agrokor izvjesce o odrzivosti hr

izvješće o održivosti 2009.

Agrokor koncern kao najveća domaća i jedna od vodećih regionalnih

poslovnih grupacija u svom području djelovanja ima posebnu

odgovornost za promicanje modela poslovanja i ponašanja koji

osiguravaju postizanje dugoročno održivih rezultata i mi smo te

svoje uloge i zadaće svjesni.

Izjava Predsjednika 3

Miπljenje komisije HR PSOR-a

o IzvjeπÊu o odræivosti Agrokora

za 2009. godinu 5

Agrokor koncern i druπtveno odgovorno pitanje

Misija, vizija i vrijednosti druπtava

Agrokor koncerna 9

Organizacijski profil 10

Parametri izvjeπÊa

Parametri izvjeπÊa 17

Upravljanje 19

Pokazatelji uËinka

Pokazatelji ekonomskog uËinka 25

Pokazatelji druπtvenog uËinka 28

Pokazatelji okoliπnog uËinka 36

Koncern Agrokor i

UN Global Compact Network 60

Prilozi

GRI pokazatelji 64

Struktura vlasniËkih odnosa 66

Popis sindikata u Koncernu 67

Status sustava upravljanja 68

Popis zaposlenika koji su

sudjelovali u izradi izvjeπÊa 71

Sadržaj

1. dio

2. dio

3. dio

Izjava Predsjednika

Poštovani,

veseli me što vam mogu predstaviti prvo izvješÊe o održivosti za tvrtke koncerna Agrokor. Njime želimo i formalno potvrditi svoju orijentiranost na društveno odgovorno poslovanje, odnosno dati svojim dionicima i široj javnosti informacije o naporima koje ulažemo i aktivnostima koje poduzimamo kako bismo u svim segmentima poslovanja djelovali na dugoroËno održiv naËin. Agrokor koncern kao najveÊa domaÊa i jedna od vodeÊih regionalnih poslovnih grupacija u svom podruËju djelovanja ima posebnu odgovornost za promicanje modela poslovanja i ponašanja koji osiguravaju postizanje dugoroËno održivih rezultata i mi smo te svoje uloge i zadaÊe svjesni.

IzvjeπÊe je pripremljeno prema verziji 3.0 Smjerni-ca za izvještavanje o održivosti Globalne inicijative za izvještavanje (Global Reporting Initiative - GRI), a odnosi se na 2009. godinu. U ovom smo izvjeπÊu naveli i ciljeve za naredne dvije godine. OËekujemo da Êemo veÊ pri iduÊem izvjeπÊu pokazati daljnji napredak u odnosu na ovdje izložene informacije koje Êe nam služiti kao mjerilo polaznih pozicija u izvještavanju.

Svi su danas svjesni Ëinjenice da je 2009. godinu obilježila recesija i ukupan pad svjetskog gospodarstva na Ëije kretanje mala ekonomija poput hrvatske nije imuna. I u takvim okolnostima tvrtke koncerna postigle su zavidne rezultate, što samo svjedoËi da je orijentiranost na odgovorno poslovanje u smislu usmjerenosti na društvo u kojem djelujemo, okoliš koji nas okružuje, naše zaposlenike, dobavljaËe i kupce pravi put za postizanje dugoroËno održivih rezultata.

Tijekom 2009. godine u svim našim kompanijama proveli smo projekte smanjenja troškova i daljnjeg postizanja efikasnosti, što Êe uz nastavak provedbe takvih aktivnosti pomoÊi dugoroËnom ostvarivanju ciljeva na planu održivog poslovanja.

Koncern Agrokor danas obuhvaÊa tvrtke koje posluju u više zemalja regije i šire, pri Ëemu smo u svakoj sredini uz primjenu vlastitih prokušanih i dokazanih modela poslovanja uzimali i ono najbolje iz tradicije i iskustava zemlje ili podruËja na koje smo stupili. Stopili smo iskustva i obrasce ponaša-nja svojih zaposlenika te obiËaje zemalja u kojima djelujemo sa zahtjevima moderne poslovne prakse koju sami promoviramo, kako bismo iz sinergija zajedniËkog djelovanja poluËili ne samo financijske rezultate poslovanja, nego i poboljšanja u raznim društvenim i osobnim sferama.

U ovom dokumentu sadržana su i naša strateška usmjerenja te planirane aktivnosti i ciljevi kojima Êemo poboljšati postojeÊe stanje. Naša misija stvaranja najbolje vrijednosti uz najmanji trošak konstantno nas usmjerava k rješenjima koja uvaža-vaju postavke održivog poslovanja, bez obzira na to inzistiramo li na uËinkovitijem korištenju energije i smanjenju proizvedenog otpada ili nusproizvode svojih aktivnosti zbrinjavamo na najbolji poznati naËin. Djelovanje u zajednici na partnerskim osno-vama osigurava da naša ulaganja u te zajednice budu dugoroËno održiva i posebno vrednovana, bez obzira na to je li rijeË o ulaganju u ljude i orga-nizacije, u oËuvanje tradicijskih vrednota i kulturne baštine ili u parkove prirode.

Agrokor izvjeπÊe o održivosti 3

Ivica TodoriÊPredsjednik Agrokor koncerna

Znatno prije zamisli o pripremi i objavljivanju ova-kvog izvjeπÊa Agrokor d.d. pristupio je Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj, Zajednici za oËuvanje okoliša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te Svjetskom sporazumu Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj, što dodatno potvruje našu svijest o važnosti ciljeva održivog razvoja i poslovanja i našu usmjerenost na njihovo ostvarenje.

Posve svjesni svoje uloge vodeÊeg gospodarstve-nika na ovom prostoru, djelovat Êemo u skladu sa zajedniËkim interesom stvaranja boljeg i dugoroËno održivog okruženja za život i poslovanje, pri Ëemu Êe nam svi prijedlozi, primjedbe i sugestije biti dragocjeni.

4 Agrokor izvjeπÊe o održivosti

Mišljenje komisijeHR PSOR-a o Izvješću oodrživosti Agrokora za 2009. godinu

TroËlana komisija upravnog vijeÊa Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj uvidom u sadržaj izvješÊa o održivosti Agrokora za 2009. godinu utvrdila je da izvjeπÊe sadrži sve elemente koje Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI) postavlja za razinu C izvještavanja.Komisija smatra da je predmetno izvjeπÊe sukladno zahtjevima C razine primjene Smjernica GRI-a.

Koncern Agrokor jedan je od kljuËnih poslovnih sustava u Republici Hrvatskoj. Upravo zbog svoje uloge i utjecaja na kretanja u hrvatskom društvu posebno je velika njegova odgovornost pa i njegova obveza da mjeri i evaluira svoje utjecaje na društvena i gospodarska kretanja kao i utjecaje na okoliš. Tim više je IzvjeπÊe o održivosti Agrokora važan dokument za održivi razvoj cjelo- kupne Republike Hrvatske.

Izvještavanje o održivosti važan je korak u pripremanju i provoenju aktivnosti poduzeÊa koja vode ka održivom razvoju. IzvjeπÊe o održivosti Agrokora prvo je cjelovito izvjeπÊe ovog koncerna koje pokriva sve kategorije nefinancijskog izvještavanja. Posebno veliki izazov izradi ovog izvjeπÊa predstavlja kompleksna struktura Koncerna koja obuhvaÊa veliki broj poduzeÊa razliËitih podruËja djelatnosti. Upravo ovaj izazov autori izvjeπÊa su riješili s izuzetnom spretnoπÊu dajuÊi vrlo jasan i pregledan uvid u osnovne pokazatelje svih poduzeÊa u svojem sastavu. Pri tome nisu izostavljene relevantne informacije koje su važne za formiranje mišljenja dionika, a izvjeπÊe ima visoku razinu materijalnosti. IzvjeπÊe je široko-obuhvatno, pregledno, jasno i prati formu danu u smjernicama za izvještavanje. ObuhvaÊa sva kljuËna podruËja Agrokorova poslovanja, nastojeÊi pokriti sve aspekte njegova utjecaja na okoliš i društvo.

Prvi dio izvješÊa koje donosi informacije o društvenim pokazateljima integriran je na naËin da su podaci sumarni i odnose se na cijeli Koncern. U drugom dijelu izvjeπÊa koji donosi informacije temeljene na pokazateljima okoliša, pokazatelji su prikazani pojedinaËno za svaku tvrtku, Ëlanicu Koncerna. Ovakav pristup iznošenju informacija, iako neuobiËajen, vrlo pregledno i jasno prikazuje podatke zadovoljavajuÊi pri tome kriterij potpu-nosti, donoseÊi sve relevantne informacije o uËincima Koncerna.

Iz IzvjeπÊa je posebno vidljiva orijentacija Koncerna na pitanja zaštite okoliša te su i kriteriji okoliša temeljito razraeni, a iz istih je vidljivo da Koncern vodi raËuna o mjerenju i evaluaciji svojih utjecaja. Okolišu je naime posveÊen i najveÊi dio izvjeπÊa, kao i najveÊi pojedinaËni broj pokazatelja. Posebno je pohvalno aktivno ukljuËivanje zapos-lenika u izradu samog IzvjeπÊa.

Možemo konstatirati da su uËinci organizacije u podruËju održivosti izneseni detaljno te da dokument posjeduje kvalitetu unatoË Ëinjenici da se radi o prvom izvjeπÊu ovakve vrste koje je organizacija pripremila. Nadamo se da Êe Agrokor ustrajati na kontinuitetu i kvaliteti i u iduÊim izvještajnim periodima.

Bilo bi zanimljivo u iduÊem izvjeπÊu vidjeti napredak u dodatnoj razradi dionika te veÊoj posveÊe- nosti komunikaciji s istima što je standardna manjkavost veÊine izvjeπÊa o održivosti objavljenih u Hrvatskoj, kao i dodatno unapreenje komplek- snosti izvještavanja.

Komisija upravnog vijeÊaHR PSOR-a


Agrokor koncern i društvenoodgovorno poslovanje

1

Misija, vizija i vrijednostidruštava Agrokor koncerna

Misija društava koncerna Agrokor jest osigurati najviše standarde kvalitete u proizvodnji i distribuciji prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda te

kroz maloprodajnu mrežu kupcima pružiti najbolju vrijednost za novac vodeÊi se naËelima konkuren-tnosti i društvene odgovornosti.

zaposlenici zaposlenike smatramo temeljem našeg uspjeha. Pružamo im sigurno i poticajno radno okruženje te moguÊnost ostvarenja profesi-onalnih ciljeva i težnji, u kojem Êe njihov doprinos biti prepoznat i primjereno vrednovan. okoliš za svoje poslovanje odabiremo energetski uËinkovite tehnologije kako bi naš utjecaj na okruženje u kojem poslujemo bio što manji. Poseban naglasak stavljamo na zbrinjavanje otpada i tretman otpadnih voda, kao i na oËuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti, u skladu s praksom društveno odgovornog poslovanja.

zajednica aktivnostima u zajednici u kojoj djelujemo potiËemo stvaranje transparentnog i poticajnog poslovnog okruženja. Naš odnos sa zajednicom ostvarujemo takoer donacijama i sponzorstvima kojima podupiremo humanitarne aktivnosti, sportske i kulturne dogaaje, oËuvanje kulturne baštine, znanstvene i obrazovne institucije te aktivnosti usmjerene na djecu i mlade.

Misija

Vizija društava koncerna Agrokor jest biti meunarodno relevantna kompanija koja postavlja nove standarde izvrsnosti u svim podruËjima svoga djelovanja.

Naše Êemo ciljeve ostvariti usmjerenoπÊu na održi-vi razvoj i rast poslovanja slijedeÊi svoje vrijednosti u svakom aspektu djelovanja:

portfelj za naše kupce proizvodimo zdrave, kvalitetne i inovativne proizvode poštujuÊi tradiciju te njihove potrebe i preferencije. Vertikalnom inte-gracijom od poljoprivrede do proizvodnje krajnjih proizvoda kupcima osiguravamo veliki asortiman svježih, zdravih i domaÊih proizvoda. Kroz vlastitu mrežu modernih i funkcionalno opremljenih malo-prodajnih objekata nudimo im superiornu uslugu i ugodnu kupnju po povoljnim cijenama.

partneri uspjeh naših kompanija usko je vezan uz stvaranje partnerskih odnosa s dobavljaËima i kupcima. Naš je zajedniËki cilj poveÊanje dodane vrijednosti na održivi naËin.

Vizija

Kompanije koncerna Agrokor tvore poslovnu grupaciju Ëije se djelovanje od poËetka stvaranja temelji na vrijednostima i principima koji i danas usmjeravaju naš rast i razvoj. Svjesni smo da je naš poslovni napredak vezan uz dobrobit zajednice u kojoj poslujemo i uz oËuvanje okoliša u kojem djelujemo. Održivost našeg poslovnog modela utemeljena je na vrijednostima i principima koje su izložene u našim Korporativnim naËelima društvene odgovornosti (dostupno na www.agrokor.hr), a

svoju smo orijentaciju dodatno potvrdili prikljuËivši se zajednici tvrtki u Republici Hrvatskoj koje su za temelj svojeg djelovanja prihvatile naËela društveno odgovornog poslovanja.

Vrijednosti

1.1.1.

1.1.2.

1.1.3.


Organizacijski profil

Agrokor d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena PetroviÊa 3, dioniËko je društvo osnovano u Republici Hrvatskoj. U veÊinskom je vlasništvu osnivaËa, g. Ivice TodoriÊa, koji ima udio od 91,67%. Preostali udio u vlasništvu je Europske banke za obnovu i razvoj. Tvrtka je registrirana kao koncern za upravljanje društvima, proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima.

Informacije o vlasništvu i registraciji tvrtke javno su dostupne u sudskom registru TrgovaËkog suda u Zagrebu (MB 080020970). Tvrtka je 2009. godine obilježila 20 godina postojanja. Razvoj tvrtke od male obiteljske kompanije do današnje grupe tvrtki pod nadzorom Agrokora d.d. prikazan je na sljedeÊoj slici:

Ime i sjediπte organizacije1.2.1.

1976.

Ivica TodoriÊosniva privatnukompaniju

1989.Ivica TodoriÊregistrira privatnukompaniju u

Agrokor d.d. 2009.Fokus na

core biznise, profitabilnost i optimizaciju kapitalne strukture

1993. - 1994.

Ulazak u nove biznise• Vode i piÊa (Jamnica)• Ulja i margarini (Zvijezda)• Maloprodaja i veleprodaja (Konzum)• Sladoledi i smrznuta hrana (Ledo)

1995. - 2000.

Integracijeakviriranih biznisai organski rast

2000.

PoËetak regionalnogπirenja (BiH)• Sladoledi i smrznuta hrana (Ledo »itluk)• Vode i piÊa (Sarajevski kiseljak)

2007. - 2008.

Nastavak jaËanja i πirenjamaloprodajne mreæe diljem regije

2006.

JaËanje kapitalne strukturePromjena u strukturi vlasniπtvaEBRD ulaæe 110mil. EUR za 8,33% udjela u Agrokoru

2005.

Daljnje πirenje u regijiSrbija• Maloprodaja i veleprodaja (IDEA)• Ulja i margariniHrvatska• Poljoprivreda (Belje)• Mesna industrija (PIK Vrbovec)

2004.

Ulazak na træiπteEU (Hungary)• Sladoledi i smrznuta hrana (Baldauf)• Vode i piÊa (Fonyódi)

©irenje maloprodajeu BiH• Maloprodaja i veleprodaja (Konzum BiH)

2003.Ulazak na træiπte Srbije• Sladoledi i smrznuta hrana (Frikom)


Društva koncerna Agrokor predstavljaju vodeÊe subjekte u maloprodaji i veleprodaji te vodeÊe proizvoaËe hrane i piÊa u Središnjoj i IstoËnoj Europi. Primarna tržišta na kojima tvrtke koncerna posluju jesu Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovi-

na. Svoje proizvode prodajemo i u zemljama regije kao što su Maarska, Makedonija, Crna Gora i Slovenija. Ukupno pokrivamo tržište s više od 30 milijuna ljudi.

Godina2007.2008.2009.Izvor: Konsolidirani raËun dobiti i gubitka na dan31. prosinca, 2009., 2008. i 2007. godine GrafiËki prikazUkupan prihod

2007. 2008. 2009.

Ukupan prihod (u 000 HRK)20.662.91427.662.91426.476.657

30.00025.00020.00015.000

Ukupni prihod koncerna Agrokor u 000 HRK1.2.2.

Struktura ukupne pasive raπËlanjene prema vlastitim i tuim izvorima u 000 HRK

1.2.3.

Godina31.12.2007.31.12.2008.31.12.2009.Izvor: Konsolidirano izvjeπÊe o financijskom poloæaju na dan 31. prosinca 2009., 2008. i 2007. godine

Ukupna pasiva17.569.23823.224.16024.379.350

Kapital4.898.4085.817.7995.831.000

Obveze12.670.83017.406.36118.548.350

Naše su glavne poslovne divizije komplementarne i Ëine integrirani poslovni model koji pokriva cjeloku-pni lanac nabave - od uzgoja poljoprivrednih kultu-ra, proizvodnje i distribucije pa sve do izravnog kontakta s kupcima kroz naše veleprodajne i maloprodajne objekte. Nadalje, široka pokrivenost naše maloprodajne mreže i fleksibilnost koju nam omoguÊavaju naše trgovine razliËitih formata (Ëiju veliËinu i format odreujemo u skladu sa lokalnim demografskim pokazateljima) daju nam još bolji pristup kupcima na našim primarnim tržištima.

Osnovna djelatnost Agrokora d.d. i tvrtki kojima koncern upravlja jest maloprodaja, proizvodnja i prodaja hrane. Unutar tih kategorija tvrtke koncer-na razvrstane su u Poslovnu grupu Hrana, Poslov-nu grupu Maloprodaja i Ostale djelatnosti. Tvrtke koncerna Agrokor vode se u svojem poslovanju strateškim opredjeljenjem da u svemu što Ëine

primjenjuju najbolju postojeÊu praksu, investiraju u najsuvremeniju opremu, tehnologiju, distribuciju, istraživanje i razvoj, u edukaciju menadžmenta i zaposlenika. Pri tom se ravnaju prema svjetskim standardima, kako radi jaËanja konkurentnosti i sposobnosti za dugoroËno uspješnu tržišnu utakmicu, kao i svijesti o utjecaju poslovanja na održivost okoliša, lokalne i šire zajednice u kojoj djeluju.

Koncern Agrokor na dan 31. 12. 2009. zapošlja-vao je 34.358 ljudi diljem regije, u svim zemljama u kojima tvrtke koncerna posluju. NajveÊi broj zaposlenika je u Republici Hrvatskoj gdje za tvrtke koncerna radi 25.785 osoba.

Struktura vlasniËkih odnosa za sve tvrtke u sastavu koncerna Agrokor nalazi se u prilogu 2.

Operativna organizacijska struktura u 2009. godini1.2.4.

Agrokor

Proizvodnja hrane i piÊa Maloprodaja OstaloBelje Ledo PIK Vrbovec Zvijezda Jamnica Konzum AgrokorPIK Vinkovci Frikom Solana Pag Dijamant Sarajevski kiseljak Idea trgovinaAgrolaguna Ledo BiH Sojara Fonyodi Konzum BiHSolana Pag Ledo KFT Nova Sloga TisakAgrofructus Irida Mladina


Naπi najvaæniji brendovi i proizvodi prikazani su po istovjetnim grupama kompanija:

1.2.5.

Vode, sokovi i bezalkoholna piÊa

Sladoledi i zamrznuta hrana

Vinogradarstvo i vinarstvo

Proizvodnja i distribucija voÊa i povrÊa

Maloprodaja

Privatna marka

Ulje, margarini i majoneze

Meso i mesne preraevine

Braπno i sol


Nagrade1.2.6.

Tijekom 2009. godine tvrtke koncerna Agrokor primile su brojne nagrade za svoje proizvode:

Jamnica Superbrands priznanje 2009.Jana Superbrands priznanje 2009.Jana 5l CROPAK 2009. nagrada za prototip boce od 5lSarajevski kiseljak Superbrands priznanje 2009.Mivela 3 zlatne medalje i 1 velika zlatna medalja za kvalitetu, Meunarodni poljoprivredni sajam u Novom SaduLedo CROPAK 2009., najbolja tehniËka izvedba ambalaže Grandissimo

Zvijezda ulje Superbrands priznanje 2009.Ol Istria CROPAK 2009., nagada godine, nagrada ambalaæe hrvatskog proizvoda, te 7 zlatnih, 11 srebrnih i 2 bronËane medalje (Vinistra, Dani mladog maslinovog ulja Vodnjan, Dani masline, Zadar, NoÊnjak, Olio capitale, Trst, Italija) Zlatna medalja za najbolje ekstra djeviËansko maslinovo ulje iz Hrvatske, AIPO, ItalijaPIKO parizer DLG 2009. zlatna medalja za vrhunsku kvalitetuPIKO parizer sa sjemenkama DLG 2009. zlatna medalja za vrhunsku kvalitetuPIK hrenovke u prirodnom crijevu DLG 2009. zlatna medalja za vrhunsku kvalitetuPIK πunka Premier DLG 2009. zlatna medalja za vrhunsku kvalitetu


Parametri izvješća

2

Parametri izvješća

Ovo je prvo izvjeπÊe o održivosti koncerna Agrokor i odnosi se na aktivnosti u 2009. godini, pri Ëemu su poslovna i kalendarska godina istovjetne. Za

buduÊnost odluËili smo pripremati izvjeπÊa koja Êe pokrivati dvogodišnje razdoblje, pa Êe naše prvo sljedeÊe izvjeπÊe obuhvaÊati godine 2010. i 2011.

Izvještajno razdoblje i izvještajni ciklus

U sluËaju da imate bilo kakva pitanja vezana uz ovo izvjeπÊe, kontakt osoba je:

Marta BogdaniÊ, Agrokor d.d.Trg Dražena PetroviÊa 3, 10000 Zagreb, [email protected]

Kontakt osoba

2.1.1.

2.1.2.

Sadržaj izvjeπÊa odredili smo u konzultaciji s najvažnijim grupama dionika koncerna Agrokor, a u skladu s našom strategijom održivog razvoja i njezinim kljuËnim aspektima.

Ovo prvo izvjeπÊe pripremili smo za 2009. godinu prema verziji 3.0 Smjernica za izvještavanje o održivosti Globalne inicijative za izvještavanje (Global Reporting Initiative - GRI).

Opseg i granica izvjeπÊa2.1.3.

IzvjeπÊe razina primjene C B AGRI 3 osvrt na profil izvjeπÊe za izvjeπÊe za sve krite- isti kriteriji kao za 1.1 rija navedene za ra- razinu B 2.1-2.10 zinu C+ 3.1-3.8, 3.10-3.12 1.2, 3.9, 3.13 4.1-4.4, 4.14-4.15 4.5-4.13, 4.16-4.17GRI 3 osvrt na pristup nije obavezan osvrt na pristup osvrt na pristupupravljanju upravljanju za svaku upravljanju za svaku od oznaËenih od oznaËenih kategorija kategorijaGRI 3 pokazatelji uËinka izvjeπÊe prema naj- izvjeπÊivanje prema izvjeπÊe za svakii pokazatelji uËinka manje 10 pokazate- najmanje 20 pokaza- kljuËni GRI 3 i sek-sektorskih dodataka lja uËinaka, ukljuËu- telja uËinaka ukljuËu- torski dodatak s juÊi barem jedan od juÊi barem jedan iz osvrtom na naËelo sljedeÊih: druπtveni, savke od ovih sku- relativnosti: ekonomski i okoliπni pina: ekonomija, • izvjeπtavanjem okoliπ, ljudska prava, prema pokazatelju radni odnos, zajed- • obavjeπtavanjem nica, odgovornost razloga njegova za proizvod izostanka

C+ B+ A+

izvj

eπÊe

ver

ifici

rao

vanj

ski i

zvor

izvj

eπÊe

ver

ifici

rao

vanj

ski i

zvor

izvj

eπÊe

ver

ifici

rao

vanj

ski i

zvor


Tako je Belje, osim u poljoprivrednoj proizvodnji kamo je razvrstano, aktivno i u proizvodnji mesnih preraevina, mlijeËnih proizvoda i vina, a Agrolagu-na uz groæe i masline proizvodi vino, maslinovo ulje i sir, što Êe u ovom izvjeπÊu takoer biti prezentirano.

Ekonomski pokazatelji, pokazatelji o zaposlenima, o ljudskim pravima te odgovornosti za proizvod pri-kazani su agregirano za sve kompanije koncerna, a kod okolišnih pokazatelja izdvojene su i detaljno prikazane najvažnije tvrtke, jer smatramo da bi agregiranje ove vrste podataka dalo nejasnu sliku o stvarnom utjecaju tih tvrtki na okoliš.

Ovo izvjeπÊe o održivosti temelji se na C+ razini primjene GRI Okvira za izvještavanje o održivosti. Naša je namjera u narednim izvjeπÊima širiti opseg izvjeπÊa.

Ovo se izvjeπÊe temelji na podacima prikupljenim iz tvrtki Agrofructus, Belje, PIK Vinkovci, Agrolagu-na i Solana Pag iz podruËja poljoprivrede, iz tvrtki Ledo, Irida, Frikom, Ledo »itluk i Ledo Kft koje proizvode sladoled i smrznutu hranu, tvrtki Zvijezda, Dijamant i Sojara Zadar koje su aktivne u proizvodnji ulja, margarina i maslinovog ulja, tvrtki Jamnica, Sarajevski kiseljak, Fonyodi, Nova sloga, Mladina i Agrolaguna iz podruËja proizvodnje vode i piÊa te iz PIK-a Vrbovec iz podruËja proizvodnje svježeg mesa i mesnih preraevina. Iz grupe Maloprodaja izvjeπÊem su obuhvaÊene tvrtke Konzum, Žitnjak, Idea, Konzum BiH i Tisak. Od ostalih djelatnosti izvjeπÊe obuhvaÊa tvrtku Agrokor trgovina.

Tvrtke koje se bave veÊim brojem aktivnosti svrstane su u neku od navedenih skupina temeljem financijske vrijednosti prevladavajuÊe aktivnosti.

C+ B+ A+ABCsukladno 2002.

samooËitovanje DA

provjerene od treÊe strane

DA

provjerio GRI

izvj

eπÊe

ver

ifici

rao

vanj

ski i

zvor

proi

zvol

jno

obve

zno

izvj

eπÊe

ver

ifici

rao

vanj

ski i

zvor

izvj

eπÊe

ver

ifici

rao

vanj

ski i

zvor


Upravljanje

Nadzorni odbor Agrokora d.d. ima pet Ëlanova. »etvero je izabrano na skupštini dioniËara jednostavnom veÊinom glasova prisutnih, a jednog Ëlana imenuje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Mandat Ëlanova nadzornog odbora traje 4 godine. »lanovi nadzornog odbora meu sobom biraju predsjednika i potpredsjednika NO-a. Funkcije su nadzornog odbora nadzor nad radom Uprave tvrtke, imenovanje i razrješavanje Ëlanova Uprave, razmatranje i odobravanje dugoroËne strategije, godišnjeg investicijskog proraËuna i važnijih financijskih dogovora te politika vezanih uz strukturu tvrtki koncerna i njihovu komercijalnu, financijsku i proizvodnu politiku.

S obzirom na veliËinu Nadzornog odbora, on nema posebnih pododbora. Svi Ëlanovi dijele odgovo-

rnost kako za strategiju, organizacijsko nadgleda-nje i održivost poslovanja, tako i za ostala podruËja važna za poslovanje tvrtki koncerna.

Predsjednik Nadzornog odbora u 2009. godini je Ivan TodoriÊ, a njegov zamjenik Branko Mikša.

Uprava Agrokora d.d. prema statutu može imati do devet Ëlanova. »lanove Uprave tvrtke imenuje i razrješava Nadzorni odbor i to na rok od 5 godina, a Ëlanovi mogu biti ponovo imenovani bez ograniËenja. Uprava redovito izvještava Nadzorni odbor, posebice o poslovnoj politici i strategiji, profitabilnosti i tekuÊem poslovanju tvrtki koncerna Agrokor, te o svim izvanrednim pitanjima važnima za poslovanje.

UpravljaËka struktura Agrokor d.d.2.2.1.

Ivica TodoriÊpredsjednik Agrokor koncerna

Ljerka PuljiÊStarija izvršna potpredsjednicaStrategijske poslovne grupe i marketingPoslovna grupa Poljoprivreda

Damir KuštrakIzvršni potpredsjednikIzvozna tržišta

Mislav GaliÊIzvršni potpredsjednikPoslovna grupa Hrana

Ante TodoriÊIzvršni potpredsjednikPoslovna grupa Maloprodaja

Piruška CanjugaIzvršna potpredsjednicaPoslovanje i poslovni razvoj

Tomislav LuËiÊIzvršni potpredsjednikFinancije i kontrola

Ivan CrnjacIzvršni potpredsjednikStrategija i tržište kapitala

»lanovi Uprave u 2009. godini su:2.2.2.


UkljuËenost dionika Tvrtke koncerna Agrokor u svojim izjavama o misiji i viziji izriËito navode skupine dionika koje su bitne za njihovo poslovanje i uspjeh. Naime, svaka od naših tvrtki usko je povezana sa sredinom u kojoj posluje i prepoznaje važnost suradnje s pojedincima i grupama koje imaju neke zahtjeve prema kompaniji ili interes

za njezino poslovanje. Kao pojedinaËne skupine izdvajaju se potrošaËi, kupci, dobavljaËi i partneri, zaposlenici i sindikati, lokalne zajednice, dioniËari, financijske institucije, središnja i lokalna vlast te udruge. S našim dionicima kontinuirano komunici-ramo svim dostupnim komunikacijskim kanalima.

PotrošaËi su iznimno važna skupina dionika svih tvrtki koncerna. Oni putem raznih istraživanja i aktivnosti pridonose razvoju novih i poboljšanju postojeÊih proizvoda. Na taj se naËin proizvode i usluge može bolje prilagoditi potrebama konzume-nata i promjenama njihovih životnih navika i trendo-va. Komponenta kvalitete pri tome je iznimno važna. Tako su potrošaËima na raspolaganju

call centri (besplatni potrošaËki telefoni) u svim našim tvrtkama te moguÊnost davanja prijedloga i primjedbi putem elektroniËke pošte i internetskog suËelja. Osim toga, putem potrošaËke kartice prate se individualne navike i potrebe potrošaËa i na temelju tako prikupljenih saznanja osmišljavaju posebne akcije, popusti i pogodnosti za potrošaËe u našim maloprodajnim lancima.

Zaposlenici Tvrtke koncerna Agrokor neprestano istiËu i dokazuju da su zaposlenici naš najvrjedniji resurs. Razvijenim i kontinuiranim procesima i sustavima obrazovanja i razvoja karijera motiviramo svoje zaposlenika kako bismo poveÊali njihovo zadovoljstvo i uËinkovitost, a istovremeno pred

njih postavljamo oËekivanja najviših standarda izvr-snosti. Naši zaposlenici na svim razinama aktivno sudjeluju u predlaganju i kreiranju najboljih rješenja, a radno okruženje pruža im priliku za stalni poslovni i osobni razvoj.

Sindikati Kompanije koncerna u Hrvatskoj prve su privatne tvrtke koje su kolektivno pregovaranje ugradile u svoj poslovni model odnosa sa zaposlenicima i sindikatima. Istu praksu slijedimo i u ostalim zemljama regije, sukladno lokalnim zakonima i propisima. Sindikati su ukljuËeni u donošenje odluka uprava tvrtki putem radniËkih vijeÊa, kao i u nadzor nad poslovanjem tvrtke kroz Ëlanstvo u nadzornim odborima. Agrokor koncern podupire i financira humanitarne, edukacijske i

sportske aktivnosti temeljem inicijativa sindikata, a veÊ su postale tradicionalnima Sportske igre na nivou koncerna koje se organiziraju u suradnji sa svim sindikatima u regiji.

Dionici2.2.3.

Glavnoj skupštini na naËin kako je to ureenoZakonom o trgovaËkim društvima i osnivaËkim aktima društava.

VeÊina društava koncerna zapošljava više od dvadeset radnika, koji sukladno Zakonu o radu imaju pravo sudjelovati u odluËivanju o svojim gospodarskim, radnim i socijalnim pravima i intere-sima. U tu svrhu, radnici slobodno izabiru radniËko vijeÊe koje u Nadzorni odbor bira predstavnika rad-nika. »lan Nadzornog odbora koji je predstavnik radnika, na sjednicama Nadzornog odbora štiti interese radnika i promiËe prijedloge i smjernice koje su predložili na skupovima radnika, koje dva puta godišnje saziva radniËko vijeÊe u skladu s odredbama Zakona o radu.

Statutom društva Agrokor d.d., kao i statutima po-vezanih društava u koncernu Agrokor, ureeno je da je Nadzorni odbor kao organ društva nadležan za izbor i opoziv Ëlanova Uprave i za nadzor nad voenjem poslova Društva. »lanove Nadzornog odbora bira i opoziva Glavna skupština Društva, a jednog Ëlana imaju pravo imenovati radnici sukladno odredbama Zakona o radu.

U društvima koncerna Agrokor u kojima manjinski dioniËari drže više od 10% dionica, svoje preporu-ke i smjernice dioniËari upuÊuju Nadzornom odboru putem svojeg predstavnika - Ëlana Nadzor-nog odbora, koji na njihov prijedlog bude izabran na Glavnoj skupštini. U društvima u kojima dioniËa-ri drže manje dionica, oni svoja prava ostvaruju na


koncerna koji postavljamo pred poslovne partnere s kojima suraujemo. Kroz intenzivnu suradnju stvaramo i unapreujemo poslovne odnose Ëime doprinosimo ostvarivanju ne samo neposrednih poslovnih rezultata, nego i dugoroËnih ciljeva vezanih uz održivi razvoj.

DobavljaËi i partneri Sa svojim dobavljaËima i partnerima usko suraujemo kako bismo za svoje potrošaËe i ostale dionike kreirali vrijednosti prilagoene njihovim potrebama. ZajedniËka predanost održivom razvoju i poštivanju visokih standarda kvalitete temeljni je zahtjev kompanija

stvaranje nove vrijednosti. Redovitim izvjeπÊivanjem i omoguÊavanjem pristupa informacijama o našem poslovanju, te interakcijom s navedenim skupinama dionika ispunjavamo obostrane potrebe i zahtjeve i stvaramo povjerenje, koje je temelj ovog odnosa.

DioniËari i financijske institucije DugoroËna strategija menadžmenta kompanija koncerna Agro-kor usmjerena je stvaranju poveÊane vrijednosti dioniËkog kapitala. Povjerenje dioniËara, ulagaËa i financijskih institucija stjecali smo godinama, potvrujuÊi rezultatima svoju usmjerenost na

nog poslovnog okruženja. Naši zaposlenici i tvrtke kontinuirano surauju sa svim institucijama zema-lja u kojima poslujemo i pružaju potrebnu struËnu pomoÊ i poslovnu ekspertizu prema zahtjevima i potrebama državnih institucija. U interakciji sa lokalnom i središnjom državnom vlasti pomažemo kreirati uvjete poslovanja u korist svih interesnih skupina.

Lokalna i središnja vlast Svaka kompanija koncerna usko je povezana sa sredinom u kojoj posluje, jer sudjeluje u razvoju i podizanju kvalitete života zapošljavanjem lokalnog stanovništva kao i plaÊanjem lokalnih davanja. S druge strane, koncern Agrokor kao jedan od najveÊih poslovnih subjekata u regiji ima i dodatnu odgovornost za stvaranje transparentnog, ravnopravnog i poticaj-

manitarnog djelovanja, oËuvanja kulturne baštine, brige o okolišnim resursima, umjetnosti i kulture te projekti vezani uz djecu i mlade. Aktivnim sudje-lovanjem u radu lokalne zajednice naši zaposlenici i kompanije pomažu njezin daljnji razvoj na svim ra-zinama i u svim sferama gdje je potrebno. Tako se stvara pozitivno i održivo okruženje za poslovanje i življenje.

Zajednica Agrokor koncern usko je vezan uz zajednicu u kojoj stvaramo novu ekonomsku vrijed-nost i stoga je dio naše korporativne kulture sudje-lovanje u lokalnim inicijativama. Naši zaposlenici raznim aktivnostima utjeËu na razvoj i podizanje kvalitete života u svojim sredinama, te predlažu financijsko podupiranje aktivnosti koje ocjenjuju kao iznimno važne. To su aktivnosti iz podruËja hu-


Pokazatelji ekonomskog učinka

3

Pokazatelji ekonomskogučinka

Tvrtke koncerna Agrokor podliježu složenim zakonodavnim propisima, mjerama poljoprivredne politike, carinskim i poreznim sustavima tržišta na kojima prodaju, ali i proizvode vlastite proizvode što takoer uvelike utjeËe na njihovo poslovanje. BuduÊi da koncern veÊinu svojih prihoda (više od 70%) ostvaruje u Hrvatskoj, znaËajno pridonosi gospodarstvu Hrvatske i važna je spona izmeu

poslovnih i društvenih subjekata na domaÊem tržištu, ali i ostalim tržištima na kojima posluje. Stalnim ulaganjem u razvoj poslovanja, obrazovanje zaposlenika i podizanje kvalitete proizvoda, kontinu-irano radimo na stvaranju još veÊe vrijednosti za sve zaposlene i investitore te se na taj naËin takoer uspješno nosimo s visoko konkurentnim poslovnim okruženjem.

Agrokorov rezultat u 2009. pokazuje da su naše kompanije uspjele prilagoditi svoje poslovanje novim okolnostima, jer su i u recesijskim uvjetima poslovanja uspjele zadržati ili Ëak podignuti tržišne udjele te osnažiti svoju poziciju na tržištu stvarajuÊi dodanu vrijednost za sve dionike.

Iako u Hrvatskoj kriza nije bila prvenstveno financij-skog karaktera, ona se zbog niza strukturalnih problema u hrvatskom gospodarstvu s vremenskim odmakom u 2009. godini prelila u realni sektor te je u drugoj polovici godine donijela pad bruto druš-tvenog proizvoda od Ëak 5,8%. To je prvenstveno imalo negativan utjecaj na razinu zaposlenosti te je

Hrvatska 2009. godinu završila s ukupnom stopom nezaposlenosti od 16,7%. Gotovo jednaki trendovi zabilježeni su na tržištima ostatka regije na kojima posluju društva koncerna Agrokor. Takva negativna kretanja dovela su do pada optimizma potrošaËa i realnog smanjenja potražnje i potrošnje, što je od Agrokora zahtijevalo brzo prilagoavanje novonastalim tržišnim uvjetima.

Kako su dvije osnovne skupine djelatnosti tvrtki Koncerna, s jedne strane proizvodnja hrane, a s druge trgovina i distribucija hrane, upravo dnevno ovisne o svakom potrošaËu, bilo je iznimno važno na vrijeme identificirati nove trendove u ponašanju

Aspekt: Ekonomski uËinak3.1.1.

Izravna stvorena ekonomska vrijednosta) prihodi

Distribuirana ekonomska vrijednostb) troπkovi poslovanjac) plaÊe i beneficije zaposlenikad) plaÊanje davateljima kapitalae) plaÊanja dræavif) ulaganja u zajednicu

Zadržana ekonomska vrijednostizraËunata kao stvorena ek. vrijednostumanjena za distribuiranu ek. vrijednostIzvor: Odjel strategije i træiπta kapitala Agrokor d.d.

2009(000 HRK)

26.624.45926.624.459

25.758.61221.883.9792.821.804

838.754214.075

9.200

865.847

2008(000 HRK)

28.023.39028.023.390

27.255.22623.418.8692.799.690

772.262264.40515.696

768.164

2007(000 HRK)

20.689.62421.067.852

20.195.66717.281.1252.210.333

558.915156.92821.313

502.957


te poslovanje u 2009. godini u svim bitnim elemen-tima prilagoditi novim kretanjima na træiπtu.

VeÊ poËetkom godine Agrokor je donio jasne odrednice ukupnog poslovanja prilagoene recesijskim uvjetima, koje su ukljuËivale kapitalnu disciplinu, bolje upravljanje novËanim tokom, financijsko restrukturiranje dijela kratkoroËnog duga u dugoroËni, a u operativnom poslovanju fokus menadžmenta bio je na smanjenju ukupnih troškova, racionalizaciji poslovanja, podizanju efi-kasnosti i profitabilnosti, a samim time i stvaranju uvjeta za podizanje konkurentnosti kompanija.

Prihode Ëine prihodi od prodaje, ostali prihodi, prihod od kamata, neto prihodi od prodaje materijalne imovine i podružnica, udio grupe u dobiti/gubitku pridruženih društava, prihod od dividendi te višak fer vrijednosti steËene imovine nad troškom akvizicija, umanjen za otpis goodwilla. Izravna stvorena ekonomska vrijednost u 2009. godini pala je za 5% u odnosu na 2008. godinu. To smanjenje prouzroËilo je nekoliko Ëimbenika, ukljuËujuÊi pad potrošnje izazvane ekonomskom krizom, uvoenje više stope PDV-a (s 22% na 23%), uvoenje kriznog poreza u rasponu od 2 do 4%, smanjenja našeg poslovanja poljoprivredno prehrambenim proizvodima zbog nestabilnih cijena robe, smanjenja kooperacije i deprecijacija srp-skog dinara u odnosu na kunu. Potrebno je nagla-siti da je poslovna grupa Maloprodaja u prihodu od prodaje ostvarila rast od 4% u odnosu na 2008. godinu, koristeÊi prvenstveno potencijale rasta na tržištima regije, Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su došli oËekivano kao rezultat intenzivnog investiranja u prethodnim godinama te organskog rasta utemeljenog na potencijalu i nezasiÊenosti tih tržišta. S druge strane, na hrvatskom tržištu maloprodaja je uspjela ostvariti gotovo jednake prihode od prodaje kao i 2008. godine. Usprkos snažnom investiranju u cjenovnu konkurentnost, odnosno realnom padu cijena, poslovna grupa Maloprodaja uspjela je kroz poveÊanu koliËinu prodane robe i pažljivo upravljanje maržama te poglavito optimiranjem procesa ostvariti rast profitabilnosti, odnosno operativnog profita od više od 15% u odnosu na prethodnu godinu. U poslovnoj grupi Hrana prihodi od prodaje su pali za 13,8% u odnosu na 2008. godinu. PromatrajuÊi poslovanje Koncerna po djelatnostima, pad prihoda od prodaje dogodio se najviše zbog smanjenja cijena u poljoprivrednoj proizvodnji, što je izazvalo niže prihode kod te grupe kompanija, kao i zbog svjes-nog smanjenja Agrokorove aktivnosti u podruËju

investiranja i otkupa poljoprivrednih proizvoda s ciljem izbjegavanja buduÊih financijskih rizika, dok su ostale proizvodne djelatnosti, prvenstveno proiz-vodnja sladoleda i piÊa, perjanice u Agrokorovoj proizvodnji hrane, Ëiji je utjecaj na profitabilnost grupe najveÊi, ostvarile rezultate poslovanja sliËne onima u 2008. godini unatoË promijenjenim uvjetima na tržištu. Ostali prihodi poveÊali su se za 8,8% u odnosu na 2008. godinu. PoveÊanje je opravdano prvenstveno porastom dobiti od prodaje podružnica u iznosu od 57,8 milijuna kuna i smanjenjem vrijednosnog usklaivanja potraživanja. Kao postotak ukupne prodaje, udio ostalih prihoda poveÊan je sa 0,8% na 0,9% u 2009. godini.

Troškove poslovanja Ëine troškovi materijala, usluga, ostali troškovi (bez troškova plaÊa, poreza i doprinosa na plaÊe te troškova amortizacije), ispravak vrijednosti ulaganja te neto teËajne razlike. Troškovi materijala smanjeni su za 8,2% u odnosu na 2008. godinu. Kao postotak od prodaje, troškovi materijala smanjeni su sa 72,1% u 2008. na 69,2% u 2009. godini odražavajuÊi poveÊanje uËinkovitosti u proizvodnji, nabavi, distribuciji i upravljanju zalihama, te kao dio našeg programa poveÊanja efikasnosti i nižih cijena sirovina.

Troškovi usluga poveÊali su se za 5,1% u odnosu na 2008. godinu zbog viših troškova rente uslijed otvaranja novih prodavaonica, zbog poveÊanih marketinških i prodajnih aktivnosti koje su se provodile s ciljem održavanja vodeÊe pozicije na tržištu usprkos nepovoljnim tržišnim uvjetima. I troškovi plaÊa i davanja na plaÊe poveÊani su 0,8% kao rezultat veÊeg broja zaposlenih zbog novih akvizicija i organskog rasta, kao i ranog odlaska zaposlenih u mirovinu. PlaÊanja državi Ëini obraËunati porez na dobit koji je u 2009. godini smanjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kao rezultat niže oporezive dobiti. PlaÊanja davateljima kapitala obuhvaÊaju obraËunate kamate te isplaÊene dividende.

Usprkos nepovoljnim ekonomskim i financijskim uvjetima na tržištu u 2009. godini, Agrokor je svojim poslovanjem uspio ostvariti porast zadržane ekonomske vrijednost od Ëak 12,7% u odnosu na vrijednost ostvarenu u prethodnoj godini.


ZnaËajne klimatske promjene odražavaju se u sve veÊem broju elementarnih, odnosno vremenskih nepogoda kao što su izrazito visoke ili niske temperature, odnosno njihova Ëesta promjena, nedovoljne ili preobilne padaline, ali i sve više biljnih i životinjskih bolesti. Te klimatske promjene izravno utjeËu, pozitivno ili negativno, na poslovanje kompanije. Kako je veÊina sirovina potrebnih za proizvodnju naših proizvoda biljnog, odnosno životinjskog porijekla, klimatske promjene uvelike utjeËu na finalni proizvod. Tako npr. visoke temperature imaju izrazito

negativan utjecaj na poljoprivredne kulture, koje su primarne sirovine za niz proizvoda. Ako se takve klimatske promjene nastave, a to je sve izglednije, dugoroËno Êe se odraziti na smanjenje prinosa i istodobno na poveÊanje cijena sirovina, a buduÊi da broj stanovnika raste, i na porast potražnje.

GledajuÊi sve s pozitivne strane, globalno zato-pljenje utjeËe na poveÊanje potrošnje proizvoda kao što su voda i sladoled, koje su naše temeljne djelatnosti u kojima još ima prostora za napredak.

Rizici i prilike vezane uz klimatske promjene3.1.2.

Svi zaposlenici koncerna Agrokor ukljuËeni su u državni mirovinski fond. Rezerviranja za otpremnine formiraju se za naknade isplaÊene za odlazak u mirovinu, jubilarne nagrade (primaju se na temelju godina radnog staža) i naknade nasljednicima u sluËaju smrti zaposlenika. Iznos otpremnine ovisi o tome je li zaposlenik zadovoljio sve potrebne uvjete za odlazak u mirovinu, a iznos jubilarne nagrade o broju godina radnog staža u Društvu. Visina nakna-de utvruje se na temelju odgovarajuÊih mjeseËnih

plaÊa zaposlenog.

U Hrvatskoj stopa mirovinskog doprinosa iznosi 20% te se ovisno o dobi zaposlenika dijeli na obvezni I. stup mirovinskog osiguranja koji iznosi 15% i prethodno dobrovoljni II. stup mirovinskog osiguranja, koji iznosi 5% osnovice za obraËun doprinosa. Mirovinske doprinose uplaÊuje poslo-davac u ime i na teret posloprimca.

Definirani mirovinski plan3.1.3.

Vlada Republike Hrvatske financijski potiËe odreene gospodarske aktivnosti svih poslovnih subje-kata. VeÊina subvencija Republike Hrvatske tvrtka-ma koncerna Agrokor dobivena je za aktivnosti u

podruËju poljoprivredne proizvodnje i stoËarstva, te za istraživanje i razvoj. Važno je naglasiti da država nije direktno prisutna u vlasniËkoj strukturi niti jedne od Agrokorovih kompanija.

Financijska pomoÊ primljena od Vlade3.1.4.

Ukupno financijska pomoÊPorezne olakπice, porezni kreditiSubvencije Tov stoke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Poljoprivredna proizvodnja (sjetva, voÊnjaci i vinogradi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Potpore za ulaganja, istraæivanje i razvojNagradeOsloboenja od plaÊanja licencnih ili autorskih nagradaFinancijska pomoÊ od izvoznih kreditnih agencijaFinancijski poticajiDruge financijske povlasticeIzvor: Odjel strategije i træiπta kapitala Agrokor d.d.

(000 HRK)169.55610.422

143.47568.851

74.624

211000

15.4480


Pokazatelji društvenogučinka

kao stimulativna poslovna sredina. Zaposlenicima pružamo brojne prilike za razvoj karijere i napredo-vanje, uz uvjet da su sposobni i voljni odgovoriti na zahtjeve i dinamiku poslovanja, spremni na predan rad, osobni razvoj i lojalnost kompaniji. Takve ljude vidimo kao jedinu stvarnu i dugoroËnu konkurentsku prednost naših kompanija. Rezultat ovog pristupa je zadovoljstvo zaposlenih te pozitiv-na organizacijska klima i kultura koja vrednuje i cijeni uspjeh u svim podruËjima djelovanja, što je potvreno i kroz istraživanja koja Agrokor koncern pozicioniraju kao jednog od najpoželjnijih posloda-vaca u regiji. Podaci o fluktuaciji zaposlenika bilježe porast tijekom sezonski ovisnih proizvodnji i u sezoni pojaËane prodaje (ljetno razdoblje, uskrsni, božiÊni i drugi blagdani, specifiËni ciklusi u poljoprivredi, proizvodnja sezonskih proizvoda i sliËno). U 2009. godini kompanije koncerna Agrokor napustilo je 2.333 (45% muški, 55% žene) zaposlenika koji su ugovorno bili vezani na neodreeno vrijeme. Od toga je 86% zaposlenika otišlo u redovnu mirovinu, a ostali razlozi odlaska su sporazumni prestanak rada i izvanredni ili redovni otkaz ugovora o radu. VeliËina i raznolikost tvrtki koncerna omoguÊuju zaposlenicima interno rotiranje ovisno o potrebama za zapošljavanjem dodatne radne snage. Tijekom 2009. godine više od 1.000 zaposlenika našlo je svoja nova radna mjesta upravo unutar tvrtki Koncerna.

Zaposlenici su jedan od kljuËnih resursa koncerna Agrokor, a danas ga Ëini oko 35.000 djelatnika u našim kompanijama diljem regije. Kao regionalni lider u prehrambenoj industriji i maloprodajnom i veleprodajnom poslovanju, koncern je jedinstvena

organizacija koja jasno poruËuje svoju misiju te tako privlaËi, zapošljava, motivira i razvija svoje zaposlenike kao temeljne pokretaËe sadašnjih i buduÊih uspjeha.

Koncern Agrokor svoju politiku poslovanja, pa tako i politiku zapošljavanja i razvoja zaposlenika provodi u skladu s kljuËnim principima održivog ra-zvoja. Svojim aktivnostima sudjelujemo u oËuvanju regionalne, kulturne, prirodne i povijesne baštine, poštujuÊi pritom sve pravne procedure i zakone. Istu politiku koncern provodi na svim regionalnim tržištima rada, na kojima regrutacijom i lokalnim

zapošljavanjem, suradnjom sa svim bitnim instituci-jama i sudjelovanjem u važnijim projektima i dogaanjima, aktivno podupire održivost i razvoj žitelja, lokalnih zajednica i sredina u kojima posluje. Naša veliËina, raznolikost i dinamika širenja zahtije-va zaposlenike razliËitih profila, a rado istiËemo Ëi-njenicu da su tvrtke koncerna Agrokor prepoznate

Ljudski potencijali3.2.1.

Poslovna grupaUlja i margariniSladoled i smrznuta hranaVode i piÊaMeso i mesne preraevinePoljoprivredaMaloprodaja i veleprodajaOstaloUkupno

Odreeno302769218197551

6.02660

8.123

Neodreeno1.2781.6481.5711.3203.555

15.992871

26.235

Ukupno1.5802.4171.7891.5174.106

22.018931

34.358

40.000

35.000

30.000

25.000

20.000

15.000

10.000

5.000

0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 6.234 7.236 8.369 11.374 13.925 19.320 21.194 30.230 36.092 34.358

Zaposlenici Agrokor koncerna 2000. do 2009. godina


kao stimulativna poslovna sredina. Zaposlenicima pružamo brojne prilike za razvoj karijere i napredo-vanje, uz uvjet da su sposobni i voljni odgovoriti na zahtjeve i dinamiku poslovanja, spremni na predan rad, osobni razvoj i lojalnost kompaniji. Takve ljude vidimo kao jedinu stvarnu i dugoroËnu konkurentsku prednost naših kompanija. Rezultat ovog pristupa je zadovoljstvo zaposlenih te pozitiv-na organizacijska klima i kultura koja vrednuje i cijeni uspjeh u svim podruËjima djelovanja, što je potvreno i kroz istraživanja koja Agrokor koncern pozicioniraju kao jednog od najpoželjnijih posloda-vaca u regiji. Podaci o fluktuaciji zaposlenika bilježe porast tijekom sezonski ovisnih proizvodnji i u sezoni pojaËane prodaje (ljetno razdoblje, uskrsni, božiÊni i drugi blagdani, specifiËni ciklusi u poljoprivredi, proizvodnja sezonskih proizvoda i sliËno). U 2009. godini kompanije koncerna Agrokor napustilo je 2.333 (45% muški, 55% žene) zaposlenika koji su ugovorno bili vezani na neodreeno vrijeme. Od toga je 86% zaposlenika otišlo u redovnu mirovinu, a ostali razlozi odlaska su sporazumni prestanak rada i izvanredni ili redovni otkaz ugovora o radu. VeliËina i raznolikost tvrtki koncerna omoguÊuju zaposlenicima interno rotiranje ovisno o potrebama za zapošljavanjem dodatne radne snage. Tijekom 2009. godine više od 1.000 zaposlenika našlo je svoja nova radna mjesta upravo unutar tvrtki Koncerna.

Koncern Agrokor svoju politiku poslovanja, pa tako i politiku zapošljavanja i razvoja zaposlenika provodi u skladu s kljuËnim principima održivog ra-zvoja. Svojim aktivnostima sudjelujemo u oËuvanju regionalne, kulturne, prirodne i povijesne baštine, poštujuÊi pritom sve pravne procedure i zakone. Istu politiku koncern provodi na svim regionalnim tržištima rada, na kojima regrutacijom i lokalnim

zapošljavanjem, suradnjom sa svim bitnim instituci-jama i sudjelovanjem u važnijim projektima i dogaanjima, aktivno podupire održivost i razvoj žitelja, lokalnih zajednica i sredina u kojima posluje. Naša veliËina, raznolikost i dinamika širenja zahtije-va zaposlenike razliËitih profila, a rado istiËemo Ëi-njenicu da su tvrtke koncerna Agrokor prepoznate

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0% 2000. 2004. 2007. 2008. 2009.

ZemljaHrvatskaSrbijaBiHMaarskaCrna GoraMakedonijaSlovenija

Odreeno5.9071.149

9492

453239

Neodreeno19.8784.0772.114

92261236

Ukupno25.7855.2263.063

94714475

SpolŽeneMuškarci

2000. godina50.4349.57

2004. godina52.9047.10

2007. godina49.4050.60

2008. godina54.8545.15

2009. godina5446

Zaposlenici Agrokor koncerna 2009. SPOLNA STRUKTURA

Zaposlenici Agrokor koncerna 2009.REGIJE

Zaposlenici Agrokor koncerna 2009.VRSTA UGOVORA O RADU

Hrvatska

Muπkarci

Hrvatska 25.785Srbija 5.226BiH 3.063Ostali 284

Æene 54%Muπkarci 46%

Srbija

BiH Ostali

Æene


S obzirom na njegovu veliËinu, jedan od najveÊih potencijala i prilika za razvoj leži u samome koncernu. Agrokor Akademija središnje je mjesto stvaranja i razmjenjivanja znanja i iskustava svih za-poslenika naših tvrtki, kod kojih potiËe spremnost na kontinuirano uËenje. Akademija organizira i provodi posebno osmišljene treninge, radionice i seminare za što se angažiraju domaÊe i inozemne edukacijske kuÊe i predavaËi, omoguÊava razmje-nu iskustava i informacija meu zaposlenicima iz svih kompanija koncerna, pri Ëemu su programi fokusirani na konkretne poslovne izazove i svako-dnevnu praksu.

Najdužu tradiciju ima Futura A, program namijenjen mladim zaposlenicima koji se tako upoznaju s organizacijom, poslovanjem i kulturom koncerna. Program organizira Centralna služba edukacije Ljudskih resursa u suradnji s internim trenerima iz svih podruËja poslovanja, višim menadžmentom Agrokora i kompanija koncerna. Case study natjecanje i upoznavanje sa svim sastavnicama našeg poslovanja temelj su za povezivanje meu zaposlenicima naših kompanija. Jedan od važnih dijelova ovih edukacijskih progra-ma takoer su zaštita okoliša, sustav upravljanja okolišem i održivi razvoj.

Ulaganje u nova znanja i kontinuirano obrazovanje3.2.2.

Sektor ljudskih resursa Agrokora d.d. kontinuirano prati razvoj poslovanja tvrtki koncerna i ukljuËen je u tekuÊe poslovne procese i u kreiranje dugoroËnih poslovnih strategija i politike. Njegov djelokrug obuhvaÊa planiranje, razvoj i primjenu odabrane strategije i sustava, politiku i procedure selekcije, zapošljavanja, edukacije i razvoja zaposlenika. Tim aktivnostima komuniciramo jedin-stvenu korporacijsku kulturu koncerna Agrokor. NajznaËajnija strateška prednost takvog upravljanja ljudskim potencijalima jest moguÊnost stvaranja sinergija izmeu kompanija koncerna i sustavnog upravljanja internim znanjima. Svojom posebnosti smatramo takoer sposobnost brzog provoenja postakvizicijskih aktivnosti, kojima nove kompanije i zaposlenike iznimno brzo i uspješno integriramo u postojeÊi sustav i procese.

30%

28%

27%

8%1%

6%

Zaposlenici Agrokor koncerna 2009.DOBNA STRUKTURA

8%30%28%27%6%1%

< 2525-3435-4445-5455-5960 >

Stopa fluktuacije 21.75

Regija 2009.HrvatskaSrbijaBosna i Hercegovina

Stopa20.2823.5828.68

Dobna struktura 2009.- 3030 - 5050 +

Stopa20.6017.0862.55

Spol 2009.MuπkarciÆene

Stopa21.1821.31

AgrokorkoncernMuπkarciÆene- 3030 - 5050 +

Poljoprivreda23.3432.2323.4818.2280.66

Maloprodaja iveleprodaja

22.2419.5824.7516.5360.72

Sladoledi ismrznuta hrana

15.3432.230.09

19.6239.36

Meso i mesnepreraevine

40.1510.9215.2013.26

100

Vode ipiÊa

10.9299.6429.9624.2240.13

Ulja imargarini

20.4810.9012.6516.5155.65

Agrokor koncern - Podaci o fluktuaciji


Konzum Akademija zapoËela je s radom 2005. godine. Radi postizanja vrhunske usluge, kvalitete i rezultata poslovanja, svi zaposlenici u maloprodaji i veleprodaji pohaaju interne treninge. Godine 2009. osnovana je Tisak Akademija sa zadatkom podizanja kvalitete usluga i unapreivanja malopro-daje te poveÊanja uËinkovitosti i motiviranosti zaposlenika radi postizanja željenih poslovnih rezultata. Intenzivne interne treninge prodavaËa pohaat Êe svi zaposlenici Tiska i Tisak medie. Iste godine s radom je poËela Akademija vina, koja provodi edukacije u svrhu proširenja znanja o kulturi vina i kulturi stola, popularizacije enologije, posebice hrvatskih autohtonih vinskih sorti s naglaskom na vina koncerna. Ciljana populacija su kupci Agrokorovih vina i drugi poslovni partneri,

zaposlenici koncerna te zainteresirani graani.Osim internih i eksternih treninga, Agrokor aktivno prakticira i druge razvojne programe, kao što su executive coaching, sudjelovanje na projektima, promjene radnih mjesta (vertikalno i horizontalno) te rad na dinamici i odnosima unutar timova. Unutar koncepta upravljanja znanjem (knowledge managementa) posebna se pozornost posveÊuje razvoju sustava internih trenera u kompanijama. Dodatno, Agrokor surauje i s najuglednijim poje-dincima u Hrvatskoj i svijetu, gdje naši zaposlenici pohaaju poslijediplomske studije, MBA programe i razliËite struËne i specijalistiËke programe radi usvajanja najboljih svjetskih praksi iz svih podruËja bitnih za njihov individualni i profesionalni razvoj, te posljediËno za razvoj naših kompanija i koncerna.

U koncernu Agrokor pozornost se posveÊuje razvoju svih zaposlenika i menadžera svih razina kroz ciljane razvojne programe koji se temelje na prethodno precizno definiranim kompetencijama i individualnim potrebama utvrenim kroz razgovore s pretpostavljenim rukovoditeljem, u suradnji s Ljudskim resursima. Sustavom godišnjih razgovora vrednuju se osobni poslovni rezultati (Performance Management) i osobni razvoj svakog menadžera (Individual Development Plan). Sustav omoguÊuje i definiranje plana nasljednika (Succession Plan) te se na taj naËin u svakom trenutku daje uvid u razvojne potrebe koncerna, ali i pregled raspoloži-vih potencijala.

Sustavom Talent Pool Managementa posebna pozornost posveÊena je upravljanju razvojem zapo-slenika koji su prepoznati kao potencijali i talenti

te od kojih se u buduÊnosti oËekuje zauzimanje kljuËnih pozicija u organizaciji. TPM-om obuhvaÊeni su svi zaposlenici, bez obzira na radno iskustvo.

Koncern Agrokor surauje s fakultetima i student-skim udrugama, sudjeluje na specijaliziranim dogaanjima te kroz partnerstva, prakse i priprav-ništva upoznaje najbolje studente i struËnjake, potencijalne buduÊe zaposlenike naših kompanija. Podrškom relevantnim projektima i institucijama, te sudjelovanjem na danima karijera i poslova, koncern podržava aktivnosti koje pridonose stvaranju novih vrijednosti i oblikovanju buduÊih generacija. Naši zaposlenici sudjeluju u izradi nacionalnog kurikula srednjih strukovnih škola, izradi hrvatskog kvalifikacijskog okvira te edukaciji i zapošljavanju mladih s posebnim potrebama.

Vrednovanje zaposlenika3.2.3.

Zaposlenici Agrokor koncerna 2009. KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA

ProsjeËan godiπnji broj sati obuke po zaposleniku, prema kategoriji

VSS, MR, DR

SSS 56%NKV, KV 33%VSS, MR, DR 11%

SSS

NKV, KV

Kompanijevisoki menadæmentsrednji menadæmentniæi menadæmentostali zaposlenici

AkademijaKonzum AkademijaAgrokor Akademija

Ukupno

sati3.1859.1296.971

64.532

sati5.9761.136

90.929

LA1020.1522.18.645.57

LA101.651.19

5.18

br. zaposl.158413807

11.578

br. zaposl.3.613

954

17.523


Otvorenost i transparentnost temelj su za izgradnju povjerenja i pozitivne organizacijske klime i kulture. Uspješna dugogodišnja suradnja sa sindikatima temelji se na konstruktivnom dijalogu i osnova je socijalne sigurnosti i stabilnosti za sve naše zaposlenike i okruženje u kojem poslujemo. Tvrtke koncerna Agrokor bile su 1996. prva privatna poslovna grupacija u Hrvatskoj koja je sklopila kolektivni ugovor. Uvjeti kolektivnog ugovora su povoljniji od onih koje nalaže Zakon o radu, a to se posebno odnosi na podruËje prekovremenog rada, godišnjeg odmora, doplatka, otpremnina, troškova prijevoza, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene skrbi, te posebnih dodataka. »ak 94,14% zaposlenika tvrtki koncerna obuhvaÊeno je kolektivnim ugovorima, a koncern nikada nije iskusio štrajkove ili obustavu rada. Popis sindikata aktivnih u tvrtkama Koncerna nalazi se u prilogu 3.

Sindikati su redovito obaviješteni o svim važnim

odlukama i poslovnim rezultatima, a koncern se nastoji konzultirati sa sindikatima o svim znaËajnim pitanjima koja utjeËu na zaposlenike. Kao rezultat imamo stabilno i pozitivno okruženje te visoku razinu motiviranosti, lojalnosti i privrženosti zapo-slenika. U suradnji sa sindikatima svake druge godine organiziraju se veÊ tradicionalni Sportski susreti Agrokor koncerna koji okupljaju više od 1.300 zaposlenika iz svih kompanija. Takvi susreti pružaju sudionicima moguÊnost upoznavanja i druženja kroz najuspješniji oblik socijalizacije - sport i sportska natjecanja.

Kao poslodavac, koncern Agrokor brine o zaštiti života i zdravlja zaposlenika, zaštiti njihove privat-nosti, zaštiti od uznemiravanja te obveznoj zaštiti na radu, a svim dostupnim mjerama spreËavamo sve oblike diskriminacije, u skladu sa zakonima i drugim propisima zemlje u kojoj pojedina kompa-nija posluje.

spomenik kulture bio dostupan svim mještanima i posjetiteljima Darde i okolice. I taj je ugovor rezultat izvrsne suradnje lokalne samouprave i Belja, najveÊeg gospodarskog subjekta u Baranji. Ukupna vrijednost donacija i sponzorstava u 2009. godini bila je oko 600.000 HRK.

Kako Belje posluje i na poljoprivrednim površina-ma koje su dio Parka prirode KopaËki rit, s upravom Javne ustanove Parka prirode KopaËki rit ostvarena je iznimno bliska suradnja. Poljopri-vredne površine koje Belje koristi u najmu, a pod upravom su u zaštiÊenim podruËjima KopaËkog rita obuhvaÊaju 1.274 ha. BuduÊi da Belje za svoj cilj istiËe pozitivan odnos prema okolišu i biološ-koj raznolikosti, u ratarskoj je proizvodnji Park pri-rode KopaËki rit ukljuËen u sve procese ekološke proizvodnje na oranicama i to kroz definiranje parametara od sjetve do žetve. Osobito važnim

u toj suradnji smatramo stvaranje centra održive poljoprivredne proizvodnje pod nazivom U skladu s prirodom. U sklopu aktivnosti tog centra ostva-rena je prenamjena ratarskih površina u livade i pašnjake što je važno za biološku raznolikost Parka prirode KopaËki rit. Tako se danas na tim površinama obavlja poljoprivredna proizvodnja u suglasju s prirodom, kroz tzv. sustav krava-tele. VeÊi dio stada koje broji oko 500 goveda Ëine goveda pasmine Hereford, a goveda autohtone pasmine Slavonsko-srijemski podolac pripadaju u rijetke primjerke te pasmine u Hrvatskoj. Goveda žive na otvorenom tijekom cijele godine, a kako je centar turistiËko-edukativni za moguÊnost obilaska ureene su šetnice, sjenice, drveni most i klupe za odmor.

Briga za zaposlenike i suradnja sa sindikatima3.2.4.

Koncern Agrokor aktivno pridonosi zajednici u kojoj djeluje, podržava inicijative i projekte od šireg društvenog znaËaja i ponosi se doprinosom koji daje za bolju buduÊnost cijele zajednice. Tvrtke koncerna konkretnim aktivnostima dokazuju svoju osjetljivost na potrebe sredina u kojima posluju, pa u skladu s takvom orijentacijom izdvajaju sredstva za poticanje i podržavanje aktivnosti u podruËju znanosti, kulture i sporta, oËuvanju prirodnih i kul-

Suživot Belja i Baranje dug je više od tri stoljeÊa. Neosporno je da je Belje vrlo važno za Ëitavu regiju i kao gospodarski subjekt Ëije su poslovne aktivno-sti bitne za ekonomsko blagostanje regije i kao partner lokalne zajednice u svim ostalim aspektima življenja. Belje je svjesno svoje odgovornosti prema lokalnoj zajednici i vlastitim zaposlenicima, koji veÊinom potjeËu iz Baranje. Stoga briga o napret-ku, razvoju i dobrobiti vlastitih zaposlenika prelazi okvire vremena provedenog na radnome mjestu i ulazi u sve pore društvenog života Baranje.

Projekti potpore lokalnoj zajednici realizirani tijekom 2009. godine vezani su za nabavu sportske opreme za brojne baranjske sportske klubove što je omoguÊilo dodatni razvoj sportskih aktivnosti. Osim što je sponzor najjaËeg prvoligaškog kluba u regiji, nogometnog kluba Osijek, Belje podupire i brojne amaterske sportske klubove i društva u no-

gometu, boÊanju, konjiËkom sportu, planinarstvu, ronilaštvu, plivanju, moto-nautici, kajakaštvu, gimnastici, rukometu, odbojci, taekwandou itd.

Tijekom cijele godine Belje je intenzivno sudjelova-lo na svim baranjskim manifestacijama kulturno-umjetniËkog karaktera, kako donacijom vlastitih proizvoda i usluga, tako i znanjem i operativnom podrškom u organizaciji manifestacija od kojih se posebno istiËu Surduk festival, PetaraËke buše, kiparska kolonija Slama, Baranjska umjetniËka kolonija - BUK. Kroz suradnju s osjeËkim Carita-som, kojem su donirani poljoprivredni proizvodi iz vlastitog uzgoja, osigurana je pomoÊ kompanije i za socijalno najugroženije. Uz to, Belje podupire aktivnosti raznih udruga u svojoj regiji.

U svibnju 2009. godine Belje je opÊini Darda darovalo dvorac Esterhazy kako bi taj zaštiËeni

turnih vrijednosti te humanitarnih aktivnosti. Poticaj za takva ulaganja dolazi kako od naših zaposlenika, tako i od organizacija i pojedinaca izvan našeg poslovnog sustava. Umjesto pukog nabrajanja pojedinaËnih ulaganja svih naših tvrtki i brendova, odluËili smo u ovom izvjeπÊu izdvojiti jednu tvrtku - Belje d.d. - i tim primjerom ilustrirati naše spone sa sredinom u kojoj poslujemo i prikazati vrste ulaganja u okruženje u kojem poslujemo.

Ulaganja u zajednicu3.2.5.










Za prikaz aktivnosti koje podupiremo, navodimo primjere ulaganja u 2009. godini posebno za svaku stratešku smjernicu:

ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE• VinkovaËke jeseni - hrvatska folklorna, jeziËna, poetska i gospodarska prošlost• Hrvatsko narodno kazalište Šibenik • VeËeri dalmatinske šansone Šibenik• Maraton laa na Neretvi• TuristiËko - kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“• Smotra folklora „Na Neretvu miseËina pala“ - njegovanje nacionalne baštine i Ëuvanje nacionalnih vrijednosti• Moderna galerija - izložba Vlaho Bukovac• RijeËki karneval• Olimpijada starih športova u Broancima

ODGOJ DJECE I MLADEÆI• FER, Poslovna inteligencija i eletroniËko poslovanje• Projekt YES, potpora mladih lidera u gospodar- svu i znanosti• Ureenje djeËjeg igrališta u Makarskoj• PomoÊ lokalnim djeËjim vrtiÊima i školama• Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske, pružanje pomoÊi djeci sudionika Domovinskog rata i djeci siromašnih višeËlanih obitelji• H Stepic CEE Charity, pomoÊ djeci, mladima i ženama mlae dobi u siromašnijim krajevima SrednjoistoËne Europe• Sportski klubovi (nogomet, košarka, rukomet, hrvanje, stolni tenis, taekwondo, karate,...)• Stolnoteniski klub Novi Marof

POMO∆ NACIONALNIM MANJINAMA I ZA©TITA LJUDSKIH PRAVA• Svjetska organizacija Roma u borbi protiv diskriminacije, rasizma i siromaštva• Koalicija Roma Hrvatske• Židovska kulturna scena Bejahad• Hrvatsko žrtvoslovno društvo• Hrvatsko društvo politiËkih zatvorenika• HVIDRA• Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH

POMO∆ ZNANSTVENIM I ISTRAÆIVA»KIM INSTITUCIJAMA, DOPRINOS ZA IZNIMNA POSTIGNU∆A• Mediteranski institut za istraæivanje æivota• Ekonomski institut Zagreb• Ponos Hrvatske, iznimna hrabrost, humanost i poπtenje u teπkim i opasnim situacijama

POTICANJE GOSPODARSKOG RAZVITKA ZEMLJE• Hrvatska udruga poslodavaca• Konferencija “BuduÊnost obiteljskih tvrtki”• Croatia Summit


Tvrtke koncerna Agrokor u svom poslovanju primjenjuju sustave osiguranja kvalitete i sigurno-sti hrane kroz brojne norme i politike s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti svih njihovih kupaca. Potpun popis certificiranih sustava za sve tvrtke obuhvaÊene ovim izvjeπÊem nalazi se u prilogu 4. Primjenom integriranih sustava kvalitete u cijelom ciklusu stvaranja proizvoda plasiraju se nutritivno vrijedni i sigurni proizvoda na sve zahtjevnijem globalnom tržištu. Razvoj proizvoda obuhvaÊa sljedeÊe segmente: ulazne zahtjeve (zahtjevi marketinga, tržište, sajmovi, praÊenje trendova, konkurencija), definiranje timova po razvojnim

fazama, definiranje procesa (za proizvodnju - oprema linija i sl.), definiranje zahtjeva za novi proizvod, definiranje dizajna ambalaže, potrebne sirovine, repromaterijal, priprema marketinških aktivnosti, priprema receptura, specifikacija, kalkulacija, normativa, laboratorijske probe, proba male šarže (pilot postrojenja), prva indu- strijska proba, laboratorijska izvjeπÊa, izvjeπÊa sa degustacija, potrebne izmjene u recepturi i tehno-logiji i verifikacija novog proizvoda. Agrokorove kompanije primjenjuju EU strategiju sigurnosti hrane od „polja do stola“.

Odgovornost za proizvod3.2.6.

Faze životnog ciklusa u kojima se ocjenjuje poboljšanje utjecaja proizvoda i usluga na zdravlje i sigurnost

Iako koncern Agrokor nema pisanih pravila ni kodeks standarda u pogledu marketinških komuni-kacija, sve tvrtke poštuju sva opÊeprihvaÊena naËela marketinških komunikacija i primjenjuju ih u praksi. Svi zaposlenici u sektorima marketinga u tvrtkama, osobito direktori marketinga, prate regulativu vezanu za marketinšku komunikaciju, a uz to koriste savjetodavne usluge agencija s kojima rade u sluËaju bilo kakvih dvojbi.

Osobito se vodi raËuna o etiËnosti i nedovoenju kupaca u zabludu. Za sve osjetljive izjave uvijek se konzultiraju struËnjaci, kako vlastiti, tako i vanjski, a s nekim pojedincima, kao i s nekim nadležnim institucijama i fakultetima, imamo i trajno definiranu suradnju. OpÊenito, Agrokor je skloniji njemaËkom modelu komunikacija koji je stroži, manje humori-

stiËan i oprezniji u pristupu.

Jedna od funkcija Centralnog marketinga je i odobravanje i kontrola svih marketinških aktivno-sti tvrtki Ëlanica, pa se kroz taj oblik kontrole konstantno prati i poštivanje nepisanih standarda komunikacije.

Isto tako, važno je naglasiti da tvrtke koncerna Agrokor ne proizvode i ne prodaju proizvode koji ne zadovoljavaju sve standarde, koji su zabranjeni ili oko kojih postoje bilo kakve kontro-verze ili nejasnoÊe. Izrazito se poštuje zakonska vanjskotrgovinska regulativa, a u veÊini zemalja regije imamo i vlastite tvrtke koje dobro poznaju domicilne prilike.

Programi za poštivanje zakona, standarda i dobrovoljnih kodeksa koji se odnose na marketinške komunikacije, ukljuËujuÊi oglašavanje, promidžbu i pokroviteljstvo

U 2009. godini tvrtke Agrokor koncerna nisu platile znaËajne novËane kazne za nepridržavanje zakona i propisa koji se tiËu opskrbe i upotrebe proizvoda i usluga.

Vezano na stavljanje proizvoda u promet, izrazito se pazi na pravilnost deklariranja. U sektorima

Vrijednost znaËajnih novËanih kazni za nepridržavanje zakona i propisa koji se tiËu opskrbe i upotrebe proizvoda i usluga

Razvoja postoji zadužena osoba koja prati pravnu regulativu, obveze i praksu deklariranja i stavljanja proizvoda u promet. Vrlo Ëesto su naši struËnjaci i zaposlenici Ëlanovi timova pri raznim institucijama i ministarstvima kada se izrauju novi pravilnici i zakoni o stavljanju proizvoda u promet.


je kvalitetan alat za dokumentirani nadzor svih aspekata okoliša i stvorio je snažnu i djelotvornu zaštitu okoliša s programima smanjivanja negativ-nih utjecaja na okoliš na najmanju moguÊu mjeru.

Tvrtke koncerna Agrokor sustavno prate okolišne pokazatelje. Prvi put su izvjeπÊa o stanju okoliša 2008. izradile tvrtke PIK Vrbovec, Ledo, Ledo »itluk, Irida i Belje. IzvjeπÊa se od tada redovito izrauju i postala su kontrolni mehanizam uspješ-nosti sustava upravljanja okolišem te alat poticanja na nova poboljšanja.

U svom prvom izvjeπÊu o održivosti prikupili smo podatke za sljedeÊe pokazatelje uËinka:

EN3. izravna potrošnja energije prema primarnom izvoru energijeEN4. neizravna potrošnja energije prema primar-nom izvoru energijeEN8. ukupno korištenje vode po izvoru EN11. lokacija i veliËina zemljišta u vlasništvu, najmu ili pod upravom u zaštiÊenim podruËjima ili u njihovoj neposrednoj blizini te podruËjima od visoke vrijednosti u pogledu biološke raznolikosti izvan zaštiÊenih podruËja (samo Belje d.d.)EN22. ukupna težina otpada prema vrsti i metodi zbrinjavanjaEN29. upotreba energije za prijevoz proizvoda i drugih dobara i materijalaEN30. ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša prema vrsti

Kako nam se Ëini da bi, s obzirom na razliËitost nji-hovih djelatnosti, prikaz objedinjenih pokazatelja iz podruËja zaštite okoliša za sve tvrtke koncerna bio nejasan, dajemo prikaz stanja u svakoj pojedinoj kompaniji zastupljenoj u izvjeπÊu:

pristupa u dokumentiranju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, odnosno spreËavanje i kontrola oneËiπÊenja koja potjeËu od širokog spektra industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti.

Zaštita okoliša dnevno je prisutna u našim primar-nim djelatnostima proizvodnje i distribucije hrane i piÊa, maloprodaji, ali i u svim ostalim poslovnim procesima u Ëetiri zemlje s proizvodnim aktivnosti-ma (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Maarska, Srbija). Uzajamno snažne veze izmeu korporativ-ne centrale koncerna Agrokor i svih organizacijskih jedinica iznimno su važne u zajedniËkom stvaranju kvalitetnog sustavnog upravljanja. U našim poslov-nim procesima zaokružen je niz usko povezanih ciklusa (npr. primarna proizvodnja hrane, prerada, transport, distribucija gotovih proizvoda, izgradnja farmi, maloprodaja, veleprodaja itd.) pri Ëemu svaki ciklus ima odreene posebnosti. Temelj djelatnosti prehrambene industrije proizvodnja je finalnog proizvoda od adekvatnih sirovina, koje podliježu kemijskim i mikrobiološkim analizama kojima se provjerava njihova ispravnost za daljnju preradu. Ti-jekom procesa proizvodnje, ovisno o tehnološkom procesu, javljaju se razliËiti momenti koji manje ili više utjeËu na okoliš. Zadatak je sustava analizirati svaki segment te kroz ciljeve (opÊe i pojedinaËne) smanjiti negativne utjecaje na okoliš, uz poštovanje zakonskih odredbi. BuduÊi da je zaštita okoliša u konaËnici zaštita samog Ëovjekovog zdravlja, neosporna je njena uloga ne samo u proizvodnoj, nego i u svim ostalim djelatnostima.

Poslovanje je usmjereno na uvoenje i održavanje integriranih sustava upravljanja prema zahtjevima meunarodnih sustava i normi. Sustav upravljanja okolišem - SUO (meunarodni standard ISO 14001) odreen je kao dominantni sustav. Sustav

Pokazatelji okolišnogučinka

U tvrtkama koncerna Agrokor svjesni smo svoje pozicije i odgovornosti koju imamo kao lider u proizvodnji hrane i piÊa te u maloprodajnoj djelatnosti na podruËju Hrvatske i regije, te odluËni u nakani ostvarenja gospodarskog razvoja na temeljima održivog razvoja. Održivi razvoj podrazu-mijeva izvrsnost, dakle visokokvalitetne rezultate na podruËju poslovanja, naglašenu društvenu odgovornosti i stvarnu brigu za oËuvanje okoliša. Kao pobornici održivog razvoja provodimo aktivno-sti koje pridonose uravnoteženju gospodarskoga rasta s odgovornoπÊu prema široj društvenoj zajednici i okolišu, ne samo zato što takav pristup donosi konkretne financijske koristi za biznis, nego zato što smatramo da je rješavanje zaštite okoliša i socijalnih pitanja stvar opstanka i rasta svakog pojedinog subjekta. Agrokorova Politika upravljanja okolišem objavlje-na je 5. lipnja 2006. godine na Meunarodni dan zaštite okoliša. Politika je nastala timskim radom Inženjeringa zaštite okoliša iz svih organizacijskih jedinica koncerna, a potpisao ju je predsjednik koncerna g. Ivice TodoriÊa. Ona je logiËan nastavak i kvalitetna nadogradnja Povelje o zaštiti okoliša i održivom razvoju, koja je objavljena na Dan planeta Zemlje 22. travnja 2002. godine. Sve to pokazuje da je u Agrokoru prisutna stalna skrb za zaštitu prirode i okoliša uz puno razumijevanje Uprave za to važno podruËje. Politika upravljanja okolišem krovna je politika okoliša koncerna Agrokor, primjenjiva za sve naše kompanije, no svaka kompanija ima visoki stupanj samostalnosti i ovisno o svojim posebnostima može imati i vlastitu politiku okoliša. Okosnicu Politike Ëine dvije osnovne strateške smjernice zaštite okoliša temeljene na stalnom poboljšavanju uz smanjiva-nje svih vrsta oneËiπÊenja u neposrednom, širem i globalnom okruženju.

Agrokorov Inženjering zaštite okoliša djeluje na korporativnoj razini i provodi koordinaciju nad poslovima zaštite okoliša i razvojem sustava upravljanja okoliša svih kompanija, dok operativ-

ne poslove organizacijskih jedinica obavljaju odgovorne osobe na poslovima zaštite okoliša. Za stvaranje kvalitetne i sustavne zaštite okoliša po našim kompanijama kao prioritet nametnulo se stvaranje ispravno postavljenih organizacijskih struktura. Tako su jedinice koje se bave zaštitom okoliša pozicionirane u centralne odjele za susta-ve upravljanja koji imaju potrebnu neovisnost, samostalnost i moguÊnost nadzora svih organiza-cijskih dijelova kompanije. Menadžeri sustava upravljanja neposredno odgovaraju upravi svoje kompanije.

Uspostava, održavanje i poboljšanje naših sustava upravljanja okolišem temelje se na poštovanju zakonskih i ostalih zahtjeva, od unutarnjih propisa u koncernu, preko lokalnih, državnih i meunarodnih propisa zaštite prirode i okoliša. Osim toga, potiËe-mo suradnju na zaštiti prirodnih i kulturnih vrijedno-sti u zemljama u kojima djelujemo te aktivno djelujemo unutar organizacija i udruženja za zaštitu okoliša i održivi razvoj - Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj, Zajednici za zaštitu okoliša pri HGK i Hrvatskom centru za Ëistiju proizvodnju. Suraujemo i komuniciramo i s ostalim vodeÊim hrvatskim institucijama na podruËju zaštite okoliša i održivog razvoja: Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva, Fondom za za-štitu okoliša i energetsku uËinkovitost, Agencijom za zaštitu okoliša, Hrvatskim centrom za Ëistiju proizvodnju, Regionalnim centrom zaštite okoliša za srednju i istoËnu Europu (REC), Gospodarskim interesnim udruženjem za pakiranje i zaštitu okoliša (GIU PAK). U 2009. godini izvršni potpredsjednik koncerna g. Mislav GaliÊ imenovan je u Upravno vijeÊe Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.

»etiri Agrokorove kompanije, Belje d.d., PIK Vrbovec d.d., Sojara d.d. i Dijamant a.d., kao obveznici IPPC direktive koja se smatra jednom od najzahtjevnijih, zapoËeli su niz aktivnosti vezanih za provedbu objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Cilj je direktive postizanje integralnog

PIK VRBOVEC d.d. PIK Vrbovec je mesoprera-ivaËka industrija sa 70-godišnjom tradicijom i iskustvom koja u sastavu koncerna Agrokor po-sluje od poËetka 2005. godine. Opseg PIK-ovog integriranog sustava upravljanja obuhvaÊa slijedeÊi asortiman: razvoj i proizvodnju svježeg i zamrznutog mesa, trajnih i polutrajnih kobasica i mesa te polutrajnih konzervi i proizvodnju

masnoÊa. Tradicionalno poznat brand PIK sa bogatom paletom proizvoda, od svježeg mesa do mesnih preraevina i konzervi, u jesen 2005. godine proširen je odabranim asortimanom proizvoda iz brenda SLJEME, omiljenih proizvoda Zagreba i šire okolice. Uz tvornicu za proizvodnju i preradu mesa i mesnih preraevina u Vrbovcu, PIK u svojem sastavu ima i 8 prodajnih centara

(Zagreb, Slavonski Brod, Dubrovnik, Rijeka, Split, Zadar, Osijek i PoreË).

PIK Vrbovec registriran je kao izvozni objekt 1970. godine s izvoznim brojem 10, te ima sve neophodne registracije i licence za izvoz na brojna inozemna tržišta. Godine 1998. implementiran je sustav HACCP, a u srpnju 2007. godine sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000, te sustav upravljanja okolišem ISO 14001:2004. U ožujku 2009. tvrtka Bureau Veritas provela je certifikacijski audit nakon kojeg je PIK Vrbovec portfelju dosadašnjih potvrda visokog standarda i sustava upravljanja dodao i sustav upravljanja zdravljem i sigurnosti sukladan zahtjevima OHSAS 18001:2007.

Kontinuiranim internim edukacijama radi se na po-dizanju razumijevanja i kompetencija svih radnika, koji savjesnim pristupom poslovnim aktivnostima pridonose održavanju i poboljšavanju svih segme-nata sustava upravljanja okolišem (gospodarenju otpadom, energetskoj uËinkovitosti, smanjenju oneËiπÊenja otpadne vode i zraka i sl.) Ëime se, uz poštivanje zakonskih odredbi, osiguravaju znaËajne financijske uštede. Tijekom 2009. smanjena je ko-liËina opasnih tvari na lokaciji zamjenom amonijaka glikolima te je uklonjeno i propisno zbrinuto 1.200 m2 azbestnih ploËa s krovova proizvodnih objekata.

Od primarnih izvora energije, za potrebe proizvodnje toplinske energije i za proizvodni proces koristi se prirodni plin, a kao rezervno gorivo u kotlovnici ekstra lako loživo ulje. U 2009. godini ukupna potrošnja prirodnog plina iznosila je 3.975.718 m³ (155.092,75 GJ), a lako loživog ulja 207,46 m³ (6.961,39 GJ). Ukupna potrošnja goriva u 2009. godini iznosila je 162.054,14 GJ. Neizravna energija kojom se PIK opskrbljuje jest elektriËna energija. ElektriËna energija se isporuËuje iz HEP-a, a primarno se koristi za pogon strojeva i rasvjetu. U 2009. godini ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 28.342.833 kWh (102.034,19 GJ). Amonijak se koristi kao rashladno sredstvo u primarnom krugu hlaenja. U zatvorenom sustavu hlaenja je oko 40 t amonijaka. U sekundarnom krugu hlaenja se koriste etilenglikol (u 2009. potrošnja iznosi 4 m3) i propilenglikol (250 m3). Freoni se koriste kao rashladno sredstvo u opremi poput rashladnih vitrina, vozila hladnjaËa, klimatizacijskih ureaja. TrenutaËno je u opremi unutar tvornice ukupno 82 kg freona R404A i 30 kg freona R22. Takoer se planira daljnja zamjena freona

glikolima. Za potrebe pakiranja svježeg mesa i preraevina u modificiranoj atmosferi se koriste ukapljeni plinovi poput tekuÊeg CO2, O2 ili N2, a CO2 dodatno i za omamljivanje svinja prije klanja. Potrošnja CO2 je u 2009. god. iznosila 38,9 t, a O2 5,8 t. Vodovodna voda se koristi za piÊe i sanitarne potrebe te za potrebe proizvodnje, ali i za pranje pogona i vozila. Za potrebe strojarnice i kotlovnice koristi se voda iz mini-akumulacije Bajer, smještene u neposrednoj blizini tvornice, za koju PIK ima koncesiju u godišnjoj koliËini od 250.000 m3. Tijekom 2009. godine ukupna koliËina potrošene vodovodne vode iznosila je 614.564 m3, dok je iz mini-akumulacije Bajer crpljeno ukupno 122.640 m3 tehniËke vode, tj. ukupno je utrošeno 737.204 m3 vode. Otpad se razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to namijenjenom prostoru. U 2009. godini zbrinu-to je 13 vrsta opasnog otpada u ukupnoj koliËini od 17.184,80 kg, 14 vrsta neopasnog otpada u ukupnoj koliËini od 1.144.025 kg te komunalni otpad u koliËini od 3.535,40 m3. Za sekundarne sirovine poput ambalaže od papira i kartona, ambalaže od metala i plastike te za metalni otpad osigurana je kod zbrinjavanja ugovorena naknada od Ëega je ostvaren prihod u iznosu 366.435,62 HRK. Ostale vrste neopasnog i opasnog otpada zbrinjavane su uz ugovoreni trošak ili besplatno, dok je za zbrinjavanje komunalnog otpada utroše-no 385.782,84 HRK. Potrošnja fosilnih goriva: Za potrebe transporta se koristi dizelsko gorivo. U 2009. godini ukupna potrošnja dizeskogl goriva iznosila je 1.526,19 m3 (55.548,93 GJ). Sveuku-pni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u prošloj godini iznosili su 715.763,75 HRK.

Planirani projekti u narednom dvogodišnjem razdoblju jesu nabava i postavljanje nadzemnog spremnika za dizelsko gorivo te sanacija postojeÊih podzemnih spremnika, ugradnja brojila potrošnje vode u klaonicama, u preradi i za potrebe pranja pogona, ugradnja kalorimetara u klaonicama i preradi zbog praÊenja potrošnje pare, poboljšanje sustava proËiπÊavanja otpadnih voda, nabava skladišta za zapaljive tekuÊine i plinove, ishoenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, održavanje i poboljšavanje integriranog sustava upravljanja.

PRIMJER USPJEŠNE AKTIVNOSTI: NajveÊe dostignuÊe u PIK-u Vrbovec je uspostavljanje i održavanje kvalitetnog Sustava gospodarenja otpa-dom s trenutnom koliËinom od 13 vrsta opasnog i 14 vrsta neopasnog otpada, uz tendenciju razvrsta-

vanja otpada i smanjivanja nastajanja komunalnog miješanog otpada. Ulaganjem u potrebnu opremu za prikupljanje i odlaganje sekundarnih sirovina i komunalnog otpada na mjestu nastanka, ali i odgovarajuÊe spremnike za odlaganje opasnog otpada te zaštitne tankvane za spreËavanje istjeca-nja u okoliš osigurano je uspostavljanje uvjeta za moguÊnost razvrstavanja svih vrsta otpada. Stalnim edukacijama radnika prema propisanim procedura-ma osigurano je podizanje informiranosti i svijesti o potrebi ispravnog postupanja s opasnim i neopa-snim te komunalnim otpadom Ëija se koliËina u 2008. u odnosu na 2007. godinu od uspostavljanja SGO smanjila za gotovo 40%. U 2009. godini je zabilježena identiËna koliËina komunalnog otpada kao i 2008. godine. No, kako je poËetkom 2009. godine PIK-ova poslovna jedinica iz Bjelovara preseljena na vrboveËku adresu, otvorenjem nove tvornice za proizvodnju svježeg mesa i poveÊanjem

proizvodnih kapaciteta zapravo je uz poveÊanje proizvodnje osigurano zaustavljanje porasta koliËi-na komunalnog otpada. U spomenutom pogonu izgraen je odgovarajuÊi skladišni prostor za kontejnere u svrhu odlaganja neopasnog otpada, a odnedavno je u najmu preša za baliranje, kojom se baliraju sve vrste ambalaže od plastike. Rezultat je optimiranje prijevoza i troškova zbrinjavanja folije, jer se prešanjem smanjuje njezin volumen (smanjen je intenzitet zbrinjavanja od strane ovlaštenog skupljaËa), a omoguÊeno je i bolje razvrstavanje plastiËnog (i ostalog) otpada prije samog baliranja. NeËista folija se prema novom naËinu postupanja tretira biološkim preparatom te nakon odreenog vremena balira i umjesto visokih troškova zbrinjava-nja (3,5 HRK/kg) sada se ostvaruje prihod kod odvoza (0,4 HRK/kg). Prihodi ostvareni zbrinjava-njem sekundarnih sirovina u 2009. godini porasli su za 162.612,12 HRK u odnosu na prethodnu godinu.


je kvalitetan alat za dokumentirani nadzor svih aspekata okoliša i stvorio je snažnu i djelotvornu zaštitu okoliša s programima smanjivanja negativ-nih utjecaja na okoliš na najmanju moguÊu mjeru.

Tvrtke koncerna Agrokor sustavno prate okolišne pokazatelje. Prvi put su izvjeπÊa o stanju okoliša 2008. izradile tvrtke PIK Vrbovec, Ledo, Ledo »itluk, Irida i Belje. IzvjeπÊa se od tada redovito izrauju i postala su kontrolni mehanizam uspješ-nosti sustava upravljanja okolišem te alat poticanja na nova poboljšanja.

U svom prvom izvjeπÊu o održivosti prikupili smo podatke za sljedeÊe pokazatelje uËinka:

EN3. izravna potrošnja energije prema primarnom izvoru energijeEN4. neizravna potrošnja energije prema primar-nom izvoru energijeEN8. ukupno korištenje vode po izvoru EN11. lokacija i veliËina zemljišta u vlasništvu, najmu ili pod upravom u zaštiÊenim podruËjima ili u njihovoj neposrednoj blizini te podruËjima od visoke vrijednosti u pogledu biološke raznolikosti izvan zaštiÊenih podruËja (samo Belje d.d.)EN22. ukupna težina otpada prema vrsti i metodi zbrinjavanjaEN29. upotreba energije za prijevoz proizvoda i drugih dobara i materijalaEN30. ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša prema vrsti

Kako nam se Ëini da bi, s obzirom na razliËitost nji-hovih djelatnosti, prikaz objedinjenih pokazatelja iz podruËja zaštite okoliša za sve tvrtke koncerna bio nejasan, dajemo prikaz stanja u svakoj pojedinoj kompaniji zastupljenoj u izvjeπÊu:

pristupa u dokumentiranju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, odnosno spreËavanje i kontrola oneËiπÊenja koja potjeËu od širokog spektra industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti.

Zaštita okoliša dnevno je prisutna u našim primar-nim djelatnostima proizvodnje i distribucije hrane i piÊa, maloprodaji, ali i u svim ostalim poslovnim procesima u Ëetiri zemlje s proizvodnim aktivnosti-ma (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Maarska, Srbija). Uzajamno snažne veze izmeu korporativ-ne centrale koncerna Agrokor i svih organizacijskih jedinica iznimno su važne u zajedniËkom stvaranju kvalitetnog sustavnog upravljanja. U našim poslov-nim procesima zaokružen je niz usko povezanih ciklusa (npr. primarna proizvodnja hrane, prerada, transport, distribucija gotovih proizvoda, izgradnja farmi, maloprodaja, veleprodaja itd.) pri Ëemu svaki ciklus ima odreene posebnosti. Temelj djelatnosti prehrambene industrije proizvodnja je finalnog proizvoda od adekvatnih sirovina, koje podliježu kemijskim i mikrobiološkim analizama kojima se provjerava njihova ispravnost za daljnju preradu. Ti-jekom procesa proizvodnje, ovisno o tehnološkom procesu, javljaju se razliËiti momenti koji manje ili više utjeËu na okoliš. Zadatak je sustava analizirati svaki segment te kroz ciljeve (opÊe i pojedinaËne) smanjiti negativne utjecaje na okoliš, uz poštovanje zakonskih odredbi. BuduÊi da je zaštita okoliša u konaËnici zaštita samog Ëovjekovog zdravlja, neosporna je njena uloga ne samo u proizvodnoj, nego i u svim ostalim djelatnostima.

Poslovanje je usmjereno na uvoenje i održavanje integriranih sustava upravljanja prema zahtjevima meunarodnih sustava i normi. Sustav upravljanja okolišem - SUO (meunarodni standard ISO 14001) odreen je kao dominantni sustav. Sustav

KONZUM d.d. je najveÊi nacionalni maloprodajni lanac s izraženom veleprodajnom funkcijom, jakom i dobro organiziranom logistikom. Primjereno liderskoj poziciji na hrvatskom tržištu postavljeni su strateški ciljevi kvalitete i upravljanja okolišem: su-stavno ulaganje i praÊenje stanja u zaštiti okoliša, svoenje na najmanju moguÊu mjeru potencijalnih štetnih utjecaja vlastitih aktivnosti, usvajanje i provoenje meunarodnih standarde kvalitete i zaštite okoliša, usvajanje novih tehnologija i Ëistije proizvodnje radi unapreenja kvalitete i sigurnosti proizvoda i usluga uz racionalno korištenje energi-

je, sirovina te gospodarenje otpadom.

U 2009. godini Konzum d.d. u svom sastavu ima maloprodajne objekte u tri formata: Super - najveÊi format (42 objekta), Maxi - format za veÊe tjedne kupnje (33 objekta) i male prodavaonice u susjedstvu (568 + 27 sezonskih prodavaonica), Velpro-centri (17 objekata) i 4 logistiËko-distributivna centra. Konzum prije svega odlikuje široka mreža malih prodavaonica u susjedstvu koje predstavljaju i veliku stratešku prednost s obzirom na hrvatska geografska obilježja, velik broj ruralnih

Maloprodaja

U tvrtkama koncerna Agrokor svjesni smo svoje pozicije i odgovornosti koju imamo kao lider u proizvodnji hrane i piÊa te u maloprodajnoj djelatnosti na podruËju Hrvatske i regije, te odluËni u nakani ostvarenja gospodarskog razvoja na temeljima održivog razvoja. Održivi razvoj podrazu-mijeva izvrsnost, dakle visokokvalitetne rezultate na podruËju poslovanja, naglašenu društvenu odgovornosti i stvarnu brigu za oËuvanje okoliša. Kao pobornici održivog razvoja provodimo aktivno-sti koje pridonose uravnoteženju gospodarskoga rasta s odgovornoπÊu prema široj društvenoj zajednici i okolišu, ne samo zato što takav pristup donosi konkretne financijske koristi za biznis, nego zato što smatramo da je rješavanje zaštite okoliša i socijalnih pitanja stvar opstanka i rasta svakog pojedinog subjekta. Agrokorova Politika upravljanja okolišem objavlje-na je 5. lipnja 2006. godine na Meunarodni dan zaštite okoliša. Politika je nastala timskim radom Inženjeringa zaštite okoliša iz svih organizacijskih jedinica koncerna, a potpisao ju je predsjednik koncerna g. Ivice TodoriÊa. Ona je logiËan nastavak i kvalitetna nadogradnja Povelje o zaštiti okoliša i održivom razvoju, koja je objavljena na Dan planeta Zemlje 22. travnja 2002. godine. Sve to pokazuje da je u Agrokoru prisutna stalna skrb za zaštitu prirode i okoliša uz puno razumijevanje Uprave za to važno podruËje. Politika upravljanja okolišem krovna je politika okoliša koncerna Agrokor, primjenjiva za sve naše kompanije, no svaka kompanija ima visoki stupanj samostalnosti i ovisno o svojim posebnostima može imati i vlastitu politiku okoliša. Okosnicu Politike Ëine dvije osnovne strateške smjernice zaštite okoliša temeljene na stalnom poboljšavanju uz smanjiva-nje svih vrsta oneËiπÊenja u neposrednom, širem i globalnom okruženju.

Agrokorov Inženjering zaštite okoliša djeluje na korporativnoj razini i provodi koordinaciju nad poslovima zaštite okoliša i razvojem sustava upravljanja okoliša svih kompanija, dok operativ-

ne poslove organizacijskih jedinica obavljaju odgovorne osobe na poslovima zaštite okoliša. Za stvaranje kvalitetne i sustavne zaštite okoliša po našim kompanijama kao prioritet nametnulo se stvaranje ispravno postavljenih organizacijskih struktura. Tako su jedinice koje se bave zaštitom okoliša pozicionirane u centralne odjele za susta-ve upravljanja koji imaju potrebnu neovisnost, samostalnost i moguÊnost nadzora svih organiza-cijskih dijelova kompanije. Menadžeri sustava upravljanja neposredno odgovaraju upravi svoje kompanije.

Uspostava, održavanje i poboljšanje naših sustava upravljanja okolišem temelje se na poštovanju zakonskih i ostalih zahtjeva, od unutarnjih propisa u koncernu, preko lokalnih, državnih i meunarodnih propisa zaštite prirode i okoliša. Osim toga, potiËe-mo suradnju na zaštiti prirodnih i kulturnih vrijedno-sti u zemljama u kojima djelujemo te aktivno djelujemo unutar organizacija i udruženja za zaštitu okoliša i održivi razvoj - Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj, Zajednici za zaštitu okoliša pri HGK i Hrvatskom centru za Ëistiju proizvodnju. Suraujemo i komuniciramo i s ostalim vodeÊim hrvatskim institucijama na podruËju zaštite okoliša i održivog razvoja: Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva, Fondom za za-štitu okoliša i energetsku uËinkovitost, Agencijom za zaštitu okoliša, Hrvatskim centrom za Ëistiju proizvodnju, Regionalnim centrom zaštite okoliša za srednju i istoËnu Europu (REC), Gospodarskim interesnim udruženjem za pakiranje i zaštitu okoliša (GIU PAK). U 2009. godini izvršni potpredsjednik koncerna g. Mislav GaliÊ imenovan je u Upravno vijeÊe Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.

»etiri Agrokorove kompanije, Belje d.d., PIK Vrbovec d.d., Sojara d.d. i Dijamant a.d., kao obveznici IPPC direktive koja se smatra jednom od najzahtjevnijih, zapoËeli su niz aktivnosti vezanih za provedbu objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Cilj je direktive postizanje integralnog

3.3.1.













iznosio je 11.445.903,80 HRK u 2009. godini. Potrošnja fosilnih goriva: 2009. godine za cjelokupni transport u Konzumu potrošeno je ukupno 283.659,41GJ (6.546,49 t) eurodizela, što je za 8,74% više u odnosu na prethodnu godinu (5.974,3 t) i to zbog veÊeg broja vozila. Ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša (troškovi odvoza i zbrinjavanja otpada, obrada emisija i održavanje opreme) iznosila su u 2009. godini 13.076.468,24 HRK. Troškovi prevencije i upravljanja okolišem iznosili su 331.950,00 HRK.

Kad je odlukom Uprave došlo do prenamjene pro-izvodnog postrojenja Bjelovarske industrije mesa, sukladno pozitivnim propisima u ožujku 2009. zbrinut je opasan otpad (preuzeto je i zbrinuto je 3.720 kg amonijaka, vakumirano je postrojenje, 174 kg freona R404a, 21 kg kompresorskih ulja, 500 kg hidrauliËkih ulja, 80 kg opasnim tvarima oneËiπÊene ambalaže). Ukupni trošak zbrinjavanja opasnog otpada kao i rada specijaliziranih i ovla-štenih tvrtki na toj lokaciji iznosila je 104.310,00 HRK.

Ovlaštene tvrtke redovno sukladno Uredbi o tvari-ma koje ošteÊuju ozonski sloj (hladnjaci, rashladne vitrine, komore, klimatizacijski ureaji) nadziru ispravan rad, nadopunjuju radnu tvar, ispituju moguÊe propuštanje, a nadležni Odjel Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog ureenja RH redovno se izvjeπÊuje o svim promjenama. Cilj je sve radne tvari CFC (klorofluorougljici) - R-12 iz rashladnih i klimatizacijskih ureaja prikupiti i zbrinuti do 1. sijeËnja 2011. godine. Potrošnja i uporaba radne tvari klimatizacijskih i rashladnih medija HCFC (klorofluorougljikovodici) - R-22 dozvoljena je do 31. prosinca 2015. godine. Na zamjenu i zbrinjavanje R22 tijekom 2009. godine utrošeno je 257.866,00 HRK.

Konzum d.d. je u 2009. godini zapoËeo implemen-taciju Sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 i zadao si opÊe i pojedinaËne ciljeve. Strateški višegodišnji ciljevi su smanjiti utrošak energenata, smanjiti utrošak vode, razdva-janjem i sortiranjem otpada smanjiti troškove, smanjiti moguÊnost svih vrsta incidenata, smanjiti emisije u zrak iz stacionarnih izvora, sve radne tvari CFC (klorofluorougljici) - R-12 iz rashladnih i klimatizacijskih ureaja prikupiti i zbrinuti do 1. sijeËnja 2011. godine te do 2012. zamijeniti amonijak ekološki prihvatljivim freonom na lokaciji P-408, VELPRO u PoreËu.

podruËja, osobnost usluge, brzinu i blizinu kupnje, ali i ulogu i plasman domaÊih proizvoda u turistiËkoj ponudi zemlje. Velpro je namijenjen ponajprije opskrbljivanju profesionalnih kupaca, kao što su hotelijeri i ugostitelji, trgovaËka društva i javni sektor.

U srpnju 2008. godine Konzum je implementirao i certificirao HACCP sustav u svim Super Konzum maloprodajnim objektima i u cijelom lancu Velpro. Uvoenjem tog sustava Konzum potvruje izvrsnost u poslovanju u skladu sa suvremenim svjetskim standardima u sustavu maloprodaje i veleprodaje. Konzumovu certifikaciju je provela tvrtka Bureau Veritas u skladu s meunarodnom normom Codex Alimentarius Annex to CAC/RCP 1-1969 (Rev. 4 - 2003.).

Izravna potrošnja energije: Za rad 54 agregata u Konzumu potrošeno je 216,07GJ (4,99 t) eurodizela. Za rad 21 plinske kotlovnice u 2009. godini potrošeno je 192.430,1GJ (4.932.839,43 m3) plina, što predstavlja uštedu od 7,81% u odnosu na 2008. godinu kad je potrošeno 177.392,04 GJ (4.547.347,93 m3). Za rad 18 kotlovnica na lož ulje u 2009. godini ukupno je potrošeno 20.207,69GJ (502,80 t), 12,7% manje nego u 2008. kad je potrošeno 23.153,46GJ (576,1 t). Neizravna potrošnja energije: tijekom 2009. godine potrošeno je ukupno 680.558,41GJ (189.044.003,4 kWh) elektriËne energije, što je za 36,05% manje nego u 2008. (295.613.679,64 kW). Vodena para koristi se za grijanje prostora i toplu vodu na 52 lokacije te je ukupno potrošeno 2.972,7 MWh. Ukupno crpljenje vode po izvoru: Voda se u Konzumu koristi za piÊe i sanitarne potrebe. U 2009. godini ukupna potrošnja vode iz vodoopskrbe iznosila je 358.404,57 m3, 18% manje nego u 2008. kada je utrošeno 437.195,7 m3. U 2009. godini Konzum je zbrinuo ukupno 8.210 t neopasnog otpada: ambalaže od papira i kartona (7.225 t), ambalaže od plastike (383,4 t), biorazgradivog otpada (235,5 t), otpada životinjskog porijekla (63,6 t), masti i ulja iz separatora (207,6 t), te jestivih ulja i masti (94,7 t). Otkupljeno je i zbrinuto ukupno 166.383.849 komada ambalaže od plastike, stakla i metala. Opasnog otpada Konzum je zbrinuo 3,7 t (baterije i akumulatori prikupljeni od graana). Zbog velikog broja i disperziranosti poslovnih je-dinica Konzuma nije bilo moguÊe ovu kategoriju otpada pratiti koliËinski nego samo financijski. Trošak odvoza i zbrinjavanja na odlagalištima

SlijedeÊi navedene ciljeve provedena je u stude-nom 2009. edukacija SUO za zaposlenike iz 25 objekata raznih formata iz regija Zagreb, Sjever i Centar. Implementacija Sustava upravljanja okolišem u 25 objekata prve faze izvršena je u periodu od 25. studenog - 14. prosinca 2009.

godine. Do kraja 2010. godine ISO 14001:2004 bit Êe implementiran u cjelokupan poslovni sustav Konzuma. Pozitivna iskustva sustava upravljanja okolišem Konzuma Hrvatska trebaju dati doprinos kvalitetnom stvaranju sustava Konzum BiH i Idea Srbija.













iznosio je 11.445.903,80 HRK u 2009. godini. Potrošnja fosilnih goriva: 2009. godine za cjelokupni transport u Konzumu potrošeno je ukupno 283.659,41GJ (6.546,49 t) eurodizela, što je za 8,74% više u odnosu na prethodnu godinu (5.974,3 t) i to zbog veÊeg broja vozila. Ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša (troškovi odvoza i zbrinjavanja otpada, obrada emisija i održavanje opreme) iznosila su u 2009. godini 13.076.468,24 HRK. Troškovi prevencije i upravljanja okolišem iznosili su 331.950,00 HRK.

Kad je odlukom Uprave došlo do prenamjene pro-izvodnog postrojenja Bjelovarske industrije mesa, sukladno pozitivnim propisima u ožujku 2009. zbrinut je opasan otpad (preuzeto je i zbrinuto je 3.720 kg amonijaka, vakumirano je postrojenje, 174 kg freona R404a, 21 kg kompresorskih ulja, 500 kg hidrauliËkih ulja, 80 kg opasnim tvarima oneËiπÊene ambalaže). Ukupni trošak zbrinjavanja opasnog otpada kao i rada specijaliziranih i ovla-štenih tvrtki na toj lokaciji iznosila je 104.310,00 HRK.

Ovlaštene tvrtke redovno sukladno Uredbi o tvari-ma koje ošteÊuju ozonski sloj (hladnjaci, rashladne vitrine, komore, klimatizacijski ureaji) nadziru ispravan rad, nadopunjuju radnu tvar, ispituju moguÊe propuštanje, a nadležni Odjel Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog ureenja RH redovno se izvjeπÊuje o svim promjenama. Cilj je sve radne tvari CFC (klorofluorougljici) - R-12 iz rashladnih i klimatizacijskih ureaja prikupiti i zbrinuti do 1. sijeËnja 2011. godine. Potrošnja i uporaba radne tvari klimatizacijskih i rashladnih medija HCFC (klorofluorougljikovodici) - R-22 dozvoljena je do 31. prosinca 2015. godine. Na zamjenu i zbrinjavanje R22 tijekom 2009. godine utrošeno je 257.866,00 HRK.

Konzum d.d. je u 2009. godini zapoËeo implemen-taciju Sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 i zadao si opÊe i pojedinaËne ciljeve. Strateški višegodišnji ciljevi su smanjiti utrošak energenata, smanjiti utrošak vode, razdva-janjem i sortiranjem otpada smanjiti troškove, smanjiti moguÊnost svih vrsta incidenata, smanjiti emisije u zrak iz stacionarnih izvora, sve radne tvari CFC (klorofluorougljici) - R-12 iz rashladnih i klimatizacijskih ureaja prikupiti i zbrinuti do 1. sijeËnja 2011. godine te do 2012. zamijeniti amonijak ekološki prihvatljivim freonom na lokaciji P-408, VELPRO u PoreËu.

podruËja, osobnost usluge, brzinu i blizinu kupnje, ali i ulogu i plasman domaÊih proizvoda u turistiËkoj ponudi zemlje. Velpro je namijenjen ponajprije opskrbljivanju profesionalnih kupaca, kao što su hotelijeri i ugostitelji, trgovaËka društva i javni sektor.

U srpnju 2008. godine Konzum je implementirao i certificirao HACCP sustav u svim Super Konzum maloprodajnim objektima i u cijelom lancu Velpro. Uvoenjem tog sustava Konzum potvruje izvrsnost u poslovanju u skladu sa suvremenim svjetskim standardima u sustavu maloprodaje i veleprodaje. Konzumovu certifikaciju je provela tvrtka Bureau Veritas u skladu s meunarodnom normom Codex Alimentarius Annex to CAC/RCP 1-1969 (Rev. 4 - 2003.).

Izravna potrošnja energije: Za rad 54 agregata u Konzumu potrošeno je 216,07GJ (4,99 t) eurodizela. Za rad 21 plinske kotlovnice u 2009. godini potrošeno je 192.430,1GJ (4.932.839,43 m3) plina, što predstavlja uštedu od 7,81% u odnosu na 2008. godinu kad je potrošeno 177.392,04 GJ (4.547.347,93 m3). Za rad 18 kotlovnica na lož ulje u 2009. godini ukupno je potrošeno 20.207,69GJ (502,80 t), 12,7% manje nego u 2008. kad je potrošeno 23.153,46GJ (576,1 t). Neizravna potrošnja energije: tijekom 2009. godine potrošeno je ukupno 680.558,41GJ (189.044.003,4 kWh) elektriËne energije, što je za 36,05% manje nego u 2008. (295.613.679,64 kW). Vodena para koristi se za grijanje prostora i toplu vodu na 52 lokacije te je ukupno potrošeno 2.972,7 MWh. Ukupno crpljenje vode po izvoru: Voda se u Konzumu koristi za piÊe i sanitarne potrebe. U 2009. godini ukupna potrošnja vode iz vodoopskrbe iznosila je 358.404,57 m3, 18% manje nego u 2008. kada je utrošeno 437.195,7 m3. U 2009. godini Konzum je zbrinuo ukupno 8.210 t neopasnog otpada: ambalaže od papira i kartona (7.225 t), ambalaže od plastike (383,4 t), biorazgradivog otpada (235,5 t), otpada životinjskog porijekla (63,6 t), masti i ulja iz separatora (207,6 t), te jestivih ulja i masti (94,7 t). Otkupljeno je i zbrinuto ukupno 166.383.849 komada ambalaže od plastike, stakla i metala. Opasnog otpada Konzum je zbrinuo 3,7 t (baterije i akumulatori prikupljeni od graana). Zbog velikog broja i disperziranosti poslovnih je-dinica Konzuma nije bilo moguÊe ovu kategoriju otpada pratiti koliËinski nego samo financijski. Trošak odvoza i zbrinjavanja na odlagalištima

SlijedeÊi navedene ciljeve provedena je u stude-nom 2009. edukacija SUO za zaposlenike iz 25 objekata raznih formata iz regija Zagreb, Sjever i Centar. Implementacija Sustava upravljanja okolišem u 25 objekata prve faze izvršena je u periodu od 25. studenog - 14. prosinca 2009.

godine. Do kraja 2010. godine ISO 14001:2004 bit Êe implementiran u cjelokupan poslovni sustav Konzuma. Pozitivna iskustva sustava upravljanja okolišem Konzuma Hrvatska trebaju dati doprinos kvalitetnom stvaranju sustava Konzum BiH i Idea Srbija.

energije zbog velikog broja razliËitih dobavljaËa i naËina obraËunavanja nije bilo moguÊe prikazati u GJ veÊ samo financijski, što iznosi 1.673.111 HRK. Konzum koristi samo vodu iz gradskog vodovoda i u 2009. je utrošeno 63.193,12 m3. Otpad se reciklira, a zbrinuta koliËina iznosi 923,89 tona. Trošak odvoza i odlaganja otpada u 2009. godini iznosi 1.628.191 HRK. Potrošnja fosilnih goriva: u 2009. godini utrošeno je 461.557,12 l (16.899,35 GJ) pogonskog goriva/dizela za distribucijska vozila. Ukupni troškovi zbrinjavanja otpada tijekom godine iznose 11.137.876,25 HRK.

Kako Konzum BiH još nema formiran Odjel za zaštitu okoliša, u iduÊe je dvije godine njegov osnutak jedna od prioritetnih zadaÊa. Uz to planira se uvoenje meunarodnog standarda upravljanja zaštitom okoliša ISO 14001:2004 te implementa-cija sustava selektivnog prikupljanja povratne PET ambalaže, Ëime bi se optereÊenje okoliša otpadom znaËajno umanjilo. Za provedbu ove posljednje aktivnosti nužna je suradnja s drugom tvrtkom u BiH, koja bi posjedovala tehniËko-teh-nološku opremu za reciklažu PET ambalaže.

Kao odgovoran poslovni subjekt Konzum BiH posebnu pažnju posveÊuje upravljanju postojeÊim resursima i motiviranju zaposlenih da se ponašaju na ekološki prihvatljiv naËin. Dosad ostvareni naglasak na sortiranje i reciklažu otpada doprinio je ne samo smanjenju optereÊenja na okoliš, veÊ je ostvaren i znaËajan prihod za kompaniju. U bližoj buduÊnosti planirane su aktivnosti na zbrinjavanju i reciklaži i drugih vrsta otpada.

KONZUM d.o.o. SARAJEVO aktivan je u BiH od 2004. godine kada je otvoren Velpro Sarajevo, najveÊi trgovaËko-distributivni centar u BiH. Od 2006. godine uslijedilo je intenzivno širenje Konzumove maloprodajne mreže. Sa ukupno 2 Velpro centra i 118 maloprodajnih objekata svih formata diljem zemlje, Konzum d.o.o. je tržišni lider u BiH. Kao što brine o kvaliteti proizvoda, tako Konzum d.o.o. vodi raËuna i o zaštiti okoliša. Kako bi pribavila dozvole za rad, tvrtka je morala zadovoljiti uvjete propisane Okvirnim zakonom o zaštiti okoliša, koji je usuglašen s direktivama EU-a. Tako su zadovoljeni osnovni principi i standardi zaštite okoliša u EU-u (princip zagaivaË plaÊa, princip prevencije, princip predostrožnosti, princip integracije i princip intervencije na izvoru), koji su takoer okosnica Zakona o upravljanju otpadom. Konzum d.o.o. takoer je organizirao sistem selektivnog izdvajanja i propisanog odlaganja ambalažnog otpada (papira i folije) u skladu s važeÊim zakonskim propisima. PoštujuÊi i primjenjujuÊi sve odredbe tih zakona Konzum d.o.o. približava se osnovnim odrednicama Strategije zaštite okoliša EU-a, a kao Ëlan koncerna Agrokor poštuje i sve interne standarde o zaštiti okoliša na razini koncerna.

Pokazatelji u nastavku obuhvaÊaju podatke koji se odnose na maloprodajne objekte, veleprodajno-distributivne centre i upravnu zgradu. Izravna potrošnja energije u 2009. godini obuhvaÊa 77.611,8 m3 (3.027,63 GJ) plina, te 49.258,96 litara (1.672,82 GJ) lož ulja. Neizravna potrošnja energije odnosi se na elektriËnu energiju koje je utrošeno 150.465,92 GJ, dok potrošnju toplotne

IDEA d.o.o. postoji kao veletrgovac na tržištu Srbije od 1992. godine. U sastav koncerna Agrokor ulazi 2005. godine i proširuje djelatnost na maloprodaju. Tijekom pet godina poslovanja u okviru koncerna, IDEA je doživjela brzu ekspanziju i zauzela jedno od vodeÊih mjesta u veleprodajnoj i maloprodajnoj djelatnosti u Srbiji. Temelj brzog širenja poslovne mreže vrhunski su proizvodi i

usluge koje potrošaËi dobivaju kroz 7 veleprodaj-nih i 108 maloprodajnih objekata širom Srbije.Sa širenjem mreže poslovanja rastao je takoer utjecaj poslovanja IDEE na okoliš, pa je Služba upravljanja kvalitetom u 2009. godini proširena na još jedan znaËajan aspekt poslovanja - upravljanje zaštitom okoliša. Kao što brine o kvaliteti svojih proizvoda radi društveno odgovornog ponašanja,













2009. godini potrošnja dizelskog goriva iznosila je 1.118,24 t (48.453,38 GJ). Potrošnja benzina iznosila je 108,55 t (8.088,58 GJ). Ukupna potrošnja goriva (dizel i benzin) u 2009. godini iznosila je 1.258,79 t (56.541,96 GJ).

Otpad se razvrstava u remitendi na ZagrebaËkom Velesajmu. Tisak prikuplja samo neopasan otpad (papir) Ëija koliËina u 2009. godini je iznosila 6.360 t.

Tisak je dogovorio besplatno zbrinjavanje e-otpa-da na ekološki prihvatljiv naËin preko ovlaštene tvrtke, a na zbrinjavanju papira tvrtka je u 2009. prihodovala 1.389.023,31 HRK.

Za naredno razdoblje ciljevi su daljnje smanjenje potrošnje energije, prvenstveno elektriËne energije. Uvoenjem nove tehnologije na podruËju rasvjete (diodna rasvjeta) uvelike se smanjuje potrošnja elektriËne energije. Planira se daljnja optimizacija linija distribucije radi smanjenja potrošnje goriva. Uvoenje standarda ISO 14001:2004 strateški je plan za slijedeÊe 2 godine.

Od primarnih izvora energije, Tisak je za zagrija-vanje prostorija u 2009. godini potrošio 3.371,58 t (3.723,89 GJ) prirodnog plina.

Posredna energija kojom se Tisak opskrbljuje jesu elektriËna energija, vodena para, i freon. ElektriËna energija se isporuËuje iz HEP-a, a primarno se ko-risti za rasvjetu prodajnih mjesta. U 2009. godini za potrebe Tiska ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 9.443,59 MWh (33.996,93 GJ). Vodena para se dobiva preko Toplane, koristi za zagrijavanje prostorija u upravi Tiska. U 2009. godini za potrebe Tiska ukupna koliËina utrošene pare iznosila je 2.2751,00 MWh. Freoni se koriste kao rashladno sredstvo u rashladnoj opremi (klimatizacijski ureaji). Iz uporabe su izbaËeni freoni R12, R22 i zamijenjeni su s ekološki prihvat-ljivim freonima R407 i R410. Prilikom nabave nove rashladne opreme i klimatizacijskih ureaja vodi se raËuna da su ureaji punjeni ekološki prihvatljivim plinom.

Potrošnja fosilnih goriva: Tisak za potrebe svih vrsta transporta koristi gorivo (90% dizel). U

organizirano je sakupljanje otpadnih jestivih ulja od peËenja hrane, sklopljeni su ugovori sa ovlaštenim tvrtkama za ËiπÊenje separatora i preuzimanje i preradu otpadnih jestivih ulja. Primjena propisanih procedura redovno se kontrolira.

S obzirom da je osnovna djelatnost tvrtke IDEA d.o.o. trgovina proizvodima široke potrošnje i pre-hrambenim proizvodima, pri poslovanju u objektima IDEE d.o.o. generira se velika koliËina raznih vrsta neopasnog otpada: ambalažni otpad (karton, PVC folija), bio-otpad, otpadna jestiva ulja i druge vrste neopasnog otpada. NajveÊu koliËinu neopasnog otpada IDEA d.o.o. predaje na reciklažu tvrtkama koje su ovlaštene za sakupljanje te vrste otpada. U 2009. godini IDEA je proizvela 509.246 kg otpadne kartonske ambalaže, 48.288 kg plastiËne ambalaže, 139.912 kg metala, 132.250 kg otpada životinjskog porijekla. Otpadno jestivo ulje sakuplja se od studenog 2009. godine u 3 maloprodajna objekta u Beogradu i u tom razdoblju sakupljeno ga je u koliËini od 100 kg.

Potrošnja fosilnih goriva: IDEA za potrebe svih vrsta transporta koristi eurodizel, benzin i LPG. Ukupna potrošnja goriva u 2009. godini iznosi 1.859.756,56 l (eurodizel 1.830.707,54 l, benzin Super 95 23.605,60 l, te LPG 5.443,42 l).

Sveukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u 2009. godini iznose 1.082.395,11 HRK. Prihodi od prodaje sekundarnih sirovina iznose 190.779,25 HRK.

Osnovni cilj za naredno razdoblje je unaprjeenje sustava upravljanja otpadom i smanjenje potrošnje energije.

IDEA d.o.o. odluËna je smanjiti svoj utjecaj na okoliš i time pridonijeti poveÊanju kvalitete života svojih potrošaËa sadašnjih i buduÊih generacija. IDEA posluje u skladu sa zakonskom regulativ-nom koja se odnosi na zaštitu životnog okoliša i u skladu s internim standardima koncerna Agrokor.

Prati se stanje okoliša u svim maloprodajnim i veleprodajnim objektima i nastoji odgovoriti na potrebe i eventualne probleme svakog od njih, nastoji se smanjiti koliËina otpada putem reciklaže i ponovne upotrebe komponenti otpada, potrošnja prirodnih resursa i energije, kao i emisija štetnih plinova i utjecaj na klimu. Tijekom 2009. godine uspostavljen je i sistem upravljanja otpadnim uljem kao posebnim tokom otpada. IDEA je u 2009. godini zapoËela proces uvoenja HACCP sustava za sigurnost, a nakon njegovog uvoenja, zapoËet Êe se s aktivnostima na uvoenju meunarodno priznatog sustava upravljanja zaštitom okoliša ISO 14001.

Od primarnih izvora energije za potrebe grijanja 10 maloprodajnih objekata i 4 veleprodajna objekta, IDEA koristi lož ulje u koliËini od 4 t (160.76 GJ), ugljen u koliËini od 6 t (156 GJ) i plin u koliËini od 169.224, 32 m3 (6.601,4 GJ). IDEA ne proizvodi i ne prodaje energiju, pa je ukupna potrošnja energije u GJ jednaka koliËini nabavljene direktne primarne energije i iznosi 6.918,2 GJ. Od posredne energije IDEA koristi elektriËnu energiju u koliËini od 46.322.061 kWh (166.759 GJ) i to-plotnu energiju u koliËini od 61.142 kWh (220 GJ). IDEA se snabdijeva vodom iz gradskih vodovoda. Ukupna koliËina potrošene vode u 2009. godini iznosi 71.002,90 m3. Iz objekata IDEE d.o.o. osim sanitarnih voda ispuštaju se i vode nastale tokom obrade hrane i pranja podova pa su u veÊim objektima postavljeni separatori masti i ulja,

roku od 24 sata distribuirati na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, 365 dana u godini. Distribucija i prodaja novina organizirana je putem šest regija.

Sustavnom brigom o okolišu, stalnom edukacijom djelatnika, uvoenjem novih tehnologija vodi se briga o smanjenju negativnih utjecaja na okoliš, optimizira se potrošnja energije i prirodnih resursa. Na nivou 2009. godine nastavljen je trend smanje-nja potrošnje energenata i potpunog izbacivanje štetnih freona (R12 i R22) za nadopunu rashladne opreme.

TISAK d.d. postoji od 1972. godine kada je osno-vana maloprodajna mreža. Danas je Tisak najveÊi maloprodajni lanac kioska te vodeÊi hrvatski distributer tiskovina, duhanskih proizvoda, prepaid bonova telekom operatora i ostale komercijalne robe. Dugogodišnja tradicija, snaga distribucije, veliËina maloprodajne mreže, povjerenje kupaca u kvalitetu kupljenog proizvoda i pružene usluge - te-meljne su vrijednosti Tiska. U Hrvatskoj se najveÊi dio dnevnih novina prodaje putem maloprodajne mreže Tiska, koja ima prosjeËno 1.300 stalnih vlastitih prodajnih mjesta. Tisak je ujedno i jedina distribucijska kuÊa koja svaki proizvod može u













2009. godini potrošnja dizelskog goriva iznosila je 1.118,24 t (48.453,38 GJ). Potrošnja benzina iznosila je 108,55 t (8.088,58 GJ). Ukupna potrošnja goriva (dizel i benzin) u 2009. godini iznosila je 1.258,79 t (56.541,96 GJ).

Otpad se razvrstava u remitendi na ZagrebaËkom Velesajmu. Tisak prikuplja samo neopasan otpad (papir) Ëija koliËina u 2009. godini je iznosila 6.360 t.

Tisak je dogovorio besplatno zbrinjavanje e-otpa-da na ekološki prihvatljiv naËin preko ovlaštene tvrtke, a na zbrinjavanju papira tvrtka je u 2009. prihodovala 1.389.023,31 HRK.

Za naredno razdoblje ciljevi su daljnje smanjenje potrošnje energije, prvenstveno elektriËne energije. Uvoenjem nove tehnologije na podruËju rasvjete (diodna rasvjeta) uvelike se smanjuje potrošnja elektriËne energije. Planira se daljnja optimizacija linija distribucije radi smanjenja potrošnje goriva. Uvoenje standarda ISO 14001:2004 strateški je plan za slijedeÊe 2 godine.

Od primarnih izvora energije, Tisak je za zagrija-vanje prostorija u 2009. godini potrošio 3.371,58 t (3.723,89 GJ) prirodnog plina.

Posredna energija kojom se Tisak opskrbljuje jesu elektriËna energija, vodena para, i freon. ElektriËna energija se isporuËuje iz HEP-a, a primarno se ko-risti za rasvjetu prodajnih mjesta. U 2009. godini za potrebe Tiska ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 9.443,59 MWh (33.996,93 GJ). Vodena para se dobiva preko Toplane, koristi za zagrijavanje prostorija u upravi Tiska. U 2009. godini za potrebe Tiska ukupna koliËina utrošene pare iznosila je 2.2751,00 MWh. Freoni se koriste kao rashladno sredstvo u rashladnoj opremi (klimatizacijski ureaji). Iz uporabe su izbaËeni freoni R12, R22 i zamijenjeni su s ekološki prihvat-ljivim freonima R407 i R410. Prilikom nabave nove rashladne opreme i klimatizacijskih ureaja vodi se raËuna da su ureaji punjeni ekološki prihvatljivim plinom.

Potrošnja fosilnih goriva: Tisak za potrebe svih vrsta transporta koristi gorivo (90% dizel). U

ZVIJEZDA d.d., utemeljena kao Prva hrvatska tvor-nica ulja još 1916. godine, najveÊi je proizvoaË jestivih ulja i jedini proizvoaË margarina, biljnih masti i majoneza u Republici Hrvatskoj. Od samog poËetka tvornica je razvijala cjelokupnu proizvodnju od sjemena uljarica do gotovog proizvoda. Od 1993. godine tvornica ulazi u sastav Agrokora i tvrtka mijenja naziv u Zvijezda d.d. Danas se proizvodi 70.000 t gotovih proizvoda namijenjenih tržištu široke potrošnje i ostaloj prehrambenoj industriji kao sirovina. Proizvodni asortiman podijeljen je u tri robne marke: Zvijezda (biljna ulja, maslinovo ulje, margarini, majoneze, salate, umaci, biljne masti, biljni mrs), Margo (mazivi margarini) i Omegol (ulje i mazivi margarini). Kvalitetu i zdravstvenu ispravnost te sigurnost proizvoda svakodnevno procjenjuju sve zahtjevniji potrošaËi, ali i struËni ocjenjivaËki sudovi na raznim prehram-benim izložbama i sajmovima. Željene standarde izvrsnosti Zvijezda postiže integriranim sustavima upravljanja koji su sukladni meunarodnim normama. Zvijezda od 1999. godine ima sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008, od 2009. godine sustav upravljanja informacijskom sigurnosti ISO/IEC 2701:2005, HACCP prema normi Codex Alimentarius od 1999. godine, te Kosher certifikat od 2000. godine.

Proizvodni pogoni Zvijezde d.d. smješteni su u Zagrebu u industrijskoj zoni i mogu se podijeliti na tri osnovne tehnološke jedinice: pogon za rafinaciju ulja, punionica ulja i pogon za proizvodnju margarina i delikatesa. Za potrebe proizvodnje koristi se prirodni plin, voda i elektriËna energija u kotlovnici koja proizvodi paru. Na istoj lokaciji nalazi se centralno skladište koje služi za skladištenje sirovina i gotovih proizvoda u uvjetima zahtijevanih temperaturnih režima. Kako bi osigurali što bolju dostupnost proizvoda na tržištu Zvijezda d.d. razvila je vlastitu distribucijsku mrežu s prodajnim centrima (PC) u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku kao i vlastita poduzeÊa u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Poslovna politika i svi razvojni planovi i projekti obuhvaÊaju zahtjeve zaštite okoliša te životne i radne sredine u skladu s principima održivog razvoja. Sudjelovanjem Zvijezde u projektu Uvoenje Ëistije proizvodnje u nacionalno gospo-darstvo RH još 2003. godine stvoren je naËin razmišljanja i provedena edukacija zaposlenih o metodologiji Ëistije proizvodnje koja se temelji na prevenciji nastanka otpada i emisija na samom izvoru nastanka te energetskoj uËinkovitosti i oËuvanju resursa.

Ulja i margarini3.3.2.

roku od 24 sata distribuirati na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, 365 dana u godini. Distribucija i prodaja novina organizirana je putem šest regija.

Sustavnom brigom o okolišu, stalnom edukacijom djelatnika, uvoenjem novih tehnologija vodi se briga o smanjenju negativnih utjecaja na okoliš, optimizira se potrošnja energije i prirodnih resursa. Na nivou 2009. godine nastavljen je trend smanje-nja potrošnje energenata i potpunog izbacivanje štetnih freona (R12 i R22) za nadopunu rashladne opreme.

TISAK d.d. postoji od 1972. godine kada je osno-vana maloprodajna mreža. Danas je Tisak najveÊi maloprodajni lanac kioska te vodeÊi hrvatski distributer tiskovina, duhanskih proizvoda, prepaid bonova telekom operatora i ostale komercijalne robe. Dugogodišnja tradicija, snaga distribucije, veliËina maloprodajne mreže, povjerenje kupaca u kvalitetu kupljenog proizvoda i pružene usluge - te-meljne su vrijednosti Tiska. U Hrvatskoj se najveÊi dio dnevnih novina prodaje putem maloprodajne mreže Tiska, koja ima prosjeËno 1.300 stalnih vlastitih prodajnih mjesta. Tisak je ujedno i jedina distribucijska kuÊa koja svaki proizvod može u













životinje umjesto da se odlaže na gradski deponij, gdje je dosad zbog zapaljivosti predstavljalo poten-cijalnu opasnost.

U tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš trenutnog stanja pogona, jer je ona preduvjet za dobivanje integrirane okolišne dozvole vezano za provedbu IPPC direktive. Do sada su prihvaÊene studije za skladište uljarica i kotlovnicu, a izrauje se studija za pogon sirovih ulja i saËmi, za rafineri-ju ulja s toËionicom i proizvodnjom masne kiseline i za Ëitav pogon BIMA. Završetak ovog posla oËe-kuje se do kraja 2010. godine. Dijamant konstan-tno radi na modifikaciji procesa proizvodnje radi smanjenja koliËine otpada. Radi se na dobivanju dozvole za tretman otpada (otpadna ulja, uljni talozi, i druge biljne masnoÊe) iz vlastitih pogona što Êe smanjiti troškove eksternog zbrinjavanja, a može biti i izvor prihoda preuzimanjem takvih materijala iz drugih uljara.

u opasni otpad. Potrošnja fosilnih goriva: za potrebe transporta iste godine potrošeno je 883,291 t dizelskog goriva (38.273,03 GJ). Osim toga, ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u 2009. godini iznosili su 1.388.463 HRK, a odnose se na obradu i odlaganje otpada, obradu emisija, naknadu za korištenje vode i troškove obaveznog nadziranja parametara okoliša.

Kao osobito uspješne aktivnosti iz podruËja zaštite okoliša istiËu se zbrinjavanje otpadnog pepela iz kotlovnice i zamjena filtracijskog sredstva diatomej-ske zemlje onim na bazi celuloze. Suncokretova ljuska generira veliku koliËinu pepela koji se uz sve dozvole ugrauje u proizvode ciglane koja posluje u blizini Dijamanta. Time opeke imaju bolja termoizolacijska svojstva, a smanjen je otpad koji se dotad odlagao na gradski deponij. Filtracijsko sredstvo na bazi celuloze koje se koristi za rafinira-nje ulja nakon upotrebe postaje dio hranjiva za

Pri ulaganju u nove tehnologije vodi se raËuna kako o kvaliteti samih proizvoda tako i smanjenju negativnih utjecaja na okoliš - vode, tlo i zrak.

Od izravne energije za potrebe proizvodnje i transporta prema PC-ima i do kupaca utrošeno je 2009. godine 4.024.784 m3 (157.007 GJ) prirodnog plina. Neizravna potrošnja energije obuhvaÊa potrošnju elektriËne energije. PC Zagreb i proizvodni pogoni potrošili su 14.059.080 kwh (50.613 GJ) elektriËne energije, a prodajni centri Rijeka, Split, Zadar Dubrovnik i Osijek još 422.470 kwh (1.521 GJ).

Voda se koristi za proizvodnju pare, sirovina je za proizvod, koristi se za hlaenje u proizvodnim procesima, za pranje pogona te kao voda za piÊe i sanitarna voda. Tijekom godine utrošeno je 157.967,3 m3 vode iz vodovoda, a na lokaciji

tvornice u Zagrebu još 24.568 m3 bunarske vode. U Zvijezdi se organizirano prikupljaju, razdvajaju i evidentiraju sve vrste otpada prema vrsti i mjestu nastanka, a zbrinjavaju se preko ovlaštenih tvrtki za zbrinjavanje otpada. Neopasnog otpada je bilo 2.078,20 t, opasnog otpada 16,9 t i komunalnog otpada 10,6 t. Potrošnja fosilnih goriva: za potrebe transporta prema prodajnim centrima i do kupaca tijekom 2009. godine utrošeno je 834 t (33.526 GJ) dizelskog goriva. Ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u 2009. godini iznosili su 1.979.018 HRK.

U iduÊe dvije godine Zvijezda planira izgraditi i montirati ureaj za obradu otpadnih voda te ga pustiti u rad, a osim toga planira se projektiranje i izgradnja tankvane jestivih ulja. Tijekom 2010. godine bit Êe certificiran sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004.

DIJAMANT A.D., industrija ulja, biljnih masti, mar-garina i majoneze u sadašnjoj organizaciji i pod tim imenom postoji od 1991. godine kada su pripojene dvije tvornice: uljara 2. Oktobar (osnovana 1938. godine) i tvornica BIMA za proizvodnju biljnih masti i margarina (osnovana 1953.) koje su danas dva proizvodna pogona unutar Dijamanta. Od 2005. godine Dijamant A.D. posluje u sastavu koncerna Agrokor i pripada meu najveÊe preraivaËe uljarica i proizvoaËe biljnih masnoÊa u ovom dijelu jugoistoËne Europe. Osim pogona u Zrenjaninu, Dijamant ima Ëetiri distributivna centra u Srbiji (Beograd, Vrbas, Niš i »aËak). Izvještaj sadrži podatke za pogone u Zrenjaninu.

Pogon uljara obuhvaÊa cjelokupan proces prerade uljarica (skladištenje, ËiπÊenje i sušenje sjemena uljarica, proizvodnju sirovih ulja i saËmi), proizvodnju jestivih rafiniranih ulja i masnih kiseli-na. U sklopu tog pogona nalaze se kotlovnica za proizvodnju industrijske pare, kompresori za zrak i pogon za demineraliziranu vodu za cijelu tvornicu. Uljara ima vlastiti ureaj za proËiπÊa- vanje otpadnih voda. Pogon BIMA obuhvaÊa proizvodnju i preradu ulja u biljne masti. Ta proizvodnja ukljuËuje proces hidrogeniziranja, ra-finacije, te konfekcioniranje biljnih masti. U BIMI se proizvode margarini za industriju i za široku potrošnju. TreÊu grupu proizvoda Ëine majoneze i proizvodi na bazi majoneza (razliËiti umaci sa povrÊem). Ovaj pogon se parom, komprimiranim zrakom i demineraliziranom vodom opskrbljuje iz pogona uljare, a ima i vlastiti proËistaË otpadnih

voda jer su sistemi otpadnih voda razdvojeni.

Dijamant A.D. je prvi put certificiran prema JUS ISO 9001 standardu 1994. Godine 2004. uvodi se HACCP sistem te se vrši recertifikacija kod nje-maËke certifikacijske kuÊe TÜV SÜD integriranog sustava ISO 9001:2000 i HACCP i od tada se svake godine obavlja njegova recertifikacija. Od 2009. sva proizvodnja Dijamanta nosi i HALAL certifikat. Sada se razmatra uvoenje ISO 22000 standarda i planira se proširenje HACCP-a na proizvodnju hranjiva za životinje (masna kiselina i saËme). Do kraja 2010. godine planira se uvoenje standarda ISO 14001:2005, a poËetkom 2011. godine njegova certifikacija i integriranje s postojeÊim standardima.

Od primarnih izvora energije Dijamant koristi prirodni plin i suncokretovu ljusku kao energente za proizvodnju pare. U 2009. godini potrošeno je 3.182.850 m3 prirodnog plina i 17.318 t sunco-kretove ljuske za proizvodnju 139.845 t pare od 13,5 bara što je ekvivalentno 390.307GJ. Od toga je susjednoj mljekari Mlekoprodukt A.D. prodano 7.058,1 t pare od 13,5 bara što je ekvivalentno 19.699 GJ energije. Neizravna energija: Dijamant je u 2009. godini potrošio 24.536.640 kWh elek-triËne energije (88.331,904 GJ), te 248.855 m3 gradske (vodovodne) i 423.720 m3 bunarske vode. Otpad se organizirano prikuplja, razdvaja i zbrinjava preko ovlaštenih tvrtki. Tijekom 2009. godine zbrinuto je 6.199 t neopasnog otpada i 20 t otpadnih katalizatora na bazi nikla koji spadaju













životinje umjesto da se odlaže na gradski deponij, gdje je dosad zbog zapaljivosti predstavljalo poten-cijalnu opasnost.

U tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš trenutnog stanja pogona, jer je ona preduvjet za dobivanje integrirane okolišne dozvole vezano za provedbu IPPC direktive. Do sada su prihvaÊene studije za skladište uljarica i kotlovnicu, a izrauje se studija za pogon sirovih ulja i saËmi, za rafineri-ju ulja s toËionicom i proizvodnjom masne kiseline i za Ëitav pogon BIMA. Završetak ovog posla oËe-kuje se do kraja 2010. godine. Dijamant konstan-tno radi na modifikaciji procesa proizvodnje radi smanjenja koliËine otpada. Radi se na dobivanju dozvole za tretman otpada (otpadna ulja, uljni talozi, i druge biljne masnoÊe) iz vlastitih pogona što Êe smanjiti troškove eksternog zbrinjavanja, a može biti i izvor prihoda preuzimanjem takvih materijala iz drugih uljara.

u opasni otpad. Potrošnja fosilnih goriva: za potrebe transporta iste godine potrošeno je 883,291 t dizelskog goriva (38.273,03 GJ). Osim toga, ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u 2009. godini iznosili su 1.388.463 HRK, a odnose se na obradu i odlaganje otpada, obradu emisija, naknadu za korištenje vode i troškove obaveznog nadziranja parametara okoliša.

Kao osobito uspješne aktivnosti iz podruËja zaštite okoliša istiËu se zbrinjavanje otpadnog pepela iz kotlovnice i zamjena filtracijskog sredstva diatomej-ske zemlje onim na bazi celuloze. Suncokretova ljuska generira veliku koliËinu pepela koji se uz sve dozvole ugrauje u proizvode ciglane koja posluje u blizini Dijamanta. Time opeke imaju bolja termoizolacijska svojstva, a smanjen je otpad koji se dotad odlagao na gradski deponij. Filtracijsko sredstvo na bazi celuloze koje se koristi za rafinira-nje ulja nakon upotrebe postaje dio hranjiva za

SOJARA d.d. Zadar poËela je s proizvodnjom 1977. godine, a od 1991. godine posluje u sastavu koncerna Agrokor. Sojara je smještena u zadarskoj industrijskoj luci i odliËno je povezana sa željezniËkom i cestovnom mrežom. Njezin središnji položaj na Jadranskoj obali daje joj strateški znaËaj poslovnog subjekta za transport svih vrsta žitarica i uljarica te skladištenje te robe u silosu i podnim skladištima. Najvažnija djelatnost Sojare prerada je sojinog zrna nominalnog kapaciteta 1.000 t /dan.

Sojara d.d. je poznata kao tvornica koja posebnu pozornost posveÊuje kontroli kvalitete i vodi raËuna o zaštiti okoliša. Stalnom edukacijom djelatnika, optimiranjem potrošnje energije i prirodnih resursa vodi se briga o smanjenju negativnih utjecaja na okoliš. Sojara d.d. certificirana je prema meunarodnom standardu ISO 9001:2008 za upravljanje kvalitetom od 2001. godine sa zadnjom recertifikacijom u 2009. godini. U tvornici je imple-mentiran HACCP sustav. Planira se do kraja 2010. godine certificirati sustav upravljanja okolišem ISO 14001:2004. Sojara d.d. obveznik je IPPC direktive (2008/01/EZ) i obveznik Kyoto protokola (Uredba o emisijskim kvotama stakleniËkih plinova i naËinu trgovanja emisijskim jedinicama NN142/08 Prilog 1 - postrojenje za izgaranje toplinske snage veÊe od 20 MW) što još više potiËe ostvarivanje ciljeva iz domene zaštite okoliša.

Od primarnih izvora energije koristi se mazut (lož ulje) u kotlovnici za proizvodnju vodene pare.

U 2009. godini ukupna potrošnja mazuta iznosila je 2.127.472 kg (86.013,693 GJ). Posredna energija jest elektriËna energija koja se isporuËuje iz HEP-a, a koristi se za pogon strojeva i rasvjetu. U 2009. godini ukupna koliËina elektriËne energi-je iznosila je 4.167.562 kWh (15.003,223 GJ), od-nosno ukupna koliËina energije utrošena u 2009. godini bila je 101.016,916 GJ. Voda se koristi za potrebe proizvodnje kao tehnološka i rashladna voda, za pranje pogona te za piÊe, sanitarne potrebe i potrebe tvorniËkog restorana. Za sve potrebe koristi se voda iz javnog vodovoda Zadar. U 2009. godini potrošeno je ukupno 52.607 m3 vode od Ëega za preradu soje 34.650 m3, za ener-getske procese 15.950 m3, za sanitarne potrebe 1.350 m3 i za potrebe restorana 657 m3. Otpad se razvrstava na mjestima nastanka, sakuplja se odvojeno i do zbrinjavanja privremeno skladišti na posebno odreenom prostoru. U 2009. godini opasni otpad u koliËini od 13,80 t sastojao se od otpadnih motornih ulja, otpadnih tekuÊih goriva nastalih pri pretakanju goriva, otpadnih vozila i azbestnih ploËa iz skladišta. Neopasni otpad u koliËini od 37,16 t sastojao se od otpadnog mulja iz separatora otpadnih voda ekstrakcije i otpadnih cijevi od aluminija i željeza. Komunalni otpad bio je u koliËini od 160 m3, a otpadni papir u koliËini od 10 m3. Trošak zbrinjavanja otpada u 2009. godini za sve vrste otpada bio je 305.858,44 HRK. Sveukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u 2009. godini bili su 324.881,14 HRK od Ëega se na zbrinjavanje otpada odnosi

DIJAMANT A.D., industrija ulja, biljnih masti, mar-garina i majoneze u sadašnjoj organizaciji i pod tim imenom postoji od 1991. godine kada su pripojene dvije tvornice: uljara 2. Oktobar (osnovana 1938. godine) i tvornica BIMA za proizvodnju biljnih masti i margarina (osnovana 1953.) koje su danas dva proizvodna pogona unutar Dijamanta. Od 2005. godine Dijamant A.D. posluje u sastavu koncerna Agrokor i pripada meu najveÊe preraivaËe uljarica i proizvoaËe biljnih masnoÊa u ovom dijelu jugoistoËne Europe. Osim pogona u Zrenjaninu, Dijamant ima Ëetiri distributivna centra u Srbiji (Beograd, Vrbas, Niš i »aËak). Izvještaj sadrži podatke za pogone u Zrenjaninu.

Pogon uljara obuhvaÊa cjelokupan proces prerade uljarica (skladištenje, ËiπÊenje i sušenje sjemena uljarica, proizvodnju sirovih ulja i saËmi), proizvodnju jestivih rafiniranih ulja i masnih kiseli-na. U sklopu tog pogona nalaze se kotlovnica za proizvodnju industrijske pare, kompresori za zrak i pogon za demineraliziranu vodu za cijelu tvornicu. Uljara ima vlastiti ureaj za proËiπÊa- vanje otpadnih voda. Pogon BIMA obuhvaÊa proizvodnju i preradu ulja u biljne masti. Ta proizvodnja ukljuËuje proces hidrogeniziranja, ra-finacije, te konfekcioniranje biljnih masti. U BIMI se proizvode margarini za industriju i za široku potrošnju. TreÊu grupu proizvoda Ëine majoneze i proizvodi na bazi majoneza (razliËiti umaci sa povrÊem). Ovaj pogon se parom, komprimiranim zrakom i demineraliziranom vodom opskrbljuje iz pogona uljare, a ima i vlastiti proËistaË otpadnih

voda jer su sistemi otpadnih voda razdvojeni.

Dijamant A.D. je prvi put certificiran prema JUS ISO 9001 standardu 1994. Godine 2004. uvodi se HACCP sistem te se vrši recertifikacija kod nje-maËke certifikacijske kuÊe TÜV SÜD integriranog sustava ISO 9001:2000 i HACCP i od tada se svake godine obavlja njegova recertifikacija. Od 2009. sva proizvodnja Dijamanta nosi i HALAL certifikat. Sada se razmatra uvoenje ISO 22000 standarda i planira se proširenje HACCP-a na proizvodnju hranjiva za životinje (masna kiselina i saËme). Do kraja 2010. godine planira se uvoenje standarda ISO 14001:2005, a poËetkom 2011. godine njegova certifikacija i integriranje s postojeÊim standardima.

Od primarnih izvora energije Dijamant koristi prirodni plin i suncokretovu ljusku kao energente za proizvodnju pare. U 2009. godini potrošeno je 3.182.850 m3 prirodnog plina i 17.318 t sunco-kretove ljuske za proizvodnju 139.845 t pare od 13,5 bara što je ekvivalentno 390.307GJ. Od toga je susjednoj mljekari Mlekoprodukt A.D. prodano 7.058,1 t pare od 13,5 bara što je ekvivalentno 19.699 GJ energije. Neizravna energija: Dijamant je u 2009. godini potrošio 24.536.640 kWh elek-triËne energije (88.331,904 GJ), te 248.855 m3 gradske (vodovodne) i 423.720 m3 bunarske vode. Otpad se organizirano prikuplja, razdvaja i zbrinjava preko ovlaštenih tvrtki. Tijekom 2009. godine zbrinuto je 6.199 t neopasnog otpada i 20 t otpadnih katalizatora na bazi nikla koji spadaju













domu u listopadu 2007. godine, u konkurenciji od 25 izlagaËa epitet najboljeg portugisca osvojilo je vino iz podruma Mladine.

Izravna potrošnja energije Mladine obuhvaÊa potrošnju krutog goriva (drvo za ogrjev - 24 m3), a koristi se za grijanje svih prostorija proizvodnih pogona i upravne zgrade Mladine. Neizravna potrošnja energije odnosi se na potrošnju elektriËne energije potrebnu za rad proizvodnih postrojenja i rasvjetu, a za 2009. godinu iznosi 221,04 GJ (61.400 kWh). U okolišni aspekt Voda Mladina d.d. ukljuËuje korištenje vodovodne vode u koliËini od 1.142 m3. Otpad se razdvaja na mjestu nastanaka, odvojeno sakuplja te privreme-no skladišti u prostoru za privremeno skladištenje pojedinih vrsta otpada. U Mladini d.d. tijekom 2009. godine zbrinuto je 0,45 t neopasnog otpada koje Ëini otpadna staklena ambalaža te 28,2 m3 komunalnog otpada. Potrošnja fosilnih goriva: za sve vrste transporta koristi se dizelsko gorivo, a njegova ukupna potrošnja za 2009. godinu iznosila je 245,33 GJ (7.680 l). Ukupni izdaci i ulaganja za zaštitu okoliša u 2009. godini bili su 63.020,62 HRK.

Glavni su ciljevi za naredno razdoblje pravilno sortirati i propisno zbrinjavati otpad, educirati djelatnike, pratiti potrošnju svih energenata te spreËavati i smanjivati oneËiπÊavanje i nastajanje svih vrsta otpada.

nju vina koje posluje u okviru koncerna Agrokor, uz marketinšku i distribucijsku potporu Jamnice d.d. Tik uz podrume (podrum KrašiÊ i podrum Mladina), na idealnoj nadmorskoj visini, prostiru se Mladinini nasadi vinove loze. Uzgajaju se najcjenjenije svjetske sorte, od kojih se proizvode uglavnom bijela vina: rajnski rizling, bijeli pinot, sivi pinot, graševina, chardonnay, sauvignon, traminac, muškat otonel. Sade se i crni kultivari, poput portugisca, koji je veÊ nekoliko godina prepoznat na tržištu. Osim vrhunskih i kvalitetnih vina koja se pune u butelje od 0,75 litara, tu su i stolna vina s kontroliranim podrijetlom u bocama od 1 l te Bag-in-box u pakiranju od 10 l. Uz dobar podrum idu i predikatna vina. Tržištu su ponuena vina kasne berbe u staklenkama od 0,5 l poput sauvignona, sivog pinota, chardonnaya, traminca i graševine. Važno je spomenuti i proizvodnju voÊnih rakija te nadaleko poznate viljamovke, calvadosa i šljivovice u ekskluzivnim pakiranjima od 0,5 l.

Višestoljetna tradicija i suvremena tehnologija odražavaju se na kakvoÊu vina, koja su poznata i priznata meu mnogim vinskim znalcima, a to potvruju nagrade i priznanja u zemlji i inozemstvu. Na najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina 14. Vinalies Internationales održanom u Parizu, Mladinina vina Graševina berba 1999. i Traminac berba 2006. u jakoj meunarodnoj konkurenciji osvojila su dvije srebrne medalje. Na ZagrebaËkom festivalu portugisca, koji je održan u BoÊarskom

MLADINA d.d. Podrum Mladina smješten je na obroncima Plešivice, a sagradila ga je obitelj

Erdödy 1736. godine, otkad poËinje organizirana proizvodnja vina. Danas je to društvo za proizvod-

JAMNICA d.d. je najveÊi hrvatski proizvoaË prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda te bezalkoholnih piÊa s tradicijom duljom od 180 godina. Od 1993. godine unutar koncerna Agrokor, promišljenim ulaganjima u modernizaciju, razvoj i nove tehnologije, Jamnica je izrasla u jednu od najmodernijih europskih punionica prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda te bezalkohol-nih piÊa. U sastavu Jamnice d.d. su punionica prirodne mineralne vode Jamnice i bezalkoholnih piÊa u Pisarovini, punionica prirodne izvorske vode Jane i bezalkoholnih piÊa u Svetoj Jani, punionica prirodnih voÊnih sokova Juicy. Jamnica d.d. uz tri proizvodna pogona obuhvaÊa 4 prodajne regije i 11 prodajnih centara te vlastite distributivne kompanije u Sloveniji, Srbiji i SAD-u.

U svrhu osiguranja kvalitete proizvoda i poslovanja Jamnica d.d. je certificirana prema normi ISO 9001:2000 te ima certificiran HACCP sustav prema Codex Alimentarius-u, Ëime je osigurana dobra proizvodna praksa (GMP), dobra higijenska praksa (GHP) i dobra laboratorijska praksa (GLP). Kao dokaz sustavne brige i kontrole nad procesom proizvodnje i proizvodom, Jana - prirodna izvorska voda dobila je Kosher Certifikat, uvrštena je na Listu Directory of Sanitarily Approved Food Establishmnent for Armed Forces Procurement, uvrštena je na Listu NSF International Bottled Water - FDA Regulations te certificirana u svih 50 ameriËkih država.

Jamnica je za vlastito poslovanje koristila energiju iz primarnih izvora. Tijekom 2009. godine izravna potrošnja energije ukljuËuje potrošnju goriva, po-trošnju zemnog plina i potrošnju UNP-a. Potrošnja goriva iznosi je 105.138,54 GJ (2.616.037 kg), a koristila se za tehnološke potrebe proizvodnog procesa te za grijanje svih prostorija proizvodnih pogona. Potrošnja zemnog plina iznosila je

3.275,05 GJ (83.954 m3). Zemni plin se koristi za grijanje prostorija upravne zgrade Jamnice d.d. Ukapljeni naftni plin koliËini od 200.721 kg potrošen je za rad viliËara. Neizravna potrošnja energije ukljuËuje potrošnju elektriËne energije potrebnu za rad proizvodnih postrojenja i rasvjetu, a za Jamnicu d.d. iznosi 71.087 GJ (19.746.776 kWh).

Jamnica d.d. crpi vodu iz vlastitih izvora za punje-nje prirodne mineralne i prirodne izvorske vode, vodu vlastitih bunara za tehnološke potrebe, vodovodnu vodu za tehnološke potrebe i za proizvodnju bezalkoholnih piÊa i sokova. Ukupna koliËina utrošene vode iznosi 741.752 m3 od Ëega je 580.923 m3 crpljena voda (vlastiti izvori i bunari), a 160.829 m3 vodovodna voda.

Otpad se razdvaja na mjestu nastanaka, odvojeno sakuplja te privremeno skladišti u prostoru za privremeno skladištenje pojedinih vrsta otpada. Ti-jekom 2009. godine zbrinuto je 1.186 t neopasnog otpada, najviše stakla, papira, plastike, te 14.097 t opasnog otpada, koji Ëine otpadno ulje (21.480 m3), zauljene krpe i filtarski materijali. Ukupna koliËina komunalnog otpada Jamnice d.d. iznosi 2.423 m3. Potrošnja fosilnih goriva: Jamnica za potrebe svih vrsta transporta koristi dizelsko gorivo, a njegova je ukupna potrošnja za 2009. godinu iznosila 56.199 GJ (1.759.812,59 l).Ukupni izdaci i ulaganja za zaštitu okoliša u 2009. godini iznose 32.734.842,72 HRK.

Glavni su ciljevi za naredno razdoblje certificiranje sustava upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO 14001:2009, dovršenje projekta izgradnje i rekonstrukcije sustava za proËiπÊavanje otpadnih voda pogona Jana, te izgradnja i rekonstrukcija sustava za proËiπÊavanje otpadnih voda pogona Jamnica.

Vode i piÊa3.3.3.

305.858,44 HRK, a na obradu emisija 19.022,70 HRK. Glavni su ciljevi za naredno razdoblje unapreenje i optimiranje tehnoloških procesa, unapreenje procesa gospodarenja otpadom te poboljša-nja u sustavu upravljanja okolišem s konkretnim zadacima:

1.Smanjenje emisije heksana na 0,8 kg/toni prera- enog zrna soje;2. Smanjenje emisije organske prašine na ispustu u pogonu proizvodnje na 5-20 mg/Nm3 i rekonstrukcija plamenika kotla;3. Poboljšanje kvalitete otpadnih voda i odvodnje.













domu u listopadu 2007. godine, u konkurenciji od 25 izlagaËa epitet najboljeg portugisca osvojilo je vino iz podruma Mladine.

Izravna potrošnja energije Mladine obuhvaÊa potrošnju krutog goriva (drvo za ogrjev - 24 m3), a koristi se za grijanje svih prostorija proizvodnih pogona i upravne zgrade Mladine. Neizravna potrošnja energije odnosi se na potrošnju elektriËne energije potrebnu za rad proizvodnih postrojenja i rasvjetu, a za 2009. godinu iznosi 221,04 GJ (61.400 kWh). U okolišni aspekt Voda Mladina d.d. ukljuËuje korištenje vodovodne vode u koliËini od 1.142 m3. Otpad se razdvaja na mjestu nastanaka, odvojeno sakuplja te privreme-no skladišti u prostoru za privremeno skladištenje pojedinih vrsta otpada. U Mladini d.d. tijekom 2009. godine zbrinuto je 0,45 t neopasnog otpada koje Ëini otpadna staklena ambalaža te 28,2 m3 komunalnog otpada. Potrošnja fosilnih goriva: za sve vrste transporta koristi se dizelsko gorivo, a njegova ukupna potrošnja za 2009. godinu iznosila je 245,33 GJ (7.680 l). Ukupni izdaci i ulaganja za zaštitu okoliša u 2009. godini bili su 63.020,62 HRK.

Glavni su ciljevi za naredno razdoblje pravilno sortirati i propisno zbrinjavati otpad, educirati djelatnike, pratiti potrošnju svih energenata te spreËavati i smanjivati oneËiπÊavanje i nastajanje svih vrsta otpada.

nju vina koje posluje u okviru koncerna Agrokor, uz marketinšku i distribucijsku potporu Jamnice d.d. Tik uz podrume (podrum KrašiÊ i podrum Mladina), na idealnoj nadmorskoj visini, prostiru se Mladinini nasadi vinove loze. Uzgajaju se najcjenjenije svjetske sorte, od kojih se proizvode uglavnom bijela vina: rajnski rizling, bijeli pinot, sivi pinot, graševina, chardonnay, sauvignon, traminac, muškat otonel. Sade se i crni kultivari, poput portugisca, koji je veÊ nekoliko godina prepoznat na tržištu. Osim vrhunskih i kvalitetnih vina koja se pune u butelje od 0,75 litara, tu su i stolna vina s kontroliranim podrijetlom u bocama od 1 l te Bag-in-box u pakiranju od 10 l. Uz dobar podrum idu i predikatna vina. Tržištu su ponuena vina kasne berbe u staklenkama od 0,5 l poput sauvignona, sivog pinota, chardonnaya, traminca i graševine. Važno je spomenuti i proizvodnju voÊnih rakija te nadaleko poznate viljamovke, calvadosa i šljivovice u ekskluzivnim pakiranjima od 0,5 l.

Višestoljetna tradicija i suvremena tehnologija odražavaju se na kakvoÊu vina, koja su poznata i priznata meu mnogim vinskim znalcima, a to potvruju nagrade i priznanja u zemlji i inozemstvu. Na najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina 14. Vinalies Internationales održanom u Parizu, Mladinina vina Graševina berba 1999. i Traminac berba 2006. u jakoj meunarodnoj konkurenciji osvojila su dvije srebrne medalje. Na ZagrebaËkom festivalu portugisca, koji je održan u BoÊarskom

doprinos u oËuvanju okoliša i zdravog života. Godine 2007. uspostavljena je dokumentacija i certificiran sustav upravljanja sigurnoπÊu hrane prema odrednicama meunarodne norme ISO 22000:2005. Uvoenjem sustava cijeli proces proizvodnje, od nabave sirovina i dodatnih komponenata do gotovog proizvoda, sustavno je kontroliran, posebno s obzirom na zdravstvene i higijenske opasnosti tijekom proizvodnje.

Sarajevski kiseljak u izravnoj potrošnji koristi loživo ulje i ukapljeni naftni plin (UNP). Ukupna potrošnja loživog ulja za potrebe tehnoloških procesa i grijanja svih prostorija u Sarajevskom kiseljaku iznosila je 260,27 t (10.456,23 GJ). UNP se koristi kao pogonsko gorivo za viliËare Ëime se direktno doprinosi oËuvanju okoliša. Ukupna potrošnja UNP-a u 2009. godini bila je 60.217 kg (proizvodnja = 36.850 kg; RDC-i = 23.367 kg). Neizravna potrošnja energije obuhvaÊa

SARAJEVSKI KISELJAK d.d. Sarajevski kiseljak je najveÊa i najstarija punionica prirodne mineralne vode i osvježavajuÊih bezalkoholnih piÊa u Bosni i Hercegovini s tradicijom punjenja dužom od 118 godina. Godine 2000. akviziran je od strane Jamnice d.d. i ulazi u sustav koncerna Agrokor. Proizvodni asortiman Ëine tri robne marke: istoimena prirodna mineralna voda, osvježavajuÊa bezalkoholna piÊa Sky i osvježavajuÊa bezalkohol-na piÊa Ski. Sjedište tvrtke nalazi se u Kiseljaku, gdje je locirana i proizvodnja, a prodaja i distribu-cija obavlja se preko 5 regionalnih distributivnih centara smještenih u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, BihaÊu i Grudama. Pored RDC-a tu su i dvije prodajne jedinice smještene u Kiseljaku i Zenici.

Inoviranjem procesa proizvodnje novijim, a time i Ëistijim tehnologijama, reduciranjem otpada na najmanju moguÊu mjeru te njegovim adekvatnim zbrinjavanjem, Sarajevski kiseljak daje svoj

MLADINA d.d. Podrum Mladina smješten je na obroncima Plešivice, a sagradila ga je obitelj

Erdödy 1736. godine, otkad poËinje organizirana proizvodnja vina. Danas je to društvo za proizvod-



potrošnju elektriËne energije koju isporuËuje Elektroprivreda HZHB d.d., a primarno se koristi za pogon strojeva i rasvjetu. U 2009. godini za potrebe proizvodnog pogona Sarajevskog kiseljaka d.d. ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 3.231.960 kWh (11.635 GJ). Sarajevski kiseljak d.d. crpi vodu iz vlastitog izvora za punjenje prirodne mineralne vode, vodu vlastitih bunara za proizvodnju bezalkoholnih piÊa i za tehnološke potrebe te vodovodnu vodu za sanitarne potrebe. Ukupna koliËina vode iznosi 148.697 m3 od Ëega je 147.907 m3 crpljena voda (51.524 m3 izvor mineralne; 96.383 m3 bunari), a 790 m3 vodovodna voda. U proizvodnom pogonu otpad se razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to predvieno mjesto. Sarajevski kiseljak d.d. je u 2009. godini zbrinuo 5 vrsta neopasnog otpada ukupne koliËine 587,15 t te komunalni otpad u ko-liËini od 482,90 m3. U 2009. godini opasni otpad bio je privremeno zbrinut unutar kruga do preuzi-manja od strane ovlaštenog operatera (preuzet u

travnju 2010.). RijeË je o 6 vrsta opasnog otpada ukupne koliËine 0,705 t.

VeÊinu neopasnog otpada Ëine papir i karton, ambalaža od plastike i stakla te ambalaža od drva. NajveÊe koliËine opasnog otpada predstavljaju sintetska ulja, akumulatori i elektriËna i elektronska oprema. Potrošnja fosilnih goriva: Za potrebe svih vrsta transporta korišteno je dizelsko gorivo Ëija ukupna potrošnja za 2009. godinu iznosi 430,66 t (18.660,7 GJ). U 2009. godini troškovi gospodarenja otpadom iznosili su 98.007,98 HRK. Drugih vrsta ulaganja u zaštitu okoliša prošle godine nije bilo.

Glavni ciljevi za razdoblje 2010. - 2012. u svrhu unapreenja zaštite okoliša su smanjenje potrošnje energenata, sklapanje ugovora s operaterima nadležnim za zbrinjavanje otpada (opasnog i neopasnog), edukacija djelatnika, izrada dokumentacije i implementacija sustava upravljanja okolišem - ISO 14001:2004.











doprinos u oËuvanju okoliša i zdravog života. Godine 2007. uspostavljena je dokumentacija i certificiran sustav upravljanja sigurnoπÊu hrane prema odrednicama meunarodne norme ISO 22000:2005. Uvoenjem sustava cijeli proces proizvodnje, od nabave sirovina i dodatnih komponenata do gotovog proizvoda, sustavno je kontroliran, posebno s obzirom na zdravstvene i higijenske opasnosti tijekom proizvodnje.

Sarajevski kiseljak u izravnoj potrošnji koristi loživo ulje i ukapljeni naftni plin (UNP). Ukupna potrošnja loživog ulja za potrebe tehnoloških procesa i grijanja svih prostorija u Sarajevskom kiseljaku iznosila je 260,27 t (10.456,23 GJ). UNP se koristi kao pogonsko gorivo za viliËare Ëime se direktno doprinosi oËuvanju okoliša. Ukupna potrošnja UNP-a u 2009. godini bila je 60.217 kg (proizvodnja = 36.850 kg; RDC-i = 23.367 kg). Neizravna potrošnja energije obuhvaÊa

SARAJEVSKI KISELJAK d.d. Sarajevski kiseljak je najveÊa i najstarija punionica prirodne mineralne vode i osvježavajuÊih bezalkoholnih piÊa u Bosni i Hercegovini s tradicijom punjenja dužom od 118 godina. Godine 2000. akviziran je od strane Jamnice d.d. i ulazi u sustav koncerna Agrokor. Proizvodni asortiman Ëine tri robne marke: istoimena prirodna mineralna voda, osvježavajuÊa bezalkoholna piÊa Sky i osvježavajuÊa bezalkohol-na piÊa Ski. Sjedište tvrtke nalazi se u Kiseljaku, gdje je locirana i proizvodnja, a prodaja i distribu-cija obavlja se preko 5 regionalnih distributivnih centara smještenih u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, BihaÊu i Grudama. Pored RDC-a tu su i dvije prodajne jedinice smještene u Kiseljaku i Zenici.

Inoviranjem procesa proizvodnje novijim, a time i Ëistijim tehnologijama, reduciranjem otpada na najmanju moguÊu mjeru te njegovim adekvatnim zbrinjavanjem, Sarajevski kiseljak daje svoj



FONYÓDI Kft. Maarska punionica prirodne izvorske vode Fonyódi smještena uz obalu jezera Balaton, u sastavu je Jamnice d.d. od 2004. godine, kada su poËela ulaganja u novu tehnologi-ju i proizvodni program. Prirodna izvorska voda Fonyódi tradicionalna je maarska robna marka, dobro poznata na domaÊem tržištu. Izbalansiran mineralni sastav, bez nitrata i nitrita, daje toj prirodnoj izvorskoj vodi specifiËan okus i pitkost. ProËiπÊen i moderan dizajn etikete te atraktivna PET ambalaža pružaju potpun užitak konzumiranja izvorske gazirane i negazirane vode Fonyódi. Zbog svoje kvalitete i povjerenja potrošaËa, Fonyódi je u rujnu 2009. u kategoriji pakirane hrane dobio maarsku nagradu za kvalitetu proizvoda (Hungarian Quality Product Award), te je jedina izvorska voda dobitnica te prestižne nagrade.

Zbog važnosti kontrole nad proizvodnim procesima te samim proizvodom Fonyódi je certificiran prema normi EN ISO 9001:2008 i ima uveden HACCP sustav.

Izravna potrošnja energije ukljuËuje potrošnju goriva, potrošnju zemnog plina i potrošnju UNP-a. Potrošnja goriva iznosila je 260,79 GJ (6.489 kg), a koristi se za tehnološke potrebe proizvodnog procesa te za grijanje svih prostorija proizvodnih pogona. Potrošnja zemnog plina iznosi 763,43 GJ (19.570 m3). Zemni plin se koristi za zagrijavanje

prostorija upravne zgrade. Ukapljeni naftni plin u koliËini od 5.377 kg potrošen je za rad viliËara. Neizravna potrošnja energije ukljuËuje potrošnju elektriËne energije potrebnu za rad proizvodnih postrojenja i rasvjetu, a za tvrtku Fonyódi iznosi 1.472,4 GJ (409.000 kWh). Fonyódi crpi vodu iz vlastitih izvora za punjenje prirodne izvorske vode i bezalkoholnih piÊa, vodu iz vlastitih bunara za tehnološke potrebe te vodovodnu vodu. Ukupna koliËina vode iznosi 24.440 m3 od Ëega je 24.050 m3 crpljena voda (vlastiti izvori i bunari), a 390 m3 vodovodna voda. Otpad se razdvaja na mjestu nastanaka i privremeno skladišti u prostoru za privremeno skladištenje pojedinih vrsta otpada, no u tom segmentu ima još moguÊnosti za daljnja poboljšanja. Tvrtka Fonyódi tijekom 2009. godine zbrinula je 847,81 t neopasnog otpada, najviše plastike, papira, stakla, te 140 kg opasnog otpada, pri Ëemu najviše opasnog otpada Ëine ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari, otpadno ulje, zauljene krpe i filtarski materijali. Potrošnja fosilnih goriva: Za potrebe transporta koristi se dizelsko gorivo, a ukupna potrošnja goriva za potrebe transporta u 2009. godinu izno-sila je 2.514,44 GJ (78.715,11l). Ukupni izdaci i ulaganja za zaštitu okoliša u 2009. godini iznose 360.129,85 HRK.

Glavni su ciljevi za naredno razdoblje educirati djelatnike za pravilno sortiranje i propisno zbrinja-

potrošnju elektriËne energije koju isporuËuje Elektroprivreda HZHB d.d., a primarno se koristi za pogon strojeva i rasvjetu. U 2009. godini za potrebe proizvodnog pogona Sarajevskog kiseljaka d.d. ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 3.231.960 kWh (11.635 GJ). Sarajevski kiseljak d.d. crpi vodu iz vlastitog izvora za punjenje prirodne mineralne vode, vodu vlastitih bunara za proizvodnju bezalkoholnih piÊa i za tehnološke potrebe te vodovodnu vodu za sanitarne potrebe. Ukupna koliËina vode iznosi 148.697 m3 od Ëega je 147.907 m3 crpljena voda (51.524 m3 izvor mineralne; 96.383 m3 bunari), a 790 m3 vodovodna voda. U proizvodnom pogonu otpad se razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to predvieno mjesto. Sarajevski kiseljak d.d. je u 2009. godini zbrinuo 5 vrsta neopasnog otpada ukupne koliËine 587,15 t te komunalni otpad u ko-liËini od 482,90 m3. U 2009. godini opasni otpad bio je privremeno zbrinut unutar kruga do preuzi-manja od strane ovlaštenog operatera (preuzet u

travnju 2010.). RijeË je o 6 vrsta opasnog otpada ukupne koliËine 0,705 t.

VeÊinu neopasnog otpada Ëine papir i karton, ambalaža od plastike i stakla te ambalaža od drva. NajveÊe koliËine opasnog otpada predstavljaju sintetska ulja, akumulatori i elektriËna i elektronska oprema. Potrošnja fosilnih goriva: Za potrebe svih vrsta transporta korišteno je dizelsko gorivo Ëija ukupna potrošnja za 2009. godinu iznosi 430,66 t (18.660,7 GJ). U 2009. godini troškovi gospodarenja otpadom iznosili su 98.007,98 HRK. Drugih vrsta ulaganja u zaštitu okoliša prošle godine nije bilo.

Glavni ciljevi za razdoblje 2010. - 2012. u svrhu unapreenja zaštite okoliša su smanjenje potrošnje energenata, sklapanje ugovora s operaterima nadležnim za zbrinjavanje otpada (opasnog i neopasnog), edukacija djelatnika, izrada dokumentacije i implementacija sustava upravljanja okolišem - ISO 14001:2004.

vanje otpada, spreËavati i smanjivati oneËiπÊavanje i nastajanje svih vrsta otpada te praÊenjem utjecati











sloga dobiva iz dva izvora: pogon mineralne vode se snabdijeva vodom iz vlastitog bunara (2009. godine utrošeno je 3.000 m3), a pogon HladnjaËe snabdijeva se vodom iz javnog vodovoda opÊine Trstenik (ukupno 5.000 m3 u 2009. godini). Otpad se razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to namijenjenom prostoru. U 2009. godini zbrinuto je 6 vrsta neopasnog otpada u ukupnoj koliËini od 6.432 kg i to: otpadna folija (410 kg), otpadnih PET boca (951 kg), otpadnog kartona (1.597 kg), otpadnih PVC baËava (2.050 kg), otpadnih PVC holandeza (44 kg) i otpadnog papira (1.380 kg). Komunalnog otpada bilo je 165 m3. Neopasni otpad zbrinut je preko ovlaštene tvrtke, a komunal-ni preko Javnog komunalnog poduzeÊa opÊine Trstenik. Potrošnja fosilnih goriva: Nova sloga za potrebe transporta koristi dizelsko gorivo (eurodizel i D2) i benzin (Super 95). U 2009. godini potrošnja dizelskog goriva D2 iznosila je 4.899 l (169 GJ) i eurodizela 6.495 l (240 GJ). Potrošnja benzina (Super 95) iznosila je 5.735 l (193 GJ). Ukupni izdaci za zaštitu okoliša u 2009. godini bili su 174.742 HRK.

BuduÊi da Nova sloga ne posjeduje nikakve meunarodne standarde i certifikate, za naredno razdoblje planira se uvoenje HACCP sustava i obuka zaposlenih na temu važnosti upravljanja otpadom i zaštitom okoliša. Osim toga, planira se izgradnja i usavršavanje kompletnog tretmana otpadnih voda u pogonu mineralne vode, renovira-nje postojeÊe tehnološke opreme (kompresori, kondenzatori, isparivaËi, cjevovodi) i uvoenje automatskog upravljanja rashladnim sustavom u pogonu HladnjaËa. Nadalje, radit Êe se na daljnjem smanjenju potrošnje energenata i vode te unapreenju i optimiranju tehnoloških procesa.

NOVA SLOGA A.D. Tvrtka Nova sloga iz Trstenika postoji od 1956. godine kad je osnovana kao poljoprivredna zadruga. Od sijeËnja 2009. godine kad ju je kupila tvrtka Frikom, posluje u sastavu koncerna Agrokor. Tvrtka se bavi proizvodnjom mineralne vode te otkupom i preradom voÊa i povrÊa. Tvornica mineralne vode Mivela nalazi se u selu Tobolcu, 15 km udaljenom od Trstenika, a posluje od 1983. godine. Otkupni centar za svježe voÊe i povrÊe organiziran je u selu PoËekovina, a hladnjaËa u kojoj se vrši prerada i zamrzavanje voÊa i povrÊa nalazi se u samom Trsteniku. Ona je u upotrebi od 1972. godine.

Od primarnih izvora energije, Nova sloga za utovar i istovar u pogonu mineralne vode koristi plin (TNG). U 2009. godini potrošnja plina (TNG) iznosila je 600 l (23 GJ). Posrednu energiju kojom se snabdijeva Nova sloga Ëine elektriËna energija i amonijak. ElektriËnu energiju isporuËuje Elektroprivreda Srbije i koristi se za pogon strojeva i rasvjetu. U 2009. to je iznosilo 881.751.295 kWh (3.176.304,7GJ). Amonijak se koristi kao rashladno sredstvo u primarnom sustavu hlaenja. U spremnicima i cjevovodima zatvorenog sustava nalazi se oko 16 t amonijaka. Rashladni sustav je zatvoren i izveden je tako da se njime može uprav-ljati jedino ruËno. Tijekom 2009. godine sustav je dopunjen sa 4,5 t amonijaka koji je isporuËila tvrtka Patenting d.o.o. iz Beograda. U Novoj slozi voda se koristi za piÊe i sanitarne potrebe, za potrebe proizvodnje kao tehnološka voda i rashladna voda, za pranje postrojenja i pogona i u punionici mineralne vode. U punionici mineralne vode Mivela koriste se podzemne vode, kojih je u 2009. utroše-no 3.097 m3. Vodu za piÊe i sanitarne potrebe, za potrebe proizvodnje (tehnološka i rashladna voda) te za pranje postrojenja i pogona Nova



Meso i mesne preraevine3.3.4.

FONYÓDI Kft. Maarska punionica prirodne izvorske vode Fonyódi smještena uz obalu jezera Balaton, u sastavu je Jamnice d.d. od 2004. godine, kada su poËela ulaganja u novu tehnologi-ju i proizvodni program. Prirodna izvorska voda Fonyódi tradicionalna je maarska robna marka, dobro poznata na domaÊem tržištu. Izbalansiran mineralni sastav, bez nitrata i nitrita, daje toj prirodnoj izvorskoj vodi specifiËan okus i pitkost. ProËiπÊen i moderan dizajn etikete te atraktivna PET ambalaža pružaju potpun užitak konzumiranja izvorske gazirane i negazirane vode Fonyódi. Zbog svoje kvalitete i povjerenja potrošaËa, Fonyódi je u rujnu 2009. u kategoriji pakirane hrane dobio maarsku nagradu za kvalitetu proizvoda (Hungarian Quality Product Award), te je jedina izvorska voda dobitnica te prestižne nagrade.

Zbog važnosti kontrole nad proizvodnim procesima te samim proizvodom Fonyódi je certificiran prema normi EN ISO 9001:2008 i ima uveden HACCP sustav.

Izravna potrošnja energije ukljuËuje potrošnju goriva, potrošnju zemnog plina i potrošnju UNP-a. Potrošnja goriva iznosila je 260,79 GJ (6.489 kg), a koristi se za tehnološke potrebe proizvodnog procesa te za grijanje svih prostorija proizvodnih pogona. Potrošnja zemnog plina iznosi 763,43 GJ (19.570 m3). Zemni plin se koristi za zagrijavanje

prostorija upravne zgrade. Ukapljeni naftni plin u koliËini od 5.377 kg potrošen je za rad viliËara. Neizravna potrošnja energije ukljuËuje potrošnju elektriËne energije potrebnu za rad proizvodnih postrojenja i rasvjetu, a za tvrtku Fonyódi iznosi 1.472,4 GJ (409.000 kWh). Fonyódi crpi vodu iz vlastitih izvora za punjenje prirodne izvorske vode i bezalkoholnih piÊa, vodu iz vlastitih bunara za tehnološke potrebe te vodovodnu vodu. Ukupna koliËina vode iznosi 24.440 m3 od Ëega je 24.050 m3 crpljena voda (vlastiti izvori i bunari), a 390 m3 vodovodna voda. Otpad se razdvaja na mjestu nastanaka i privremeno skladišti u prostoru za privremeno skladištenje pojedinih vrsta otpada, no u tom segmentu ima još moguÊnosti za daljnja poboljšanja. Tvrtka Fonyódi tijekom 2009. godine zbrinula je 847,81 t neopasnog otpada, najviše plastike, papira, stakla, te 140 kg opasnog otpada, pri Ëemu najviše opasnog otpada Ëine ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari, otpadno ulje, zauljene krpe i filtarski materijali. Potrošnja fosilnih goriva: Za potrebe transporta koristi se dizelsko gorivo, a ukupna potrošnja goriva za potrebe transporta u 2009. godinu izno-sila je 2.514,44 GJ (78.715,11l). Ukupni izdaci i ulaganja za zaštitu okoliša u 2009. godini iznose 360.129,85 HRK.

Glavni su ciljevi za naredno razdoblje educirati djelatnike za pravilno sortiranje i propisno zbrinja-

vanje otpada, spreËavati i smanjivati oneËiπÊavanje i nastajanje svih vrsta otpada te praÊenjem utjecati

na smanjenje potroπnje energenata.




















LEDO d.d. posluje od 1958. godine, kada je proizveo prvi industrijski sladoled Snjeguljicu. Od 1994. Ledo posluje u sastavu koncerna Agrokor. Ledo je najveÊi proizvoaË i distributer industrijskog sladoleda i smrznute hrane u Hrvatskoj i regiji. U Hrvatskoj, uz proizvodnju sla-doleda, smrznutog tijesta, korneta i gotovih jela u Zagrebu, Ledo posjeduje pakirnicu smrznute hrane u Sesvetama, tvornicu za preradu i pakira-nje ribe i mesa Irida d.o.o. u Daruvaru te snažnu distributivnu mrežu: Distributivno logistiËki centar u Zagrebu, razgranatu mrežu prodajnih centara diljem Hrvatske te otkup mlijeka u Garešnici.

Sustavnom brigom o okolišu, stalnom edukacijom djelatnika i uvoenjem novih tehnologija vodi se briga o smanjenju negativnih utjecaja na okoliš, optimira se potrošnja energije i prirodnih resursa. Na razini 2009. godine nastavljen je trend smanje-nja potrošnje energenata i poboljšanja kvalitete ot-padnih voda, smanjeno je korištenje štetnih freona (R12 i R22) za nadopunu rashladne opreme i ukupna koliËina komunalnog otpada.

Ledo Zagreb je 1999. godine prvi puta certificiran prema meunarodnom standardu ISO 9001:2000 za upravljanje kvalitetom i od tada se certifikat obnavlja svake godine. Iste godine, Ledo d.d. je implementirao HACCP i SSOP sustav za sigurnost hrane, koji je odobrilo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ledo je

poËetkom 2008. kategoriziran kao poslovni subjekt I. kategorije i ponovo odobren kao izvozni objekt pod Veterinarskim brojem 11 za izvoz i trgovinu na tržište Europske unije. PoËetkom 2009. HACCP sustav je certificiran prema Codex Alimentariusu. Istodobno proveden je i nadzor te certifikacija sustava za upravljanje okolišem prema meunarod-nom standardu ISO 14001:2000. Kao izrazito jaka strana sustava upravljanja prepoznato je iskustvo, dobra proizvodna praksa i kompetentnost zaposle-nika; njihovo znanje, sposobnosti, talent i iskustvo smatramo našom najdragocjenijom imovinom u ostvarivanju vizije i misije Leda.

Od primarnih izvora energije, Ledo kupuje jedino gorivo za vozila za transport proizvoda, pa je ta potrošnja prikazana u pokazatelju EN29. Posredna energija kojom se Ledo opskrbljuje je elektriËna energija, vodena para, amonijak, freoni i tekuÊi dušik. ElektriËna energija isporuËuje se iz HEP-a, a primarno se koristi za pogon strojeva i rasvjetu. U 2009. godini ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 10.334,6 MWh (37.202,99 GJ). Vodena para dobiva se preko Toplane, koristi za zagrijavanje vode za potrebe tehnoloških procesa te za grijanje svih prostorija u Ledu. U 2009. godini ukupna koliËina utrošene pare iznosila je 6487,37 t. Amonijak se koristi kao rashladno sredstvo u primarnom sustavu hlaenja. U spremnicima i cjevovodima zatvorenog sustava hlaenja nalazi se oko 12 t amonijaka. Rashladni sustav je zatvo-

Sladoledi i zamrznuta hrana3.3.5.



ren i izveden je tako da se njime može upravljati iz centralnog sustava za upravljanje (komandna ploËa u kompresorskoj stanici) i ruËno. Na razini 2009. godine sustav nije nadopunjavan. Freoni se koriste kao rashladno sredstvo u rashladnoj opremi (škrinje, ormari, autohladnjaËe, komore, laktofrizi, klimatizacijski ureaji). Iz uporabe se izbacuju freoni R12 i R22, koji se zamjenjuju ekološki prihvatljivim freonima R134A, R 404A, R502, R507. Pri nabavi nove rashladne opreme i klimatizacijskih ureaja vodi se raËuna da su ureaji punjeni ekološki prihvatljivim plinom. U svrhu smanjenja negativnog utjecaja na ozon i klimu, prilikom servisiranja rashladne opreme postupno se zamjenjuju sve kontrolirane tvari u rashladnim ureajima zamjenskim tvarima. U 2009. godini za nadopunu rashladne opreme, utrošeno je 1,155 t freona. TekuÊi dušik koristi se za direktno zamrzavanje u tehnološkom procesu proizvodnje sladoleda. U 2009. godini ukupna koliËina utrošenog tekuÊeg dušika iznosila je 207,16 t. U Ledu d.d. voda se koristi za piÊe i sanitarne potrebe te za potrebe proizvodnje kao tehnološka voda i rashladna voda, kao i za pranje postrojenja i pogona. Dio vode veže se u proizvod (sladoled, tijesto, gotova jela), a dio vode ispari na evaporativnim kondenzatorima. Za sve potrebe u proizvodnji (tehnološki proces, hlaenje) te za sanitarne potrebe koristi se voda iz javnog vodovoda grada Zagreba, koja se

cjevovodom dovodi do svih potrošaËa na lokaciji. Provodi se edukacija zaposlenika radi racionalne potrošnje vode. U 2009. godini ukupna koliËina utrošene vode iznosila je 93.630 m3. Otpad se razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to namijenjenom prostoru. U 2009. godini Ledo je zbrinuo 13 vrsta opasnog otpada u ukupnoj koliËini od 53,956 t, 11 vrsta neopasnog otpada u ukupnoj koliËini od 368.135 t te komunalni otpad u koliËini od 444,86 t. NajveÊe koliËine neopasnog otpada Ëine otpadni papir i karton, ambalaža od plastike, metali, materijali nepriklad-ni za potrošnju i preradu. NajveÊe koliËine opasnog otpada predstavljaju mješavine masti i ulja iz separatora, odbaËena oprema koja sadrži fluoroklorougljikovodike, akumulatori itd. Potroš-nja fosilnih goriva: Ledo za potrebe svih vrsta transporta koristi veÊinom dizelsko gorivo (90%). U 2009. godini ukupna potrošnja goriva iznosila je 1.291,48 t (55.959,87 GJ). Sveukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u prošloj godini bili su 2.603.936,13 HRK.Glavni ciljevi za naredno razdoblje su daljnje smanjenje potrošnje energije, prvenstveno vode, unapreenje i optimiranje tehnoloških procesa, unapreenje procesa gospodarenja otpadom te implementacija smjernica IFS i BRC standarda sa svrhom daljnjeg jaËanja sustava upravljanja kvalitetom, sigurnoπÊu i zaštitom okoliša.











LEDO d.d. posluje od 1958. godine, kada je proizveo prvi industrijski sladoled Snjeguljicu. Od 1994. Ledo posluje u sastavu koncerna Agrokor. Ledo je najveÊi proizvoaË i distributer industrijskog sladoleda i smrznute hrane u Hrvatskoj i regiji. U Hrvatskoj, uz proizvodnju sla-doleda, smrznutog tijesta, korneta i gotovih jela u Zagrebu, Ledo posjeduje pakirnicu smrznute hrane u Sesvetama, tvornicu za preradu i pakira-nje ribe i mesa Irida d.o.o. u Daruvaru te snažnu distributivnu mrežu: Distributivno logistiËki centar u Zagrebu, razgranatu mrežu prodajnih centara diljem Hrvatske te otkup mlijeka u Garešnici.

Sustavnom brigom o okolišu, stalnom edukacijom djelatnika i uvoenjem novih tehnologija vodi se briga o smanjenju negativnih utjecaja na okoliš, optimira se potrošnja energije i prirodnih resursa. Na razini 2009. godine nastavljen je trend smanje-nja potrošnje energenata i poboljšanja kvalitete ot-padnih voda, smanjeno je korištenje štetnih freona (R12 i R22) za nadopunu rashladne opreme i ukupna koliËina komunalnog otpada.

Ledo Zagreb je 1999. godine prvi puta certificiran prema meunarodnom standardu ISO 9001:2000 za upravljanje kvalitetom i od tada se certifikat obnavlja svake godine. Iste godine, Ledo d.d. je implementirao HACCP i SSOP sustav za sigurnost hrane, koji je odobrilo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ledo je

poËetkom 2008. kategoriziran kao poslovni subjekt I. kategorije i ponovo odobren kao izvozni objekt pod Veterinarskim brojem 11 za izvoz i trgovinu na tržište Europske unije. PoËetkom 2009. HACCP sustav je certificiran prema Codex Alimentariusu. Istodobno proveden je i nadzor te certifikacija sustava za upravljanje okolišem prema meunarod-nom standardu ISO 14001:2000. Kao izrazito jaka strana sustava upravljanja prepoznato je iskustvo, dobra proizvodna praksa i kompetentnost zaposle-nika; njihovo znanje, sposobnosti, talent i iskustvo smatramo našom najdragocjenijom imovinom u ostvarivanju vizije i misije Leda.

Od primarnih izvora energije, Ledo kupuje jedino gorivo za vozila za transport proizvoda, pa je ta potrošnja prikazana u pokazatelju EN29. Posredna energija kojom se Ledo opskrbljuje je elektriËna energija, vodena para, amonijak, freoni i tekuÊi dušik. ElektriËna energija isporuËuje se iz HEP-a, a primarno se koristi za pogon strojeva i rasvjetu. U 2009. godini ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 10.334,6 MWh (37.202,99 GJ). Vodena para dobiva se preko Toplane, koristi za zagrijavanje vode za potrebe tehnoloških procesa te za grijanje svih prostorija u Ledu. U 2009. godini ukupna koliËina utrošene pare iznosila je 6487,37 t. Amonijak se koristi kao rashladno sredstvo u primarnom sustavu hlaenja. U spremnicima i cjevovodima zatvorenog sustava hlaenja nalazi se oko 12 t amonijaka. Rashladni sustav je zatvo-



ren i izveden je tako da se njime može upravljati iz centralnog sustava za upravljanje (komandna ploËa u kompresorskoj stanici) i ruËno. Na razini 2009. godine sustav nije nadopunjavan. Freoni se koriste kao rashladno sredstvo u rashladnoj opremi (škrinje, ormari, autohladnjaËe, komore, laktofrizi, klimatizacijski ureaji). Iz uporabe se izbacuju freoni R12 i R22, koji se zamjenjuju ekološki prihvatljivim freonima R134A, R 404A, R502, R507. Pri nabavi nove rashladne opreme i klimatizacijskih ureaja vodi se raËuna da su ureaji punjeni ekološki prihvatljivim plinom. U svrhu smanjenja negativnog utjecaja na ozon i klimu, prilikom servisiranja rashladne opreme postupno se zamjenjuju sve kontrolirane tvari u rashladnim ureajima zamjenskim tvarima. U 2009. godini za nadopunu rashladne opreme, utrošeno je 1,155 t freona. TekuÊi dušik koristi se za direktno zamrzavanje u tehnološkom procesu proizvodnje sladoleda. U 2009. godini ukupna koliËina utrošenog tekuÊeg dušika iznosila je 207,16 t. U Ledu d.d. voda se koristi za piÊe i sanitarne potrebe te za potrebe proizvodnje kao tehnološka voda i rashladna voda, kao i za pranje postrojenja i pogona. Dio vode veže se u proizvod (sladoled, tijesto, gotova jela), a dio vode ispari na evaporativnim kondenzatorima. Za sve potrebe u proizvodnji (tehnološki proces, hlaenje) te za sanitarne potrebe koristi se voda iz javnog vodovoda grada Zagreba, koja se

koliËini od 13,97 t i 3 vrste neopasnog otpada u koliËini od 128,3 t. NajveÊe koliËine neopasnog otpada Ëine otpadni papir i karton i ambalaža od plastike. NajveÊu koliËinu opasnog otpada predstavljaju mješavine masti i ulja iz separatora i odbaËena oprema koja sadrži fluoroklorougljiko-vodike. Potrošnja fosilnih goriva: Gorivo se koristi za potrebe svih vrsta transporta. U 2009. godini ukupna potrošnja dizelskog goriva iznosila je 124,96 t (5.414,52 GJ), a benzina 16,75 t (750,4 GJ). Sveukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u 2009. godini bili su 136.339 HRK. Glavni su ciljevi za naredno razdoblje daljnje smanjenje potrošnje vode, unapreenje i optimira-nje tehnoloških procesa te unapreenje procesa gospodarenja otpadom sa svrhom daljnjeg jaËanja sustava upravljanja kvalitetom, sigurnoπÊu i zaštitom okoliša.

rashladna voda, za pranje postrojenja i pogona te za piÊe i sanitarne potrebe. Dio vode veže se u proizvod (sladoled), a dio vode ispari na evapora-tivnim kondenzatorima. Za sve potrebe (u proizvodnji i za sanitarne potrebe) koristi se voda iz javnog vodovoda koju dobavlja DMRV Zrt. i koja se cjevovodom dovodi do svih potrošaËa na lokaciji. Kontinuirano se provodi edukacija zaposlenika radi racionalne potrošnje vode. U 2009. godini za potrebe Leda Kft. ukupna koliËina utrošene vode iznosila je 9.459 m3, a ukupna koliËina ispuštenih otpadnih voda iznosila je 5.176 m3. Otpad se razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to namijenjenom prostoru, nakon Ëega se sve vrste otpada predaju ovlaštenoj tvrtki za skupljanje, prijevoz, posredovanje, obradu, uporabu ili zbrinjavanje otpada. Tijekom godine Ledo Kft. je zbrinuo 5 vrsta opasnog otpada u

LEDO Kft., Ledo d.d. u 2004. godini preuzeo je maarskog proizvoaËa sladoleda Baldauf és Társa Kft. i preimenovao ga u Ledo Kft. Tvrtka proizvodi obiteljska pakiranja privatnih marki sladoleda, te vlastite brend proizvode. Tvornica sladoleda udaljena je 25 km od Budimpešte, u mjestu Szadi. Unutar kruga tvornice nalazi se i skladište gotovog proizvoda te skladište sirovina i ambalaže. Podaci u ovom izvjeπÊu odnose se na tu lokaciju.

Sustavnom brigom o okolišu, stalnom edukacijom djelatnika, uvoenjem novih tehnologija vodi se briga o smanjenju negativnih utjecaja na okoliš te optimira potrošnja energije i prirodnih resursa. Tijekom 2009. godine poboljšana je kvaliteta otpadnih voda.

HACCP sustav implementiran je 2000. godine, a 2008. godine uveden je IFS (International Food standard, ver. 5). Sustavi osiguranja kvalitete revidiraju se svaku godinu i svake se godine

provodi certifikacijski audit. Ledo Kft. posjeduje od 2000. godine veterinarsku dozvolu za izvoz pod brojem 293, koje mu je dodijelilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Kao izrazito jaka strana sustava upravljanja prepoznato je iskustvo, dobra proizvodna praksa i kompetentnost zaposlenika.

Od primarnih izvora energije, Ledo Kft. koristi prirodni plin. Prirodni plin koristi se za potrebe tehnološkog procesa proizvodnje sladoleda, za grijanje komunalne vode i za grijanje svih prostori-ja. U 2009. godini potrošeno je 49.729 m3 (1.705,21 GJ) prirodnog plina. Od posrednih oblika energije Ledo Kft. koristi elektriËnu energiju. ElektriËnu energiju isporuËuje EDF DÉMÁSZ Zrt. i koristi se za pogon strojeva, punjenje kamiona i viliËara te za rasvjetu. U 2009. godini za potrebe Leda Kft. ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 1.665,62 MWh (5.996,23 GJ). U Ledu Kft. voda se koristi za potrebe proizvodnje kao tehnološka voda i

cjevovodom dovodi do svih potrošaËa na lokaciji. Provodi se edukacija zaposlenika radi racionalne potrošnje vode. U 2009. godini ukupna koliËina utrošene vode iznosila je 93.630 m3. Otpad se razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to namijenjenom prostoru. U 2009. godini Ledo je zbrinuo 13 vrsta opasnog otpada u ukupnoj koliËini od 53,956 t, 11 vrsta neopasnog otpada u ukupnoj koliËini od 368.135 t te komunalni otpad u koliËini od 444,86 t. NajveÊe koliËine neopasnog otpada Ëine otpadni papir i karton, ambalaža od plastike, metali, materijali nepriklad-ni za potrošnju i preradu. NajveÊe koliËine opasnog otpada predstavljaju mješavine masti i ulja iz separatora, odbaËena oprema koja sadrži fluoroklorougljikovodike, akumulatori itd. Potroš-nja fosilnih goriva: Ledo za potrebe svih vrsta transporta koristi veÊinom dizelsko gorivo (90%). U 2009. godini ukupna potrošnja goriva iznosila je 1.291,48 t (55.959,87 GJ). Sveukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u prošloj godini bili su 2.603.936,13 HRK.Glavni ciljevi za naredno razdoblje su daljnje smanjenje potrošnje energije, prvenstveno vode, unapreenje i optimiranje tehnoloških procesa, unapreenje procesa gospodarenja otpadom te implementacija smjernica IFS i BRC standarda sa svrhom daljnjeg jaËanja sustava upravljanja kvalitetom, sigurnoπÊu i zaštitom okoliša.













koliËini od 13,97 t i 3 vrste neopasnog otpada u koliËini od 128,3 t. NajveÊe koliËine neopasnog otpada Ëine otpadni papir i karton i ambalaža od plastike. NajveÊu koliËinu opasnog otpada predstavljaju mješavine masti i ulja iz separatora i odbaËena oprema koja sadrži fluoroklorougljiko-vodike. Potrošnja fosilnih goriva: Gorivo se koristi za potrebe svih vrsta transporta. U 2009. godini ukupna potrošnja dizelskog goriva iznosila je 124,96 t (5.414,52 GJ), a benzina 16,75 t (750,4 GJ). Sveukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u 2009. godini bili su 136.339 HRK. Glavni su ciljevi za naredno razdoblje daljnje smanjenje potrošnje vode, unapreenje i optimira-nje tehnoloških procesa te unapreenje procesa gospodarenja otpadom sa svrhom daljnjeg jaËanja sustava upravljanja kvalitetom, sigurnoπÊu i zaštitom okoliša.

rashladna voda, za pranje postrojenja i pogona te za piÊe i sanitarne potrebe. Dio vode veže se u proizvod (sladoled), a dio vode ispari na evapora-tivnim kondenzatorima. Za sve potrebe (u proizvodnji i za sanitarne potrebe) koristi se voda iz javnog vodovoda koju dobavlja DMRV Zrt. i koja se cjevovodom dovodi do svih potrošaËa na lokaciji. Kontinuirano se provodi edukacija zaposlenika radi racionalne potrošnje vode. U 2009. godini za potrebe Leda Kft. ukupna koliËina utrošene vode iznosila je 9.459 m3, a ukupna koliËina ispuštenih otpadnih voda iznosila je 5.176 m3. Otpad se razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to namijenjenom prostoru, nakon Ëega se sve vrste otpada predaju ovlaštenoj tvrtki za skupljanje, prijevoz, posredovanje, obradu, uporabu ili zbrinjavanje otpada. Tijekom godine Ledo Kft. je zbrinuo 5 vrsta opasnog otpada u

FRIKOM A.D. Tvrtka Frikom nastala je iz eksperi-mentalnog pogona za smrznuta jela i pogona za smrznuto tijesto i sladoled koji je osnovao Zavod za industrijsku tehnologiju Instituta Poljoprivrednog kombinata Beograd (PKB). ZajedniËkim naporom Unilevera i IFC-a osnovan je 1976. godine Frikom. Temeljem ugovora o privatizaciji iz 2003. godine Frikom posluje u sastavu koncerna Agrokor. Na lo-kaciji tvornice u Beogradu nalaze se pogon za pro-izvodnju sladoleda, pogon za preradu smrznutog povrÊa i pogon za proizvodnju smrznutog tijesta. Frikom raspolaže mrežom od sedam distributivnih centara širom Srbije. Osim toga, u vlasništvu Frikoma je i oko 500 ha obradive poljoprivredne površine sa sjedištem na ekonomiji u Glogonju.

Frikom za proizvodnju sladoleda, povrÊa, tijesta i primarnu proizvodnju ima sljedeÊe certifikate: za sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008, HACCP te za sustav upravljanja sigurnosti hrane ISO 22000:2005. CertificirajuÊa kuÊa za sve standarde je Quality Austria, a certifikati se redovito obnavljaju. U listopadu 2008. godine je završena izgradnja ureaja za proËiπÊavanje sanitano-fekalnih otpadnih voda u Frikomu.

Podaci o potrošnji energenata i resursa odnose se na lokaciju tvornice u Beogradu. Tijekom 2009. godine od primarnih izvora energije utrošeno je 91.845,30 GJ prirodnog plina. ElektriËne energije utrošeno je 75.176,09 GJ. Cjelokupna koliËina vode koja se koristi u tvornici dobiva se crpljenjem i preradom podzemnih voda u okviru

tvornice. Ukupna koliËina crpljenja podzemnih voda za 2009. iznosi 475.060 m3. Otpad nastao proizvodnim i prateÊim procesima razdvaja se na mjestu nastajanja pri Ëemu se izdvajaju karton, Ëvrsta plastika, najlon, otpad biljnog porijekla i metalni otpad, a ostatak je komunalni otpad. Ukupna koliËina nastalog opasnog otpada iznosi 524 m3 (mješavina masti i ulja iz separatora sustava za tretman tehnoloških otpadnih voda), koliËina neopasnog otpada iznosi 4.581,03 t, a komunalnog otpada 6.000 m3. KoliËina preuzetog otpada mjeri se na kolnoj vagi na ulazu u tvornicu. KoliËina preuzete mješavine masti i ulja dobivena je od tvrtke koja preuzima tu vrstu otpada. KoliËina komunalnog otpada procijenjena je na temelju broja kontejnera u krugu tvornice i broja dolazaka komunalne službe. Potrošnja fosilnih goriva: Tije-kom 2009. godine za potrebe transporta korištena su goriva ED, BMB i TNG, a ukupno je potrošeno 53.197,42 GJ goriva. Troškovi zbrinjavanja otpada, obrada emisija i sanacije tijekom 2009. iznosili su 2.324.858 HRK, a troškovi prevencije i upravljanja okolišem 132.986 HRK.

Za razdoblje 2010. - 2012. godine planira se implementacija i certifikacija Sustava upravljanja zaštitom okoliša u skladu sa zahtjevima standarda ISO 14001:2004, standarda Global GAP za poljoprivrednu proizvodnju, sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu OHSAS 18001, kao i redovni nadzorni auditi postojeÊih sustava i certifikata. Uz stalne aktivnosti koje se poduzimaju radi smanjenja potrošnje energenata i

LEDO Kft., Ledo d.d. u 2004. godini preuzeo je maarskog proizvoaËa sladoleda Baldauf és Társa Kft. i preimenovao ga u Ledo Kft. Tvrtka proizvodi obiteljska pakiranja privatnih marki sladoleda, te vlastite brend proizvode. Tvornica sladoleda udaljena je 25 km od Budimpešte, u mjestu Szadi. Unutar kruga tvornice nalazi se i skladište gotovog proizvoda te skladište sirovina i ambalaže. Podaci u ovom izvjeπÊu odnose se na tu lokaciju.

Sustavnom brigom o okolišu, stalnom edukacijom djelatnika, uvoenjem novih tehnologija vodi se briga o smanjenju negativnih utjecaja na okoliš te optimira potrošnja energije i prirodnih resursa. Tijekom 2009. godine poboljšana je kvaliteta otpadnih voda.

HACCP sustav implementiran je 2000. godine, a 2008. godine uveden je IFS (International Food standard, ver. 5). Sustavi osiguranja kvalitete revidiraju se svaku godinu i svake se godine

provodi certifikacijski audit. Ledo Kft. posjeduje od 2000. godine veterinarsku dozvolu za izvoz pod brojem 293, koje mu je dodijelilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Kao izrazito jaka strana sustava upravljanja prepoznato je iskustvo, dobra proizvodna praksa i kompetentnost zaposlenika.

Od primarnih izvora energije, Ledo Kft. koristi prirodni plin. Prirodni plin koristi se za potrebe tehnološkog procesa proizvodnje sladoleda, za grijanje komunalne vode i za grijanje svih prostori-ja. U 2009. godini potrošeno je 49.729 m3 (1.705,21 GJ) prirodnog plina. Od posrednih oblika energije Ledo Kft. koristi elektriËnu energiju. ElektriËnu energiju isporuËuje EDF DÉMÁSZ Zrt. i koristi se za pogon strojeva, punjenje kamiona i viliËara te za rasvjetu. U 2009. godini za potrebe Leda Kft. ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 1.665,62 MWh (5.996,23 GJ). U Ledu Kft. voda se koristi za potrebe proizvodnje kao tehnološka voda i

poveÊanja efikasnosti sustava, planiraju se radovi na odvajanju sanitarne od tehnološke kanalizacije radi odvojenog tretmana sanitarnih otpadnih voda

na biodisk ureaju, kao i puštanje ovog ureaja u rad.













FRIKOM A.D. Tvrtka Frikom nastala je iz eksperi-mentalnog pogona za smrznuta jela i pogona za smrznuto tijesto i sladoled koji je osnovao Zavod za industrijsku tehnologiju Instituta Poljoprivrednog kombinata Beograd (PKB). ZajedniËkim naporom Unilevera i IFC-a osnovan je 1976. godine Frikom. Temeljem ugovora o privatizaciji iz 2003. godine Frikom posluje u sastavu koncerna Agrokor. Na lo-kaciji tvornice u Beogradu nalaze se pogon za pro-izvodnju sladoleda, pogon za preradu smrznutog povrÊa i pogon za proizvodnju smrznutog tijesta. Frikom raspolaže mrežom od sedam distributivnih centara širom Srbije. Osim toga, u vlasništvu Frikoma je i oko 500 ha obradive poljoprivredne površine sa sjedištem na ekonomiji u Glogonju.

Frikom za proizvodnju sladoleda, povrÊa, tijesta i primarnu proizvodnju ima sljedeÊe certifikate: za sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008, HACCP te za sustav upravljanja sigurnosti hrane ISO 22000:2005. CertificirajuÊa kuÊa za sve standarde je Quality Austria, a certifikati se redovito obnavljaju. U listopadu 2008. godine je završena izgradnja ureaja za proËiπÊavanje sanitano-fekalnih otpadnih voda u Frikomu.

Podaci o potrošnji energenata i resursa odnose se na lokaciju tvornice u Beogradu. Tijekom 2009. godine od primarnih izvora energije utrošeno je 91.845,30 GJ prirodnog plina. ElektriËne energije utrošeno je 75.176,09 GJ. Cjelokupna koliËina vode koja se koristi u tvornici dobiva se crpljenjem i preradom podzemnih voda u okviru

IRIDA d.o.o. je tvornica za preradu ribe u Daruvaru nastala 1978. godine. Godine 1992. provedena je pretvorba društvenog poduzeÊa u dioniËko društvo, a 1994. godine ono je preoblikovano u društvo s ograniËenom odgovornoπÊu. Od 2002. godine, promjenom vlasniËke strukture, Ledo d.d. postaje jedinim Ëlanom i osnivaËem Društva, a Irida od tada posluje u sustavu koncerna Agrokor. Irida se danas bavi preradom proizvoda ribarstva, preradom mesa, prepakiravanjem i uskladištenjem smrznute hrane životinjskog podrijetla i koristi distributivnu mrežu Leda d.d.

Irida primjenjuje HACCP i SSOP sustav od 1998. godine. Godine 2005. uvode se standardi ISO 9001 i ISO 14001 te se svake iduÊe godine obavlja provjera izdanih certifikata. Irida od 1997. godine ima registriran izvozni Veterinarski broj 677 koji je dodijelilo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a u 2009. godini od Ministarstva je dobila rješenje o nadopuni djelatnosti Iride d.o.o. kao objekta za preradu proizvoda ribarstva, preradu mesa, prepakiravanje i uskladištenje hrane životinjskog podrijetla u uvjetima kontrolirane temperature.

Od primarnih izvora energije, Irida koristi samo prirodni plin i to za zagrijavanje vode koja se koristi u tehnološkim procesima, te za grijanje svih prostorija. U 2009. godini ukupno je potrošeno 103.531,40 m3 (4.038,76 GJ) prirodnog plina. Posrednu energiju kojom se Irida opskrbljuje Ëine elektriËna energija, amonijak, tekuÊi dušik. ElektriËna energija se isporuËuje iz HEP-a, a primarno se koristi za pogon strojeva i rasvjetu. U 2009. godini ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 1.677.367 kWh (6.038,52 GJ). Amonijak se koristi kao rashladno sredstvo u sustavu hlaenja i smrzavanja. U spremnicima i cjevovodima zatvorenog sustava hlaenja i smrzavanja nalazi se cca 3 t amonijaka. U 2009.

godini sustav je dopunjavan sa 700 kg amonijaka. TekuÊi dušik koristi se za direktno domrzavanje paniranih proizvoda u tunelu. U 2009. godini za potrebe Iride ukupna koliËina utrošenog tekuÊeg dušika iznosila je 106,73 t. U Iridi voda se koristi za piÊe i sanitarne potrebe te za potrebe proizvod-nje kao tehnološka voda i rashladna voda, kao i za pranje postrojenja i pogona. Dio vode veže se u proizvod, a dio vode ispari na evaporativnim kondenzatorima. Za sve potrebe u proizvodnji, te za sanitarne potrebe koristi se voda iz javnog vodovoda grada Daruvara koja se cjevovodom dovodi do potrošaËa na lokaciji. Zaposlenike se redovito educira radi racionalne potrošnje vode. U 2009. godini utrošeno je 28.360 m3 vode. Otpad se razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to namijenjenom mjestu. U 2009. godini Irida je zbrinula 6 vrsta opasnog otpada u ukupnoj koliËini od 14,305 t, 8 vrsta neopasnog otpada u ukupnoj koliËini od 733,9 t i komunalni otpad u koliËini od 32,82 t. VeÊinu neopasnog otpada Ëine otpadno životinjsko tkivo, otpadni papir i karton, ambalaža od plastike te komunalni otpad. VeÊinu opasnog otpada Ëine otpadni mulj nastao nakon mehaniËkog proËiπÊavanja otpadnih voda putem taložnice i otpadno ulje iz kompresora i vakumirki. Ukupni izdaci za zaštitu okoliša u prošloj godini bili su 71.997 HRK, a ulaganja u zaštitu okoliša te godine nije bilo.

Glavni su ciljevi za naredno razdoblje daljnja racionalizacija korištenja prirodnih resursa, prvenstveno smanjenje potrošnje vode, koje Êemo nastojati ostvariti recirkulacijom, smanjenje potrošnje elektriËne energije, koje Êemo nastoja-ti ostvariti skraÊivanjem ciklusa smrzavanja te po-stupnim izbacivanjem podložaka od stiropora kao ambalažnog materijala i tako osigurati smanjenje ambalažnog otpada koji se stavlja na tržište.

tvornice. Ukupna koliËina crpljenja podzemnih voda za 2009. iznosi 475.060 m3. Otpad nastao proizvodnim i prateÊim procesima razdvaja se na mjestu nastajanja pri Ëemu se izdvajaju karton, Ëvrsta plastika, najlon, otpad biljnog porijekla i metalni otpad, a ostatak je komunalni otpad. Ukupna koliËina nastalog opasnog otpada iznosi 524 m3 (mješavina masti i ulja iz separatora sustava za tretman tehnoloških otpadnih voda), koliËina neopasnog otpada iznosi 4.581,03 t, a komunalnog otpada 6.000 m3. KoliËina preuzetog otpada mjeri se na kolnoj vagi na ulazu u tvornicu. KoliËina preuzete mješavine masti i ulja dobivena je od tvrtke koja preuzima tu vrstu otpada. KoliËina komunalnog otpada procijenjena je na temelju broja kontejnera u krugu tvornice i broja dolazaka komunalne službe. Potrošnja fosilnih goriva: Tije-kom 2009. godine za potrebe transporta korištena su goriva ED, BMB i TNG, a ukupno je potrošeno 53.197,42 GJ goriva. Troškovi zbrinjavanja otpada, obrada emisija i sanacije tijekom 2009. iznosili su 2.324.858 HRK, a troškovi prevencije i upravljanja okolišem 132.986 HRK.

Za razdoblje 2010. - 2012. godine planira se implementacija i certifikacija Sustava upravljanja zaštitom okoliša u skladu sa zahtjevima standarda ISO 14001:2004, standarda Global GAP za poljoprivrednu proizvodnju, sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu OHSAS 18001, kao i redovni nadzorni auditi postojeÊih sustava i certifikata. Uz stalne aktivnosti koje se poduzimaju radi smanjenja potrošnje energenata i

poveÊanja efikasnosti sustava, planiraju se radovi na odvajanju sanitarne od tehnološke kanalizacije radi odvojenog tretmana sanitarnih otpadnih voda

na biodisk ureaju, kao i puštanje ovog ureaja u rad.

ispari na evaporativnim kondenzatorima. Ukupno je u 2009. potrošeno 15.451 m3 vode. Selektivno pri-kupljanje otpada je dugogodišnja tradicija u Ledu »itluk. Ukupno se razdvaja i posebno zbrinjava 14 vrsta otpada, od Ëega 8 vrsta opasnog (0,981 t) i 6 vrsta neopasnog (185,472 t i 948 kom). VeÊinu neopasnog otpada Ëine papir i karton (90,5t), a veÊinu opasnog otpada elektroniËki otpad (0,457 t) i otpadna ulja (0,314 t). Potrošnja fosilnih goriva: Ledo »itluk za potrebe transporta koristi dizelsko gorivo (214,529 t / 9.295,55 GJ). Ukupni izdaci za sustav upravljanja zaštitom okoliša u 2009. su iznosili 143.903 HRK, od Ëega je utrošeno 40.447 HRK na gospodarenje otpadom, 14.101 HRK na ulaganja u sustav gospodarenja otpadom, 26.814 HRK na zaštitnu opremu, 30.686 HRK na analize i mjerenja te 31.855 HRK za certificiranje integrira-nog sustava upravljanja procesima.

Glavni su ciljevi za naredno razdoblje racionalizaci-ja potrošnje energenata (vode, elektriËne energije, freona), unapreenje procesa gospodarenja otpa-dom, rad na smanjivanju moguÊnosti nastanka inci-dentnih situacija, optimiranje tehnoloških procesa, jaËanje integriranog sustava upravljanja kvalitetom, sigurnošÊu hrane i zaštitom okoliša. Kako bismo planirane ciljeve realizirali namjeravamo provesti sljedeÊe aktivnosti: obuku djelatnika, provedbu internih i eksternih audita, redovna mjerenja i ispitivanja, ulaganja u nove spremnike za otpad, preinake u sustavu grijanja i hlaenja na temelju re-zultata praÊenja interne potrošnje elektriËne energi-je kako bi se potrošnja racionalizirala, odvajanje skladišta za plinove, rekonstrukcija (nadogradnja) sustava za vatrodojavu. Vanjska kontrola sustava je predviena je u 2011. za vrijeme drugog nadzor-nog audita djelatnika Bureau Veritasa.

zadovoljavanjem normi ISO 14001 2009. godine, Ëime je kompletiran integriran sustav upravljanja procesima. Sustavnim radom na svim razinama organizacije teži se uspostavljanju integriranog sustava tako da ga istinski prihvate svi djelatnici. Iz istinske predanosti pojedinaca proizlaze pozitivni pomaci na razini cijele organizacije.

Od primarnih izvora energije, Ledo »itluk za svoje potrebe koristi lož ulje (59,430T / 2.388,49 GJ). Posrednu energiju kojom se Ledo »itluk op-skrbljuje Ëine elektriËna energija, amonijak i freoni. ElektriËna energija se isporuËuje iz EPHZHB i u 2009. ukupna koliËina isporuËene el. energije iznosi 2.700.504 kWh/9.721,81 GJ. Amonijak se koristi kao rashladno sredstvo u primarnom sustavu hlaenja. U spremnicima i cjevovodima za-tvorenog sustava hlaenja se nalazi 5 t amonijaka. U 2009. godini sustav nije dopunjavan. Freoni se koriste kao rashladno sredstvo u rashladnoj opremi (škrinje, autohladnjaËe, komore, klimatizacijski ureaji). Radi smanjenja negativnih utjecaja na ozon i klimu, pri servisiranju rashladne opreme kon-trolirane se tvari postupno zamjenjuju zamjenskim tvarima. U 2009. je utrošeno 0,453 t freona. Poziti-van je pokazatelj trend smanjenja potrošnje freona u odnosu na ostvareni promet (-2,4% u odnosu na 2008. i - 39,4% u odnosu na 2007.). Ledo d.o.o. »itluk troši vodu za potrebe proizvodnje, hlaenje te za sanitarne potrebe. Naglašena je racionalna potrošnja vode, kao osnovnog energenta i Ëuvanje njezine kakvoÊe, a to, osim znaËajnog utjecaja na okoliš, pridonosi i smanjenju troškova u organi-zaciji. Za sve potrebe koristi se voda iz javnog vodovoda opÊine »itluk, koja prolazi kroz UV svjetiljku i cjevovodom se dovodi do svih potrošaËa na lokaciji. Dio vode se veže u proizvod, a dio

LEDO d.o.o. »itluk osnovao je 2000. godine Ledo d.d. Zagreb kupnjom privatne tvornice u »itluku. Ledo d.o.o. »itluk najveÊi je proizvoaË sladoleda u Bosni i Hercegovini. Osim proizvodnje sladoleda, tijekom cijele godine Ledo d.o.o. »itluk pakira maslac i smrznutu ribu te distribuira

program matiËne tvrtke. Od 2003. godine Ledo d.o.o. »itluk kontrolu kvalitete obavlja prema strogim naËelima norme ISO 9001, a briga o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda potvrena je uvoenjem i certificiranjem HACCP sustava 2005. godine. Odgovorno poslovanje je zaokruženo













ispari na evaporativnim kondenzatorima. Ukupno je u 2009. potrošeno 15.451 m3 vode. Selektivno pri-kupljanje otpada je dugogodišnja tradicija u Ledu »itluk. Ukupno se razdvaja i posebno zbrinjava 14 vrsta otpada, od Ëega 8 vrsta opasnog (0,981 t) i 6 vrsta neopasnog (185,472 t i 948 kom). VeÊinu neopasnog otpada Ëine papir i karton (90,5t), a veÊinu opasnog otpada elektroniËki otpad (0,457 t) i otpadna ulja (0,314 t). Potrošnja fosilnih goriva: Ledo »itluk za potrebe transporta koristi dizelsko gorivo (214,529 t / 9.295,55 GJ). Ukupni izdaci za sustav upravljanja zaštitom okoliša u 2009. su iznosili 143.903 HRK, od Ëega je utrošeno 40.447 HRK na gospodarenje otpadom, 14.101 HRK na ulaganja u sustav gospodarenja otpadom, 26.814 HRK na zaštitnu opremu, 30.686 HRK na analize i mjerenja te 31.855 HRK za certificiranje integrira-nog sustava upravljanja procesima.

Glavni su ciljevi za naredno razdoblje racionalizaci-ja potrošnje energenata (vode, elektriËne energije, freona), unapreenje procesa gospodarenja otpa-dom, rad na smanjivanju moguÊnosti nastanka inci-dentnih situacija, optimiranje tehnoloških procesa, jaËanje integriranog sustava upravljanja kvalitetom, sigurnošÊu hrane i zaštitom okoliša. Kako bismo planirane ciljeve realizirali namjeravamo provesti sljedeÊe aktivnosti: obuku djelatnika, provedbu internih i eksternih audita, redovna mjerenja i ispitivanja, ulaganja u nove spremnike za otpad, preinake u sustavu grijanja i hlaenja na temelju re-zultata praÊenja interne potrošnje elektriËne energi-je kako bi se potrošnja racionalizirala, odvajanje skladišta za plinove, rekonstrukcija (nadogradnja) sustava za vatrodojavu. Vanjska kontrola sustava je predviena je u 2011. za vrijeme drugog nadzor-nog audita djelatnika Bureau Veritasa.

zadovoljavanjem normi ISO 14001 2009. godine, Ëime je kompletiran integriran sustav upravljanja procesima. Sustavnim radom na svim razinama organizacije teži se uspostavljanju integriranog sustava tako da ga istinski prihvate svi djelatnici. Iz istinske predanosti pojedinaca proizlaze pozitivni pomaci na razini cijele organizacije.

Od primarnih izvora energije, Ledo »itluk za svoje potrebe koristi lož ulje (59,430T / 2.388,49 GJ). Posrednu energiju kojom se Ledo »itluk op-skrbljuje Ëine elektriËna energija, amonijak i freoni. ElektriËna energija se isporuËuje iz EPHZHB i u 2009. ukupna koliËina isporuËene el. energije iznosi 2.700.504 kWh/9.721,81 GJ. Amonijak se koristi kao rashladno sredstvo u primarnom sustavu hlaenja. U spremnicima i cjevovodima za-tvorenog sustava hlaenja se nalazi 5 t amonijaka. U 2009. godini sustav nije dopunjavan. Freoni se koriste kao rashladno sredstvo u rashladnoj opremi (škrinje, autohladnjaËe, komore, klimatizacijski ureaji). Radi smanjenja negativnih utjecaja na ozon i klimu, pri servisiranju rashladne opreme kon-trolirane se tvari postupno zamjenjuju zamjenskim tvarima. U 2009. je utrošeno 0,453 t freona. Poziti-van je pokazatelj trend smanjenja potrošnje freona u odnosu na ostvareni promet (-2,4% u odnosu na 2008. i - 39,4% u odnosu na 2007.). Ledo d.o.o. »itluk troši vodu za potrebe proizvodnje, hlaenje te za sanitarne potrebe. Naglašena je racionalna potrošnja vode, kao osnovnog energenta i Ëuvanje njezine kakvoÊe, a to, osim znaËajnog utjecaja na okoliš, pridonosi i smanjenju troškova u organi-zaciji. Za sve potrebe koristi se voda iz javnog vodovoda opÊine »itluk, koja prolazi kroz UV svjetiljku i cjevovodom se dovodi do svih potrošaËa na lokaciji. Dio vode se veže u proizvod, a dio

BELJE d.d. je organizacija s tradicijom dugom više od 300 godina (osnovano je 1697. godine). Belje je u svojoj povijesti mijenjalo organizaciju i veliËinu te prilagoavalo djelatnost. Danas je Belje dioniËko društvo registrirano za prehrambenu industriju i poljoprivrednu proizvodnju sa sjedištem u Dardi, a od poËetka 2005. godine u sastavu je koncerna Agrokor. Belje gradi svoju buduÊnost unutar najveÊeg proizvoaËa hrane u ovom dijelu Europe, a s uvoenjem najsuvremenijih svjetskih tehnologija istodobno prati trend proizvodnje zdrave hrane, ekološke standarde i potpuno je okrenuto tržištu. Temelj je proizvodnje ratarska proizvodnja na oko

20.000 ha vlastitog poljoprivrednog zemljišta. Na-stavak slijedi kroz stoËarsku proizvodnju i konaËno završnu proizvodnju u industrijskim Profitnim centri-ma. Belje d.d. u svojim proizvodnim djelatnostima ima sljedeÊe organizacijske jedinice:

• svinjogojska proizvodnja (11 farmi) • tov junadi (6 farmi)

• mlijeËno govedarstvo (7 farmi) • ratarska proizvodnja (4 proizvodne jedinice)

Poljoprivreda3.3.6.

LEDO d.o.o. »itluk osnovao je 2000. godine Ledo d.d. Zagreb kupnjom privatne tvornice u »itluku. Ledo d.o.o. »itluk najveÊi je proizvoaË sladoleda u Bosni i Hercegovini. Osim proizvodnje sladoleda, tijekom cijele godine Ledo d.o.o. »itluk pakira maslac i smrznutu ribu te distribuira

program matiËne tvrtke. Od 2003. godine Ledo d.o.o. »itluk kontrolu kvalitete obavlja prema strogim naËelima norme ISO 9001, a briga o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda potvrena je uvoenjem i certificiranjem HACCP sustava 2005. godine. Odgovorno poslovanje je zaokruženo

industrija: 1. proizvodnja vina, 2. proizvodnja mlinarskih proizvoda, 3. sjemenarstvo, 4. proizvodnja mlijeËnih proizvoda, 5. proizvodnja trajnih mesnih proizvoda, 6. proizvodnja stoËne hrane

uslužne djelatnosti: • Belje-Remont d.o.o. • TOS d.o.o. • Beljetrans d.o.o.

U rujnu 2006. godine Belje je donijelo stratešku odluku o uvoenju Sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima meunarodne norme HRN ISO 9001:2000, Sustava upravljanja zaštitom okoliša prema zahtjevima meunarodne norme HRN ISO 14001:2004. Svoj odnos prema okolišu organiza-cija je pokazala usvajanjem dokumenta „Politika upravljanja okolišem“. Iste godine, zbog obima i složenosti organizacije, vrlo se brzo uvidjela potreba za uvoenjem Službe sustava upravljanja pri Uredu predsjednika Uprave, postavljena još 2007.godine te poËinje intenzivan rad na izradi do-kumentacije i implementiranju integriranog sustava upravljanja. Pri implementaciji integriranog sustava upravljanja korištena je usluga konzultantskih kuÊa Lloyd´s Registar EMEA i Biotechnicon. PoËetkom 2007. godine certificiran je HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point), a krajem godine GLOBAL G.A.P. (Standards for Integrated Farm assurance). U ožujku 2008. uspješno je održan predcertifikacijski audit, a potom u travnju 2008. certifikacijski audit integriranog sustava upravljanja (HRN ISO 9001: 2000, HRN ISO 14001: 2004) te je Belju dodijeljen certifikat za oba sustava. Tijekom 2008. godine integrirani sustav upravljanja nadograivan je novim zahtjevima. U lipnju 2008. godine zapoËinje uvoenje norme BS OHSAS 18001:2007 u integrirani sustav upravljanja na Belju, a u 2009. godini za nju je dodijeljen certifikat.

Izravna potrošnja energenata Belja d.d. u 2009. godini iznosila je 1.562.502 m3 (61.637 GJ) plina i 920.389 litara (33.806 GJ) lož ulja. Posredni oblici energije kojom se Belje opskrbljuje jesu elektriËna energija, amonijak i freoni. Posredna energija: ElektriËna energija se isporuËuje iz HEP-a, a primarno se koristi za pogon strojeva i rasvjetu. U 2009. godini ukupna koliËina utrošene elektriËne energije iznosila je 65.000 GJ. Amoni-jak i freoni koriste se kao rashladno sredstvo u

sustavu hlaenja, u okviru proizvodnih procesa PC-a Baranjka i PC-a Tvornica mlijeËnih proizvo-da. U spremnicima i cjevovodima zatvorenog sustava hlaenja nalazi se oko 1.7 t amonijaka i oko 0.228 t freona. U 2009. godini sustavi nisu nadopunjavani. U oba navedena profitna centra koriste se ekološki prihvatljivi freoni R 404A, te u vrlo maloj koliËini R22 u PC-u Tvornica mlijeËnih proizvoda, koji se izbacuje iz upotrebe i supstitui-ra sa R 404A. U Belju d.d. voda se koristi za piÊe i sanitarne potrebe, za napajanje stoke, za potrebe proizvodnje (tehnološka i rashladna voda) te za pranje postrojenja i pogona. U 2009. godini na razini cijelog Belja ukupna potrošnja vode iznosila je 734.563 m3. Ukupna površina zemljišta koje koristimo u najmu pod Upravom, u zaštiÊenim podruËjima, iznosi 1.274 ha. Na tim površinama obavlja se poljoprivredna proizvodnja - u skladu s prirodom, tzv. sustav krava-tele, koji unutar Belja d.d. predstavlja poseban naËin proizvodnje hrane prema propisima o ekološkoj, organskoj i biološkoj proizvodnji. U tom sustavu nalaze se dvije pasmine goveda: gotovo izumrla i ugrožena pasmina Podolac (bijelo govedo) i Hereford. Ovakav naËin proizvodnje koristi sve beljske poljoprivredne sustave koji vode raËuna o usklaenom odnosu biljne proizvodnje i stoËar-stva. Proizvodnjom postižemo oËuvanje prirodnih resursa, smanjenje oneËiπÊenja tla, vode i zraka te održavanje biološke raznolikosti. Otpad se u Belju d.d. razvrstava na mjestu nastanka, odvojeno se sakuplja po vrstama i privremeno skladišti na za to predvienom mjestu, opasni i neopasni otpad zasebno. U 2009. godini Belje d.d. je zbrinulo 10 vrsta opasnog otpada u ukupnoj koliËini od 79 t i 11 vrsta neopasnog otpada u ukupnoj koliËini od 3.436 t. Potrošnja fosilnih goriva: u Belju d.d. u 2009. godini je za potrebe transporta utrošeno 5.341.867 litara (196.209 GJ) D-2 dizelskog goriva. Troškovi zbrinjavanja otpada i ulaganja u zaštitu okoliša u 2009. godini iznosili su ukupno 5.094.221 HRK (obrada i odlaganje otpada 4.152.020 HRK, obrada emisija 250.000 HRK, obrazovanje i obuka osoblja 17.101 HRK, konzultantske usluge 24.100 HRK, proËistaË otpadnih tehnoloških voda - dvije farme, mlijeËno govedarstvo 651.000 HRK).

Aktivnosti na unapreenju zaštite okoliša i prioritetni ciljevi za slijedeÊe dvije godine jesu izgradnja postrojenja za proizvodnju bio-plina te završetak ugradnje proËistaËa za otpadne tehnološke vode u profitnim centrima Vinski

podrumi (proizvodnja vina), Tvornici mlijeËnih proizvoda, Baranjki (proizvodnja trajnih mesnih proizvoda) i MlijeËnom govedarstvu.

PRIMJENA NAJBOLJE POSTOJE∆E PRAKSE: Intenzivna stoËarska proizvodnja proizvodi velike koliËine nusproizvoda (stajskoga gnoja i gnojov-ke), koji uz dobro upravljanje i korištenje daju višestruke pozitivne uËinke. Tako su stajski gnoj i gnojovka vrijedna sirovina za ratarsku proizvodnju Ëije korištenje doprinosi boljoj strukturi tla i smanjuje upotrebu umjetnih gnojiva. Kako bi se maksimizirali uËinci tog koncepta realizirane su znaËajne investicije unutar Integral-nog sustava gospodarenja gnojovkom i stajskim gnojem u Belju, poËevši od tankova i depoa za skladištenje i obradu gnojovke i stajnjaka, do strojeva za raspodjeljivanje gnojovke na poljopri-vredne površine. Ukupna vrijednost investicije je 13 milijuna HRK, a rezultat je uvoenje najmoder-nije tehnologije za raspolaganje sa stajskim gnojem i gnojovkom u Hrvatskoj.

Oprema služi za prevoženje i raspodjelu gnojovke i stajskoga gnoja sa stoËarskih objekata. Trooso-vinski sustav cisterna ima na sebi postavljen sustav za raspodjelu stajnjaka po površini tla. U jednom prolazu cisterna zahvaÊa 24 m2 obradive površine i odlikuje se visokim stupnjem uËinkovito-sti u kratkom vremenu. Vrijeme punjenja i pražnjenja te raspodjela po poljoprivrednoj površini planira se i odvija putem raËunalnog programa, a kompletna gnojidba prilagoava se zahtjevima ratarske proizvodnje za pojedine kulture, što ujedno utjaËe na smanjenje troškova i pravilnu iskoristivost hranjiva, posebno dušika, iz same gnojovke.

Taj sustav zadovoljava najviše hrvatske normative i normative EU-a, a u njegovom stvaranju koristila su se znanja i iskustva struËnjaka iz EU-a koji su sliËne sustave uspješno integrirali u poljoprivred-nu proizvodnju u brojnim europskim zemljama.























AGROLAGUNA d.d. se bavi uzgojem vinove loze, masline, povrÊa i ovaca, te preradom vlastitih sirovina i sirovina iz otkupa u vino, maslinovo ulje i sir. Kao takva najveÊi je proizvoaË vina i maslino-vog ulja u Istri te obrauje pojedinaËno najveÊi dio poljoprivrednih površina Poreštine. Agrolaguna je organizirana u nekoliko organizacijskih jedinica: Profitni centar (PC) Poljoprivreda koji se bavi primarnom proizvodnjom sirovina biljnog podrijetla, PC Podrum koji prerauje groæe u vino (vinarija) i masline u ulje, PC Špin koji se bavi primarnom proizvodnjom sirovina životinjskog porijekla (mlijeka) i proizvodnjom tvrdih sireva i skute. ZajedniËke službe objedinjene su u okviru Uprave tvrtke. Sjedište je tvrtke u PoreËu, a poljoprivredne površine i proizvodni objekti nalaze se od podruËja opÊine Vrsar u blizini Limskog kanala do podruËja Tara i Vižinade iznad rijeke Mirne. Tvrtka posluje u sastavu koncerna Agrokor od 2004. godine.

2005. godine poËelo se s uvoenjem sustava HACCP najprije u PC Špin, a do danas i u Ëitavu Agrolagunu, te je provedena integracija s ISO 9001 sustavom.

Redovitom kontrolom ureaja i posuda s energen-tima te uvoenjem novih tehnologija vodi se briga o zaštiti i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. Rashladna oprema dopunjuje se ekološki prihvatljivim rashladnim medijem kao zamjenom

za freone, koji su štetni za ozonski omotaË. Prati se potrošnja energenata (struje, raznih vrsta goriva) i kontinuirano se radi na smanjenju njihove potrošnje.

Tijekom 2009. godine potrošeno je 2.338.004 kw (8.417 GJ) elektriËne energije (neizravna potrošnja energije), a prema primarnom izvoru 10.635 l (415 GJ) autoplina za viliËare, te 123.834 l (4.678 GJ) lož ulja za potrebe kotlovni-ca. Tokom 2009. godine utrošeno je 75.743 m3 vode iz vodovodne mreže te manje koliËine bunarske vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Otpad se prikuplja na lokacijama nastan-ka i razdvaja prema vrsti, privremeno skladišti na lokaciji i predaje na zbrinjavanje ovlaštenim tvrtkama. Od opasnog otpada, po masi najviše otpada na životinjske lešine, a ostale vrste opasnog otpada Ëine otpadna neklorirana ulja, zauljeni filteri, akumulatori i ambalaža pesticida. U neopasni otpad ubrajaju se životinjski gnoj, karton, PE folija, otpadno željezo, vinski talog, talog od ulja, peteljkovina i drop, liπÊe i komina masline. Lešine zbrinjava Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca, koja je i jedini ovlašteni oporabitelj te vrste otpada. Preostali opasni i neopasni otpad veÊinom zbrinjava Metis d.d., podružnica Pula. Ukupni troškovi zbrinjavanja otpada u 2009. godini s investicijama iznose 10.296 HRK. Potrošnja fosilnih goriva: Za





potrebe transporta Agrolaguna je u 2009. godini utrošila 23.672 l (779 GJ) benzina i 86.849 litara (3.236 GJ) dizelskog goriva za službena vozila i kamione. Ukupna ulaganja u zaštitu okoliša iznosila su 124.841 HRK. Istodobno prihodi od prodaje sekundarnih sirovina bili su 115.848 HRK, od Ëega se 103.500 odnosi na vlastitu oporabu, korištenje vlastitog gnoja na poljoprivrednim površinama.

U narednom razdoblju planira se zamjena azbestnih krovova, izgradnja ureaja za obradu otpadnih voda na lokacijama vinarije i sirane te izgradnja kompostane za kominu masline u kojoj bi se zbrinjavao i kruti organski otpad iz vinogradarstva i vinarije. Takoer, zapoËet Êe se s projektiranjem proËistaËa otpadnih voda na lokaciji sirane i podruma, koje se planira graditi tijekom iduÊeg izvještajnog razdoblja.













92.000 GJ i maziva 270 GJ. Ukupna izravna po-trošnja energije za proteklu godinu iznosi 131.185 GJ. Posredna energija: ElektriËnom energijom (gotovo 98% potrošnje) pokreÊu se elektromotori strojeva koji su namijenjeni proizvodnji, a manji dio potrošene elektriËne energije namijenjen je grija-nju, rasvjeti i klimatizaciji za što je u 2009. utroše-no 6.143.139 kWh (22.115,3 GJ). Voda se koristi iz nekoliko vrsta izvora. Za navodnjavanje koristi se voda koja se crpi iz površinskih voda (rijeke Bosut i SpaËva) te iz vlastitih zdenaca (lokacija »eretinci, opÊina Markušica). Ukupno lokalno crpljenje voda u 2009. godini iznosilo je 509.000 m3. Koriste se i sanitarne vode, najviše u ratarstvu te u povrtlarstvu za kultivaciju. Ostala voda koja se koristi u procesu proizvodnje je iskljuËivo iz vo-doopskrbne komunalne usluge. Ukupna potrošnja sanitarne vode iznosila je 12.720 m3. Otpad: Na svim navedenim lokacijama u 2009. godini zbrinu-lo se ukupno 95.964 kg otpada, od Ëega je 18% odnosno 17.449 kg opasnog otpada, a ostatak, 82% odnosi se na 78.515 kg neopasnog otpada. Potrošnja fosilnih goriva: Za potrebe transporta u PIK-u Vinkovci u 2009. godini utrošeno je 5.000 GJ eurodizela. Ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša u 2009. god bili su 4.053,67 HRK, a prihodi 13.618,56 HRK što za bilancu iznosi 9.564,89 HRK.

Planirane aktivnosti na unapreenju zaštite okoliša u narednom izvještajnom razdoblju jesu implemen-tiranje norme ISO 14001:2009, ishoenje vodoprivrednih akata te postupanje po njima, kao i unapreenje razvrstavanja i praÊenja komunalnog otpada.

PIK VINKOVCI d.d. osnovan je 1962. godine, a 1994. godine procesom privatizacije ulazi u sastav koncerna Agrokor. Tvrtka uzgaja poljopri-vredne kulture (žitarice, uljarice, industrijsko bilje i povrÊe), bavi se skladištenjem i sušenjem žitarica i uljarica, mlinarskom proizvodnjom i sjemenskom proizvodnjom, a kroz kooperaciju surauje s malim proizvoaËima ratarima u Vukovarsko-sri-jemskoj županiji te u nešto manjem opsegu u Zadarskoj županiji.

Sustavan višegodišnji rad tvrtke PIK Vinkovci d.d. na prepoznavanju nužnosti poslovanja u skladu s konceptom održivosti rezultirao je stavom o prioritetnosti zaštite okoliša u poslovanju. Trajnom kontrolom nad negativnim utjecajima na okoliš te njihovim minimiziranjem tvrtka poboljšava odnos prema okolišu i ujedno utemeljuje poslovanje kroz meunarodno priznat sustav upravljanja okolišem. Nositelj je meunarodnih certifikata za upravljanje kvalitetom ISO 9001:2008, HACCP (oba od 2006. godine) i Global GAP (od 2008. godine), a do kraja 2010. godine planira se certificiranje sustava normi ISO 14001. Trenutna su dostignuÊa na podruËju zaštite okoliša poboljšanje gospodare-njem i razvrstavanjem otpada, a posljednja obavlje-na aktivnost je rješavanje koncesija za navodnjava-nje i vodopravnih akata.

Izravna potrošnja energije odnosi se na goriva i maziva koja se koriste veÊinom u poljoprivrednoj mehanizaciji, u povrtlarstvu i ratarstvu te dijelom za grijanje kao i za potrebe rada sušare. U 2009. godini ukupna potrošnja loživog ulja iznosila je 5.000 GJ, plavog dizela 33.915 GJ, mazuta

AGROLAGUNA d.d. se bavi uzgojem vinove loze, masline, povrÊa i ovaca, te preradom vlastitih sirovina i sirovina iz otkupa u vino, maslinovo ulje i sir. Kao takva najveÊi je proizvoaË vina i maslino-vog ulja u Istri te obrauje pojedinaËno najveÊi dio poljoprivrednih površina Poreštine. Agrolaguna je organizirana u nekoliko organizacijskih jedinica: Profitni centar (PC) Poljoprivreda koji se bavi primarnom proizvodnjom sirovina biljnog podrijetla, PC Podrum koji prerauje groæe u vino (vinarija) i masline u ulje, PC Špin koji se bavi primarnom proizvodnjom sirovina životinjskog porijekla (mlijeka) i proizvodnjom tvrdih sireva i skute. ZajedniËke službe objedinjene su u okviru Uprave tvrtke. Sjedište je tvrtke u PoreËu, a poljoprivredne površine i proizvodni objekti nalaze se od podruËja opÊine Vrsar u blizini Limskog kanala do podruËja Tara i Vižinade iznad rijeke Mirne. Tvrtka posluje u sastavu koncerna Agrokor od 2004. godine.

2005. godine poËelo se s uvoenjem sustava HACCP najprije u PC Špin, a do danas i u Ëitavu Agrolagunu, te je provedena integracija s ISO 9001 sustavom.

Redovitom kontrolom ureaja i posuda s energen-tima te uvoenjem novih tehnologija vodi se briga o zaštiti i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. Rashladna oprema dopunjuje se ekološki prihvatljivim rashladnim medijem kao zamjenom

za freone, koji su štetni za ozonski omotaË. Prati se potrošnja energenata (struje, raznih vrsta goriva) i kontinuirano se radi na smanjenju njihove potrošnje.

Tijekom 2009. godine potrošeno je 2.338.004 kw (8.417 GJ) elektriËne energije (neizravna potrošnja energije), a prema primarnom izvoru 10.635 l (415 GJ) autoplina za viliËare, te 123.834 l (4.678 GJ) lož ulja za potrebe kotlovni-ca. Tokom 2009. godine utrošeno je 75.743 m3 vode iz vodovodne mreže te manje koliËine bunarske vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Otpad se prikuplja na lokacijama nastan-ka i razdvaja prema vrsti, privremeno skladišti na lokaciji i predaje na zbrinjavanje ovlaštenim tvrtkama. Od opasnog otpada, po masi najviše otpada na životinjske lešine, a ostale vrste opasnog otpada Ëine otpadna neklorirana ulja, zauljeni filteri, akumulatori i ambalaža pesticida. U neopasni otpad ubrajaju se životinjski gnoj, karton, PE folija, otpadno željezo, vinski talog, talog od ulja, peteljkovina i drop, liπÊe i komina masline. Lešine zbrinjava Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca, koja je i jedini ovlašteni oporabitelj te vrste otpada. Preostali opasni i neopasni otpad veÊinom zbrinjava Metis d.d., podružnica Pula. Ukupni troškovi zbrinjavanja otpada u 2009. godini s investicijama iznose 10.296 HRK. Potrošnja fosilnih goriva: Za

potrebe transporta Agrolaguna je u 2009. godini utrošila 23.672 l (779 GJ) benzina i 86.849 litara (3.236 GJ) dizelskog goriva za službena vozila i kamione. Ukupna ulaganja u zaštitu okoliša iznosila su 124.841 HRK. Istodobno prihodi od prodaje sekundarnih sirovina bili su 115.848 HRK, od Ëega se 103.500 odnosi na vlastitu oporabu, korištenje vlastitog gnoja na poljoprivrednim površinama.

U narednom razdoblju planira se zamjena azbestnih krovova, izgradnja ureaja za obradu otpadnih voda na lokacijama vinarije i sirane te izgradnja kompostane za kominu masline u kojoj bi se zbrinjavao i kruti organski otpad iz vinogradarstva i vinarije. Takoer, zapoËet Êe se s projektiranjem proËistaËa otpadnih voda na lokaciji sirane i podruma, koje se planira graditi tijekom iduÊeg izvještajnog razdoblja.

AGROFRUCTUS d.o.o. sa sjedištem u Dugom Selu posluje pod tim imenom od 1. sijeËnja 2009. godine. Osnovana je spajanjem više tvrtki koje su bave istom djelatnoπÊu i nalaze se u suvlasniËkim odnosima s koncernom Agrokor, koji je i osnivaË novonastale tvrtke. Tvrtka se bavi proizvodnjom

i otkupom svježeg voÊa i povrÊa na podruËju Hrvatske i šire u regiji. Tvrtka trenutno zapošljava 227 djelatnika i vodeÊa je tvrtka u distribuciji svježeg voÊa i povrÊa u regiji.Tvrtka ima moderno opremljene otkupne centre u Dugom Selu, Opuzenu i Belici. Kao sastavni dio

tvrtke posluje i otkupni centar Plodovi Fructus u Donjem Miholjcu, koji u svom sustavu ima skladišta u PolaËi i Lozanu. Svi ti centri su obuhvaÊeni ovim izvjeπÊem.Kao Ëlanica koncerna tvrtka AgroFructus poklanja veliku pažnju novim tehnologijama i uvoenju stan-darda kvalitete, koji za posljedicu imaju voenje brige o okolišu, optimiranje potrošnje energije, vodnih resursa i komunalnog otpada. Naravno, sve to prati permanentna edukacija djelatnika na svim razinama tvrtke AgroFructus. Misija tvrtke je biti najbolji partner svim našim poslovnim surad-nicima, kooperantima i kupcima, zagovarati zdravu prehranu, zaštitu okoliša i ljudi, promicati profesio-nalizam i odgovorno ponašanje uz uvažavanje visokih etiËkih normi. Takoer, tvrtka AgroFructus poklanja veliku pažnju higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti proizvodi koje stavlja na tržište, pa se stoga provodi stroga kontrola uporabe kemijskih sredstava kroz sljedivost svakog proizvoda od polja do kupca.

Tvrtka AgroFructus uspostavila je Integrirani priruËnik kvalitete koji objedinjuje sve standarde koje tvrtka posjeduje. ISO 9001:2000 je uveden u Plodovima Fructus 2008. godine i uspješno se obnavlja do danas. Svi otkupni centri rade prema naËelima HACCP-a, a HACCP sustav uspješno je certificiran 2008. godine u Plodovima Fructus. Kao poseban uspjeh tvrtka AgroFructus može istaknuti dobivanje prvog Global GAP certifikata u Hrvatskoj 2006. godine u proizvodnji mandarina u otkupnom centru Opuzen. Kao dobavljaË lanca Tesco, od 2009. godine AgroFructus je Ëlan grupacije Sedex, koja je usmjerena na promicanje etiËkih vrijednosti i održivosti u poslovanju od proizvoaËa do kupca.

Neizravna potrošnja energije: Zbog specifiËnosti posla tvrtka AgroFructus troši najviše elektriËne energije, koju isporuËuje HEP, a nužna je za rad rashladnih komora. U 2009. godini ukupna je

utrošeno 7.323 MWh (26.363 GJ). Izravna potroš-nja energije: Rashladni ureaji koriste ekološki prihvatljiv freon (R404A) kojeg je u 2009. godini za nadopunu ureaja utrošeno 814 kg. Sve veÊa pažnja poklanja se racionalnom korištenju vode u tehnološkim procesima, ali i kvaliteti otpusnih voda u kanalizacijske sustave. U 2009. godini tvrtka AgroFructus utrošila je ukupno 38.090 m3 vode. Razvrstavanje otpada i njegovo odvojeno prikupljanje dva su kljuËna zahtjeva na kojima tvrtka AgroFructus stalno radi. Tijekom izvještajnog razdoblja ukupno se zbrinulo 750 t komunalnog otpada, 21,4 t neopasnog otpada (karton, papir) i 467 t biorazgradivog otpada. Jedan od zadataka tvrtke AgroFructus jest smanjiti udio jednokratne ambalaže u korist plastiËne višekratne ambalaže i na taj naËin utjecati na smanjenje neopasnog otpada na svim razinama. Ukupna potrošnja ambalaže u 2009. obuhvaÊa 3.126.754 komada kartonskih kutija, 51.992 oktabina, 217.016 kutni-ka i 3.395.762 komada drvenih gajbi. Na razini cijele tvrtke uvodi se u upotrebu 50.000 plastiËnih višekratnih gajbi i 1.000 plastiËnih povratnih kontejnera, što je poËetak dugoroËnog razmišljanja tvrtke da zajedno sa svojim kupcima smanji udio jednokratne ambalaže i na taj naËin direktno utjeËe na ekološke parametre. Potrošnja fosilnih goriva: Za potrebe svih vrsta transporta utrošeno je 295 t (12.786 GJ) goriva, od Ëega 87% dizelskog goriva. Ukupni izdaci za zbrinjavanje otpada i odr-žavanje rashladnih sustava u 2009. godini iznosili su 37.818 HRK.

U narednom izvještajnom razdoblju tvrtka AgroFructus planira optimirati tehnološke procese radi smanjenja utroška svih energenata i boljeg gospodarenja otpadom. Daljnji su zadaci certifikacija HACCP sustava u svim centrima i implementacija Global GAP i TNC standarda za druge proizvode kao naËela dobre poljoprivredne prakse.













AGROFRUCTUS d.o.o. sa sjedištem u Dugom Selu posluje pod tim imenom od 1. sijeËnja 2009. godine. Osnovana je spajanjem više tvrtki koje su bave istom djelatnoπÊu i nalaze se u suvlasniËkim odnosima s koncernom Agrokor, koji je i osnivaË novonastale tvrtke. Tvrtka se bavi proizvodnjom

i otkupom svježeg voÊa i povrÊa na podruËju Hrvatske i šire u regiji. Tvrtka trenutno zapošljava 227 djelatnika i vodeÊa je tvrtka u distribuciji svježeg voÊa i povrÊa u regiji.Tvrtka ima moderno opremljene otkupne centre u Dugom Selu, Opuzenu i Belici. Kao sastavni dio

tvrtke posluje i otkupni centar Plodovi Fructus u Donjem Miholjcu, koji u svom sustavu ima skladišta u PolaËi i Lozanu. Svi ti centri su obuhvaÊeni ovim izvjeπÊem.Kao Ëlanica koncerna tvrtka AgroFructus poklanja veliku pažnju novim tehnologijama i uvoenju stan-darda kvalitete, koji za posljedicu imaju voenje brige o okolišu, optimiranje potrošnje energije, vodnih resursa i komunalnog otpada. Naravno, sve to prati permanentna edukacija djelatnika na svim razinama tvrtke AgroFructus. Misija tvrtke je biti najbolji partner svim našim poslovnim surad-nicima, kooperantima i kupcima, zagovarati zdravu prehranu, zaštitu okoliša i ljudi, promicati profesio-nalizam i odgovorno ponašanje uz uvažavanje visokih etiËkih normi. Takoer, tvrtka AgroFructus poklanja veliku pažnju higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti proizvodi koje stavlja na tržište, pa se stoga provodi stroga kontrola uporabe kemijskih sredstava kroz sljedivost svakog proizvoda od polja do kupca.

Tvrtka AgroFructus uspostavila je Integrirani priruËnik kvalitete koji objedinjuje sve standarde koje tvrtka posjeduje. ISO 9001:2000 je uveden u Plodovima Fructus 2008. godine i uspješno se obnavlja do danas. Svi otkupni centri rade prema naËelima HACCP-a, a HACCP sustav uspješno je certificiran 2008. godine u Plodovima Fructus. Kao poseban uspjeh tvrtka AgroFructus može istaknuti dobivanje prvog Global GAP certifikata u Hrvatskoj 2006. godine u proizvodnji mandarina u otkupnom centru Opuzen. Kao dobavljaË lanca Tesco, od 2009. godine AgroFructus je Ëlan grupacije Sedex, koja je usmjerena na promicanje etiËkih vrijednosti i održivosti u poslovanju od proizvoaËa do kupca.

Neizravna potrošnja energije: Zbog specifiËnosti posla tvrtka AgroFructus troši najviše elektriËne energije, koju isporuËuje HEP, a nužna je za rad rashladnih komora. U 2009. godini ukupna je

utrošeno 7.323 MWh (26.363 GJ). Izravna potroš-nja energije: Rashladni ureaji koriste ekološki prihvatljiv freon (R404A) kojeg je u 2009. godini za nadopunu ureaja utrošeno 814 kg. Sve veÊa pažnja poklanja se racionalnom korištenju vode u tehnološkim procesima, ali i kvaliteti otpusnih voda u kanalizacijske sustave. U 2009. godini tvrtka AgroFructus utrošila je ukupno 38.090 m3 vode. Razvrstavanje otpada i njegovo odvojeno prikupljanje dva su kljuËna zahtjeva na kojima tvrtka AgroFructus stalno radi. Tijekom izvještajnog razdoblja ukupno se zbrinulo 750 t komunalnog otpada, 21,4 t neopasnog otpada (karton, papir) i 467 t biorazgradivog otpada. Jedan od zadataka tvrtke AgroFructus jest smanjiti udio jednokratne ambalaže u korist plastiËne višekratne ambalaže i na taj naËin utjecati na smanjenje neopasnog otpada na svim razinama. Ukupna potrošnja ambalaže u 2009. obuhvaÊa 3.126.754 komada kartonskih kutija, 51.992 oktabina, 217.016 kutni-ka i 3.395.762 komada drvenih gajbi. Na razini cijele tvrtke uvodi se u upotrebu 50.000 plastiËnih višekratnih gajbi i 1.000 plastiËnih povratnih kontejnera, što je poËetak dugoroËnog razmišljanja tvrtke da zajedno sa svojim kupcima smanji udio jednokratne ambalaže i na taj naËin direktno utjeËe na ekološke parametre. Potrošnja fosilnih goriva: Za potrebe svih vrsta transporta utrošeno je 295 t (12.786 GJ) goriva, od Ëega 87% dizelskog goriva. Ukupni izdaci za zbrinjavanje otpada i odr-žavanje rashladnih sustava u 2009. godini iznosili su 37.818 HRK.

U narednom izvještajnom razdoblju tvrtka AgroFructus planira optimirati tehnološke procese radi smanjenja utroška svih energenata i boljeg gospodarenja otpadom. Daljnji su zadaci certifikacija HACCP sustava u svim centrima i implementacija Global GAP i TNC standarda za druge proizvode kao naËela dobre poljoprivredne prakse.

SOLANA PAG d.d. Prvi pisani podaci o solanama na Pagu datiraju iz 9. stoljeÊa. Godine 1908. male solane otkupljuje austro-ugarska vlast, koja u 1911. godini pušta u pogon novu modernu solanu. Solana Pag d.d. od 1980. godine postoji kao mješovita solarno-termiËka solana Ëija je djelatnost proizvodnja i oplemenjivanje morske soli, a danas je najveÊi proizvoaË morske soli u Hrvatskoj. Godine 1995. Solana Pag ulazi u sastav koncerna Agrokor i poËinje širenje svog proizvodnog asortimana. Uz sitnu i krupnu konzumnu morsku

sol, Solana Pag proizvodi sol za perilice posua, soli za kupanje i soli sa zaËinima te uvozi i pakira kamenu sol za Konzumove robne marke. Tehnolo-gija proizvodnje u Solani Pag maksimalno koristi prirodne prednosti podruËja na kome se nalazi - Ëist okoliš, velik broj sunËanih dana, pogodan vjetar - pa se paška sol svojom ËistoÊom ubraja meu najkvalitetnije morske soli u Europi i svijetu.

Objekt Solane smješten je na otoku Pagu, 3 km južno od grada Paga, uz bazene za uguπÊivanje

morske vode. Nema štetnih utjecaja iz okoliša na objekt solane, a djelatnost koja se odvija u tvornici ne šteti zdravlju stanovništva u okolnim objektima.

Solana Pag od 2005. godine ima implementiran HACCP standard, a 2009. godine održan je recertifikacijski HACCP audit na kojem je certifikat produžen za tri godine. Solana Pag d.d. ima i certifikat Kosher.

Solana Pag d.d. u svojoj proizvodnji kao izravni neobnovljivi izvor energije koristi loživo ulje za potrebe kotlovnice. Ukupno ga je potrošeno 1.900 t odnosno 76 361 GJ. Posrednu energiju koju koristi Solana Pag d.d. Ëini elektriËna energija. Ukupna koliËina posredne energije iznosila je 7.686 GJ. Za proizvodnju primarno se koristi sunËeva energija. Oko 9/10 isparenja dogaa se djelovanjem sunËeve energije. U Solani Pag d.d. pod pojmom voda koriste se vodovodna voda i more. Ukupan obujam potrošnje vodovodne vode iznosio je 33.473 m3. Ukupan obujam crpljenog mora iznosio je 2.100.000 m3, a iskoristio se za proizvodnju uguπÊene morske vode (salamure)

pomoÊu sunËeve energije, te u pogonu kao rashladni medij. Od ukupne koliËine proizvedene uguπÊene morske vode iskristalizira se sol, ispare-ni se dio kondenzira i kao kondenzat se ispušta u more. Opasni otpad koji se proizvede sastoji se od mazivih ulja za motore i zupËanike. Opasni otpad proizveden u Solani Pag d.d. sakuplja se u spremnik i skladišti u za to namijenjenom prostoru. Ukupna koliËina opasnog otpada iznosila je 0,233 t. Ukupna koliËina neopasnog otpada iznosila je 21,5 t, a predstavlja ambalažu od papira i kartona, otpad nastao od ambalaže od plastike te otpad nastao od željeznih kovina. Ukupni izdaci i ulaga-nja u zaštitu okoliša u 2009. godini su iznosili 151.027,66 HRK.

Glavni su ciljevi za slijedeÊe razdoblje bolje praÊenje proizvodnje i gospodarenje otpadom, praÊenje potrošnje energenata, kontrola ispusnih voda, edukacija djelatnika te poveÊanje iskoristi-vosti postojeÊih kapaciteta Ëime bi se dodatno smanjio negativan utjecaj na okoliš.













SOLANA PAG d.d. Prvi pisani podaci o solanama na Pagu datiraju iz 9. stoljeÊa. Godine 1908. male solane otkupljuje austro-ugarska vlast, koja u 1911. godini pušta u pogon novu modernu solanu. Solana Pag d.d. od 1980. godine postoji kao mješovita solarno-termiËka solana Ëija je djelatnost proizvodnja i oplemenjivanje morske soli, a danas je najveÊi proizvoaË morske soli u Hrvatskoj. Godine 1995. Solana Pag ulazi u sastav koncerna Agrokor i poËinje širenje svog proizvodnog asortimana. Uz sitnu i krupnu konzumnu morsku

sol, Solana Pag proizvodi sol za perilice posua, soli za kupanje i soli sa zaËinima te uvozi i pakira kamenu sol za Konzumove robne marke. Tehnolo-gija proizvodnje u Solani Pag maksimalno koristi prirodne prednosti podruËja na kome se nalazi - Ëist okoliš, velik broj sunËanih dana, pogodan vjetar - pa se paška sol svojom ËistoÊom ubraja meu najkvalitetnije morske soli u Europi i svijetu.

Objekt Solane smješten je na otoku Pagu, 3 km južno od grada Paga, uz bazene za uguπÊivanje

Agrokor je kompanija u kojoj se profesionalno pristupa problematici zaštite okoliša

u skladu s konceptom održivog razvoja. Naš angažman na tom području daje novu

dimenziju prepoznatljivosti koncernu, uz sve naše poznate brandove i vrhunske

proizvode. Sustav upravljanja okolišem u tvrtkama koncerna uspješan je zato što

su u njegovo provođenje uključeni zaposlenici na svim razinama, u okviru svojih

djelokruga i nadležnosti. Kvalitetu uspostavljenih sustava prepoznale su i

međunarodne financijske institucije, koje su u više prigoda posebno istaknule

uspješnost poduzetih aktivnosti tvrtki koncerna u ovom području.

morske vode. Nema štetnih utjecaja iz okoliša na objekt solane, a djelatnost koja se odvija u tvornici ne šteti zdravlju stanovništva u okolnim objektima.

Solana Pag od 2005. godine ima implementiran HACCP standard, a 2009. godine održan je recertifikacijski HACCP audit na kojem je certifikat produžen za tri godine. Solana Pag d.d. ima i certifikat Kosher.

Solana Pag d.d. u svojoj proizvodnji kao izravni neobnovljivi izvor energije koristi loživo ulje za potrebe kotlovnice. Ukupno ga je potrošeno 1.900 t odnosno 76 361 GJ. Posrednu energiju koju koristi Solana Pag d.d. Ëini elektriËna energija. Ukupna koliËina posredne energije iznosila je 7.686 GJ. Za proizvodnju primarno se koristi sunËeva energija. Oko 9/10 isparenja dogaa se djelovanjem sunËeve energije. U Solani Pag d.d. pod pojmom voda koriste se vodovodna voda i more. Ukupan obujam potrošnje vodovodne vode iznosio je 33.473 m3. Ukupan obujam crpljenog mora iznosio je 2.100.000 m3, a iskoristio se za proizvodnju uguπÊene morske vode (salamure)

pomoÊu sunËeve energije, te u pogonu kao rashladni medij. Od ukupne koliËine proizvedene uguπÊene morske vode iskristalizira se sol, ispare-ni se dio kondenzira i kao kondenzat se ispušta u more. Opasni otpad koji se proizvede sastoji se od mazivih ulja za motore i zupËanike. Opasni otpad proizveden u Solani Pag d.d. sakuplja se u spremnik i skladišti u za to namijenjenom prostoru. Ukupna koliËina opasnog otpada iznosila je 0,233 t. Ukupna koliËina neopasnog otpada iznosila je 21,5 t, a predstavlja ambalažu od papira i kartona, otpad nastao od ambalaže od plastike te otpad nastao od željeznih kovina. Ukupni izdaci i ulaga-nja u zaštitu okoliša u 2009. godini su iznosili 151.027,66 HRK.

Glavni su ciljevi za slijedeÊe razdoblje bolje praÊenje proizvodnje i gospodarenje otpadom, praÊenje potrošnje energenata, kontrola ispusnih voda, edukacija djelatnika te poveÊanje iskoristi-vosti postojeÊih kapaciteta Ëime bi se dodatno smanjio negativan utjecaj na okoliš.













Obveze koje smo predvidjeli za godine 2010. i 2011., a o kojima Êemo izvijestiti u narednomizvjeπÊu, jesu:• uvoenje standarda upravljanja okolišem prema zahtjevima meunarodne norme ISO 14001 u sve veÊe kompanije koncerna koje taj certifikat još nemaju• osnivanje tvrtke za održive izvore energije i ispitivanje moguÊnosti za poËetak proizvodnje energije iz obnovljivih izvora• IzvjeπÊe o napretku za Svjetski sporazum u 2011. godini• izgradnja, opremanje i otvorenje novog prostora za Centar za selekciju i edukaciju - Konzum Akademija u 2010. godini (s tri moderno opremljene modularne uËionice, amfiteatralnom predavaonicom, dvije informatiËke uËionice, informatiËkim laboratorijem te „školskom Konzumovom prodavaonicom“), na prostoru od

1.500 m2, gdje Êe se vršiti procesi selekcije i regrutacije te interne i eksterne edukacije zaposlenika

• ispitivanje organizacijske klime i kulture s ciljem poveÊanja zadovoljstva zaposlenika u 2010. i 2011. godini

• razvoj Tisak Akademije i njezinih sastavnih dijelova u 2010. i 2011. godini

• pripreme za projekt Akademije internog znanja do kraja 2011. godine

• uvoenje i implementacija Talent Pool Manage- menta u kompanije koje ga još nemaju

• uvoenje Mentorskog sustava u kompanije koje ga još nemaju

Naše obveze u narednom razdoblju3.1.3.


Koncern Agrokor i UNGlobal Compact Network

Global Compact (Svjetski sporazum) meuna- rodna je inicijativa Ujedinjenih naroda iz 2000. godine koja povezuje poslovni sektor s agencijama UN-a, vladama i civilnim društvom u podržavanju temeljnih društvenih vrijednosti iz podruËja ljudskih prava, radnih prava, okoliša i borbe protiv korupcije. Agrokor d.d. potpisnik je tog sporazuma, koji se temelji na 10 osnovnih naËela koja proizlaze ili se zasnivaju na OpÊoj deklaraciji o ljudskim pravima, Deklaraciji Meunarodne organizacije rada o temeljnim naËelima i pravima iz radnog odnosa, Deklaraciji o okolišu i razvoju iz Rija i na Konvenciji Ujedin-jenih naroda protiv korupcije.

Od kompanija koje su se prikljuËile Svjetskom sporazumu i na taj naËin deklarirale spremnost na društveno odgovorno poslovanje zahtijeva se da, u okviru svojih sfera utjecaja, usvoje, promiËu

uvjeta rada i u brizi o sigurnosti naših zaposleni-ka na radnome mjestu.

Ista politika poštivanja ljudskih prava u poslovanju provodi se jednako u svim zemljama i podruËjima djelovanja koncerna, u skladu sa svim zakonskim i drugim odredbama, a s posebnim naglaskom na jednake moguÊnosti, te izostanak diskriminacije prema nacionalnosti, vjeri, rasi, dobi i spolu.

Provedba naËela Svjetskog sporazuma Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj (Global Compact - Communication on Progress)

Ljudska prava

1. naËelo | Tvrtke bi trebale podupirati i poštivati zaštitu meunarodnih ljudskih prava unutar svog podruËja utjecaja; i2. naËelo | pobrinuti se da ne sudjeluju u kršenjima ljudskih prava.

Koncern Agrokor obuhvaÊa tvrtke aktivne u podruËju proizvodnje hrane i piÊa (ulje i marga-rini, voda i piÊa, sladoled i smrznuta hrana, meso i mesne preraevine), poljoprivrede, ma-loprodaji i veleprodaji te drugim djelatnostima. U svim našim tvrtkama poštuju se ne samo sve zakonske obveze prema radnicima, veÊ i obrasci ponašanja koji su dio naše korporativne kulture, a formalizirani su kompanijskim politika-ma i dokumentima o etiËnosti i zakonitosti rada, te principima društvene odgovornosti. Dio tih dokumenata je naËelo poštovanja ljudskih prava zaposlenika i svih dionika tvrtki koncerna s kojima smo u kontaktu. Poštovanje ljudskih prava oËituje se i u osiguravanju adekvatnih

i primjenjuju osnovne vrijednosti, to jest deset naËela podijeljenih u Ëetiri osnovne skupine.

Koncern Agrokor (Ëine ga Agrokor d.d. i društva u kojima on ima veÊinsko pravo odluËivanja) kom-pleksna je organizacija Ëije aktivnosti obuhvaÊaju tvrtke u više sektora poslovanja i u više država u našoj regiji i šire. Razmišljanje o približavanju informacija o našoj orijentaciji i naËinu rada koji podupire održivost u svim podruËjima djelovanja dovelo je do odluke o pripremi izvje- πÊa o održivosti. Prvo izvjeπÊe pripremili smo za 2009. godinu prema verziji 3.0 Smjernica za izvještavanje o održivosti Globalne inicijative za izvještavanje (Global Reporting Initiative - GRI), a smo za buduÊnost usvojili dvogodišnji ritam izvještavanja. Naše aktivnosti u podruËju temeljnih naËela Svjetskog sporazuma navodimo za svaku skupinu:


na kontinuirano uËenje kroz sinergijsku mrežu kom-panijskih znanja. Akademija organizira i provodi kvalitetne treninge, radionice i seminare (uz domaÊe i inozemne edukacijske kuÊe i predavaËe), omoguÊava razmjenu iskustava i informacija me- u zaposlenicima iz svih kompanija koncerna, a programi su fokusirani na konkretne poslovne izazove i svakodnevnu praksu. Cilj Akademije vina jest organiziranje i provedba edukacije u svrhu podizanja razine znanja o kulturi vina i kulturi stola, popularizacija enologije, posebice hrvatskih autohtonih vinskih sorti, s naglaskom na vina koncerna. Zadatak je Tisak Akademije poveÊati kvalitetu usluge Tiska te postiÊi izvrsne poslovne rezultate, prvenstveno poveÊanom uËinkovitoπÊu i motiviranoπÊu zaposlenika. Osim vrlo velikog broja treninga (u prosjeku 100 jednodnevnih i dvodnevnih treninga na godinu), Agrokor aktivno prakticira i druge razvojne programe, kao što je executive coaching, sudjelovanje na projektima, promjene radnih mjesta (vertikalno i horizontalno), rad na dinamici i odnosima unutar timova, a sve u svrhu razvoja naših ljudskih potencijala.

Socijalno partnerstvo i odnos sa sindikatima na iznimnoj su razini. Tvrtke koncerna Agrokor bile su 1996. prva privatna poslovna grupacija u Hrvatskoj koja je sklopila kolektivni ugovor sa sindikatima. Danas su sve kompanije Agrokor koncerna potpisnice kolektivnog ugovora. Uvjeti kolektivnog ugovora povoljniji su od onih navedenih u Zakonu o radu, a to se posebno odnosi na prekovremeni rad, godišnji odmor, doplatak, otpremninu, troškove prijevoza, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene skrbi te posebne dodatke. Sindikati su redovito obaviješteni o svim važnim odlukama i poslovnim rezultatima, a koncern se nastoji konzultirati sa sindikatima o svim važnim pitanjima koja utjeËu na zaposlenike, sukladno pozitivnoim propisima i ustaljenoj praksi.Koncern Agrokor neprekidno podržava humani-tarne organizacije, obrazovna i sportska dogaanja i inicijative. Osjetljivost tvrtki koncerna na potrebe lokalnih zajednica u kojima se odvija poslovanje, davanje prioriteta lokalnim inicijativama te izdašna financijska pomoÊ koju naše tvrtke daju okruženju u kojem posluju profilirali su ih u poželjne poslovne subjekte u svakoj lokalnoj zajednici. Takva slika o koncernu i njegovim tvrtkama dodatno uËvrπÊuje poziciju koncerna kao jednog od najpoželjnijih poslodavaca u našoj zemlji. Kao rezultat imamo stabilno i pozitivno okruženje te visoku razinu motiviranosti, lojalnosti i privrženosti zaposlenika.

Radna prava

3. naËelo | Tvrtke bi trebale podržavati slobodu udruživanja i stvarno priznavanje prava na kolek-tivno pregovaranje; 4. naËelo | dokidanje svih oblika prisilnog rada;5. naËelo | stvarno ukidanje djeËjeg rada; i 6. naËelo | ukidanje diskriminacije u vezi sa zapošljavanjem i izborom zanimanja.

Ljudski potencijali jedan su od kljuËnih resursa i izravan sudionik poslovnog razvoja i ekspanzije koncerna. Kao regionalni lider u prehrambenoj industriji i maloprodajnom i veleprodajnom poslovanju, Agrokor je jedinstvena organizacija koja jasno poruËuje svoju misiju te tako privlaËi, zapošljava, motivira i razvija zaposlenike kao temeljne pokretaËe sadašnjih i buduÊih uspjeha. Na svim tržištima rada u regiji Agrokor koncern primjenjuje regrutaciju i lokalno zapošljavanje, intenzivno surauje s državnim institucijama, sveuËilištima i studentskim udrugama, daje podršku relevantnim projektima i institucijama aktivnim u ovom podruËju, sudjeluje na danima karijera i poslova, te aktivno podržava razvoj društva znanja.

Prednost ovakvog sustava za zaposlenike su velike moguÊnosti razvoja i napredovanja kako unutar kompanije, tako i meukompanijski. Posebna je pozornost dana sustavu upravljanja razvojem zaposlenika kako bi ih se pripremilo za buduÊe poslovne zadaÊe i funkcije. Sustav Godišnjih razgovora omoguÊava razvijanje kljuËnih ljudi unutar organizacije, postavljanje jasnih kom-panijskih i individualnih pokazatelja uspješnosti te vrednovanje individualnog doprinosa zaposlenika ostvarenju poslovnih ciljeva. Dio je toga i sustavno educiranje zaposlenika.

Sustavom Talent Pool Managementa unutar kom-panija i na nivou Agrokor koncerna, upravlja se razvojem osoba koji su prepoznati kao posebno važni potencijali i od kojih se u buduÊnosti oËekuje zauzimanje važnih i/ili kljuËnih pozicija u organizaciji. U 2009. godini petu godinu postojanja obilježile su Agrokor PRO akademija (za proizvodne kompanije i sve kompanije koncerna) i K akademija (za Konzum). Iste godine pridružile su im se Akademija vina (u sklopu kompanije Agrokor vina) i Tisak Akademija (Tisak). Agrokor Akademija centralno je mjesto stvaranja i razmjenjivanja znanja i iskustava Agrokorovih zaposlenika, koje potiËe na dinamiËnost, fleksibilnost i spremnost


7. naËelo | Tvrtke bi trebale podupirati predostro- žan pristup izazovima na podruËju okoliša; 8. naËelo | pokrenuti inicijative radi promicanja veÊe odgovornosti prema okolišu; i 9. naËelo | poticati razvoj i širenje tehnologija neškodljivih za okoliš.

Još 2006. godine Agrokor d.d. je usvojio Politiku upravljanja okolišem koja se temelji na organiziranom i profesionalnom upravljanju sustavima prema naËelima održivog razvoja. Ta je politika osnovna smjernica za odnos prema okolišu za sve kompanije koncerna, a svaka od njih ovisno o svojim posebnostima može imati i vlastitu politiku okoliša. Kako smatramo da su ostvarenje daljnjeg gospodarskog razvoja i odgovorna i uËinkovita zaštita okoliša meusobno neraskidivo povezani, vodimo brigu o ukupnom životnom ciklusu naših proizvoda, nadziremo sve naše djelatnosti i brinemo o potrebama naših potrošaËa.

Uspostava, održavanje i poboljšanje naših sustava upravljanja okolišem temelji se na poštovanju zakonskih i ostalih zahtjeva, od unutarnjih propisa u koncernu, preko lokalnih, državnih i meunarod-nih propisa zaštite prirode i okoliša. U ostvarenju kvalitetnog upravljanja okolišem imamo podršku svih zaposlenika, kojima je pružena izobrazba usmjerena na jaËanje njihove motivacije, svijesti i znanja o zaštiti okoliša. Dvosmjerna komunikacija o zaštiti okoliša potiËe primanje i davanje znanja unutar i izvan koncerna, a zajedno s izobrazbom potrošaËa prenosimo ta znanja i na ostale zainteresiran strane, meu kojima prvenstveno vidimo dobavljaËe, poslovne partnere, suradniËke tvrtke i lokalnu zajednicu. Osim toga, potiËemo

suradnju na zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti u zemljama u kojima djelujemo te aktivno djelujemo unutar organizacija i udruženja za zaštitu okoliša i održivi razvoj - Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Zajednice za zaštitu okoliša pri HGK i Hrvatskog centra za Ëistiju proizvodnju. U 2009. godini izvršni potpredsjednik koncerna Agrokor g. Mislav GaliÊ imenovan je u Upravno vijeÊe Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.

U 2009. godini intenzivno je nastavljeno s uvoenjem sustava upravljanja okolišem prema odred-nicama meunarodne norme ISO 14001:2004. Cilj je uvesti taj certifikat u sve kompanije, a do sad ih je certificirano ukupno 5. PIK Vrbovec d.d. i Belje d.d. dobili su certifikat OHSAS 18001:2007 - sustav zaštite zdravlja i sigurnosti na radu Ëime su uz postojeÊe sustave u potpunosti zaokruženi integrirani sustavi upravljanja.

»etiri Agrokorove kompanije Belje d.d., PIK Vrbovec d.d., Sojara d.d. i Dijamant a.d. kao obveznici IPPC direktive zapoËeli su niz aktivnosti vezanih za provedbu objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, koja se smatra jednom od najzahtjevnijih. Sustavi su doprinijeli smanjenju negativnih utjecaja na okoliš po svim kompanijama. To se oËitovalo u našem najveÊem programu - smanjenju nastajanja komunalnog otpada programima boljeg prikupljanja pojedinaËnih vrsta otpada. Osim toga, smanjene su emisije u zrak poboljšavanjem tehnologija. Intenzivno se radilo na poboljšavanjima kvalitete ot-padnih voda, pr Ëemu posebno istiËemo završetak radova na membranskom ureaju za proËiπÊava- nje otpadnih tehnoloških voda u tvornici Jana u Gorici Svetojanskoj.

Borba protiv korupcije

10. naËelo | Tvrtke bi trebale raditi na suzbijanju korupcije u svim njenim oblicima, ukljuËujuÊi iznudu i podmiÊivanje. BuduÊi da je koncern Agrokor svjestan svoje pozicije jednog od vodeÊih gospodarstvenika u proizvodnji hrane i maloprodaji na podruËju Hrvat-ske i regije i odgovornosti koja iz takve pozicije proizlazi, brinemo o tome da naši zaposlenici u svim tvrtkama budu pošteni u obavljanju svog posla. Pravila ponašanja u situaciji potencijalnog sukoba interesa, zabrana podmiÊivanja, zaštita podataka, informacijska sigurnost, te odnos

prema korupciji jasno su definirani u dokumentima koji sadrže izjava o etiËnosti i zakonitosti rada, te u pravilnicima o radu svih naših kompanija.

Okoliπ


Prilozi

PROFIL1. Strategija i analiza (str. 4) 1.1. Izjava najviše po redu osobe u organizaciji o važnosti održivosti za organizaciju i njezinu strategiju

2. Organizacijski profil (str. 11 - 14) 2.1. Ime organizacije 2.2. Primarne robne marke (brandovi), proizvodi i usluge 2.3. Operativna struktura organizacije 2.4. Sjedište organizacije. 2.5. Broj zemalja u kojima organizacija djeluje i imena onih zemalja u kojima se odvijaju ili glavne djelatnosti ili one koje su poseb no relevantne za pitanja održivosti obuhvaÊena izvjeπÊem 2.6. Struktura vlasniËkih odnosa 2.7. Tržišta na kojima organizacija posluje 2.8. VeliËina organizacije koja izvještava 2.10. Nagrade primljene u izvještajnom razdoblju

3. Parametri izvjeπÊa (str. 18 - 19) Profil izvjeπÊa 3.1. Izvještajno razdoblje 3.2. Datum zadnjeg prethodnog izvjeπÊa 3.3. Izvještajni ciklus 3.4. kontakt osoba zadužena za za pitanja u vezi s izvjeπÊem i njegovim sadržajem

Opseg i granica izvjeπÊa 3.5. Proces za definiranje sadržaja izvjeπÊa 3.6. Granice izvjeπÊa

Kazalo sadržaja GRI-a (str. 65) 3.12. Tablica u kojoj se navodi gdje su u izvjeπÊu nalaze pojedini standardni podaci

Verifikacija (str. 6) 3.13. Politika i trenutaËna praksa glede verifikacije izvjeπÊa

4. Upravljanje, obveze i ukljuËenost (str. 20 - 21) Upravljanje 4.1. UpravljaËka struktura organizacije, ukljuËujuÊi i pododbore najvišeg tijela upravljanja s posebnim dužnostima poput odreivanja strategije ili organizacij skog nadgledanja 4.2. Navesti ukoliko predsjednik najvišeg tijela upravljanja ujedno ima i izvršnu funkciju unutar organizacije (i, ako je tako, navesti istu te razloge za takvu odluku). 4.3. Za organizacije koje imaju jedinstvenu (unitarnu) upravljaËku strukturu, navesti broj Ëlanova najvišeg tijela upravljanja koji su nezavisni i/ili nisu Ëlanovi izvršne strukture organizacije 4.4. Mehanizmi za davanje preporuka ili smjerni ca nadzornom odboru od strane dioniËara i zaposlenika. 4.8. Izjave o misiji ili vrjednotama, interno razvijeni kodeksi ponašanja te naËela važna za ekonomski, okolišni ili društveni uËinak kao i status njihove provedbe. (str. 10)

Obveze prema vanjskim inicijativama (str. 10) 4.12. Ekonomske, okolišne i društvene povelje, naËela ili druge inicijative nastale izvan organizacije, koje organizacija potpisuje ili podupire.

UkljuËenost dionika (str. 21) 4.14. Popis dioniËkih skupina koje je organizaci ja ukljuËila. 4.15. Osnova za odreivanje i odabir dionika za sudjelovanje.

POKAZATELJI EKONOMSKOG U»INKA (str. 26) EC1 stvorena i distribuirana ekonomska vrijednost (str. 26), EC2 financijske posljedice te drugi rizici i prilike za djelatnost organizacije vezane uz

klimatske promjene (str. 28) EC3 obveze organizacije koje se odnose na definiran mirovinski plan (str. 28), EC4 financijska pomoÊ primljena iz javnih izvora (str. 28)

OKOLIŠNI POKAZATELJI U»INKA (str. 37 - 59) Aspekt: ENERGIJA EN3 izravna potrošnja energije prema primar nom izvoru energije EN4 neizravna potrošnja energije prema primarnom izvoru energije

Aspekt: VODA EN8 ukupno crpljenje vode po izvoru

Aspekt: EMISIJE, OTPADNE VODE I OTPAD EN22 ukupna težina otpada prema vrsti i metodi zbrinjavanja

Aspekt: OP∆E EN29 upotreba energije za prijevoz proizvoda i drugih dobara i materijala EN30 ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša prema vrsti

POKAZATELJI DRUŠTVENOG U»INKA(str. 29 - 32)Radni odnosi i dostojan rad LA1 ukupna radna snaga prema vrsti zaposle nja, ugovoru o zapošljavanju i regiji LA2 ukupni broj i stopa fluktuacije zaposlenika prema dobnoj skupini, spolu i regiji

LA3 postotak zaposlenih obuhvaÊenih kolektiv nim ugovorom LA10prosjeËan godišnji broj sati obuke po zaposleniku prema kategoriji zaposlenika

POKAZATELJI U»INKA LJUDSKIH PRAVA(str. 33)Sloboda udruživanja i kolektivno pregovaranje HR5 Ukupan broj nediskriminacije i poduzete mjere

POKAZATELJI U»INKA ODGOVORNOSTI ZA PROIZVOD (str. 36)Zdravlje i sigurnost kupaca PR1 Faze životnog ciklusa proizvoda i usluga u kojima se ocjenjuje poboljšanje njihovog utjecaja na zdravlje i sigurnosti

Informacije i oznake na proizvodima i uslugama PR3 Vrste podataka o proizvodu i uslugama, zahtjevanih organizacijskih postupaka te postotak znaËajnih proizvoda i usluga podložnih takvim informacijskim zahtjevima

Markentinške komunikacije PR6 Programi za poštivanje zakona, standarda i dobrovoljnih kodeksa koje se odnose na marketinške komunikacije, ukljuËujuÊi oglašavanje, promidžbu i pokroviteljstvo

GRI pokazatelji

Prilog 1


PROFIL1. Strategija i analiza (str. 4) 1.1. Izjava najviše po redu osobe u organizaciji o važnosti održivosti za organizaciju i njezinu strategiju

2. Organizacijski profil (str. 11 - 14) 2.1. Ime organizacije 2.2. Primarne robne marke (brandovi), proizvodi i usluge 2.3. Operativna struktura organizacije 2.4. Sjedište organizacije. 2.5. Broj zemalja u kojima organizacija djeluje i imena onih zemalja u kojima se odvijaju ili glavne djelatnosti ili one koje su poseb no relevantne za pitanja održivosti obuhvaÊena izvjeπÊem 2.6. Struktura vlasniËkih odnosa 2.7. Tržišta na kojima organizacija posluje 2.8. VeliËina organizacije koja izvještava 2.10. Nagrade primljene u izvještajnom razdoblju

3. Parametri izvjeπÊa (str. 18 - 19) Profil izvjeπÊa 3.1. Izvještajno razdoblje 3.2. Datum zadnjeg prethodnog izvjeπÊa 3.3. Izvještajni ciklus 3.4. kontakt osoba zadužena za za pitanja u vezi s izvjeπÊem i njegovim sadržajem

Opseg i granica izvjeπÊa 3.5. Proces za definiranje sadržaja izvjeπÊa 3.6. Granice izvjeπÊa

Kazalo sadržaja GRI-a (str. 65) 3.12. Tablica u kojoj se navodi gdje su u izvjeπÊu nalaze pojedini standardni podaci

Verifikacija (str. 6) 3.13. Politika i trenutaËna praksa glede verifikacije izvjeπÊa

4. Upravljanje, obveze i ukljuËenost (str. 20 - 21) Upravljanje 4.1. UpravljaËka struktura organizacije, ukljuËujuÊi i pododbore najvišeg tijela upravljanja s posebnim dužnostima poput odreivanja strategije ili organizacij skog nadgledanja 4.2. Navesti ukoliko predsjednik najvišeg tijela upravljanja ujedno ima i izvršnu funkciju unutar organizacije (i, ako je tako, navesti istu te razloge za takvu odluku). 4.3. Za organizacije koje imaju jedinstvenu (unitarnu) upravljaËku strukturu, navesti broj Ëlanova najvišeg tijela upravljanja koji su nezavisni i/ili nisu Ëlanovi izvršne strukture organizacije 4.4. Mehanizmi za davanje preporuka ili smjerni ca nadzornom odboru od strane dioniËara i zaposlenika. 4.8. Izjave o misiji ili vrjednotama, interno razvijeni kodeksi ponašanja te naËela važna za ekonomski, okolišni ili društveni uËinak kao i status njihove provedbe. (str. 10)

Obveze prema vanjskim inicijativama (str. 10) 4.12. Ekonomske, okolišne i društvene povelje, naËela ili druge inicijative nastale izvan organizacije, koje organizacija potpisuje ili podupire.

UkljuËenost dionika (str. 21) 4.14. Popis dioniËkih skupina koje je organizaci ja ukljuËila. 4.15. Osnova za odreivanje i odabir dionika za sudjelovanje.

POKAZATELJI EKONOMSKOG U»INKA (str. 26) EC1 stvorena i distribuirana ekonomska vrijednost (str. 26), EC2 financijske posljedice te drugi rizici i prilike za djelatnost organizacije vezane uz

klimatske promjene (str. 28) EC3 obveze organizacije koje se odnose na definiran mirovinski plan (str. 28), EC4 financijska pomoÊ primljena iz javnih izvora (str. 28)

OKOLIŠNI POKAZATELJI U»INKA (str. 37 - 59) Aspekt: ENERGIJA EN3 izravna potrošnja energije prema primar nom izvoru energije EN4 neizravna potrošnja energije prema primarnom izvoru energije

Aspekt: VODA EN8 ukupno crpljenje vode po izvoru

Aspekt: EMISIJE, OTPADNE VODE I OTPAD EN22 ukupna težina otpada prema vrsti i metodi zbrinjavanja

Aspekt: OP∆E EN29 upotreba energije za prijevoz proizvoda i drugih dobara i materijala EN30 ukupni izdaci i ulaganja u zaštitu okoliša prema vrsti

POKAZATELJI DRUŠTVENOG U»INKA(str. 29 - 32)Radni odnosi i dostojan rad LA1 ukupna radna snaga prema vrsti zaposle nja, ugovoru o zapošljavanju i regiji LA2 ukupni broj i stopa fluktuacije zaposlenika prema dobnoj skupini, spolu i regiji

LA3 postotak zaposlenih obuhvaÊenih kolektiv nim ugovorom LA10prosjeËan godišnji broj sati obuke po zaposleniku prema kategoriji zaposlenika

POKAZATELJI U»INKA LJUDSKIH PRAVA(str. 33)Sloboda udruživanja i kolektivno pregovaranje HR5 Ukupan broj nediskriminacije i poduzete mjere

POKAZATELJI U»INKA ODGOVORNOSTI ZA PROIZVOD (str. 36)Zdravlje i sigurnost kupaca PR1 Faze životnog ciklusa proizvoda i usluga u kojima se ocjenjuje poboljšanje njihovog utjecaja na zdravlje i sigurnosti

Informacije i oznake na proizvodima i uslugama PR3 Vrste podataka o proizvodu i uslugama, zahtjevanih organizacijskih postupaka te postotak znaËajnih proizvoda i usluga podložnih takvim informacijskim zahtjevima

Markentinške komunikacije PR6 Programi za poštivanje zakona, standarda i dobrovoljnih kodeksa koje se odnose na marketinške komunikacije, ukljuËujuÊi oglašavanje, promidžbu i pokroviteljstvo


Struktura vlasniËkih odnosa za sve tvrtke u sustavu koncerna Agrokor

Prilog 2

31.12.2009. Zemlja VlasniËki udio VlasniËki udio GlasaËko pravo Vlasniπtvo Agrokora podruænica Grupe GrupeAgrofructus Hrvatska 100,oo% 100,oo% 100,oo%Agrokor AG ©vicarska 100,oo% 100,oo% 100,oo%Agrokor trgovina d.d. Hrvatska 100,oo% 100,oo% 100,oo%Agrokor Zagreb d.o.o. BiH 100,oo% 100,oo% 100,oo%Agrolaguna d.d. Hrvatska 85,22% 85,22% 85,22%Agroprerada d.d. Hrvatska 99,10% 99,10% 99,10%Belje d.d. Hrvatska 67,92% 67,92% 67,92%Bootleggers d.o.o. Srbija 100,oo%8) 100,oo% 100,oo%Centropromet d.d. Hrvatska 96,97%4) 96,97% 78,11%Ciglane Zagreb d.d. Hrvatska 76,oo% 76,oo% 76,oo%Dijamant a.d. Srbija 73,o8% 73,o8% 73,o8%Duhan trgovina d.o.o. Hrvatska 100,oo%9) 100,oo% 100,oo%Euroviba d.d. Hrvatska 93,45%4) 93,45% 75,27%Frikom a.d. Srbija 95,83% 95,83% 95,83%Fonyodi kft. Maarska 100,oo%1) 100,oo% 80,44%Idea d.o.o. Srbija 100,oo% 100,oo% 100,oo%Irida d.o.o. Hrvatska 100,oo%2) 100,oo% 78,85%Jadran trgovina d.o.o. Hrvatska 100,oo%4) 100,oo% 80,55%Jamnica d.d. Hrvatska 80,44% 80,44% 80,44%JapetiÊ d.d. Hrvatska 99,60% 99,60% 80,23%Kikindski mlin a.d. Srbija 54,72%6), 24,90%7) 74,62% 63,85%Konzum d.d. Hrvatska 71,62% 11,10%1) 82,72% 80,55%Konzum d.o.o. Sarajevo BiH 100,oo%4) 100,oo% 80,55%Krka d.d. Hrvatska 82,08%4) 82,08% 66,12%Ledo d.d. Hrvatska 78,85% 78,85% 78,85%Ledo »itluk d.o.o. BiH 100,oo%2) 100,oo% 78,85%Ledo kft. Maarska 100,oo%2) 100,oo% 78,85%Ledo d.o.o. Slovenija 100,oo%2) 100,oo% 78,85%Ledo d.o.o. Podgorica Crna Gora 100,oo% 100,oo% 100,oo%Lokica d.o.o. Hrvatska 100,oo%4) 100,oo% 80,55%Lovno gosp. Moslavina d.o.o. Hrvatska 100,oo% 100,oo% 100,oo%Media d.o.o. Hrvatska 100,oo% 100,oo% 100,oo%Mladina d.d. Hrvatska 60,89%1) 60,89% 48,98%Nova Sloga a.d. Srbija 85,81%7) 85,81% 82,24%PIK Vinkovci d.d. Hrvatska 70,87% 70,87% 70,87%PIK Vrbovec d.d. Hrvatska 99,77% 99,77% 99,77%Plodovi fructus d.o.o. Hrvatska 50,oo%10) 50,oo% 50,oo%RIjeËka tvornicakonopa d.d. Hrvatska 100,oo%4) 100,oo% 80,55%Sarajevski kiseljak d.d. BiH 96,54%8), 3,30%3) 99,84% 80,97%SL Gross d.o.o. Srbija 100,oo%8) 100,oo% 100,oo%Sojara d.d. Hrvatska 100,oo%3) 100,oo% 51,84%Solana Pag d.d. Hrvatska 91,93% 91,93% 91,93%Tisak d.d. Hrvatska 54,15% 54,15% 54,15%TPDC Sarajevo d.d. BiH 51,oo% 51,oo% 51,oo%Unex d.d. Hrvatska 50,oo% 50,oo% 50,oo%Zvijezda d.d. Hrvatska 51,84% 51,84% 51,84%Zvijezda d.o.o. Ljubljana Slovebija 100,oo%3) 100,oo% 51,84%Zvijezda d.o.o. Sarajevo BiH 100,oo%3) 100,oo% 51,84%Æitnjak d.d. Hrvatska 86,08%4) 86,08% 69,34%*u vlasniπtvu; 1)Jamnice, 2) Leda, 3) Zvijezde, 4) Konzuma, 5) Agrokor Zagreb d.o.o., Grude, 6) Dijamanta, 7) Frikoma, 8) Idee,

9) Tiska, 10) Agrofructusa


redni broj Kompanija Sindikat

1. Agrolaguna Sindikat PPDIV - Hrvatska2. Agroprerada Sindikat PPDIV - Hrvatska3. Belje Sindikat PPDIV - Hrvatska4. Sindikat HUS - Hrvatska5. Dijamant SSSS - Srbije6. Frikom Unija slobodni sindikat Srbija7. Nezavisni sindikat Srbija8. SSSS - Srbije9. IDEA ASNS - Srbija10. Unija slobodni sindikat Srbija11. Sindikat trgovine Srbija12. IRIDA Sindikat PPDIV - Hrvatska13. Jamnica Sindikat PPDIV - Hrvatska14. Kikindski mlin SSSS - Srbije15. Konzum Hrvatski sindikat trgovine16. Sindikat Istre i Kvarnera17. Novi sindikat Hrvatska18. STH Hrvatska19. Ledo Sindikat PPDIV - Hrvatska20. Nezavisni sindikat Leda21. Ledo »itluk PPDIVUT - Bosna i Hercegovina22. Lipovac Sindikat PPDIV - Hrvatska23. Sindikat HUS - Hrvatska24. Mladina Sindikat PPDIV - Hrvatska25. PIK Vinkovci Sindikat HUS - Hrvatska26. Sindikat PPDIV - Hrvatska27. PIK Vrbovec Sindikat PPDIV - Hrvatska28. Sindikat HUS - Hrvatska29. Sarajevski kiseljak PPDIVUT - Bosna i Hercegovina30. Konzum BiH PPDIVUT - Bosna i Hercegovina31. Sindikat trgovine BiH32. Sljeme Slavonija Sindikat HUS - Hrvatska33. Slobodna Dalmacija Sindikat novinara Hrvatske34. Sindikat grafiËara Hrvatske35. Sojara Sindikat PPDIV - Hrvatska36. Solana Pag Sindikat PPDIV - Hrvatska37. Tisak STH Hrvatska38. Sindikat grafiËara Hrvatske39. Sindikat prometa i veza40. Sindikat novinara Hrvatske41. Vupik Sindikat PPDIV - Hrvatska42. Slavonsko Baranjski sindikat43. Znanje Sindikat grafiËara Hrvatske44. Zvijezda Sindikat PPDIV - Hrvatska

Adresar sindikata koji djeluju u koncernu Agrokor d.d.

Prilog 3


Kompanija Vrsta certifikata

1. Agrofructus d.o.o. ISO 9001:2008; HACCP; GLOBAL G.A.P.2. Agrolaguna d.d. ISO 9001:2008; HACCP3. Belje d.d. (sa Agropreradom) ISO 9001:2008; HACCP; GLOBAL G.A.P. OHSAS 18001:2007; ISO 14001:20044. Dijamant a.d. ISO 9001:2008; HACCP5. Fonyodi Asvanyviz Kft ISO 9001:20086. Frikom a.d. ISO 9001:2008; HACCP; ISO 220007. Irida ISO 9001:2008; HACCP; ISO 14001:20048. Jamnica ISO 9001:2008; HACCP; NSF; Kosher9. Konzum d.d. HACCP10. Ledo d.d. ISO 9001:2008; HACCP; ISO 14001:2004; IFC; BRC; Kosher11. Ledo Kft IFC12. Ledo »itluk ISO 9001:2008; HACCP; ISO 14001:200413. Pik Vinkovci d.d. ISO 9001:2008; HACCP; GLOBAL G.A.P.14. Pik Vrbovec d.d. ISO 9001:2008; HACCP; ISO 14001:2004; OHSAS 1800115. Sarajevski kiseljak d.d. ISO 22000; HACCP; NSF; Kosher16. Solana Pag d.d. HACCP17. Sojara d.d. ISO 9001:2008; HACCP18. Zvijezda ISO 9001:2008; HACCP; ISO/IEC 27001:2005; Kosher

Status sustava upravljanja

Prilog 4


Agrokor d.d.BiliÊ Ivana, BogdaniÊ Marta, BorËiÊ Ivana, GreganiÊ Mato, JukiÊ Lucija, JukiÊ Suzana, Lajtman Hido, MaÊešiÊ Vanda, MarasoviÊ »urËiÊ Mirjam, Markovac Zvonimir, MašoviÊ Sinan, MikaËiÊ Jasna

AgrofructusCrnomarkoviÊ Dragan, ∆osiÊ Stanko Dragan, MilišiÊ Anita, Pirša Ankica, Šutalo Ivana

Agrokor VinaKristijan Ivanek Ljiljana

Agrokor TrgovinaAnela TodoriÊ

Agrolaguna d.d.LovriÊ Željko, SakiÊ Evelina, Slade Danko

Belje d.d.»avrag Patricija, FilipoviÊ Ivan, Firanj Blanka, StojkoviÊ Aleksandar, Vajda MlinaËek Ljiljana

Dijamant a.d.Ludoški Tatjana, Nenin Predrag

Frikom a.d.DamjaniÊ Ivana, MiriÊ Aleksandra

Idea a.d.EriÊ Nevenka, StanimiroviÊ Una

Jamnica d.d., Fonyodi FratriÊ Katarina, Jakimovski Lidija, PetriËeviÊ Ivana

Konzum d.d.BedenikoviÊ Vlado, Koren Kristina, Meugorac Popovski Mila, PitareviÊ Vedrana, Zrinjski Ivona, Žukina Marijana

Konzum BiHBukvareviÊ Drežnjak Andrijana, ∆eman Nina,

Henda Azra, MutapËiÊ Edita, Švarc Katarina

Ledo d.d., Irida d.d., Ledo Kft.ArapoviÊ Mirna, Bezjak MuselinoviÊ Maja, Bocak Gojun Kristina, Jogun Goran, KambiË Alenka KrmpotiË Kristijan, LukiÊ Jelena

Ledo »itlukSudar Ana, Pehar Ante

Mladina d.d.BrkiÊ Robert

Nova Sloga a.d.PetkoviÊ Tamara, PuzoviÊ Dragana

PIK Vinkovci d.d.Hrehor Branka, Novak Renata

PIK Vrbovec d.d.FundeliÊ Ana, Garašanin Vlasta, Kajfeš Hrgovan Tamara, PaviÊ Martina

Sarajevski kiseljak d.d.AniÊ Milka, JosipoviÊ Darko

Sojara d.d.Basioli Nela, RanËiÊ Zoran

Solana Pag d.d.FranušiÊ Bajlo Nikolina, Pernar Marija, Želehovski Bogdan

Tisak d.d.Krajnik Krešimir, MišetiÊ Mate, Njavro Iva, Sušec Iva

Zvijezda d.d.SertiÊ Srebrenka, TišleriÊ Nina, VidoviÊ BljaiÊ Ivana

Žitnjak d.d.TomËiÊ Radmila, RakiÊ Mladen

Zaposlenici koji su sudjelovali u izradi IzvjeπÊa o odræivosti

Prilog 5


∂ 2010., Agrokor d.d.IzdavaË: Agrokor d.d.Dizajn: Agrokor d.d., korporativna promocija i dizajnFotografija: Agrokor d.d. arhiva i Shutterstock imagesGrafiËka priprema: Kaligraf, ZagrebTisak: Znanje d.o.o.

agrokor izvjesce o odrzivosti hr

Documents