„Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

Stručna podloga za zaštitu u kategoriji geološkog spomenika prirode

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

2

SADRŽAJ 1. SAŽETAK .............................................................................................................................. 3

2. UVOD .................................................................................................................................. 4

3. OPĆI PODACI....................................................................................................................... 5

3.1. Opis granica ................................................................................................................. 6

3.2. Kartografski prikaz ....................................................................................................... 6

3.3. Popis katastarskih čestica ............................................................................................ 6

4. GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE ŠIREG PODRUČJA .................................................................. 7

5. GEOGRAFSKI POLOŽAJ LOKALITETA ................................................................................... 8

6. OPIS LOKALITETA ................................................................................................................ 8

7. ISTRAŽIVANJA LOKALITETA................................................................................................. 9

7.1. Pregled dosadašnjih istraživanja ................................................................................. 9

7.2. Pregled novijih istraživanja ........................................................................................ 10

7.2.1. Sedimentološka istraživanja ............................................................................... 10

7.2.2. Mineraloška istraživanja ..................................................................................... 10

7.2.3. Paleontološka istraživanja .................................................................................. 11

7.2.4. Paleopedološka istraživanja ............................................................................... 12

7.2.5. Datiranje metodom luminiscencije .................................................................... 13

7.2.6. Tefra ................................................................................................................... 15

7.3. Preporuke za daljnja istraživanja ............................................................................... 15

8. VREDNOVANJE SA STANOVIŠTA ZAŠTITE PRIRODE .......................................................... 17

9. OCJENA STANJA PODRUČJA ............................................................................................. 18

10. ZAŠTITA I UPRAVLJANJE ................................................................................................ 18

10.1. Zaštita ..................................................................................................................... 18

10.1.1. Postupak proglašenja ..................................................................................... 19

10.2. Upravljanje ............................................................................................................. 20

10.2.1. Smjernice za upravljanje i preporučene mjere zaštite ................................... 20

10.2.2. Posljedice koje će proisteći donošenjem akta o proglašenju ......................... 21

10.2.3. Ocjena i izvor potrebnih sredstava za provođenje zaštite ............................. 22

10.3. Aktivnosti provedene prije i za vrijeme trajanja preventivne zaštite .................... 22

11. IZVORI PODATAKA ......................................................................................................... 25

12. PRILOG 1 ........................................................................................................................ 27

13. PRILOG 2 ........................................................................................................................ 28

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

3

1. SAŽETAK Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru nalazi se na desnoj obali Dunava, u samom središtu Grada Vukovara ispod vodotornja (Slika 1). Profil predstavlja geokronološki zapis klimatskih promjena kraja pleistocena, odnosno posljednjih stotinjak tisuća godina. Velike je znanstvene, povijesne te odgojno obrazovne vrijednosti. Praporni profil prvi je detaljno opisao prije stotinjak godina dr. sc. Dragutin Gorjanović-Kramberger, stoga predstavlja i svojevrsan spomenik istaknutom hrvatskom znanstveniku.

Slika 1: Gorjanovićev praporni profil (lijeva strana fotografije) i Vodotoranj (foto: http://www.turizamvukovar.hr/index.php?lang=hr&article_id=164)

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

4

2. UVOD Hrvatsko geološko društvo i Hrvatski geološki institut (broj: 5458/09 od 11. prosinca 2009) te Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode zahtjevom (klasa: 612-07/10-01/07, Ur. Br. 532-10-1 od 18. siječnja 2010. godine) zatražili su, temeljem članka 26. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i NN 139/08), od Državnog zavoda za zaštitu prirode izradu stručnog obrazloženja za preventivnu zaštitu geolokaliteta „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“. Nakon prikupljenih podataka te terenskog obilaska lokaliteta s dr.sc. Lidijom Galović, (Hrvatski geološki institut i Hrvatsko geološko društvo), i mr. sc. Pavlom Dragičevićem (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije), Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu (Klasa: 612-07/10-01/34, Ur. broj: 366-08-5-10-6) te je isto u kolovozu 2010. godine dostavilo nadležnom Ministarstvu na postupanje. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Rješenjem (Klasa: UP/I-612-07/10-33/0946, Ur. broj: 517-12-01) od 27. siječnja 2012. godine stavilo je „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“ pod preventivnu zaštitu na razdoblje od tri godine. U siječnju 2015. godine isteći će preventivna zaštita, stoga je potrebno ovaj vrlo vrijedan geološki lokalitet trajno zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13). Državni zavod za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu Zavod) je u sklopu svojih djelatnosti propisanih čl. 15. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) u suradnji s dr. sc. Lidijom Galović izradio stručnu podlogu za trajnu zaštitu Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru u kategoriji geološkog spomenika prirode.

Kartografski prikazi u prilozima podloge izrađeni su u Zavodu, dok je dio fotodokumentacije prikupljen terenskim obilascima djelatnice Zavoda, a dio su za potrebe izrade stručne podloge ustupili dr.sc. Lidija Galović, dr. sc. Lara Wacha i mr.sc. Pavao Dragičević. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) u čl. 124. st. 2. propisuje da: „Stručna podloga … sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja“.

Stručna podloga dostavlja se Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Vukovarsko-srijemske županije i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Upravi za zaštitu prirode na daljnje postupanje.

Spomenik prirode proglašava županijska skupština uz prethodnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Uprave za zaštitu prirode.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

5

3. OPĆI PODACI

Naziv zaštićenog područja: Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru

Predložena kategorija zaštite: Geološki spomenik prirode

IUCN kategorija zaštićenog područja:

III Prirodni spomenik ili obilježje (Natural monument or feature)

Županija: Vukovarsko - srijemska županija

Općina: Grad Vukovar

Površina zaštićenog područja: 1,06 ha (10.63 m2)* *(ArcGIS 10, ArcMap Version 10.1., HTR96/TM)

Upravljanje:

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Vukovarsko-srijemske županije

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

6

3.1. Opis granica Granica zaštićenog područja dana je u Prilozima 1 i 2. Granica započinje u točki 1, te ide u smjeru sjeveroistoka rubom k.č. 3940 do točke 2 od koje se nastavlja u smjeru sjeverozapada rubom k.č. 3888 do točke 3. Od točke 3 ide pravocrtno u smjeru sjeveroistoka do točke 4 te siječe k.č. 3888. U točki 4 nastavlja u smjeru jugoistoka po jugozapadnim rubom šetnice uz Dunav do točke 5. U točki 5 nastavlja pravocrtno u smjeru jugozapada pri čemu siječe k.č. 3956 i k.č. 3970/3 do točke 6 te dalje nastavlja jugozapadnim rubom k.č. 3970/3 do točke 7. Od točke 7 ide rubom čestice (4,5 m) do točke 8. Od točke 8 (unutar k.č. 3943/2) nastavlja u smjeru sjeverozapada, prateći na udaljenosti od 10 m rub k.č. 3970/3 i zakrećući prema jugozapadu k.č. 3940 do točke 9. Od točke 9 ide pravocrtno do točke 10 te dalje do točke 11 rubom k.č. 3941. Od točke 11 nastavlja se prateći rub k.č. 3940 i dolazi do početne točke 1.

3.2. Kartografski prikaz Granica geološkog spomenika prirode „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“ utvrđena je na kartografskoj podlozi TK 1:5000 (DGU, Geoportal)(Prilog 1.). Iscrtana je i pohranjena kao GIS shape file u Državnom zavodu za zaštitu prirode. Dostavljena je u elektronskom i otisnutom obliku Upravi za zaštitu prirode, Ministarstva zaštite okoliša i prirode radi potencijalne pohrane/upisa u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti. Ista karta sastavni je dio ove stručne podloge.

Između topografske karte i katastarskog plana postoje razlike u načinu i preciznosti izrade stoga nastaju odstupanja između ove dvije podloge. Iz tog razloga za točnu identifikaciju katastarskih čestica unutar obuhvata zaštićenog područja potrebno je snimiti teren te napraviti geodetski elaborat, sukladno opisu granice.

3.3. Popis katastarskih čestica

Katastarska općina: Vukovar; ZK ODJEL: Vukovar (podaci o z.k. ulošku preuzeti sa http://e-izvadak.pravosudje.hr/pretraga-zk-ulozaka.htm) Tablica 1. Popis katastarskih čestica (stanje 21. listopada 2014)

k.č. z.k.

uložak

Oznaka zemljišta Vlasništvo Napomena

3888 10821 Odron zemlje iza Radićeve

ulice Grad Vukovar Obuhvaća dio k.č.

3940 10618 Put IV reda i produženje

Radićeve ulice Javno dobro u općoj uporabi pod

upravom Grada Vukovara Obuhvaća cijelu k.č.

3943/2 10829 Toranj-vodotoranj, park i šuma Bana Josipa Jelačića

Grad Vukovar Obuhvaća dio k.č.

3956 10822 Nepristupna strmina

M.Gorkog Grad Vukovar Obuhvaća dio k.č.

3970/3 10830 Oranica Velika skela Grad Vukovar Obuhvaća dio k.č.

7068/1 10990 Rijeka Dunav Javno dobro u općoj uporabi pod

upravom RH Obuhvaća dio k.č.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

7

4. GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE ŠIREG PODRUČJA U Republici Hrvatskoj prapor i praporu slični sedimenti zauzimaju 35,7% površine, s najvećom rasprostranjenošću na području Srijema i Baranje (Poje, 1985; Bognar, 1976). U agrarnom, demografskom i prometnom pogledu predstavljaju područje od izuzetnog značaja te je i interes istraživača raznih struka, znanstvenih disciplina i specijalnosti sve izrazitiji. Na području Vukovarsko-srijemske županije najljepše razvijen prapor prekriva manje-više kontinuiranu zonu od Novih Mikanovaca na zapadu do Iloka na istoku. Najveća širina tog područja iznosi oko 16 km. Nalazi se uglavnom na zaravnima izgrađujući tzv. Đakovačko- vinkovačko-vukovarski praporni ravnjak ili plato i nastavlja se na istočnim obroncima Fruške gore. Debljina prapora ovdje je procijenjena na maksimalno 30-tak metara (Slika 2).

Slika 2: Geološka karta šireg područja geolokaliteta (HGI, 2009).

53 a fluvijalne naslage (pleistocen)

54 a kopneni les (pleistocen)

54 b barski les (pleistocen)

57 b barske naslage (holocen)

58 b aluvijalne naslage (holocen)

državna granica

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

8

5. GEOGRAFSKI POLOŽAJ LOKALITETA Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru predstavlja jedan od najljepših izdanaka prapora na području Hrvatske. Smjestio se u gradu Vukovaru, ispod Vodotornja, na spoju surduka koji ide iz centra grada prema Dunavu i obale Dunava (Slika 3). Praporni strmac, visine oko 20-tak metara, nastavlja se nizvodno uz Dunav od centra Vukovara do neolitskog nalazišta Vučedol.

Slika 3: Geografski položaj geolokaliteta Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru (DGU, 1:5000)

6. OPIS LOKALITETA Danas profil predstavlja izvrstan geokronološki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem pleistocena, odnosno posljednjih stotinjak tisuća godina. Tijekom glacijala (ledenih doba) taložen je prapor, a u vrijeme interglacijala (međuoledbeno doba) razvijena su tla (tamne pruge unutar svijetlog prapora). Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru predstavnik je razvoja prapornih naslaga isključivo na kopnu. Brojno zastupljene vrste moluska u tim naslagama također upućuju na kopnena ekološka staništa. Izmjenjene klimatske uvjete u sukcesiji naslaga tog profila obilježavaju paleotla. Značajan je i po tome što sadrži makroskopski vidljivu tefru (akumulaciju piroklastičnog materijala tj. vjetrom donesenog vulkanskog pepela). To je marker horizont koji omogućuje regionalnu korelaciju hrvatskog dijela Karpatskog bazena s tefrom bogatim ostatkom Karpatskog bazena. Nazvan je po dr. Dragutinu Gorjanović-Krambergeru, utemeljitelju Hrvatskoga geološkog instituta i geologu koji ga je prvi prije stotinjak godina detaljno opisao i smjestio u razdoblje gornjeg diluvija.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

9

7. ISTRAŽIVANJA LOKALITETA 7.1. Pregled dosadašnjih istraživanja

Sistematska, sveobuhvatna istraživanja prapornih predjela Slavonije započela su još 1910. godine u okviru “Povjerenstva za znanstveno izučavanje Srijema”, koje je obuhvaćalo 12 stručnih odbora. Ta su istraživanja dala značajne rezultate (Gorjanović-Kramberger, 1914, 1922; Šandor, 1912), ali su prekinuta prije početka Prvog svjetskog rata te nisu više nastavljena (Slika 4). U drugoj polovici prošlog stoljeća istraživanja se intenziviraju (Tajder, 1942; Takšić, 1947; Janeković, 1969; Bronger, 1976; Galović i Mutić, 1984; Poje, 1982, 1985, 1986; Trifunović, 1985; Mutić, 1988, 1990). Nakon dvadesetogodišnjeg prekida svih istraživanja zbog Domovinskog rata, Wacha i Frechen (2011), primjenjujući suvremene metode analize, istražuju Vukovarski praporni profil na kojem je Dragutin Gorjanović-Kramberger započeo s istraživanjem prapornih sedimenata u Hrvatskoj.

Slika 4: Naslovnica rada D. Gorjanović-Krambergera (1922) u kojem detaljno opisuje Vukovarski praporni profil

Vukovarski Gorjanovićev profil pogodan je lokalitet za istraživanje, jer se nalazi u okviru praporne zaravni, slojevi su neporemećeni, autohtoni, a prapor je razvijen kao “tipičan”. U vrijeme istraživanja Gorjanović-Krambergera (1914, 1922) profil je bio 22,6 m visok strmac (Slika 5). Iako se nije radilo o cjelovitom kvartarnom razdoblju, smatra se da je taj rad početak današnje sekvencijske geologije u Hrvatskoj koja se danas primjenjuje i u starijim naslagama (Šimunić, A., 2007). Različiti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedoči o različitim klimatskim uvjetima koji su vladali. Slika 5: Presjek prapornih naslaga kod Vukovara prema D. Gorjanović-Krambergeru (1922). Legenda: p.gl. – žuta pjeskuljasta glina; zk – zona konkrecija; L1-L4 – prapor; S1-S3 – strošne zone prapora.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

10

7.2. Pregled novijih istraživanja

7.2.1. Sedimentološka istraživanja U granulometrijskom sastavu uzoraka Gorjanovićevog prapornog profila čestice dimenzija silta (praha) prisutne su s više od 75 % (74-86 %). Sporedne su primjese finozrnati pijesak i čestice veličine gline. Udio pijeska kreće se u prosjeku oko 10 %, a udio gline je vrlo neujednačeni kreće se između 7 i 14 %, najviše oviseći o tome je li horizont bio zahvaćen pedogenetskim promjenama (proces nastanka tla) i u kojoj mjeri. Prema udjelima tih primjesa u naslagama, osim silta, zastupljen je i glinoviti silt i pjeskoviti silt. Srednja veličina zrna varira od 0,0182 do 0,0294 mm (Galović i Mutić, 1984).

7.2.2. Mineraloška istraživanja Ne samo raznolikošću mineralnih vrsta, nego i morfološkim osobinama tih vrsta odlikuje se u cijelosti sastav minerala iz naslaga Gorjanovićevog prapornog profila (Galović i Mutić, 1984). Najčešće su u sastavu uzoraka zastupana više-manje miješana zrna: trošna i svježa, krupnija i sitnija, uglata, poluzaobljena i zaobljena, nepravilna i kršeni komadići njihovih kristalića. Mineralni sastav čine karbonatna zrna: kalcit i dolomit, zatim minerali lake i teške mineralne frakcije. Kvarc je glavni mineralni sastojak svih uzoraka lake frakcije; također su znatno zastupljeni i feldspati. Uz nešto malo muskovita i čestica stijena, ta su dva minerala gotovo i jedini sastojci lake frakcije (Galović i Mutić, 1984). Sastav asocijacije karakterističnih teških minerala čine: epidot s vrlo malo coisita, amfiboli, granat, staurolit, disten, cirkon, turmalin, rutil, apatit i klorit. Osim tih redovnih sastojaka, javljaju se biotit, kloritoid, titanit, brukit, piroksen, kromit i korund (Galović i Mutić, 1984). Epidot, amfiboli i granat čine glavnu komponentu mineralnog sastava (oko 80 % zrna teške frakcije). Prateći učestalost svakog od ta tri minerala i uspoređujući njihove količinske odnose, u slijedu naslaga profila, uočavaju se tri intervala (Slike 5 i 8). Prvi interval obuhvaća najstarije vidljivo paleotlo i prapor u njegovoj podini. Drugi interval obuhvaća sedimente između najstarijeg vidljivog paleotla i tefre (Slike 5 i 8). U trećem, najmlađem intervalu primjećuje se mali porast udjela granata (Galović i Mutić, 1984). Karbonat je predstavljen zrnima kalcita i dolomita. Količina kalcijevog karbonata kreće se od 8,30 – 21,79 %. Paleotla su uglavnom bezkarbonatna. Karbonat koji je bio u njima je pedogenetskim procesima ispran i iskristalizirao je u formi karbonatnih konkrecija („prapornih lutki“) u podini pedogenetski dobro razvijenih paleotala (Galović i Mutić, 1984). Da bi se uvidio i mineralni sastav submikronskih veličina čestica, neki su uzorci (uzorci paleotala) analizirani RTG tehnikom. Sastav im je: kvarc, feldspati, tinjčasti minerali i nešto malo minerala glina.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

11

Na dubini od oko 12 m od površine (Slika 8 i 9) pojavljuju se vulkanogeni minerali: apatit, augit, smeđa i zelena hornblenda, cirkon, biotit, sanidin i nekoliko prozirnih svježih krhotinica vulkanskog stakla. Odlikuju se karakterističnim obilježjima prema kojima im se pripisuje vulkansko podrijetlo (Galović i Mutić, 1984).

7.2.3. Paleontološka istraživanja Sistematska istraživanja mekušaca unutar kvartarnih naslaga započeta su tek krajem prošlog stoljeća (Malez i Poje, 1974, Poje, 1982, 1985; Sokač i sur, 1982; Galović i Mutić, 1984). U najdonjem vidljivom sloju prapora (L2 - Slike 5 i 6) ustanovljena je vrlo hladna i suha stepska fauna („Pupilla fauna“), koja je ujedno i najhladnija fauna. U podinskom dijelu prapora dominantne vrste su Pupilla muscorum, Pupilla sp., Pupilla triplicata i Vallonia pulchella, dok u krovinskom dijelu horizonta dominiraju vrste Pupilla sterri i Granaria frumentum. „Pupilla fauna“ je provodna za maksimum zahlađenja tijekom glacijala, autohtona je, a razvila se na području vrlo hladne i suhe travnate stepe.

Slika 6: Praporni profil s prikazanim paleotlima (tragovi zatopljenja). (foto: Lidija Galović)

Drugi sloj prapora (L3 - Slike 5 i 6) započinje taloženjem u sličnim klimatsko-ekološkim uvjetima s neznatno povećanom vlažnošću. Fauna pokazuje manje stepski karakter, ali dominiraju vrste otvorenih staništa (Vallonia pulchella, Pupilla muscorum, Vallonia costata i Chrondrula tridens. U središnjem dijelu sloja, uz dominantne vrste Vallonia tenuilabris, Perpolita radiatula i Clausilia dubia, pojavljuju se i šumske vrste (Discus ruderatus, Semilimax sp. i Vitrea crystallina), a vlažnost je izrazito povećana. Tu ni u kom slučaju ne možemo govoriti o šumskom pokrovu, već o stepskom krajoliku s ograničenim razvojem većih ili manjih šumaraka, šikara i sl. Svakako je evidentiran prodor vlažne i nešto toplije klime koji je pogodovalo razvoju šuma, odnosno visokog raslinja. Završni dio ovog sloja prapora taložen je

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

12

u pogoršanim klimatskim prilikama. Nestaju, odnosno povlače se šumske vrste (s izuzetkom Bradybaena fruticum), klima postaje hladnija i suhlja, te dominiraju stepske vrste i vrste otvorenih staništa Vallonia pulchella, Pupilla muscorum, Punctum pygmaeum i Granaria frumentum (Poje, 1985). Za vrijeme taloženja najmlađeg sloja prapora (L4 - Slika 5) klima postaje toplija i vlažnija, što je pogodovalo ponovnom razvoju šumaraka i visokog raslinja. Krajolik bi se mogao opisati kao vlažna, relativno topla „šumovita“ stepa. To još uvijek nije kontinuirani šumski pokrov, već veći ili manji šumarci, šikare i sl.. Dominiraju vrste Vallonia pulchella, Punctum pygmaeum, Bradybaena fruticum, Aegopinella sp. i Vitrea crystallina (Poje, 1985). Temeljem istraživanja recentne faune (Poje, 1985) može se reći da je ovo područje naselilo preko 50% novih vrsta u odnosu na pleistocensku faunu.

7.2.4. Paleopedološka istraživanja Danas se na Vukovarskom Gorjanovićevom profilu vide tri sloja tipičnog prapora, tri fosilna tla i jedan slabo razvijen humusni horizont F1 prema Bronger (1976) i Bronger (2003) (Slika 7).

Slika 7. Detalj prikaza izloženosti lesa u JZ dijelu Središnje Europe između Beča i Beograda (Bronger, 2003).

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

13

Dublje naslage, fosilno tlo F5 i sloj koluvijalnog prapora zatrpane su, ali su prije određene kao bazalno smeđe-šumsko tlo iz Riß/Würm interglacijala (Bronger, 1976; Bronger 2013; Poje, 1985). Fosilno tlo F4 je predstavlja zatopljenje Würm 2/3 interstadijal i ujedno najveću erozijsko-derazijsku fazu Würma kada je erodiran čitav kompleks naslaga (Würm 1 i 2) (Poje, 1985). Debljina mu je 1,1 m, a, prema Brongeru (1976) i Brongeru (2003), to je Bv horizont smeđeg tla koji je nešto dalje uzvodno razvijen kao černozem-smeđe tlo s A(B) horizontom. Prapor između paleotala F4 i F3 predstavlja najveće zahlađenje u sačuvanim sedimentima Würma (Poje, 1985). Ipak, mlađa paoletla visokog su stupnja pedogenetskog razvoja. F3 je degradirani černozem debljine oko 0,5 m, a F2 smeđe tlo-černozem debljine oko 1,5 m (Poje, 1985). Prema Wacha i Frechen (2011), F3 je smeđe paleotlo debljine oko 1 m i starosti srednjeg pleistocena, dok je F2 smeđe paleotlo debljine 3 m i predstavlja zadnji interglacijal (OIS 5) i početak gornjeg pleistocena (Slike 8). Oba paleotla u podini imaju precipitirane karbonatne konkrecije („praporne lutke“) nastale ispiranjem karbonata procesima pedogeneze i njihovom kristalizacijom na dnu pedološkog profila. One ujedno upućuju i na visok stupanj pedogenetskog razvoja (intenzivnije i/ili dugotrajnije i/ili vlažnije zatopljenje). Najmlađe paleotlo F1 je sirozem, slabo razvijeni humozni horizont debljine oko 40 cm bez karbonatnih konkrecija u podini. Praporni profil koji sadrži paleotla pedogenetski razvijenija od današnjih ukazuje na to da je nekad na ovim područjima klima znala biti znatno toplija i vlažnija.

7.2.5. Datiranje metodom luminiscencije Datiranje eolskih sedimenata metodom luminescencije pogodno je za one sedimente gdje se ne može starost odrediti metodom radioaktivnog ugljika (naknadno kristalizirani karbonati ili sedimenti stariji od 50 000 godina). Ključni korak koji je doveo do datiranja sedimenata bila je spoznaja da izlaganje fotonima Sunčeva svjetla tijekom transporta je optički reset ”svjetlosnog sata“. Tijekom transporta vjetrom elektroni u kristalnoj rešetci minerala, potaknuti fotonima Sunčeva svjetla, dovode se u pobuđeno stanje. Onog trenutka kad je zrno sedimentirano i pokriveno drugim zrnima (dakle, nije više izloženo Sunčevu svjetlu), njegovi slobodni elektroni počinju gubiti energiju (spuštaju se na niže energetske razine) i ulaze u defekte u kristalnoj rešetki (zamke = traps - engl.). Time počinje i mjerenje vremena od sedimentacije. Naime, količina elektrona u zamkama proporcionalna je vremenu od kada je zrno bilo sedimentirano, odnosno prekriveno. Prilikom uzorkovanja potrebno je paziti da uzorak ne bude izložen svjetlu, jer bi time došlo do resetiranja ”svjetlosnog sata” . Datiranjem je ustanovljena srednjepleistocenska starost najstarijeg danas dostupnog smeđeg paleotla F3 (prema Brongeru (1976) i Brongeru (2003) (Slika 7). U njegovoj je krovini prapor sedimentiran u predzadnjem glacijalu. Pred kraj srednjeg pleistocena, između 145 ±13 i 141±11 tisuća godina sedimentirana je tefra. Zatopljenjem koje je uslijedilo počinje

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

14

gornji pleistocen. To je zadnji interglacijal dokumentiran 3 m debelim smeđim paleotlom (OIS 5). Njegova pedogeneza završava početkom taloženja prapora tijekom zadnjeg glacijala. Najstariji prapor u zadnjem glacijalu pripada razdoblju donjeg pleniglacijala (OIS4) i trajao je od 64,1±4,7 do 37,1±2,9 tisuća godina. U srednjem pleniglacijalu (OIS3) bilo je kratkotrajno zatopljenje koje je rezultiralo paleotlom niskog stupnja pedogenetskog razvoja – sirozemom. To je, prema Brongeru (1976) i Brongeru (2003) najmlađe paleotlo F1 - slabo razvijeni humozni horizont debljine oko 40 cm. Zahlađenje koje slijedi pripada razdoblju gornjeg pleniglacijala (OIS2) i pretstavljeno je s oko 5 m debelim praporom koji se proteže do recentnog tla (Wacha i Frechen, 2011).

Slika 8: Starost prapora izražena u tisućama godina - prilagođeno prema Wacha i Frechen (2011).

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

15

7.2.6. Tefra Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru značajan je i po tome što sadrži i jedinu registriranu i istraživanu tefru (akumulaciju piroklastičnog materijala) u hrvatskom dijelu Karpatskog bazena pa time omogućava korelaciju s ostatkom Karpatskog bazena (Slika 8). To je najpouzdanija metoda kronološke korelacije prapornih profila (Wacha i Frechen, 2011). To je nekontininuirani narančasti proslojak debljine do 2 cm. Njegova pojava koincidira s eksplozivnim vulkanizmom koji se zbivao za to vrijeme u području istočnih Karpata. U skladu s time, pretpostavlja se i donos prapornog materijala i iz karpatskog izvorišnog područja, a ne samo s Alpi, kako se donedavno vjerovalo (Wacha i Frechen, 2011).

Slika 9: Tefra u Gorjanovićevom prapornom profilu u Vukovaru (foto: Lara Wacha)

7.3. Preporuke za daljnja istraživanja

Da bi se omogućila korelacija Gorjanovićevog prapornog profila s drugim prapornim profilima u regiji, potrebno ga je analizirati suvremenim metodama kako se danas praporni profili istražuju. Pri tome potrebno je koristiti metode koje su dostupne, a primjenjivane su u znanstvenim radovima objavljenim u posljednjih desetak godina na području Karpatskog bazena.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

16

• Datiranje na temelju orijentacije aminokiselina u kućicama Gastropoda

određivanje starosti prapora na temelju analize kućica gastropoda

- Analiziraju se aminokiseline iz vrsta gastropoda koja je prisutna u cijelom profilu. - Na temelju orijentacije aminokiselina vrši se apsolutno datiranje sedimenata. - Omogućuje korelaciju na temelju rezultati određivanja starosti različitih uvjeta

sedimentacije (različite vrsta Gastropoda). - Temelji se na NASA-inim rezultatima istraživanje exterigenog života. - Metoda je nova, brže daje rezultate nego datiranje metodom luminecsencije.

• Magnetski susceptibilitet

korelacijom dijagrama koji prikazuju magnetska svojstva sedimenata duž profila određuje se starost sedimenata.

- Tla sadrže znatno više željezovitih i drugih magnetičnih minerala od prapora. - Mjerenjem magnetskih svojstava sedimenta na svakih 2,5 cm dubine profila, dobije

se karakteristična krivulja koja sadrži i “marker” horizonte već utvrđene starosti. Korelacijom krivulje s referentnim krivuljama detaljno proučenih profila (npr.: Pakš), određuje se starost.

- Brza i jeftina metoda.

• Mikromorfološka istraživanja

mikroskopskom analizom neporemećenih uzoraka tla dobiva se uvid u okoliš sedimentacije i postsedimentacijske promjene.

- Mikroskopski preparati glinovitih sedimenata nenarušene strukture proučavaju se polarizacijskim mikroskopom. Moguće je lupom (mezomorfologija) prije izrade preparata izabrati uzorke za analizu i najzanimljivije presjeke.

- Omogućuje proučavanje sastava, strukture, teksture i geneze mlađih glinovitih sedimenta.

- Za razliku od modalne analize koja nam govori o podrijetlu rezistentnih čestica, ova metoda ukazuje na uvjete sedimentacije i na temelju tragova života (npr.: šupljine korijenja ili tragovi ubušavanja) o živom svijetu koji je tu obitavao.

- Omogućuje pohranu uzorka u formi mikroskopskog preparata

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

17

8. VREDNOVANJE SA STANOVIŠTA ZAŠTITE PRIRODE

Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru nalazi se nedaleko od središta grada Vukovara, uz šetnicu na samoj obali Dunava. Predstavlja jedan od najljepših izdanaka prapora na području Hrvatske. Do njega se dolazi kroz uski surduk (5 do 15 m duboko, usko, izduženo udubljenje strmih strana, pretežno na praporu ili praporu sličnim taložinama (Cvitanović, 2002)) podno Vodotornja, stoga je vrlo pristupačan i lako dostupan (Slika 10). Ovaj praporni profil u Vukovaru ima veliku znanstvenu te odgojno-obrazovnu vrijednost. Znanstvena vrijednost: Ovaj geolokalitet predstavlja izvrstan geokronološki zapis klimatskih promjena krajem pleistocena. Predstavlja izmjene glacijala i interglacijala tijekom kojeg su zatopljenja dokumentirana paleotlima (tamne pruge unutar svjetlog prapora). Različiti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedoči o različitim klimatskim uvjetima koji su vladali u ovim krajevima. Isto tako ovaj lokalitet sadrži i jedinu registriranu i istraživanu tefru (akumulaciju piroklastičnog materijala) u hrvatskom dijelu Karpatskog bazena. Veliki značaj potvrđuje njegovo kontinuirano istraživanje od početka prošlog stoljeća do danas.

Slika 10: Gorjanovićev praporni profil i Vukovarski vodotoranj Zaštitom ovog lokaliteta zaštitila bi se vrijedna geobaština te bi se odala počast velikanu hrvatske geologije Dragutinu Gorjanović-Krambergeru. Odgojno-obrazovna vrijednost S obzirom na otvorenost i dostupnost profila, ovaj geolokalitet ima veliki edukativni potencijal stoga je interesantan i kao poligon za učenje geologije kvartara i sedimentologije. U svjetlu današnjih klimatskih promjena od izuzetnog je značaja sačuvati i zaštititi takav profil radi prezentacije i istraživanja paleoklimatoloških promjena.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

18

9. OCJENA STANJA PODRUČJA Zatečeno stanje Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru nalazi se uz samu šetnicu uz Dunav. U vrijeme istraživanja Dragutina Gorjanović-Krambergera (1912) strmac je bio visok 30 m ali je uređenjem šetnice starija polovica profila, koja obuhvaća kontakt pleistocenskih prapora s pontom (miocen), nepovratno izgubljena tj. zatrpana i zabetonirana. Ostatak geolokaliteta trenutno je u dobrom stanju bez značajnijih devastacija. Na osnovi katastarskih izvadaka zemljište, na području predviđenom za zaštitu, većim dijelom nalazi se u vlasništvu Grada Vukovara, dok je jedna čestica (put) opće dobro. Prema generalnom urbanističkom planu Grada Vukovara (2012) Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru predlaže se zaštititi u kategoriji spomenika prirode i područje nije predviđeno za gradnju, nego se nalazi u zoni Z6 i Z8 (zelene površine-uređenje obale i zelene površine-memorijalno područje). Prema Studiji Procjene utjecaja na okoliš Uređenja desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328, na području Grada Vukovara ne predviđaju se nikakvi zahvati koji bi mogli ugroziti ovaj lokalitet. U studiji je navedeno da se očekuje trajna zaštita i očuvanje ovog vrijednog geolokaliteta. Ugroženost lokaliteta

Kako je prema GUP-u Grada Vukovara i Studiji Procjene utjecaja na okoliš Uređenje desne obale Dunava ovo područje predviđeno za zaštitu i nije u građevinskoj zoni, jedina opasnost koja prijeti ovom lokalitetu je mogućnost odrona zbog prirodnih procesa (erozije).

10. ZAŠTITA I UPRAVLJANJE 10.1. Zaštita Preventivna zaštita ovog područja proglašena je 27. siječnja 2012. godine, uz maksimalno trajanje od 3 godine. Rješenjem o preventivnoj zaštiti područje je zaštićeno u kategoriji geološkog spomenika prirode. Nakon valorizacije područja sa stanovišta zaštite prirode i ocjene stanja područja predlažemo da se područje Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru i trajno zaštiti u kategoriji geološkog spomenika prirode.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

19

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Spomenik prirode

Članak 117.

(1) Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.

(2) Na spomeniku prirode dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

Prema IUCN-ovom sustavu upravljačkih kategorija zaštićenih područja (Dudly, 2008) ovom području bi odgovarala IUCN kategorija III (Prirodni spomenik ili obilježje-Natural monument or feature). Cilj zaštite lokaliteta je trajno očuvanje vrlo vrijedne geobaštine, tj. izuzetnog fosilnog zapisa klimatskih promjena ovog područja te značajnog poligona za izučavanje geologije kvartara.

10.1.1. Postupak proglašenja Sukladno čl. 123 Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) spomenik prirode proglašava županijska skupština uz prethodnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Prijedlog akta o proglašenju temelji se na stručnoj podlozi koju izrađuje Državni zavod za zaštitu prirode, a kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi, način upravljanja tim područjem, na izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem te posebnoj geodetskoj podlozi za upis u katastar i zemljišnu knjigu (čl. 124 ZZP). O prijedlogu za proglašenje zaštićenog područja izvješćuje se javnost putem javnog uvida, a to podrazumijeva uvid u predloženi akt o proglašenju, te stručnu podlogu s kartografskom dokumentacijom. Javni uvid za spomenik prirode provodi i organizira županija. Po izvršenom javnom uvidu predlagač će se očitovati o podnesenim primjedbama koje će postati sastavni dio dokumentacije za proglašenje.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

20

10.2. Upravljanje Prema Zakonu o zaštiti prirode, spomenikom prirode upravlja županijska javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Spomenikom prirode upravljati će Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije (čl. 130 ZZP) čija djelatnost je zaštita, održavanje, očuvanje i promicanje zaštićenih područja te koordiniranje i usklađivanje svih djelatnosti koje se odvijaju na tom prostoru (čl. 131 ZZP). U sklopu ovih djelatnosti javna ustanova organizira i obavljanje stručno-znanstvenih poslova zaštite prirode. Zaštitom ovog geolokaliteta, kao geološkog spomenika prirode, potiče se istraživanje, paleoklimatskih promjena i edukacija. Za istraživanje zaštićenih prirodnih vrijednosti potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode (čl. 145 ZZP). Rješenje kojim se odobrava istraživanje sadrži uvjete pod kojima se ono može provesti. Temeljem čl. 134 ZZP-e Upravno vijeće Javne ustanove donosi Plan upravljanja i godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja te prema čl. 142. može donijeti odluku o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja. Radi korelacije s drugim prapornim profilima u regiji potrebno je provoditi daljnja istraživanja i analize suvremenim metodama koje su nam dostupne, a primjenjivane su u znanstvenim radovima objavljenim u posljednjih desetak godina na području Karpatskog bazena. Edukacijski programi za različite uzraste i suradnja s lokalnom zajednicom značajno bi pridonijeli prezentaciji i zaštiti područja, te zaštiti prirode u cjelini. Ovaj lokalitet predstavlja turistički vrlo atraktivnu lokaciju. Postavljenjem informativnih tabli s detaljnim informacijama o lokalitetu i interpretativnih tabli s interpretacijom geneze prapora javnost bi se educirala o važnosti ovog lokaliteta. Edukacijom bi se umanjila i vjerojatnost devastacije geolokaliteta.

10.2.1. Smjernice za upravljanje i preporučene mjere zaštite U svrhu očuvanja Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru, u upravljanju se potrebno držati određenih smjernica koje će se detaljnije razraditi dokumentima upravljanja.

Prijedlog smjernica za upravljanje:

• izraditi plan upravljanja lokalitetom s jasno definiranim ciljevima i aktivnostima koje je potrebno provoditi

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

21

• nastaviti sustavna istraživanja lokaliteta novim metodama što će značajno pridonijeti pravilnom upravljanju ovim područjem, vodeći računa o eroziji na profilu

• uspostaviti kontinuirano praćenje stanja profila s ciljem definiranja potrebnih mjera zaštite

• dozvoliti uklanjanje vegetacije radi omogućavanja nesmetanog pristupa profilu u suradnji sa stručnjacima

• definirati ga kao poligon za izučavanje geologije kvartara i sedimentologije • provoditi edukativne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti šire zajednice o

vrijednostima područja te važnosti njegova očuvanja i održivog upravljanja (suradnja s regionalnim školama, predavanja, izložbe i dr.)

• preporuča se obilježavanje lokaliteta, postavljanje putokaza, tiskanje promidžbenog materijala koji bi se dijelili kod Vodotornja, u Vučedolu i u Gradskom muzeju Vukovara

• pri izgradnji posjetiteljske infrastrukture (info točke, interpretativne ploče i dr.) potrebno je voditi računa o karakteristikama prostora, te, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi uvjete zaštite prirode

• definirati suradnju s Vukovarskim muzejom (u Muzeju grada Vukovara izložiti stalni geološki postav)

Prijedlog mjera zaštite:

• spriječiti izvođenje građevinskih, vodnogospodarskih i drugih radova koji mogu narušiti profil

• spriječiti odlaganje otpada duž profila • spriječiti izgradnju objekata iznad profila zbog mogućnosti urušavanja • spriječiti promjenu morfologije profila (potkopavanje, usjecanje) • zabraniti otkopavanje i odnošenja materijala s izdanaka osim u znanstvene svrhe

uz Zakonom propisana dopuštenja • spriječiti oštećivanje i betoniranje profila • zabraniti prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište

10.2.2. Posljedice koje će proisteći donošenjem akta o proglašenju Vrednovanje zaštićenog područja i ograničeno korištenje u edukativne i znanstvene svrhe imati će pozitivan učinak na Grad Vukovar i Vukovarsko-srijemsku županiju. Doprinijeti će poboljšanju svijesti o zaštiti geobaštine i upotpuniti će turističku ponudu grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije. Zaštitom ovog lokaliteta vlasnicima zemljišta koje se nalaze u predloženom području za zaštitu u kategoriji spomenika prirode neće se nametnuti ograničenja s obzirom na sadašnje korištenje zemljišta. Vlasnička prava u zaštićenom području propisana su čl. 143., 144., 146., 147. i 148. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13).

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

22

10.2.3. Ocjena i izvor potrebnih sredstava za provođenje zaštite Zaštita ovog područja ne zahtjeva ulaganje značajnijih sredstava. Brigu o spomeniku prirode vodit će Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarske-srijemske županije kroz svoju osnovnu djelatnost. Uređenje geološke poučne staze uglavnom će biti financirano iz programa IPA CBC HUHR 2007-2013. Osim toga, trebat će osigurati određena financijska sredstva iz regionalnog proračuna za izradu i održavanje informativnih i interpretativnih tabli, za razvoj edukativnih programa i za dodatna istraživanja kako bi se napravila detaljnija rekonstrukcija paleookoliša i života u njemu. U skladu s čl. 124 Zakona o zaštiti prirode županijska skupština trebala bi, pri donošenju akta o proglašenju spomenika prirode, donijeti i izjavu o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem.

10.3. Aktivnosti provedene prije i za vrijeme trajanja preventivne zaštite

Prije proglašenja, ali i tijekom preventivne zaštite odvijale su se aktivnosti vezane za promociju ovog važnog geološkog lokaliteta. U organizaciji Hrvatskog geološkog društva 2009. i 2013. godine održane dvije Stručne geološke ekskurzije (Baranja-Srijem i Blato i zlato Slavonije-„Dunavom uzvodno“) pod vodstvom dr. sc. Lidije Galović (Slika 11).

Slika 11: Stručna geološka ekskurzija u organizaciji Hrvatskog geološkog društva u podnožju Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru. (foto: Stanislav Koščal)

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

23

U proljeće 2010. godine ravnateljica OŠ D. Tadijanović iz Vukovara, prof. Lidija Miletić, povodom 50 god. škole pokrenula je školski projekt: ”Predstavljanje geološke baštine”. Tom prigodom tiskan je i promotivan letak na temu Gorjanovićevog prapornog profila kojeg su učenici škole dijelili građanima na gradskim trgovima (Slika 12).

Slika 12: Letak koji su dijelili učenici o Gorjanovićevom prapornom profilu u Vukovaru.

Na IV. Hrvatskom geološkom kongresu održanom 16.-17. listopada, 2010. u Šibeniku prezentirana je potreba za zaštitom i zakonska procedura zaštite Gorjanovićevog prapornog profila. Prezentacija je imala veliki odjek, ai u zaključke kongresa ušla je potreba za zaštitom i podrška Hrvatskog geološkog društva (Slika 13).

Slika 13: Predavanje održano na 4. Geološkom kongresu 2010.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

24

U dnevnom tisku objavljeni su i mnogi tekstovi koji se bave problematikom zaštite i očuvanja Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru (Slika 14).

Slika 14: Natpisi u dnevnom tisku vezano za Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije planira uređenje geološke poučne staze iz projekta „Three rivers=One aim“ financiranog iz programa IPA CBC HUHR 2007-2013 radi bolje prezentacije javnosti ovog značajnog geolokaliteta (Slika 15).

Izbo

Slika 15: Izvod iz Urbanističkog plana uređenja „Šireg središta grada Vukovara“ s ucrtanom geološkom poučnom stazom

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

25

11. IZVORI PODATAKA BOGNAR, A. (1976): Les i lesu slični sedimenti i njihovo geografsko značenje.- Geografski horizont, 1-2, XXII, HGD, 15-31, Zagreb. BRONGER, A. (1976): Zur quartären Klima- und Landschaftsentwicklung des Karpatenbeckens auf (palö-) pedologischer und bodengeographischer Grundlage. Kieler Geogr. schriften, 45, 1-268, Kiel. BRONGER, A.(2003): Correlation of loess-paleosol sequences in East and Central Asia with SE Centra Europe: towards a continental Quaternary pedostratigraphy and paleoclimatic history, Kiel, Germany, Quaternary International 106-107, 11-31 CVITANOVIĆ, A. (2002): Geografski rječnik, Hrvatsko geološko društvo Zadar, Zadar DUDLEY, N. (Editor) (2008). Guidelines for Applying Protected Area Management Categories. Gland, Switzerland: IUCN. x + 86pp. GALOVIĆ, I. i MUTIĆ, R. (1984): Gornjopleistocenski sedimenti istočne Slavonije (Hrvatska).- Rad JAZU, 411, 299-356, Zagreb. GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, D. (1914): Iz prapornih predjela Slavonije.- Vijesti geol. povjerenszva, 3 i 4, 21-26, Zagreb. GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, D. (1922): Morfologijske i hidrografijske prilike prapornih predjela u Srijemu te pograničnih česti županije virovitičke - Glasnik Hrv. prir. društva, 34/2, 111-164, Zagreb. HGI – ZAVOD ZA GEOLOGIJU (2009): Geološka karta Republike Hrvatske M 1:300.000.- Hrvatski geološki institut, Zavod za geologiju, Zagreb IPZ Uniprojekt TERRA (2013): Studija o utjecaju na okoliš: Uređenje desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328 na području grada Vukovara, Netehnički sažetak, Zagreb JANEKOVIĆ, GJ. (1969): Loess de Croatie, INQUA, 1969.- La stratigraphie de Loess d’Europe, Paris. MALEZ, M. i POJE, M. (1974): Stratigraphic Position of Mammoth remains on the Bank of the Danube River near Borovo selo not far from Vukovar (Croatia).- Bull. sci. Cons. Acad. Yugosl., Section A, 19, 1/2, 9-11, Zagreb. MUTIĆ, R. (1988): Korelacija kvartara istočne Slavonije na osnovi podataka mineraloško-petrografskih analiza.- Disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 208 pp.

Državni zavod za zaštitu prirode Stručna podloga za zaštitu „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

26

MUTIĆ, R. (1990): Korelacija kvartara istočne Slavonije na osnovi podataka mineraloško-petrografskih analiza (Istočna Hrvatska, Jugoslavija) - Dio II: Lesni ravnjak.- Acta Geol., 20, 2, 29-80, Zagreb. NARODNE NOVINE (2013): Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) POJE, M. (1982): Malakofauna prapornih naslaga istočnog dijela Slavonije.- Magistarski rad Sveuč. u Zagrebu, 62 str., Zagreb. POJE, M. (1985): Praporne naslage “vukovarskog profila” i njihova stratigrafska pripadnost.- Geol. vjesnik, 38, 45-66. POJE, M. (1986): Ekološke promjene na vukovarskom prapornom ravnjaku proteklih cca 500.000 godina.- Geol. vjesnik, 39, 19-42. SOKAČ, A., DRAGIČEVIĆ, I. i VELIĆ, J. (1982): Biostratigrafske i litološke odlike neogenskih i kvartarnih sedimenata nekih bušotina okolice Osijeka.- Geol. vjesnik, 35, 9-20. ŠANDOR, F. (1912): Istraživanja prapora iz Vukovara, Bilogore i sa Rajne (Prethodne vijesti).- Vijesti geol. povjerenstva, 2, 103-107, Zagreb. ŠIMUNIĆ, A. (2007): Dragutin Gorjanović-Kramberger Geological Mapping Pioneer in Croatia.- KiG, 7, 52-73. TAJDER, M. (1942): Sastav i postanak srijemskog prapora.- Spomenica vukovarske real. gimn., 107-112, Vukovar. TAKŠIĆ, A. (1947): Prinos poznavanju prapora istočne Hrvatske.- Vjesnik geol. rud. Inst. Minist. ind. rud., 1, 202-231, Zagreb. TRIFUNOVIĆ, S. (1985): Tumač za OGK 1:100.000 list Odžaci L 34-87.- Geološki institut Beograd i Nafta-gas Novi Sad (1984), Sav. geol. zavod, 54 str., Beograd. URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA (2012): Izmjene i dopuna generalnog urbanističkog plana Grada Vukovara WACHA, L. (2011): Luminescence dating of loess from the island of Susak in the Northern Adriatic Sea and the „Gorjanović loess section“ from Vukovar in eastern Croatia, Zagreb- doktorska dizertacija WACHA, L. i FRECHEN, M. (2011): The geochronology of the "Gorjanović loess section" in Vukovar, Croatia. Quaternary International; 240,: 87-99. DGU Geoportal: http://geoportal.dgu.hr/ Ministarstvo pravosuđa: -e pravosuđe http://e-izvadak.pravosudje.hr/home.htm