravka, no na teret svog osiguranja – ali samo kod ugovorenih pružatelja zdravstvene zaštite

- Prava se ostvaruju temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja

- Ukoliko se za vrijeme rada koje je duže od 365 dana steknu uvjeti za prijavu prebivališta u drugoj državi, HZZO izdaje Tiskanicu 106 kojom se ostvaruju prava na puno zdravstvenu zaštitu na teret HZZO

- Prijava i odjava boravka provodi se putem Tiskanice 4 uz obaveznu dostavu: - -fotokopije ugovora o radu - Akt o upućivanju ranika - Liječnička svjedodžba

Plaćanje poreza na dohodak za izaslanog radnika iz RH Sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, plaća izaslanog radnika će se oporezivati u zemlji rezidenta (Hrvatskoj), a ne u zemlji u kojoj je izaslan ako su kumulativno zadovoljeni sljedeći uvjeti: - primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koji ukupno ne traju duže od 183 dana u razdoblju od 12 mjeseci koje počinje ili završava za vrijeme dotične porezne godine, - primanje isplaćuje poslodavac koji nije rezident druge države ili se ona isplate u njegovo ime -primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koja poslodavac ima u toj drugoj državi.

Ukoliko nisu zadovoljeni gore navedeni uvjeti porezi se plaćaju u zemlji u kojoj je radnika izaslan. U tom slučaju, a u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak, hrvatski poslodavac je dužan u roku od 8 dana od nastanka slučaja, odnosno ne plaćanja poreza u Hrvatskoj zbog primjene međunarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o razlogu neplaćanja poreza na dohodak u Hrvatskoj. Pravilnikom nije uređen oblik izviješća već samo sadržaj izviješća odnosno podaci koje treba sadržavati izviješće.

ZATEZNE KAMATE NA JAVNA DAVANJA

ZATEZNE KAMATE NA DOPRINOSE I POREZ NA DOHODAK - Obračunavaju primjenom jednostavnog kamatnog računa - Do 31.07.2015. godišnja stopa zateznih kamata za kašnjenje u plaćanju bila je 12% - Od 01.08.2015. iznosi 8,14%

- Doprinosi dospijevaju:

- Kod isplate plaće – na dan isplate - Ako plaća nije isplaćena, do zadnjeg u mjesecu za prethodni mjesec - Ostale naknade (iznad neoporezivog dijela) – na dan isplate - Kod plaće u naravi – zadnji dan u mjesecu u kojemu je omogućeno korištenje primitka u naravi - Kod radnika zaposlenih kod poslodavaca sa sjedištem u drugoj državi EU, a osigurani u RH – 8 dana od

isplate plaće - Za osobe na stručnom osposobljavanju – 15-og po proteku mjeseca - Kod poduzetničke plaće – na dan isplate plaće, odnosno na zadnji dan u mjesecu ako se plaća ne isplaćuje

ZATEZNE KAMATE NA DOPRINOS ZA MIO II STUP

UPLATA ZATEZNE KAMATE -Ako se zna iz kojeg zaduženja je proistekla obveza, pozvat ćemo se na JOPPD zaduženja -Ako je to teško utvrditi – možemo se pozvati na broj 15000

ZATEZNE KAMATE NA MIO II STUP -Predaje se ili nadopuna već predanog JOPPD obrasca koji se kasnio sa uplatom ili novi na datum uplate -Šifra vrste primitka pod 6.2. je oznaka 5721 – bez obzira za kojeg stjecatelja se odnosi ili koju vrstu primitka -Razdoblje je cijela godina -Popunjava se samo polje 12.2, a ostala su 0

-- zatezne kamate iz obrazaca prije uvođenja JOPPD (npr. 2013. godina, mora se dostaviti obrazac R-Sm)

MIROVINSKO OSIGURANJE

KONTROLA PODATAKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA -Kontrola doprinosa je u nadležnosti Porezne uprave, a Zavod za mirovinsko osiguranje obavlja kontrolu podataka važnih za ostvarivanje prava na staž osiguranja i visine mirovina

-Ovlaštene osobe Zavoda kontroliraju: prijavno – odjavne podatke Izvedene podatke o stažu osiguranja i plaći. Uspostavljena je razmjena između Zavoda o prijavljenim osiguranicima i predanim JOPPD obrascima iz Porezne uprave

TIJEK I OBLICI KONTROLE

-Za razdoblje 1970. do 1998. – prijave M-4

-Za razdoblje 1999. do 2002. – uvedene dodatne rekapitulacije Tablica 01/10, 01/11

-Za razdoblje 2003. – 2004. uveden je R-S, pa se samo iznimno traži kod neusklađenosti MPP-1

-Za razdoblje 2005. – 2013. – automatsko preuzimanje

-Za razdoblje 2014. na dalje – uveden je JOPPD

PRIJAVA – PROMJENA O UTVRĐENOM STAŽU OSIGURANJA I OSNOVICI - MPP-1

-Svi obveznici su dužni nedostajuće podatke o stažu osiguranja, plaći, osnovici osiguranja i naknadama plaće dostaviti na MPP-1 -Za razdoblje do 31.12.1990. iskazuje se u dinarima -Za 1991.-1992. u hrvatskim dinarima (a pare se piše 00), -1993. u hrvatskim dinarima bez para -Od 1994 u kunama i lipama

-Obveza predaje: -1.) ako se u postupku kontrole utvrdi da osiguraniku nisu evidentirani svi podaci o osnovicama i stažu -2.) u slučaju potrebe za ispravkom podataka o stažu i osnovici

-Zavod poziva da se dostavljaju podaci o stažu osiguranja i osnovici, neovisno o uspješnosti sistemskih obrada

NOVINE U ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU OD

2015.

1. Omogućeno je ostvarivanje prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja bez umanjenja – navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja – za sve

2. Osiguranici sa uvjetom za prijevremenu mirovinu, a čiji poslodavac je u stečaju, a oni postanu dugotrajno nezaposleni, mirovina se utvrđuje bez umanjenja

3. Mogućnost zaposlenja do polovice punog radnog vremena i istodobno primanje starosne mirovine u punom iznosu

4. Potiče se duži rad umanjenjem za prijevremenu starosnu mirovinu (5 godina prije 20,4%, odnosno mjesečno 0,34%, tj. godišnje 4,08%)

5. Ponovno određivanje mirovine ako se korisnik prijevremene starosne mirovine odluči ponovo ostvariti najmanje jednu godinu staža osiguranja

6. Zaposleni s nepunim radnim vremenom, za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja razdoblje toga rada računa se kao rad sa punim radnim vremenom (međutim mirovina se određuje prema stvarno navršenom mirovinskom stažu)

IZ SUDSKE PRAKSE

JEDNOSTRANO SMANJENJE PLAĆE

Prema Odluci poslodavca o smanjenju koeficijenta plaće, radnicima su isplaćivane manje plaće od ugovorenih. Radi se o jednostranoj odluci poslodavca kojom je izmijenjen (smanjen) iznos plaće svim zaposlenicima. Jedan od bitnih sastojaka ugovora o radu je i uglavak o osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo, te poslodavac mora radniku isplatiti takvu plaću nakon obavljenog rada. Ukoliko plaća nije dostatno određena ugovorom o radu poslodavac je dužan isplatiti radniku primjerenu plaću. Poslodavac nije ovlašten jednostrano i samovoljno mijenjati bitnu ugovornu odredbu (uglavak), pa ga na to ne ovlašćuje niti stanje recesije odnosno kroničnog nedostatka novca na tržištu. Jedini mehanizam jednostrane izmjene ugovornih odredaba predstavlja otkaz s ponudom izmijenjenog, koji institut omogućuje radniku njegovu dispoziciju prihvatljivosti izvršavanja rada za smanjenu plaću.

HVALA NA PAŽNJI!