adopt srebrenica – priČa o nama · 2019. 9. 10. · adopt srebrenica – priČa o nama 4...

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

2


3

PUBLIKACIJA NASTALA ZAHVALJUJUĆI PODRŠCI

PREDSJEDNIŠTVA PROVINCIJE BOLZANO/BOZEN

I SLUŽBE ZA OPŠTU UPRAVU


4

PUBLIKACIJA

ADOPT SREBRENICA - PRIČA O NAMA

REALIZACIJA PUBLIKACIJE

Bekir Halilović

Valentina Gagić Lazić

IZDAVAČ

UG ADOPT SREBRENICA

[email protected]

Ul. Maršala Tita br.8, 75430 Srebrenica

www.adopt-srebrenica.org

FONDAZIONE ALEXANDER LANGER STIFTUNG

BOLZANO/BOZEN

ŠTAMPA

PLANJAX PRINT, TEŠANJ


5

ADOPT SREBRENICA

PRIČA O NAMA

Srebrenica, 2019.


6


7

SREBRENICA

Kratak pregled o istoriji Srebrenice uglavnom je preuzet iz naše prve samo-stalne publikacije „(U)Mjesto života - Izgled izgubljene prošlosti“ izdate 2018.

godine, s određenim dopunama u dijelu o Genocidu u Srebrenici i u dijelu s

kojim je „nadopunjen“ istorijski pregled u ovoj publikaciji - Srebrenica između

dva svjetska rata.

Smatramo da je pregled istorije od velikog značaja, posebno za publikacije

vezane za udruženje kao što je ADOPT, a sve u cilju adekvatnog približava-

nja i razumijevanja prilika zbog kojih zapravo i postojimo. Iako je istorijski

pregled izuzetno skroman, posebno ako se u obzir uzme bogata istorija Srebrenice, ipak može biti od pomoći za bolje shvatanje njenog istorijskog

značaja, kao i prilika u njenom političkom, društvenom i ekonomskom

razvoju.

I pored burne istorije koja je ostavila tragove na postojanje Srebrenice, ipak

Genocid koji nosi njeno ime zasigurno jeste „najvažniji“ i najtragičniji

istorijski, ali i događaj čije su posljedice i danas sveprisutne u životu

Srebrenice. Posljedice Genocida u Srebrenici jesu tema na kojima ADOPT djeluje u cilju razumijevanja onog što se desilo, izgradnje obrasca suživota

među stanovništvom i, možda najvažnije, svijest i učenje istorijskih lekcija

kako se ono najgore među ljudima više ne bi ponovilo.

SREBRENICA – PRIKAZ KROZ ISTORIJU

„Srebrenica je mali, oko 1500 stanovnika brojeći, slikovit brdski gradić, kroz

koji protiču Križevica i Čičevački potok. Odmah iznad grada, na jednoj

uzbrdici, nalazi se turska tvrđava, a nešto dalje od nje, jedna lijepa, prošir-

ena, srednjovijekovna, razrušena kula s dva tornja...“

Ovo je uvodna rečenica s kojom putopisac Hajnrih Rener (Heinrich Renner) u

svojoj zbirci putopisa „Kroz Bosnu i Heregovinu - Uzduž i poprijeko“, nastale krajem XIX vijeka, počinje priču o Srebrenici, priču o njenom izgledu, prilik-

ama, mogućnostima...

Iako je od ovog zapisa prošlo više od jednog vijeka, izrazito turbulentnog

civilizacijskog perioda, istorija je nastavila ostavljati svoje tragove i na prilike

u Srebrenici (ratovi, razvoj ekonomije, genocid...). Zapravo, putopisac koji bi

danas odlučio da posjeti Srebrenicu, priču o njoj bi mogao započeti jednos-

tavno, istom rečenicom kao i Hajnrih Renner u svom periodu. Iako se mnogo

toga i značajnog promijenilo, neke stvari su jednostavno ostale iste.


8

Srebrenica je naseljeno mjesto u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. U administrativnom smislu organizovana je kao opština s ukupo 19 mjesnih

zajednica (Brežani, Crvica, Gostilj, Kostolomci, Krnjići, Luka, Orahovica,

Osatica, Podravanje, Potočari, Radoševići, Ratkovići, Sase, Skenderovići, Sk-

elani, Srebrenica, Sućeska, Toplica, Vijogor). Graniči s opštinama Bratunac,

Milići i Rogatica, a kao opština koja se nalazi na rijeci Drini graniči i sa

susjednom Srbijom.

Tokom višemilenijskog naseljavanja ovog područja, još od prahistorijskih i

antičkih vremena, grad je promijenio nekoliko naziva među kojim: Domavia,

Argentarija, Argentum i dr. Prvo spominjanje Srebrenice u pisanim izvorima pod ovim nazivom zabilježeno je 16. avgusta 1352. godine, kada dvojica dubr-

ovačkih knjigonoša izjavljuju kako su na zahtjev Gruba Menčetića predali

pismo Bevenjutiću (Bene de Benuennuta) „in Sebernica“. Inače, pojam Srebr-

enica izveden je iz pojma srebrena voda, što aludira na postojanje rude

srebra, po čemu je mjesto poznato i značajno.

Zahvaljujući rudnom bogastvu, prije svega srebru, ovo mjesto bilo je

interesantno za naseljavanje. Još su Iliri, prastanovnici Balkana, bili među prvim koji su iskopavali ovdašnje minerale (olovo, cink, srebro...). U antičkom

periodu mjesto postaje interesantno Rimljanima koji, eksploatirajući srebro,

u Srebrenici osnivaju svoje kolonije, odnosno, svoja naselja.

Domavia je rimsko rudarsko naselje i metaluruški centar koje je postojalo u

današnjim Sasama u Srebrenici. Prema iskopavanjima koje je obavio Ludwig

Pogatschnig 1884-1885. otkrivena je gradska kurija (curia urbana) i gradsko

kupatilo. Pored ostataka gradskih objekata, pronađeni su i određeni spom-

enici i natpisi, među kojima su najznačajniji oni na kojima je zabilježen naziv mjesta (Domavia) i status municipija i kolonije. Značajni su i oni zapisi koji o

Domavii govore kao središtu rudarske uprave za rimske provincije Panoniju

i Dalmaciju.


9

Pored Domavie u Srebrenici je postajao još jedan municipium koji se nalazio na teritoriji današnjih Skelana. Municipium Malvesiatium je, najvjerovatnije,

ovaj status dobio još u prvom vijeku n.e. za vrijeme dinastije Flavijevaca.

Pored spomenika pronađenih prilikom iskopina na ovom arheološkom lok-

alitetu, istraživači su pronašli ostatke ili tragove zgrade vijećnice, palate i

termi.

SREDNJOVIJEKOVNI PERIOD

Dolaskom njemačkih rudara Sasa prvom polovinom 14. vijeka, rudarska era

ovog mjesta doživljava značajan preokret i uspon. Razvijanjem rudarstva i eksploatacijom srebra Srebrenica postaje interesantna za vladare i trgovce,

koji će, svako na svoj način, osvajati i koristiti mogućnosti i bogatstva, ali

ostavljati i značajne tragove kako na istoriju tako i na kulturu ovog mjesta i

podneblja.

Zbog geografskog i trgovačkog položaja, Srebrenica privlači trgovce iz Dubro-

vnika koji na svom putu kroz Bosnu i Srbiju ovdje nalaze, može se reći, jednu

vrstu strateškog uporišta u kojem osnivaju svoja naselja, odnosno kolonije.

Razvojem rudarstva, trgovine i zanatstva, zatim razvojem stambene infrastr-

ukture (privatnih i javnih objekata), postaje među najrazvijenijim gradskim naseljima u srednjovijekovnoj bosanskoj državi. O njenom značaju govori i

postojanje kovnice novca u kojem su se, među ostalim, kovali i srebrenički

dinari.

Geografski položaj, odnosno položaj na rijeci Drini, granici između Zapadne i

Istočne civilizacije, doprinio je strateškoj važnosti. U izvorima od 1389. godine

spominju se carine u Srebrenici, a već početkom XV vijeka ona dobija status

grada. O urbanoj razvijenosti svjedoči i činjenica da je u naselju bio sproveden i određeni sistem kanalizacije. „Tako je Srebrenica, jedino poznato naselje

našeg srednjeg vijeka u kome je postojala neka vrsta kanalizacije“.

U Srebrenici dubrovački trgovci imaju svoju jaku koloniju i stalne konzule.

Grad ima vijeće purgara, svoj statut i rudarski zakon, što pokazuje osnove

gradske samouprave. Ima i svoga kneza i gradski pečat. Tvrđava Srebrenik,

namijenjena za zaštitu grada, smještena je neposredno na brdu iznad Srebr-

enice.

Kako bi ojačali svoj teritorij ali i ekonomski, strateški i drugi položaj, Srebr-enica je bila interesantna i različitim vladarima, tako da je u nekoliko navrata

oduzimana, ali i ponovo vraćana u okrilje bosanske srednjovijekovne države.


10

Od 1404. Srebrenica je u rukama Hrvoja Vukčiča Hrvatinića, od 1410. zauzi-ma je Ugarski kralj Sigismund Luksemburški (gdje je boravio 14-21.10.

1410.), a od 1411. u rukama vladara srpske despotovine, Despota Stefana

Lazarevića. Bosanski vladari su uzalud pokušavali da povrate Srebrenicu. To

im je uspjelo samo tokom 1446. godine u doba kralja Stjepana Tomaša.

Evidentno je postojanje nekoliko desetina nekropola stećaka razasutih na cijeloj teritoriji opštine Srebrenica, nadgrobnih spomenika bogumilske vjers-

ke zajednice, ali i onih zajednica koje su stećke prihvatili kao dio svoje

tradicije. Bogumilska vjerska zajednica, najviše pod vladavinom bosanskog

bana Kulina, naišla je na plodno tlo u srednjovijekovnoj Bosni, tako i Srebr-

enici u kojoj su ostavili značajan kulturološki i istorijski trag.

Kako bi se „nevjerstvo“ ukrotilo, odnosno jerez, u Srebrenicu, na granicu sa pravoslavnom Srbijom, dolaze katolički franjevci, zajedno s dubrovačkim

trgovcima, koji osnivaju provinciju (franjevačku vikariju). Dolazeći, oni grade

samostan i crkvu u XIII vijeku. Samostan se smatra najstarijim franjevačkim

samostanom u Bosni i Hercegovini.

Franjevci u Srebrenici spominju se od 1361. godine. Kapelan u Srebrenici se pominje 1376. godine. Za crkvu sv. Marije i samostan u Srebrenici, koji se

nalazio u centru grada, dubrovački trgovci ostavljaju dijelove svoje imovine u

novcu, srebru, odjeći, konjima. Kao gvardijan u Srebrenici 1454. godine pom-

inje se Frančesko. U Čaglju kod Srebrenice bila je crkva sv. Nikole.

Prema određenim izvorima opravdano je vjerovati da je u Srebrenici bilo i

sjedište pravoslavne mitropolije.

Važne političke promjene, kao i razni društveni uticaji, značajno doprinose

razvoju grada. Srebrenica postaje privredni centar Srednjeg Podrinja u koji,

pored Dubrovčana, dolaze i Kotari, Ulcinjani, Korčulani, Albanci, Grci, Os-

manlije...

Pored rudastva i trgovine Srebrenica postaje i značajan zanatski centar u XV

vijeku. Od 34 zanata koji su postojali u Bosni, izvori potvrđuju postojanje njih 15 u Srebrenici. Tu su: zlatari, ljekari, kovničari, tkači, krojači, mesari, pek-

ari, graditelji i dr.

Grad ima mlinove, leprozorij i svoju klanicu.

Razvijena je bila i kultura ove gradske sredine. Postojao je lokalni manir

ukrašavanja odjeće (ukras na haljini 'a modo di Srebrenica' 1454.).


11

OSMANLIJSKO DOBA

Padom Despotovine (krajem 1459. početkom 1460.) Srebrenicu zauzimaju

Osmanlije. Prisustvo Osmanlija u Srebrenici i Bosni bilo je evidentno i u

ranijem periodu, ali kratkotrajno. Sultan Mehmed II Osvajač smatrao je

srebreničke franjevce kao predstavnike grada kojima je kasnije izdao i ahdnamu (Srebrenička ahdnama). Tom prigodom sultan Mehmed II poklanja

franjevcima „srebreni laktat“ za koji se predpostavlja da je neka vrsta relikv-

ijara iz Dalmacije.

Pod Osmanlijama Srebrenica, u administrativno-upravnom smislu, ulazi u

sastav smederevskog, a od 1480. godine zvorničkog sandžaka.

Uz Gornji, srednjovjekovni, pod Osmanlijama se razvija Donji, zvani Turski grad. Prema jednom izvještaju iz 1476. godine tu je bilo oko 700 kuća, odn-

osno oko 3.500 stanovnika. Uz opadanje značaja grada u osmansko doba,

opada i broj stanovnika. Prema popisu iz 1512. godine ima 260 kuća i 52

neoženjena. U rudarskom zakonu za Srebrenicu (1488.) postojala su određ-

ene odredbe koja su preuzete od Osmanlija (iz vremena vojvoda Kovačevića).

Sultan Bajazid II potvrdio je 1499. godine franjevcima u Srebrenici privile-

giju (zaštitnu povelju, ahdnamu) koju je njegov otac Mehmed II Osvajač dao

franjevcima 1463. godine. Podjelom Bosanske franjevačke vikarije 1514.

godine stvorena je Provincija Bosna Srebrena, koja je ime dobila po Srebre-

nici, a koja je obuhvatala sve franjevačke crkve pod osmanskom vlašću.

Crkva sv. Marije i franjevački samostan propali su u ratovima u XVIII vijeku.

AUSTROUGARSKI PERIOD

Odlukom velikih sila 1878. godine na Berlinskom kongresu dodijeljen je

mandat Austrougarskoj da uđe u Bosnu i Hercegovinu, pod izgovorom da

uspostavi mir u zemlji. Odlaskom Osmanlija dolazi do značajnih promjena u

demografiji BiH. Austrougarska uprava dolazi i u Srebrenicu, ali, ova

monarhija nije bila jedina koja je izrazila pretenzije prema ovim prostorima. Naime, prema Garašaninovom planu Podrinje, a u njemu i Srebrenica,

trebaju biti srpski, što će dovesti do određenih političkih tenzija.

Kakogod, Austrougarska Monarhija započinje s eksploatacijom prirodnih

bogatstava Srebrenice. Nakon dužeg perioda zapostavljenosti rudarstva u

Srebrenici s novom vladavinom dolaze i interesi za nastavak ove, nekada

značajne, privredne djelatnosti. Austrougari su primjetili i značaj danas

poznatih ljekovitih izvorišta Guber voda, koja su istražili, a potom pakovali i dalje distribuirali i izvozili u različite krajeve svijeta. Pored rudarstva i šumar-

stva ovdje se rađa nekoliko postrojenja i fabrika, među kojima je i punionica

Guber vode.


12

Ubistvom prijestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu, od strane Gavrila Principa, dolazi do I Svjetskog rata, ali i raspada Austrou-

garske monarhije.

Vijek koji slijedi obilježili su ratovi i stradanja Srebreničana i Srebrenice.

SREBRENICA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Veliki istorijski događaji kao što su Prvi, a kasnije i Drugi svjetski rat, nisu

zaobišli područje Srebrenice. Okončanjem Prvog svjetskog rata Bosna i

Hercegovina, u kojoj se nalazi Srebrenica, ulazi u sastav Kraljevine Srba,

Hrvata i Slovenaca (SHS) koja će od 1929. godine biti preimenovana u

Kraljevinu Jugoslaviju, a pod ovakvim ustavnim uređenjem postojati do

izbijanja Drugog svjetskog rata, tačnije, okupacijom Kraljevine 1941. godine.

U organizaciji države koja će 1929. godine biti podijeljena na banovine Srebrenica, zajedno sa još 39 varoši iz Bosne i Srbije, ulazi u sastav Drinske

banovine.

PANORAMA SREBRENICE KRAJEM XIX VIJEKA IZ PUBLIKACIJE DURCH BOSNIEN UND DIE HERZEGOVINA KREUZ UND QUER – HEINRICH RENNER


13

Država je pretrpila značajne štetne posljedice u Prvom svjetskom ratu uglav-nom odražene na gubitak stanovništva, uništenu infrastrukturu i privredu.

U toku vladavine Austrougarske Monarhije Srebrenica je doživjela određenu

privrednu ekspanziju koja će ratom biti oslabljena, a pokrenuta tek u nekim

skromnim pojedinačnim poduhvatima, najviše radi obezbjeđivanja puke

egzistencije.

Privredne aktivnosti odvijaju se u pojedinim zanatskim obrtima, a stanov-

ništvo se uglavnom bavi poljoprivredom.

Eksploatacija prirodnih mineralnih voda koja je započeta u doba vladavine

Austrougarske Monarhije biva zaustavljena 1924. godine, a pokrenuta tek

nakon okončanja Drugog svjetskog rata.

Što se tiče stanovništva, prema popisu iz 1921. godine, na ovom području

zablježeno je 15.141 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 1910. (17.722)

bilo 14,6 % manje, a sve kao posljedica direktnih i indirektnih ratnih strad-

anja.

U austrougarskom periodu Srebrenica ima status trgovišta (varoši), a ujedno

i administrativnog centra srebreničkog kotara. Status kotarskog, odnosno

sreskog središta, Srebrenica će zadržati sve do 1955. godine kada će biti

priključena zvorničkom, a 1958. godine - tuzlanskom srezu. Od te godine, pa

sve do danas, gradsko naselje Srebrenica je upravni centar opštine Srebre-nica.

Pored upravne funkcije, centar, odnosno grad Srebrenica stanovništvu je

pružao zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge funkcije.

ODBORNICI NOO FORMIRANOG 1941. GODINE U

SKELANIMA

ODBORNICI NOO IZ SREBRENICE


14

TITOVA JUGOSLAVIJA

Srebrenica biva oslobođena od strane partizana 11. marta 1945. godine od tada prisutne ustaške milicije. Poslije završetka Drugog svjetskog rata, a

posebno 80ih godina prošlog vijeka, Sreb-

renica doživljava značajnu privrednu

ekspanziju, tako da se svrstava među

najrazvijenije opštine Socijalističke repu-

blike Bosne i Hercegovine.

Veliki broj srebreničke mladeži odlazio je na studiranje širom svijeta, a njena priv-

reda konstantno je jačala.

Proizvodnja rude je nastavljena, a ona se

eksploatisala u dva srebrenička rudnika u Sasama i Podravanju. Redovno su

rasla nova industrijska postrojenja među kojima je Fabrika akumulatora u

Potočarima, Fabrika za pocinčavanje, Pilana u Zelenom Jadru, Fabrika

stolica i drugi značajni privredni subjekti koji su upošljavali veliki broj stanovništva Srebrenice, kao

i stanovništva susjednih opština.

Trajanje razvoja opštine ide do početka 90ih godina

kada se dešavaju značajne promjene u političkom

poretku Jugoslavije, gdje je napušten jednopar-

tijski, a uveden višepartijski sistem koji je imao za

posljedicu nastanak nacionalnih partija i raspad

Jugoslavije.

Početak rata označio je i kraj najplodnosnije privr-edne, kulturne i, najvažnije, ere suživota kakav je

bio poznat u Srebrenici.

KOMPANIJA FEROS SEDAMDESETIH GODINA


15

GENOCID U SREBRENICI

U ljeto 1992. godine jedinice Jugoslovenske narodne armije, oružane jedin-ice na čelu s Željkom Ražnatović Arkanom, Ljubišom Savić Mauzerom i

drugim zločincima, okupirale su Srebrenicu iz koje je tih dana protjeran veliki

broj Bošnjaka. Srbi su namjeravali sačuvati Bosnu i Hercegovinu kao sasta-

vni dio Jugoslavije. To je bio njihov temeljni, dugoročni i politički cilj u Bosni

i Hercegovini. Željeli su živjeti u istoj državi sa drugim Srbima, a jedina država koja je to mogla garantirati bila je bivša Jugoslavija. Srbi su shvatili da podr-

učje srednjeg Podrinja za njih ima ogromno strateško značenje. Bez područja

srednjeg Podrinja ne bi bilo Republike Srpske, ne bi bilo teritorijalnog integr-

iteta srpskih etničkih teritorija.

Usprkos tome što je u Srebrenici stanovništvo bilo

pretežno bošnjačko, srpske paravojne snage sa

tog područja i iz susjednih dijelova Istočne Bosne početkom 1992. godine okupiraju grad na neko-

liko sedmica. Međutim, u maju 1992. grupa bora-

ca Armije RBiH uspjela je vratiti Srebrenicu.

Tokom nekoliko idućih mjeseci jedinice pod

komandom Nasera Orića širili su oslobođeni teritorij serijom napada. Do septembra 1992. jedi-

nice Armije RBiH iz Srebrenice spojile su se sa

snagama iz Žepe, grada pod bošnjačkom kontr-

olom južno od Srebrenice. Do januara 1993.

enklava je dodatno proširena, tako da je uključ-ivala Cersku, enklavu pod kontrolom Bošnjaka,

koja se nalazila zapadno od Srebrenice. U to

vrijeme srebrenička enklava dostigla je svoj najveći opseg od 900 kvadratnih

kilometara, no nikada se nije spojila sa glavnim područjem pod bosanskom

kontrolom na zapadu i ostala je ranjivo ostrvo usred teritorija pod kontrolom

Srba.

Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u julu 1995. za vrijeme rata u

Bosni i Hercegovini. Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih

ubistava zarobljenih muškaraca i dječaka Bošnjaka između 12 i 77 godina.

Genocid su izvršile Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka

Mladića, uključujući i paravojnu formaciju „Škorpioni“, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih

i ruskih volontera.


16

Događaj se smatra jednim od najvećih masakra u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi. Masakr se generalno smatra

jednim od najužasnijih događaja u savremenoj evropskoj istoriji.

General Ratko Mladić i grupa oficira Vojske Republike Srpske osuđeni su za

ratne zločine, uključujući i genocid, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). MKSJ je, između ostalog, donio pravosnažnu

presudu u kojoj masakr u Srebrenici kvalificira kao čin genocida.

Da se radilo u unaprijed planiranom poduhvatu, odnosno, unaprijed planir-

anom genocidu, svjedoče dva dokumenta iz 1992. godine. Realizacija podu-

hvata traje cijelim tokom rata, a njen konačni ishod završava genocidom nad bošnjačkim stanovništvom 11. jula 1995. godine.

Skupština Srpske Republike BiH na 14. sjednici održanoj 16. maja 1992.

usvaja šest strateških ciljeva srpskog naroda. Strateški cilj broj 3 nalaže

eliminisanje rijeke “Drine kao granice koja razdvaja srpske države” – Republ-iku Srbiju i Republiku Srpsku.

General Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske

(VRS), 19. novembra 1992. potpisuje Direktivu broj 4 kojom definiše način

ostvarenja trećeg strateškog cilja: “Neprijatelju nanositi što veće gubitke i

prisiliti ga da sa muslimanskim stanovništvom napusti prostore Birača, Žepe

i Goražda” u Istočnoj Bosni.

Savjet bezbjednosti UN 16. aprila 1993. usvaja Rezoluciju 819 kojom Srebre-

nicu proglašava „zaštićenom zonom“. Ovo je bilo neophodno zbog humanita-

rne katastrofe koja je zatekla 40.000 stanovnika i izbjeglica Srebrenice zade-

šenih u enklavi.

Radovan Karadžić predsjednik Republike Srpske (pravnosnažno osuđen na

doživotnu kaznu zatvora), 8. marta 1995. potpisuje Direktivu broj 7 kojom


17

nalaže “stvaranje uslova totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspek-tivnosti daljeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi.”

Komandant Drinskog korpusa VRS izdaje 6. jula 1995. naređenje za

operaciju "Krivaja ’95" što je kodno ime za napad na Srebrenicu. Pošto je

izostao otpor, kako Armije BiH tako i Holandskog bataljona UN snaga u enk-lavi i NATO avijacije iz vazduha, Mladićeve snage su 10. jula došle nadomak

Srebrenice, da bi 11. jula i krenuli u izvršavanje Genocida.

Tragični rezultat zločina Genocida u Srebrenici je ubijano, mučeno, protjer-

ano, silovano... stanovništvo. Žene i djeca Srebrenice nasilno su deportovani

na teritoriju pod kontrolom ARBiH, dok su muškarci i dječaci ubijani i mučeni u „Maršu smrti“ kroz planine i šume Podrinja. U Genocidu je ubijeno 8.372

osobe, a do sada je pronađeno i sahranjeno nešto više od 6.000 žrtava čiji su

posmrtni ostaci pronađeni u više od 500 različitih grobnica.

SREBRENICA DANAS

Tokom rata Srebrenica je pretrpjela značajne gubitke stanovništva i privrede.

Dio protjeranog stanovništva danas ponovo živi u Srebrenici. Zbog loše privredne situacije i kompleksnosti političkog sistema, stanovništvo, kojeg

danas ima znatno manje, prije svega mladi ljudi, nastoje se izboriti za

adekvatniju budućnost u suživotu, ali i za čistu egzistenciju. Ono što je

najvažnije, i pored činjenice da se radi o mjestu s teškim bremenom istorije,

mjestu na kojem je počinjen stravični zločin genocid, stanovništvo Srebre-

nice nalazi zajednički jezik za suživot i toleranciju, i pored evidentnih politič-kih nastojanja da se, generalno, stanovništvo u Bosni i Hercegovini drži u

strahu nacionalnog neprijateljstva.

Mudrac iz Srebrenice jednom prilikom je rekao: „Vremenom ljudi ovdje mnogo

promjene u sebi, a jedino što ostaje nepromjenjeno jeste baš ta želja za

promjenom“.

U tom nekom smislu u kojem se mnogo toga zna o Srebrenici jedno je sigurno,

a to je činjenica da će Srebrenica ostati legenda i da će živjeti i u njoj života

biti dok je onih spremnih za život.

I na kraju, kada se krug zatvori, i sam ADOPT postoji zbog Srebrenice i nasta-

vlja dvomilenijsku istoriju ovog grada.


18

ADOPT SREBRENICA

U trenutku pisanja ovog teksta, 2019. godine, ADOPT Srebrenica, odnosno

Udruženje građana „Prihvati Srebrenicu“, kako formalno nosi naziv, iza sebe

ima 14 godina kontinuiranog djelovanja, prvo kao projekat i neformalna gru-

pa aktivista, a danas kao registrovana nevladina organizacija. Među početnim

ciljevima projekta bila je želja da se pokuša pronaći potencijal mješovite

međuetničke grupe u kontekstu koji je duboko obilježen posljedicama konf-

likta, posebno kako bi se favorizovao razvoj inicijativa međukulturalnog dijal-

oga, rada na sjećanju, nenasilnog upravljanja sukobima, posebno usmjere-

nim na mlade generacije, koje su stisnute između neizdrživog tereta onoga

što se desilo i teškog napora da gledaju naprijed.

ADOPT je naziv grupe Srebreničana, različite starosne, polne, etničke i

religijske pripadnosti... koja se od 2005. godine formira kao jedan vid baze za

dijalog čiji je cilj ponuditi „neutralan“ prostor (ne samo fizički), u kojem osobe

iz različitih pozadina imaju priliku da razgovaraju o zajedničkoj prošlosti, o

ratnim dešavanjima i posljedicama rata... da kroz zajednički dijalog pronađu

stvarnu istinu u društvu u kojem svaka strana ima svoju verziju događaja

koja rijetko kada da se poklapa izlaganjima drugih strana.

ADOPT Srebrenica, prvo kao projekat, nastao je kroz saradnju između Fond-

acije Alexander Langer iz Bolzana (IT) i Udruženja Tuzlanska Amica iz Tuzle

(BiH), u okviru koje je 2005. godine, dr Irfanki Pašagić uručena Međunarodna

nagrada Alexander Langer. Dr Irfanka Pašagić rođena je u Srebrenici, direkt-

orica je Udruženja Tuzlanska Amica i osoba koja od 1992. godine daje znač-


19

ajan doprinos u pružanju pomoći i liječenju žena i djece koji dolaze sa

područja države ispostavljenih najvećim ratnim dejstvima i stradanjem.

Iste godine u Srebrenici je obilježena deseta godišnjica Genocida, a u Tuzli

upriličena Međunarodna ljetna škola Fondacije Alexander Langer u kojoj su

učešće uzeli mladi iz BiH, Hrvatske, Italije, Poljske i Njemačke. Tom prilikom

rođena je ideja o stvaranju grupe mladih iz Srebrenice (ADOPT), mladih razli-

čite etničke i vjerske pozadine, kako bi kroz vlastiti angažman, razumijevanje

drugog i uvažavanje drugačijeg dali doprinos u stvaranju zajedničke, perspe-

ktivnije budućnosti, pomirenja i suživota.

Ideja je pokrenuta od strane Tuzlanske Amice, a zatim prihvaćena i podržana

od strane Fondacije Langer, koja grupi ADOPT daje kontinuiranu i najznača-

jniju podršku od samog osnivanje.

U decembru 2005. godine u Bolzanu se održava prvi zvanični susret koji je

imao za cilj konkretniju uspostavu projekta ADOPT Srebrenica. Na tom

susretu međunarodnog karaktera prisustvovala je i grupa predstavnika iz

Srebrenice, među kojima su Valentina Gagić i Arif Golubović, koji će zatim,

sa partnerima i saradnicima, postaviti temelj projektu u Srebrenici i djelov-

ati na realizaciji zacrtanih ideja. Ovo je bio trenutak kada je projektu dat naziv

„ADOPT Srebrenica“, trenutak koji je iznio ideje koje, evo, i nakon 14 godine

idu prema uspostavljenom cilju. Na ovom susretu rođena je i ideja o stvaranju

Međunarodnog centra u Srebrenici.

Fondacija Alexander Langer je 22.12.2005. godine dobila nagradu „Rim za

mir i humanitarnu akciju“. Iznos novčane nagrade doniran je projektu „Ado-

pt Srebrenica“.

Na poziv regije Emilia Romagna održan je drugi susret za projekt u maju

2006. godine. Italijanski i bosanski partneri međunarodne mreže prezentirali

su projekt „Adopt Srebrenica“ institucijama i asocijacijama na bratimljenju

gradova, razmjeni i podršci sa Bosnom i Hercegovinom.

U novembru 2006. godine upravni odbor Fondacije odlučio je imenovati

koordinatora koji će voditi projekt uz podršku dr Irfanke Pašagić. Tako je

Gabriel Auer postao italijanskim koordinatorom, a Mirza Bašić bosanskim.


20

Od 2005. do 2015. godine ADOPT Srebrenica djeluje kao neformalna grupa,

a zbog jedinstvenog pristupa i ideje koju baštini, posebno u vrlo osjetljivom

postratnom periodu, i „nenormalna“ grupa. Već u 2015. godini, na desetu

godišnjicu postojanja grupe, započet je proces registracije u udruženje

građana „Prihvati Srebrenicu“ - ADOPT Srebrenica, a 2016. godine neform-

alna grupa postaje formalno udruženje građana.

U periodu svog djelovanja realizuje niz projekata kao što je osnivanje

Dokumentacionog centra, realizaciju Međunarodne sedmice sjećanja, koor-

diniranje studijskih posjeta Srebrenici (uglavnom grupa iz Italije), ali, prije

svega, ostaje prostor, alternativa krute svakodnevnice, u kojem se otvoreno

može razgovarati, iznositi mišljenje, bez osude sagovornika, što u postojećim

uslovima društva u BiH i Srebrenici nije moguće.

ADOPT osniva Dokumentacioni centar koji ima za cilj prikupljanje fotogr-

afija, videomaterijala, tekstova i drugih sadržaja vezanih za prijeratnu

Srebrenicu. Ideja ovakvog projekta bitna je za zajednicu koja je ignorantna i

površna prema svojoj prošlosti, ali isto tako emotivna i značajna za Srebre-

ničane, odnosno članove ADOPTa, koji na ovaj način nastoje pronaći nešto

što je vezano za ljude koji nedostaju u njihovom životu.

Od 2007. godine u Srebrenici se organizuje Međunarodna sedmica sjećanja,

koja se do ljeta 2015. godine provodi kontinuirano, da bi nakon dvogodišnjeg

prekida, bila ponovo uspostavljena 2018. godine, ali, ovaj put u potpunosti

samostalno organizovana od Udruženja ADOPT Srebrenica.

„ADOPT je bila, i još jeste, ne projekt, nego proces. Spor, osjetljiv, dubok...

imajući u vidu tragičnu ozbiljnost zadatka koji ima pred sobom...“

ADOPT je i alternativa koja, često, nedostaje onim koji su izolovani, otjerani

na rubove... Onima koji se utjeruju u koš nacionalističke politike čiji je sredi-

šte rat i mržnja kao jedna od najizraženijih i najuticajnijih posljedica rata.

Danas je ADOPT organizacija koja se još uvijek bori za mjesto u podijeljenoj

zajednici čije vladajuće strukture koriste negativan politički ambijent kako bi

dolazile do pozicija moći. Postali smo organizacija koju primjećuju ljudi, ali

koju ignorišu i zapostavljaju institucije. To je cijena slobode.


21

ADOPT je, prije svega, baza... prostor koji nudi bijeg od svakodnevnice u kojoj

se govori, a ne sluša i ne čuje druga strana. Organizacija, formalna, još samo

jedna u nizu u očima neutralnog posmatrača, ali, onima koji imaju potrebe

za idejom ADOPTa, ovo je podrška... prostor za odmor od teške realnosti

kakvu bilo koja zajednica, individue kao dio zajednice, ne bi trebali nositi.

ČLANOVI

U svojoj četrnaestogodišnjoj istoriji

realizaciju ideje ADOPTa pomogle su

brojne organizacije i pojedinci, ali,

zasigurno najvažnije mjesto pripada

osobama koje su dale svoj doprinos

kao članovi ADOPTa, odnosno, onim

individuama koje su prihvatile poziv

za građenje veza među ljudima i

vraćanja vrijednosti izgubljenih kroz

ratni period.

Danas, 14 godina nakon osnivanja Udruženja, svjedočimo da su kroz ADOPT

prošle na desetine individua koje su, posebno oni ispočetka cijele ove priče,

bili pioniri uspostavljanja odnosa među suprostavljenim narativima Srebre-

nice. Ovo je način da se prisjetimo i zahvalimo tim ljudima.

IME I PREZIME

Valentina Gagić Lazić Arif Golubović

Dijana Jukić Azir Osmanović

Almir Dudić Jelena Simuenčević

Nermina Muminović Dobrila Tijanić

Senad Đozić Muhamed Avdić

Merka Duraković Amra Nalić

Ademir Muharemović Edin Ikanović

Admir Osmanović Nevena Medić

Nemanja Zekić Žarko Zekić

Bekir Halilović Lejla Merajić

Senad Džananović Borko Dragičević

Asmira Fejzić


22

PRIJATELJI UDRUŽENJA

Priču o ADOPT Srebrenica nesebično podržavaju grupe i pojedinici iz Italije.

Međunarodna mreža za Srebrenicu koju čine prijateljske organizacije i institucije, uglavnom podržavaju rad i aktivnosti koje provodi Udruženje,

kako na teritoriji BiH, tako i na prostoru Italije, kroz učešće, prezentacije,

organizacije događaja, posjete, planiranja, finansijsku podršku i mnoge druge

načine.

Zapravo, mnogo toga pozitivnog i uspješno realizovanog uopšte ne bi bilo

moguće da nije nesebične podrške naših prijatelja, prije svega iz Italije, koji

su kroz razumijevanje i prijateljsku podršku davali i daju vjetar u leđa i tako pomažu da borba ADOPTa, borba pozitivnih vrijednosti, opstane za dolazeće

generacije.


23


24

PRVA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

„MEĐUNARODNA SARADNJA ZA SREBRENICU“ (INTERNATIONAL COOPERATION FOR MEMORY)

27.08 - 01.09.2007.

"Međunarodna saradnja za sjećanje" bio je prvi slogan pod kojim je počela

Međunarodna sedmica sjećanja. Njeno prvo izdanje 2007. bilo je posvećeno

temi svjedočenja i sjećanja, sa učešćem Yolande Mukagasane (Direktorica

udruženja "La Memoire", Ruanda/Brisel), Nataša Kandić (Direktorica "Fon-

da za humanitarno pravo" Beograd, SRB), Vesna Teršelić (Direktorica "Documente",

Centar za elaboraciju prošlosti, Zagreb,HR),

Zdravko Grebo (Profesor na Univerzitetu u

Sarajevu), Irfanka Pašagić (Psihijatar, direk-

torica Tuzlanske Amice), Lidija Živanović (Helsinški parlament građana Banja Luka),

Hajra Ćatić (Udruženje „Žene Srebrenice“),

Damir Peštalić (Glavni imam MIZ Srebren-

ica), Martin Antunović (Katolička crkva u

Tuzli), Vehid Šehić (Građanski forum u Tuzli),

Lana Jaićević (Udružene žene - Banja Luka, BiH) i mnogi drugi međunarodni i domaći

gosti.

Svaka Međunarodna sedmica uključuje pos-

jetu Memorijalnom centu Potočari, aktivnosti

vezane za Kulturu sjećanja, dijalog usmjeren

na uspostavljanju održivog i trajnog suživota i

druge aktivnosti.

“ADOPT SREBRENICA” “International Cooperation For Memory”

Od 27. avgusta do 1. septembra 2007. godine u Srebrenici održana je Međun-arodna sedmica dijaloga, posvećena sjećanju, otvorena za učešće predsta-

vnicima institucija, naučnicima, istražiocima, novinarima, umjetnicima,

animatorima, mladima i svim zainteresovanima kako sa područja Balkana,

tako i iz Evrope.

Međunarodna sedmica se organizuje u okviru projekta “Adopt Srebrenica”

koji realizuju Udruženje Tuzlanska Amica iz Tuzle (BiH) i Fondacija Alexander Langer Stiftung iz Bolzano (Italija), uz aktivno učešće Opštine Srebrenica i


25

različitih javnih ustanova, centara za istraživanje, italijanskih i međuna-

rodnih udruženja volontera.

Dugoročni ciljevi projekta su: Promocija procesa izgradnje povjerenja,

međunarodnog dijaloga i podrške kulturi u znaku mira i suživota, stvaranje

međusobno djeljivog istorijskog sjećanja;

Stvaranje Međunarodnog Centra za istraživanje, dokumentaciju, studij i

obrazovanje u svrhu analize, preven-

cije i savladavanja konflikta; mjesto

susreta, razmjene i trajnog suočavanja

za mlade iz okruženja kao i za međun-

arodne posjetioce.

Projekat je realizovan uz pomoć i

podršku: Opštine Srebrenica, Opštine

Pescara, Regije Abruzzo, Regije Trent-

ino Alto Adige-Südtirol, Opštine Marz-

abotto, Opštine Bolzano, Mreže Lilliput/nodo iz Ferrare i drugih cijenjenih

prijatelja.

PROGRAM MEĐUNARODNE SEDMICE

Srebrenica 27. 08 – 01. 09. 2007. godine

Ponedjeljak, 27. Avgust – Dolazak učesnika, smještaj u porodice

18.00 Posjete izložbama fotografija

20.00 Inauguracija - načelnik Opštine Srebrenica Abdurahman Malkić, predstavnici lokalne vlasti i predstavnici promotora;

Folklorna grupa Srebrenica;

Četvrtak, Petak, Subota (30. Avgust - 01. Septembar) – Okrugli stol

Posljednjih dana Međunarodne sedmice u programu je okrugli stol, čiji će

zaključci biti posvećeni „funkciji sjećanja na žrtve, prevenciji konflikata kao

i stvaranju boljih uslova za pomirenje i demokratiju“. Na okruglom stolu riječ će imati i osobe koje žive u Srebrenici, ali i učesnici

skupa.

Voditelj Okruglog stola je Vesna Teršelič, (Direktorica “Documenta”, Centar

za suočavanje s prošlošću, Zagreb, HR);

Utorak - Srijeda (28. Avgust - 29. Septembar) - Seminari Susret lokalnih i međunarodnih eksperata praćen javnom diskusijom u

vidu seminara.


26

Seminar „Žene i Sjećanje“ (28. Avgust) Voditelji programa: Lalla Golfarelli (Udruženje “Orlando”, Bologna, I) Liliana

Radmanović (Spazio Pubblico di Donne, Bologna, I); Lana Jajčević (Udruže-

ne žene - Banja Luka, BiH), Cea Paz Venturelli (Čile), Nura Begović (Žene

Srebrenice, BiH), Valentina Gagić (Udruženje Sara - Srebrenica, BiH);

Dokumentacija sjećanja (29. Avgust) Voditelji programa: Carla Giacomozzi (Istorijski arhiv Opštine Bolzano, I),

Nadia Baiesi (Direktorica Fondacije Scuola di Pace Monte Sole di Marza-

botto, I), Luisa Morfini (Centar za dokumentaciju San Donato Milanese, I),

Abdulah Majstorović (Memorijalni centar Potočari, BiH), Hajra Ćatić (Žene

Srebrenice, BiH), Vesna Teršelič (Direktorica “Documenta”, Centar za

suočavanje s prošlošću, Zagreb, HR); Mediji i sjećanje (29. Avgust)

Voditelji programa: Zlatko Dizdarević (Novinar i pisac, direktor “Oslobođ-

enja”, Sarajevo, BiH), Almasa Hadžić (Novinarka Tuzla, BiH), Barbara

Bertoncin (Novinarka revije Una Città, Forlì, I), Jörg Becker (Direktor

KomTech. Istraživački institut za komunikaciju, (Solingen/D), Miro Pejić

(Novinar, Srebrenica);

Razgovor sa Natašom Kandić (31. Avgust)

Utorak - Petak (28. Avgust - 31. Avgust) - Javne tribine

28. Avgust Međunarodna saradnja za sjećanje. Uvod: Branko Todorović-

Bijeljina (Helsinški komitet za ljudska prava Republika Srpska).

29. Avgust Uloga medija prije, tokom i poslije nasilnih konflikata (Uvod: Zlatko Dizdarević – novinar i pisac, direktor “Oslobođenja” Sarajevo,

BiH).

30. Avgust Yolande Mukagasana: La morte non mi ha voluta (Smrt me nije

htjela) – Slučaj Ruanda.

31. Avgust Dugoročne posljedice rata i usmeno sjećanje (Uvod: Bosiljka

Schedlich – Direktorica Südost Europa Kultur e.V., Fondacija

Überbrücken, Berlin, D)

Ponedjeljak - Subota (27. Avgust - 01. Septembar) – Radionica

Lokalni adresati:

Terapija umjetnošću: Moja sadašnjost, moja prošlost, moja budućnost

(Hanna Scaramella, Firenze) 10 učesnika; Foto-novinarstvo: Lični putevi dokumentacije stvarnosti i svakidašnjeg

života (Anna Da Sacco, Bumerang, Bolzano) 6 učesnika;

Storie d’aMare: Uspomene sa zabava, prikupila Roberta Biagiarelli (Babelia);


27

Lokalni i međunarodni adresati: “Srebrenica u mojim očima”: Fotografije o budućnosti Srebrenice

(Udruženje Sara, Srebrenica) 10 učesnika;

“Šećući se u okolini Srebrenice”: Pismeni laboratorij (Marzia Bisognin, Bo, I)

10 učesnika;

“Sjećanje i mlade generacije” (Nadia Baiesi, Marzabotto);

“PITA - Kurs bosanske kuhinje” (Žene Srebrenice);

Ponedjeljak – Petak (27. Avgust - 31. Avgust) – Kulturni događaji

29. Avgust- “Sejny cronicles” pozorišna predstava, Fondacija Pogranice,

Sejny, Pl

30. Avgust-“Levante a Mezzogiorno” Koncert grupe Alfredo Lacosegliaz, Trst

31. Avgust-Veče muzike: Kantautori eppe Frattaroli (Abruzzo) i Fabrizio Zanotti (Torino); Romska grupa (Kuća prijateljstva Brčko - Tuzlanska

Amica).

Izložbe fotografija: Fausto Fabbri, Forlì

- Komšije, 10 godina u Bosni i Hercego-

vini Livio Senigalliesi, Milano: Ruanda – sjećanja na genocid 1994-2004 Anna

Braegger, Švicarska.

OSTALO:

Djeca i mladi Sućeske i Bratunca, u

organizaciji “Nema Frontiera” i “Calc-

utta Project“.

ZAKLJUČCI SA „DUGOG STOLA“

U subotu, 1. septembra 2007. doneseni su zaključci „Međunarodne sarad-

nje za sjećanje“, sedmice koju su organizovale udruženja Tuzlanska Amica iz

Tuzle i Fondacije Alexander Langer iz Bolzana. Među učesnicima bilo je

predstavnika lokalnih organizacija i lokalnog stanovništva, eksperata i

zainteresovanih iz različitih dijelova BiH, zemalja bivše Jugoslavije, Italije i Njemačke, kao i preživjelih svjedoka genocida iz Ruande 1994. godine.

Grad Srebrenica bio je duboko pogođen ratom u BiH i zemljama bivše

Jugoslavije, koji je prouzrokovao patnju i smrt na svim stranama i okončao

se genocidom preko 8.000 Muslimana, koji je posvjedočen totalnom ravnod-

ušnošću ostatka Evrope i svijeta. Danas, 12 godina nakon završetka oružanog sukoba, još uvijek su vidljive

kobne posljedice: razrušene kuće, drastično smanjena populacija sa malo


28

djece, duboka bol nebrojenih porodica i ekstremne poteškoće vezane za povratak izbjeglica u grad.

„Dugi stol“, mjesto za debatu i izmjenu ideja međunarodnih eksperata,

odigrao je ključnu ulogu brojnih susreta, seminara, radionica i javnih tribina

organizovanih tokom Međunarodne sedmice. Donijeti su sljedeći zaključci:

1. Neophodno je da se istina o Srebreničkom genocidu reafirmiše i da se to znanje proslijedi dalje; 2. Neophodno je da društvo i institucije prepoznaju

žrtve genocida kao takve; 3. Neophodno je da se pred sudom osude oni koji

su genocid naredili i počinili ga; 4. Neophodno je da se pruži pomoć cijelom

društvu Srebrenice koje još uvijek pati od posljedica rata i genocida i zavjere

šutnje;

Prema učesnicima „Dugog stola“ sve gore navedeno predstavlja preduvjete za izgradnju kolektivnog sjećanja na genocid i sve zločine počinjene prije i poslije

genocida. Takvo bi kolektivno sjećanje trebalo čuvati za buduće generacije.

Samo na taj način omogućilo bi se onima koji su proživjeli genocid u

Srebrenici, a pogotovo njihovoj djeci, da ponovo počnu živjeti. Na taj način,

„Dugi stol“ obavezao se da iduće godine organizuje ponovnu priliku za susret

i razmjenu sa svrhom:

1.Borbe protiv zavjere šutnje; 2.Pružanja žrtvama genocida i rata (ne samo

Srebrenice) priliku da javno govore i da ih se sasluša; 3.Nastavljanja debate i

razmjene ideja među ekspertima i zainteresovanim licima iz ostatka Evrope i

svijeta; 4.Omogućavanja bosanskim i internacionalnim ekspertima da izraze

njihove poglede na Srebrenicu u Srebrenici; 5.Omogućavanja ljudima koji žive u Srebrenici ključne uloge u debatama u kojima niko nije osuđivan na

temelju nacionalne pripadnosti;

DRUGA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „ŽIVOT I GLASOVI IZ SREBRENICE“

24.08 – 29.08.2008.

"Saradnja za pamćenje - Život i glasovi iz Srebrenice", Srebrenica. Drugo izda-

nje Međunarodne sedmice sjećanja fokusiralo se na važnost činjenične dokumentacije u poslijeratnom kontekstu. Sastanci i seminari održani su sa

Vesnom Teršelič, direktoricom "Documenta - Centra za suočavanje s prošlo-

šću "(Zagreb), Mirsad Tokača, Direktor" Istraživačkodokumentacijskog cen-

tra Sarajevo “, Ksenija Konopek i Michal Moniuszk, Fondacija Pogranicze,

Poljska, Marijana Grandits, Beč i Tamara Smidling, Centar za nenasilnu

akciju, Sarajevo.


29

„Život i glasovi iz Srebrenice“ - 2-ga Međunarodna sedmica sjećanja

Žene i muškarci različitih porijekala, životnih priča i iz različitih krajeva, susresti ćemo se i ove godine u Srebrenici, gradu Bosne i Hercegovine, mjestu sjeća-nja za sve njene stanovnike ali i za stanovnike cijele Evrope. Provesti ćemo zajedno nedjelju dana prep-unu razmjene iskustava i ideja, kako bismo potvrdili činjenicu da je život jači od rata i genocida, ali samo u slučaju kada se hrani istinom i pravdom vezanom za prošlost. Susresti ćemo se ponovo u Srebrenici, kako bismo saslušali tišinu gubitaka i traume, ali i

da damo daha mnogim glasovima onih koji na najrazličitije načine žele da izraze svoja sjećanja, emocije, misli, želje i nade vezane za njih, za njihov grad i za sve nas.

Međunarodna sedmica je organizovana u saradnji sa:

Ambasada Lokalne Demokratije Zavido-vići (BiH), Associazione Mila Donnamb-

iente (I), Associazione Orlando, Molte

donne un pianeta (I), Associazione Babe-

lia & c. (I), Associazione di Cooperazione

allo Sviluppo (I), Associazione Culturale

Sagapò (I), Associazione Nema Frontiera (I), Associazione Progetto Prijedor (I),

Associazione Trentino con il Kossovo (I),

Cooperativa Le Formiche Bolzano (I),

Cooperativa Sociale Grado 16 Officine

dell'Autopromozione (I), EducAid (I), Kuća povjerenja Srebrenica (BiH), Motus

Danza (I), Musicians without borders Srebrenica (BiH), Nexus CGIL Bologna (I), Omladinska Organizacija Odisej Bratunac (BiH), OneWorld Platform for

South East Europe (BiH), Osservatorio sui Balcani (I), PeaceGames UISP

Bologna (I), Rete Lilliput nodo di Ferrara (I), Sara Srebrenica (BiH), Savjet

Mladih Srebrenice (BiH), Sportski savez Sarajevo (BiH), Tavolo Trentino con

Kraljevo (I), Zemljoradnička Zadruga Insieme Bratunac (BiH), Zemljora-

dnička zadruga Sunce Sole Podčauš (BiH) i drugi.


30

LIFE AND VOICES IN SREBRENICA - PROGRAM SEDMICE

Nedjelja 24. Avgust

Dolazak ujutro u Srebrenicu i smještaj učesnika

14.00-16.00 Dječije igre i radionice

14.30-16.00 Predstavljanje Međunarodne sedmice i Srebrenice

16.00 Ceremonija otvaranja – Dom kulture

Govori dobrodošlice lokalnih vlasti i organizatora Nastup muzičke sekcije dječijeg pozorišta Srebrenica “Srebrenica Drum

Orkestra”

Otvaranje foto izložbe “U mojim očima”

“Jedan korak dalje” pozorišno-plesna predstava Motus Danza, Siena – I

Ponedjeljak 25. Avgust 08.00-10.00 Slobodan prostor za radionice i promotivne aktivnosti

10.00-12.00 Posjeta Memorijalnom centru Potočari

12.30-14.00 Organizovan ručak u Srebrenici

14.00-18.30 Posjeta centru Srebrenice: grad, džamija, pravoslavna crkva,

katolička kapela

20.30-“Životi su čuli o tome” video o manjinama Poljaka u Bjelorusiji - Debata sa Ksenijom Konopek i Michalom Moniuszko - Pogranicze Fondacija,

Poljska i Vesnom Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću,

Zagreb

Utorak 26. Avgust

08.00-10.00 Slobodan prostor za radionice i promotivne aktivnosti 10.00-16.00 Posjeta Sućeskoj i sastanak sa lokalnom zajednicom

17.00-18.30 Fudbalska utakmica - Školsko igralište

20.30- Video o Aleksandru Langeru (Alexander Langer) i aktuelnost

njegovih mišljenja - Dom kulture Debata sa Fabio Levi, Fondacija Alexander Langer

Marijana Grandits, bivša direktorica Pakta stabilnosti za Jugoistočnu

Evropu Rada Žarković, zadruga Insieme, Bratunac

Srijeda 27. Avgust

08.00-10.00 Slobodan prostor za radionice i promotivne aktivnosti

10.00-18.00 Ekskurzija na jezero Perućac, roštiljada, predviđeni obilazak

prirodnim bogatstvima

20.30- Koncert - Omladinski centar “ Između vatre i tišine”, koncert Baobab Internacionalni Orkestar, Pescara, I

Četvrtak 28. Avgust

08.00-10.00 Slobodan prostor za radionice i promotivne aktivnosti

10.00-16.00 Posjeta Bratuncu i sastanci sa zadrugom Insieme i

Omladinskim centrom Odisej


31

17.00-19.30 Video “Krug sjećanja” spomenici u bivšoj Jugoslaviji iz Drugog svjetskog rata - Dom kulture

Debata sa Mirsadom Tokačom, direktorom Istraživačkodokumentacionog

Centra Sarajevo i Andreom Rossiniem, autorom

20.00-21.00 “Vrijeme zabave”, balkanske priče i muzika, Roberta Biagiarelli

i Max Maber Orkestar - Dom kulture

Petak 29. Avgust 09.00-13.00 Međunarodna konferencija “Od Srebrenice do Brisela: Evropa

kakvu želimo”- Dom kulture

I Panel – Izgradnja Evrope: Budućnost dolazi iz prošlosti

II Panel – Izgradnja Evrope: Uloga građana

16.00-18.00 Evaluacija učesnika i budući angažman - Dom kulture

20.30- Koncert i oproštajna zabava na Guberu

RADIONICE Slobodne radionice će biti organizovane za učesnike i lokalno stanovništvo:

Govor tijela preko granica, Simona Cieri – Motus Danza ( 23.08. - 2 sata)

Klovnovi u gradu, Chiara Visca ( 21 – 24. 08. - 4 sata na dan)

Videoklip u Sućeskoj, Camilla Notarbartolo (20 – 23.08. - 6 sati na dan);

Učenje hodajući: Šetači, Marzia Bisognin (25, 26. i 28.08. - 2 sata na dan);

Narodni plesovi iz Srebrenice, Suljo Jelkić (26 – 29.08. - 2 sata na dan);

Žene iz Srebrenice i komšiluka upoznaju jedne druge, Lalla Golfarelli

(27.08. - 4 sata);

Sedmica za nove medije – Srebrenica 2008. Jedan svijet Jugoistočna

Evropa;

Aktivnosti za djecu u saradnji sa

italijanskom kooperacijom iz

Sarajeva;

Lutkarsko pozorište: Hamica Nametak (25-26.08.- 6 sati na dan);

Slikarska radionica, Radenko

Đorđević (28. i 29.08.-6 sati na dan);

Ludobus, dječije aktivnosti u selima

u organizaciji Ambasade Lokalne

Demokratije Zavidovići, Muzičari bez granica Srebrenica i Sportski savez

Sarajevo uz podršku EducAid, Nexus i PeaceGames;


32

TREĆA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

„RIJEČI SJEĆANJA“ 23.08 - 28.08.2009.

"Riječi sjećanja", Srebrenica. Novinarstvo i uloga medija izabrani su kao cent-

ralna tema Treće međunarodne sedmice sjećanja. Održani su seminari sa

piscima i novinarima iz Bosne i Hercegovine i Balkana, uključujući Dario

Terzić, Enver Kazaz i Željko Ivanković. Ostali govornici u programu bili su:

Amir Kulaglić, Kampanja REKOM.

MEĐUNARODNA SEDMICA 2009: „RIJEČI SJEĆANJA“

Organizovana uz podršku: Opština Srebrenica (BiH), Opština Pescara (I),

Opština Bolzano (I), Provincija Siena (I), Provincija Chieti (I), Autonomna

Provincija Bolzano (I),Regija Abruzzo (I), AICCRE Abruzzo (I), Italijanska

Razvojna Kooperacija u BiH, Javna Ustanova "Kulturni centar Srebrenica"

(BiH).

PROGRAM SEDMICE

Nedjelja 23. Avgust

Dolazak učesnika u Srebrenicu tokom jutra.

JAVNI DOGAÐAJ

16.00-18.00 Ceremonija otvaranja Treće Međunarodne sedmice sjećanja – Velika sala, JU Kulturni centar

Govori dobrodošlice lokalnih

vlasti i organizatora

Umjetničke predstave

“Iris ispod mora”, pozorišni ples

od Motus Danza, Siena – I

Ponedjeljak 24. Avgust

09.00-12.00 Posjeta Memorija-

lnom centru Potočari

14.00-15.00 Diskusija i razrada o

posjeti – Mala sala, JU Kulturni centar

15.00-16.00 Susret sa Amirom Kulaglićem, REKOM, Srebrenica – Mala sala,

JU Kulturni centar


33

Utorak 25. Avgust 09.00-12.00 Video “Vukovar, zadnji

rez” i seminar sa autorom Dragutin

Hedl – Mala sala, JU Kulturni centar

14.00-16.00 Susret sa lokalnim

udruženjima

JAVNI DOGAÐAJ

16.00-18.00 Susret sa autorom –

Velika sala, JU Kulturni centar

Dragutin Hedl, novinar – Osijek (HR)

Uvodi Marinko Sekulić, novinar – Srebrenica

Srijeda 26. Avgust 09.00-13.00 Seminar o poslijeratnoj traumi sa Irfankom Pašagić – Mala

sala, JU Kulturni centar

15.00-18.00 Izlet na Guber

Četvrtak 27. Avgust 09.00-12.00 Susret sa udruženjima iz Bratunca

14.00-16.00 Seminar o ratnom i poslijeratnom novinarstvu u BiH sa

Dariom Terzićem – Mala sala, JU Kulturni centar

JAVNI DOGAÐAJ

16.00-18.00 Susret sa autorom – Velika sala, JU Kulturni centar

Dubravko Lovrenović – Univerzitet Sarajevo Uvod: Željko Ivanković, pisac, Enver Kazaz, Univerzitet Sarajevo i Azir

Osmanović, ADOPT Srebrenica

Petak 28. Avgust

09.00-11.00 Seminar o ratnom i poslijeratnom novinarstvu u BiH sa

Dariom Terzićem –Mala sala, JU Kulturni centar

JAVNI DOGAÐAJ 11.15-12.30 Susret sa autorom – Mala sala, JU Kulturni centra

Enisa Zunić, Direktorica Univerzitetske biblioteke i Jagoda Iličić,

profesorica – Tuzla

Uvodi Direktorica Narodna Biblioteke Srebrenica Vesna Kočević

15.30-16.30 Ceremonija zatvaranja – Velika sala, JU Kulturni centar Predstava muzičke radionice: Video iz kampa “Ipsia” u Osatu; Predstava

klovnova sa djecom.


34

16.30-18.00 Koncert “Dva Kofera”, Geoff Warren i Pino Petraccia,

Italija/Velika Britanija – Velika sala, JU Kulturni centar

RADIONICE

Tokom sedmice organizovane su i sljedeće radionice:

Radionica animacije sa djecom organizovana u Osatu sa volonterima Ipsia

(od 16. do 28. avgusta); Jezik tijela preko granica, od Simona Cieri – Motus Danza (od 19. do 23.

avgusta, 2 sata na dan);

Klovnovi u gradu, od Chiara Visca (od 23. do 28. avgusta, 4 sata na dan);

Radionica bubnjeva za djecu i mlade od Pino Petraccia (od 24. do 28.

avgusta);

Međunarodna sedmica je organizovana u saradnji sa:

Associazione Mila Donnambiente (I), Associazione Babelia & c. (I), Associ-

azione Culturale Sagapò (I), Associazione Nema Frontiera (I), Associazione

Solis Urna (I), Ipsia-Acli Terre e Libertà (I), Master per mediatori dei conflitti

e operatori di pace internazionali (I), Motus Danza (I), Musicians without

borders Srebrenica (BiH), Rete Lilliput nodo di Ferrara (I) i drugi.

ČETVRTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

„VIVERE - EXPERIENCE - DOŽIVITE SREBRENICU“

TUZLA – SARAJEVO - SREBRENICA

01.08 - 08.08.2010.

"Život, iskustvo, Doživite Srebrenicu" Tuzla, Sarajevo, Srebrenica. Iako četv-

rta po redu ipak je prva koja se, pored Srebrenice, održava u Tuzli i Sarajevu. Petnaest godina nakon završetka rata,

Međunarodna sedmica sjećanja fokusi-

rala se na procese i stanje Dejtonskog

mirovnog sporazuma sa konferencijom

"Bosna i Hercegovina, Dejton, Evropa,

Ljudska prava “, sa Sašom Madackim (Direktor Centra za ljudska prava Univ-

erziteta u Sarajevu) i Drinom Galičićem

(EURAC Sarajevo). Dani u Srebrenici

bili su usmjereni na temu održivog

turizma i budućnosti grada.


35

PROGRAM ČETVRTE MEĐUNARODNE SEDMICE SJEĆANJA

Tuzla, Sarajevo, Srebrenica 01 - 08. avgust 2010.

Nedjelja 1. Avgust – Tuzla

09.30-10.45 Prezentacija programa i radne metode, upoznavanje grupe

11.00-13.00 Irfanka Pašagić “Život u zajednicama pogođenim kolektivnim traumama”

15.00-16.00 “Tuzla, BiH” - Igor Rajner 16.15-18.00 Turistički obilazak grada Tuzla

20.30 Narodno pozorište Tuzla - Originalna predstava “Rendez vous” od

„Motus Danza“ iz Siene (Italija) u okviru međunarodne manifestacije

„Kaleidoskop“.

Ponedjeljak 2. Avgust - Tuzla

09.00-11.15 Posjet Centru za identifikaciju nestalih

12.00 Susret sa načelnikom Tuzle - Jasmin

Imamović

Utorak 3. Avgust - Sarajevo

09.30-12.30 Gianluca Paciucci i Bruno

Palestra: Istorijski uvod i turistički obilazak grada Sarajeva

15.00-18.00 Saša Madacki (Human Rights

Centre Sarajevo) i Drino Galičić (Eurac

Sarajevo): “Bosna i Hercegovina, Dejton,

Evropa, ljudska prava” 21.00 "U srcu Evrope, Sarajevo” - Kino

teatar “Prvi Maj” [ex Kino Bosna] veče misli i

snova, poezije i pjesama sa Gianluca

Paciucci, Max Maber Orkestra, Sagapò

Teatro

Srijeda 4. Avgust – Sarajevo 09.30-12.30 Gianluca Paciucci i Bruno Palestra “Mjesta i priče Sarajeva”

14.00 Odlazak u Srebrenicu

Četvrtak 5. Avgust – Srebrenica

19.00 Otvaranje i predstavljanje Četvrte Međunarodne sedmice sjećanja

Organizatori: Adopt Srebrenica, Tuzlanska Amica, Fondazione Langer Osvrt na turističke potencijale Srebrenice

Lokalna folklorna grupa

Petak 6. Avgust - Srebrenica

09.00-10.00 “Alexander Langer i suživot”

Uvod: Edi Rabini i Chiara Visca

10.30-12.30 Posjeta Memorijalnom centru Potočari


36

17.00-19.30 Radionice: „Riječi Alexandera Langera“ 20.30 Dom kulture: „Balkan klezmer music“ sa S. Bembi i A. Simonetto

(Trst, I) Baobab International

Subota 7. Avgust – Srebrenica

09.30 Dan posvećen upoznavanju Srebrenice i okoline, posjeta Banji Guber

sa vodičem 12.00 Obilazak i izlet na Bijele Vode,

poznato srebreničko lovište i izletište

Nedjelja 8. Avgust - Srebrenica

09.30-10.45 “Alexander Langer i

suživot” – Završni odnosi grupa

11.00-12.00 Almir Pašagić – Konfere-ncija “Terapeutske karakteristike

srebreničkih termalnih voda”

12.00 Zatvaranje Četvrte

Međunarodne sedmice sjećanja

“Open air“ predstava - Sagapó Teatro

RADIONICE

Tokom sedmice bile su organizovane sljedeće radionice i animacije:

- Animacije za djecu i mlade, Chiara Visca - Sagapò Teatro

- Radionica COMPAGNIA MOTUS: govor tijela kroz granice, Simona Cieri 31.08. i 01.08 - 11.00 u Radničkom Univerzitetu – Tuzla

02.08. i 03.08 - 16.30 u Kulturnom centru – Srebrenica

- Radionica perkusija za djecu i mlade, Pino Petraccia i Geoff Warr

Međunarodnoj sedmici sjećanja pomogli su:

Opština Srebrenica (BiH), Grad Venezia, Assessorato alle politiche giovanili e

pace (I), Opštine Pescara, Caramanico, Penne (Abruzzo), Provincia di Pescara

(I), AICCRE Abruzzo (I), Provincia Autonoma di Bolzano, Presidenza, Ufficio

Affari di Gabinetto, Cooperazione allo sviluppo (I), Provincia di Siena, sa doprinosom Fondazione Monte dei Paschi di Siena (I) Kulturni centar

Srebrenica (BiH), Udruženje SARA Srebrenica, Associazione Mila Donnam-

biente, Pescara (I), Associazione Sagapò Teatro, Bolzano (I) , Master per med-

iatori dei conflitti e operatori di pace internazionali, Università di Bologna e

Formazione Professionale di Bolzano (I), Motus Siena (I), Rete Lilliput nodo di

Ferrara (I) i druge organizacije i pojedinci.


37

PETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „SREBRENICA - BOSNA I HERCEGOVINA - EVROPA“

TUZLA – BEOGRAD - SREBRENICA

03.09 - 10.09.2011.

"Srebrenica, Bosna i Hercegovina, Evropa" Tuzla, Beograd, Srebrenica. Peto

izdanje se fokusiralo na proces tranzicijske pravde u slučaju Srebrenice kroz sastanke sa Natašom Kandić (Langer Award 2000.), "Fond za humanitarno

pravo" u Beogradu, Hasan Nuhanović, autor "Pod zastavom UN-a" i Jens Woe-

lk, profesor za Komparativno javno pravo (Evropska akademija u Bolzanu).

PETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

Petak 2. Septembar

20.00 Na putu: Bolzano, Venecija, Trst, Tuzla Subota 3. Septembar - Tuzla

17.00 otvaranje Pete Međunarodne sedmice sjećanja - Susret s doktoricom

Irfankom Pašagić

Nedjelja 4. Septembar - Tuzla

09.30-18.00 Susret s Hasanom Nuhanovićem

Koncert grupe "GIFT" na igralištu kod

„Casa Papagallo"

Ponedjeljak 5. Septembar - Beograd

08.00 Na putu Tuzla - Beograd

15.00-18.00 Susret s Natašom Kandić - HLC, REKOM

Utorak 6. Septembar - Beograd -

Srebrenica

09.00-12.00 Susret s Natašom Kandić –

Zaključci sa susreta

14.00 Polazak za Srebrenicu 18.30 Svečano otvaranje novog sjedišta

„Adopt Srebrenica"

19.00 Otvaranje "5. Međunarodne sedmice

sjećanja" - Velika sala Doma kulture

Bife na temu "Narodni kuhar Potočara" Srijeda 7. Septembar - Srebrenica

10.00-17.00 Susret: Evropski projekti – Za i sa Adoptom

Četvrtak 8. Septembar - Srebrenica

09.00-12.30 Memorijalni centar Potočari

15.00-19.00 Posjeta arheološkom lokalitetu u Skelanima - Ostaci rimskog


38

Municipium Malvesiatium Koncert grupe "GIFT"

Petak 9. Septembar - Srebrenica

10.00-17.00 Radionica sa Jens Woelk - Ustavna Tranzicija - Kuća

Povjerenja u saradnji s EURAC-om Accademia Europea, Bolzano (I)

14.00-17.00 Zaključci Nedjelja 10. Septembar - Srebrenica

10.00-13.00 Javni susret: "BiH u Evropi" - Velika sala Doma kulture sa

Jens Woelk - Fondacija IPP Tuzla

16.00 Zatvaranje "5. Međunarodne sedmice sjećanja"

ŠESTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

„SJEĆANJE, SU/ŽIVOT, BUDUĆNOST“ MOSTAR – SARAJEVO – SREBRENICA – TUZLA

31.08 – 08.09.2012.

"Sjećanje, zajednički život, budućnost" Mostar, Sarajevo, Srebrenica, Tuzla.

U cilju shvatanja odnosa između mladih ljudi i prošlosti organizovani su

sastanci sa Omladinskim centrom Abrašević (Mostar), Omladinskim centr-om Vogošća (Sarajevo), Bošnjački institut (Sarajevo), Muzej otpora (Saraj-

evo). U radionici sa članovima "Adopt Srebrenica", koja se odnosila o persp-

ektivi za mlade generacije koje žive u Srebrenici, predstavljen je i projekat

uzgoja heljde u selima Osmače i Brežani.

ŠESTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

PROGRAM

Mostar, Sarajevo, Srebrenica, Tuzla

31. Avgust - 8. Septembar

Petak 31. Avgust Polazak iz Bolzana - Destinacija Mostar (BiH)

Subota 1. Septembar – Mostar

Sastanak sa članovima Omladinskog centra

Abrašević

Nedjelja 2. Septembar – Sarajevo Sastanak sa članovima Omladinskog centra

Vogošća

Ponedjeljak 3. Septembar – Sarajevo

Posjeta Bošnjačkom institutu i Muzeju otpora

u Sarajevu

Utorak 4. Septembar - Srebrenica Uvodni sastanak sa grupom Adopt


39

Srijeda 5. Septembar - Srebrenica Posjeta Memorijalnom centru Potočari i susret sa udruženjima žena;

Projekat Brežani/Osmače – Uzgoj heljde i seoski turizam

Četvrtak 6. Septembar - Srebrenica: Laboratorija Samoanskog kruga -

Očekivanja za budućnost

Mladi govore - Lokalna svjedočenja Petak 7. Septembar – Tuzla

Posjeta ICMP-u

Sastanak sa mladima Casa Pappagallo

Subota 8. Septembar - Tuzla

Analiza i zaključci sa Sedmice sjećanja

Sastanak sa Irfankom Pašagić, Tuzlanska Amica

SEDMA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

„SJEĆANJE, IDENTITET, BUDUĆNOST“

ZAGREB – JASENOVAC – TUZLA – SREBRENICA

24.08 – 30.08.2013.

"Sjećanja, identitet, Budućnost" Zagreb, Jasenovac, Tuzla, Srebrenica.

Tokom ovog izdanja, grupa učesnika je posjetila „Documenta - Centar za

suočavanje s prošlošću (Zagreb), a zatim i Jasenovac - Koncentracioni logor

iz Drugog svjetskog rata. U Tuzli je održana radionicu narativnog konflikta

koju je vodio Sami Adwan, profesor na Betlehemskom univerzitetu i kodirektor „Prime“ (Instituta za istraživanje mira za Bliski Istok). U Srebre-

nici su posjećena sela Osmače i Brežani gdje se govorilo o projekt o uzgoju

heljda i učestvovao na sastanku sa predstavnicima OSCE-ovog projekta

“Bunt protiv mržnje“. Sedmica je zatvorena

prikazivanjem pozorišne predstave „Don Kih-

ot“, nastale na radionicama koju je organ-

izovao Teatro Zappa iz Bolzana.

SEDMA MEĐUNARODNA SEDMICA

SJEĆANJA

PROGRAM

Subota 24. Avgust – Zagreb 11.00 - Sastanak sa Documentom - Centrom

za suočavanje s prošlošću

Obilazak grada Zagreba

Nedjelja 25. Avgust – Jasenovac

11.00- Obilazak koncentracionog logora

Jasenovac i diskusija s Karlom Điakomoci


40

(Carla Giacomozzi - Istorijski arhiv Bolzana) Ponedjeljak 26. Avgust –Tuzla

10.00-17.00 Radionica sa Sami Adwanom - Sukob narativa

Obilazak Tuzle

Utorak 27. Avgust – Srebrenica

14.00-16.00 Senad Đozić - Muzej - "Istorija Srebrenice" 19.00- Svečano otvaranje Sedme Međunarodne sedmice sjećanja

Izložba fotografija iz Dokumentacionog centra ADOPT Srebrenica

Srijeda 28. Avgust – Srebrenica

09.30- Sastanak Međunarodne mreže za ADOPT Srebrenica

15.00- Sastanak sa lokalnim institucijama

16.30- Posjeta Memorijalnom centru Potočari Četvrtak, 29. Avgust, Srebrenica

09.00-11.00 Izrada i potpisivanje protokola o razumijevanju Međunarodne

mreže "Međunarodna saradnja za pamćenje"

11.30- Dan u Osmačama - Ručak - Projekat heljde

18.30- Predstavljanje pozorišne radionice Operacije Daywork Petak 30. Avgust – Srebrenica

09.30- Predstavljanje projekta OSCE-a "Bunt protiv mržnje" i projekt Centra

za istraživanje sukoba

14.30- Zaključak VII Međunarodna sedmica sjećanja – Evaluacija

17.00- Odlazak iz Srebrenice

OSMA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

TUZLA – SREBRENICA – SARAJEVO

23.08 – 30.08.2014.

Za osmo izdanje Međunarodne sedmice sjećanja put je struktuisan na dvije

faze koje pružaju aktivnosti namijenjene i onima koji prvi put dolaze u Bosnu i Hercegovinu, kao i onima koji su već učestvovali u aktivnostima Međuna-

rodne sedmice prethodnih godina.

U okviru "putovanja znanja" predviđeni su posjeti Tuzlanskom identifikacij-

skom centru, „Sarajevskom tunelu“, Sarajevskom muzeju otpora i mjestima

od istorijskog značaja u svim gradovima u kojima se realizuje Međunarodna

sedmica.

U Tuzli se održala javna konferencija "Primo Levi između iskustva i sjećanja

na Alexandera Langer". Sastanci će se nastaviti u Srebrenici i Sarajevu na

temu "Dostojanstvo i sramota: Promišljanje Primo Levija o iskustvima depo-

rtovanih i preživjelih".


41

PROGRAM

Subota 23. Avgust

Dolazak u Tuzlu 16.00 - Sastanak sa gradonačelnikom Tuzle Jasminom Imamovićem

Nedjelja 24. Avgust

Obilazak grada Tuzle

14.30 - Sastanak sa Zijom Ribić - "Zijo's Journey"

17.00 - Sastanak sa predstavnicima Plenuma „rođenih“ iz protesta u Tuzli Ponedjeljak 25. Avgust

09.00 - Radionica Primo Levi - Hotel Tuzla

ICMP posjeta

18.00 - Javna konferencija: "Razmišljanje o životu: Primo Levi - Iskustvo i

sjećanje na preživjelog"

20.30 - Polazak za Srebrenicu Utorak 26. Avgust

10.00 - Posjeta Memorijalnom centru Potočari

12.00 - Sastanak za preradu

13.00 - Sastanak u Udruženju žena "Potočnica“ Potočari

16.00 - Prezentacija izložbe Primo Levi - Dom kulture Radionica Primo Levi

Srijeda 27. Avgust

09.00 - Posjeta selima Osmače i Brežani

17.00 - Press konferencija Nagrada Carlo Scarpa - Dom kulture

18.00 - Javna prezentacija nagrade Carlo S.

Četvrtak 28. Avgust 09.30 - Okrugli stol "Najbolje prakse i

perspektive za budućnost"

14.00 - Polazak za Sarajevo

18.00 - Obilazak Baščaršije (stari grad)

Petak 29. Avgust 10.00 - Radionica Primo Levi - Grand Hotel

14.30 - Slobodno popodne

20.30 - Kino Prvi Maj (Istorijski objekat u

Sarajevu)

Subota 30. Avgust

09.00 - Obilazak grada sa Jovanom Divjakom 15.00 - Sastanak za preradu

18.00 - Polazak za Italiju


42

U okviru Međunarodne sedmice sjećanja 2014. održana je javna prezentacija Međunarodne nagrade Carlo Scarpa za vrt, koja je ove godine dodjeljena

selima Osmače i Brežani. Nagrada Carlo Scarpa je kampanja za istraživanje i

brigu usmjerena na mjesto posebno bogato vrijednostima prirode, sjećanja i

izuma koje promoviše i organizuje svake godine, od 1990, Benetton Studi

Ricerche Foundation.

Muhamed Avdić i Velibor Rankić, predstavnici nagrađenih sela, dobili su

nagradu u Trevizu 10. maja 2014. godine.

EURO-MEDITERAN 2015.

DEVETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

TUZLA – SARAJEVO – SREBRENICA

02.07 – 11.07.2015.

U godini kada je održana Deveta Međunarodna sedmica sjećanja došlo je do

značajnih izmjena za razliku od prvih osam njenih izdanja. Ovo je bila godina kada se obilježavala dvadeseta godišnjica Genocida u Srebrenici, ali i godina

kada je Međunarodna sedmica sjećanja postala dio programa Manifestacije

Euro-Mediteran 2015, održane u čast novinaru i parlamentarcu Evropskog

parlamenta Alexander Langeru. Ovo je godina u kojem je neformalna grupa

ADOPT Srebrenica dobila Nagradu Fondacije Alexander Langer, ali i zvanično registrovana kao udruženje. Učesnici koji su prethodnih godina uzeli učešće

na Sedmicama sjećanja u godini dvadesete obljetnice Genocida u Srebrenici

izrazili su zainteresovanost za učešće u Maršu mira zbog čega se tradicion-

alno održavanje Sedmice u mjesecu avgustu i septembru pomjerila za mjesec

jun. Ovo je ujedno i godina kada će Sedmica sjećanja „uzeti pauzu“ u 2016. i

2017. godini, da bi 2018. godine, po prvi put, cjelokupnu organizaciju i realiz-

aciju Sedmice izveo ADOPT Srebrenica.

PROGRAM

2. Juli - Bolzano Program započinje u Bolzanu dodjelom Međunarodne nagrade

Alexande Langer 2015.

Udruženju ADOPT Srebrenica. 3 – 5. Jula - Tuzla

Međunarodni miting „Da li je

Evropa moguća bez multikulture?“


43

6 – 8. Jula – Sarajevo Pozorišna predstava

Izložba slika

Muzički koncert

Obilazak Sarajeva

9 - 11. Jula – Srebrenica Učešće na obilježavanju komemoracije i dženaze za žrtve Genocida

Susreti sa grupom ADOPT

Obilazak Srebrenice

DESETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

„TRAGOVIMA ŽIVOTA“

SREBRENICA

25.08 – 30.08.2018.

Nakon dvogodišnje pauze nastavlja se realizacija projekta Međunarodna

sedmica sjećanja. Po prvi put od pokretanja ovog projekta 2007. godine

njegovu realizaciju preuzima ADOPT Srebrenica, koji u desetoj godišnjici

postojanja kao neformalna grupa, postaje formalna organizacija. Razlozi za oživljavanje Sedmice sjećanja bili su mnogobrojni, od vraćanja pažnje na

Srebrenicu kao mjesto u kojem je počinjen zločin genocid i mjesto stvaranja

suživota, do prezentacije različitih aktivnosti koje je realizovao ADOPT. U

programu Desete Međunarodne sedmice sjećanja našle su se: Panel disku-

sije, muzičko-poetski recital, izložba fotografija i prezentacija knjige

„(U)Mjesto života“ koje su isključivo „proizvod“ udruženja ADOPT. Posebno ohrabruje činjenica da je organizovana panel diskusija na kojoj je glavni

izlagač bio bh novinar, bloger i psiholog Srđan Puhalo koji ima specifičan

način predstavljanja realnosti u kojoj se nalazi naše društvo.

PROGRAM X. MEĐUNARODNE SEDMICE SJEĆANJA

Subota 25. Avgust

11.00-13.00 Posjeta Memorijalnom centru i šehidskom mezarju žrtava genocida (Potočari)

15.00-18.00 Predstavljanje Međunarodne sedmice sjećanja

Susret s grupom ADOPT (SARA Srebrenica)

Nedjelja 26. Avgust

9.00-12.00 Upoznavanje Srebrenice: Obilazak izletišta Guber; Srednjovijekovne tvrđave;

Partizanske spomen kosturnice; Nekropole stećaka kod

katoličke kapele;


44

14.00-18.00 Izložba fotografija devastiranih privrednih objekata u Srebrenici

„(U)MJESTO ŽIVOTA“

Promocija štampane publikacije (knjige) „(U)MJESTO ŽIVOTA“

(LOVAC)

Ponedjeljak 27. Avgust 10.00-13.00 Panel diskusija „Budućnost na tragovima prošlosti“/Srđan

Puhalo (Kulturni centar)

15.00-17.30 Prezentacija knjige i filma Srđana Puhala

18.00-19.00 Susret sa građanima Srebrenice (Krsto Stjepanović i Šefket

Čivić), njihova poruka mladim generacijama; (SARA Srebrenica)

Utorak 28. Avgust 10.00-18.00 Radna akcija:

Uređenje prirodno/istorijskog lokaliteta u naselju „Učina B.“

Uređenje prirodnih staza do rudarskog okna;

Uređenje vodopada;

20.00-21.20 Muzičko/poetski performans „Tražim ulicu za svoje ime“ (Kulturni centar)

Srijeda 29. Avgust

9.00-16.00 Posjeta Osmačama

Posjeta devastiranom objektu osnovne škole u Osmačama

Razgovor sa Muhamedom Avdićem


45


46

DOKUMENTACIONI CENTAR ADOPT SREBRENICA

Kada se upustimo u istraživanje prošlosti u Srebrenici možemo se osloniti na mnogobrojna istorijska saznanja prenošena usmenim predanjima, pisanim

putem, materijalno prisutnim monumentalnim tragovima...

Grad koji istorijski značaj postiže još u periodu početka nove ere itekako se

može pohvaliti bogatom istorijom, kulturološkim znamenitostima i mnogob-

rojnim događajima bitnim za život ovog mjesta.

Nažalost, ono što moramo priznati jeste činjenica da su vrijednosti prošlih

vremena ostale zapažene u rijetkim dostupnim zapisima, kao i da su drago-

cjene informacije uništene u ratovima i stradanjima kojih ovdje nije bilo malo.

Onaj ko se upušta u avanturu istraživanja prošlosti Srebrenice može se

služiti dostupnim izvorima, koji su raznovrsni, ali, ipak, ima se suočiti s evid-

entno prisutnim informacionim prazninama.

Projekat Dokumentacionog centra ADOPT Srebrenica seže nazad u 2011.

godinu. Član, tada neformalne grupe ADOPT, Muhamed Avdić dolazi u posjed

određenog broja fotografija nastalih u prijeratnom periodu.

Na fotografijama koje je Muhamed stekao u vlasništvo, predstavljen je život

kakav je postojao u Jugoslaviji, mjesta i osobe koje su činile dio napredne

zajednice koja je stvarala i za dolazeće generacije, a koja je danas dio istorije,


47

vremena koje je prekinuto najvećim evropskim krvoprolićem poslije Drugog

svjetskog rata.

U svijetu društvenih mreža, interneta i pametnih telefona, fotografija predst-avlja dio svakodnevnice čijoj se kulturološkoj, umjetničkoj, pa i sociološkoj

vrijednosti ne posvećuje zasluženi značaj koji fotografiji kao mediju pripada.

Rijetko da je neko od Srebreničana u trenutku

spašavanja vlastitog i života najbližih, napušt-

ajući ratnu Srebrenicu, razmišljao o vrijednos-

tima kakve su uspomene.

Mnogobrojni porodični albumi, fotografije rođ-

endana, odlazaka u vojsku, svadbe... zauvijek će

ostati izgubljeni, uništeni, a s njima svjedočenje i sjećanje na ljude koji više nisu među nama.

Nerijetko, članovima porodice ostalo je još samo

sjećanje na najdraže osobe koje nisu imale sreću

da ostanu među živima.

Mlade generacije koje odrastaju u Bosni i Herce-

govini i Srebrenici, na neki način, život su

započeli u ratu ili pričom o ratu, koja je imala značajan uticaj na razvoj poslijeratnih generacija, dok je način življenja, kakav je postojao, otišao u

drugom smjeru ili je ostao zaboravljen.

Dokumentacioni centar ADOPT Srebrenica ima za cilj da prikupi fotografije,

video snimke, dokumente i druge materijale koji svjedoče o Srebrenici iz

vremena njenog privrednog, socijalnog, kulturnog vrhunca... Da sačuva

sjećanje na Srebreničane koji ne smiju biti zaboravljeni, ali i da porodicama i

preživjelim ponudi mogućnost pronalaska tragova svojih predaka i potom-

aka u arhivskoj bazi koja čini Dokumentacioni centar.

PRIKUPLJANJE ARHIVSKE GRAĐE

Arhivska građa (fotografije, video zapisi, dokumenti...) nalaze različite načine

da postanu dio zbirke Dokumentacionog centra. Prvobitnu građu sačinjavale su fotografije iz zbirke Muhameda Avdića i fotografije koje su ustupile por-

odice članova ADOPTa, što je postao pilot projekat za sve ono što će kasnije

uslijediti.

Rijetki su Srebreničani koji u svojim privatnim fotoalbumima imaju veliku

zbirku fotografija nastalih u prijeratnom periodu, kako zbog uništenja tako i

zbog vrlo oskudne mogućnosti za izradu fotografije u navedenom periodu, a


48

što predstavlja značajnu problematiku u pronalaženju ionako rijetkih materi-

jala ove vrste koji se mogu vezati za Srebreničane.

Od sugrađana s kojim se stupilo u kontakt i koji su pristali ustupiti svoj privatni materijal za potrebe Dokumentac-

ionog centra, razgovara se o mogućim

informacijama koje posjeduju o svakoj jedi-

nici materijala. Ako se radi o fotografiji,

informacije kao mjesto i vrijeme nastanka, osobe koje se nalaze na njima... predsta-

vljaju značajni dio kasnije arhivske građe,

ali i način na koji će treća lica moći potra-

živati željene osobe i informacije.

Nakon prikupljanja, materijala se skenira, odnosno, sačinjava se njegova

digitalna kopija, koja uz obrasce sa datim informacijama postaje dio katalo-

gizacije fonda koji, obično, nosi ime po donatoru materijala.

Pored direktnog prikupljanja materijala od donatora, isto se vrši i posred-

stvom digitalnih metoda komunikacije, gdje Srebreničani sa adresom izvan Srebrenice ili druga lica, mogu ustupiti materijale koji će biti uvršteni u građu

arhiva Dokumentacionog centra.

Pored sugrađana, koji doniraju materijale,

do ovih se dolazilo i drugim izvorima. U

nekoliko navrata do važne arhivske građe

(uglavnom dokumenata, radnih knjižica i

sl.) dolazilo se pronalaskom ovih u napuš-

tenim objektima, odbačenim i prepuštenim vremenskim uslovima na uništenje. Takva

vrsta materijala je spašena, a kasnije i

obrađena i svrstana u zasebne fondove.

ARCHOS

Nakon prikupljanja materijala, kao i informacija o ovim, slijedi njihovo razvrs-

tavanje i objavljivanje u specijalizovani arhivski softver ARCHOS.

ARCHOS je poseban softver katalogiziranja, arhiviranja i istraživanja, koji

radi na različitim vrstama dokumenata koji pripadaju fondovima i kolekcij-

ama koje se nalaze u arhivskoj građi Dokumentacionog centra, a koji su

dostupni za lakšu pretragu cjelokupnog materijala.


49

ARCHOS je sistem ustupljen Udruženju ADOPT od strane Istituto piem-ontese per la storia della Resistenza e della società contemporanea "Giorgio

Agosti" - Institut za istoriju otpora i savremenog društva Giorgio Agosti“ iz

Torina (ISTORETO), koji u svojim bazama ima značajnu zbirku dokument-

acionog materijala iz perioda Drugog svjetskog rata i koji se procedurama

arhiviranje bavi već sedamdeset godina.

Program je dostupan kao web kata-

log na kojem će zainteresovana lica, preko pretraživača, imati mog-

ućnost pronalaska dostupnih mat-

erijala za koje pokazuju interes-

ovanje na web stranici ADOPT

Srebrenica.

Metaarhive ARCHOS prikazuju se

kao višestruki katalog u kojem se

informacije i pristup njima istraž-uje pomoću hijerarhijske strukture

datoteka, pregledavanjem kataloga, ili radeći pretraživanje teksta kroz jedno-

stavno ili napredno pretraživanje.

Hijerarhijska struktura datoteka organizovana je po nivoima: fondovi, serije,

podserije, spisi... Svaki arhivski nivo se može otvoriti ulaskom na odgovara-

juću ikonu, dok povezivanje sa njenim naslovom vodi do odgovarajuće opisne

kartice.

Web katalog sadrži sve vrste digitalnih dokumenata u smanjenom formatu.

Korisnici mogu pregledati reprodukcije kao da su smještene u album i

pomoću pretraživača pristupiti odgovarajućoj opisnoj kartici koja će prikazati

traženi materijal.

STANJE DO 2018. GODINE

Iako je ideja o kreiranju Dokumentacionog centra nastala još 2011. godine,

trebalo je proći određeno vrijeme kako bi se ideja razradila, predstavila i učinila dostupna javnosti, te kako bi se prikupio određeni broj arhivske

građe.

U začetku projekta tražila se platforma koja bi mogla odgovoriti potrebama

Doumentacionog centra, a ona je pronađena u internetskoj arhivskoj

platformi ARCHOS. ARCHOS je za početak preveden sa italijanskog na

bosanski jezik, a zatim prilagođen potrebama projekta, a pri tome je i izvršena


50

obuka određenog broja osoba kako bi se stekle kvalifikacije za prikupljanje, a

zatim arhiviranje građe Dokumentaci-

onog centra.

Do 2018. godine bazu prikupljene i

obrađene građe činilo je 12 fondova,

uglavnom sa fotografijama, ali i razgl-

ednicama ili drugim dokumentima veza-nim za Srebrenicu. Ukupan broj obra-

đenih jedinica do 2018. godine iznosio je 369, od čega je bilo 335 fotografija i

34 nefotografske jedinice.

DETALJAN PREGLED U TABELI ISPOD:

FOND BROJ

JEDINICA

FOTOGRAFIJE OSTALO

Muhamed Avdić 77 77 0

Nada Bajagić 58 53 5

Krsto Stjepanović 87 86 1

Bekir Halilović 14 10 4

Milivoje Dragičević 12 12 0

Slađana Petković 3 3 0

Merka Duraković 16 16 0

Munevera Đozić 77 77 0

Emin Bektić 1 1 0

Ahmed Ustić 3 0 3

Faruk Smajlović 5 0 5

ADOPT Srebrenica 16 0 16

UKUPNO: 369 335 34

Za 2018. godinu može se reći da je vrlo značajna za projekat Dokumentac-

ionog centra, a to se odnosi na fondove kojim je obogaćen sadržaj, ali i na

tehničke mogućnosti kojima je znatno unaprijeđen projekat.

U ovoj godini uspostavljena je procedura prikupljanja podataka, izrađeni

obrasci prema kojim se evidentira svaka jedinica iz arhive, ali i internet

stranica koja je aktivirana krajem 2018. godine, a koja će omogućiti praćenje


51

rada UG „ADOPT Srebrenica“, a uz to i dati lakši pristup krajnjim korisnicima

arhiva Dokumentacionog centra.

Radom na prikupljanju arhivske građe došli smo do značajnog broja materijala, uglavnom dokumenata, koji se mogu vezati za 161 građanina

Srebrenice, a koje smo prikupili u napuštenim fabrikama FEROS i Hotelu

„Domavia“. Kako je proces arhiviranja ove građe zakomplikovala i činjenica

da su dokumenti bili u jako lošem stanju, veliki dio rada na ovim fondovima

uložen je u samo čišćenje dokumenata od blata, prašine, vlage i sl. Spašeno je 2072 dokumenata među kojim su radne knjižice, svjedočanstva iz škole,

diplome i drugo, a nešto više od 100 arhivskih jedinica čeka na obradu.

Ova godina značajna je i zbog činjenice što smo uspjeli pronaći i određene

video materijale, a njih do sada nismo imali u građi (od kojih su dva

obrađena), a radi se o reportažama o Srebrenici u prijeratnom periodu. Nešto

oko 10 drugih video materijala je pronađeno pretragom na internet portalima,

ali je neophodna adekvatna obrada kako bi se i oni uvrstili u fondove Dokum-

entacionog centra.

Ono što smo uspjeli jeste da pronađemo određen broj razglednica Srebrenice, tačnije 5, iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina, koje smo kupili

putem online trgovine. Isto tako lociran je određen broj materijala kao što su

razglednice, knjige i drugi predmeti koji su u ponudi na internet portalima,

ali za koje nemamo obezbjeđena sredstva kako bi ih pribavili u Fond Dokum-

entacionog centra.

U tabeli u nastavku navodimo obrađenu i uvrštenu građu Dokumentacionog

centra u 2018. godini:


52

FOND BROJ

JEDINICA

DOKUMENTI FOTOGRAFIJE DRUGO

Fadila Mehić-Alić 15 15 0 0

Dževad Hasanković 27 27 0 0

Zekija Purković 35 35 0 0

Ibrahim Hasanković 1 1 0 0

Adem Šakić 21 21 0 0

Omer Redžepović 36 36 0 0

Hidajeta Redžepović 22 22 0 0

Naza Mustafić-Avdagić 7 7 0 0

Jasna Harbaš-Gušić 9 9 0 0

Salih Mustafić 55 55 0 0

Ibrahim Ejubović 64 64 0 0

Azem Efendić 33 33 0 0

Mehmed Kabilović 48 48 0 0

Bekir Nekić 57 57 0 0

Hidajeta Kržavić 45 45 0 0

Jasmina Gušić-Harbaš 18 18 0 0

Nedžad Memić 15 15 0 0

Demir Redžepović 1 1 0 0

Amir Redžepović 1 1 0 0

Mevlida Salkić 1 1 0 0

Jasna Hrvačić 1 1 0 0

Samir Ejubović 1 1 0 0

Merima Salkić 1 1 0 0

Đulzida Efendić 3 3 0 0

Hasan Delić 15 15 0 0

Hajrudin Hrvačić 4 4 0 0

Admir Huremović 1 1 0 0

Đenana Hrvačić 1 1 0 0

Fetija Salimović 1 1 0 0

Fikreta Redžepović 1 1 0 0

Mulo Salihović 1 1 0 0

Behadil Mujkanović 1 1 0 0

Halid Fejzić 1 1 0 0

Safija Mustafić 1 1 0 0

Rizo Halilović 1 1 0 0

Šefik Alić 2 2 0 0

Hamdija Ibrahimi 3 3 0 0

Husejin Ramić 2 2 0 0

Fadil Čivić 1 1 0 0


53

Himzo Ćemo 1 1 0 0

Mesud Pašić 1 1 0 0

Hasan (Omer) Delić 3 3 0 0

Senad Čakanović 29 29 0 0

Ćerim Alić 26 26 0 0

Nurija Vranjkovina 43 43 0 0

Amir Murathodžić 6 6 0 0

Sadik Šehomerović 86 86 0 0

Mali Mehmedović 43 43 0 0

Ibro Huremović 4 4 0 0

Refik Mulalić 1 1 0 0

Mirsad Zemunović 60 60 0 0

Fata Omerović 2 2 0 0

Šaban Gabeljić 23 23 0 0

Suada Huseinović-Sinanović

34 34 0 0

Zijad Salihović 22 22 0 0

Hanumka Nalić 43 43 0 0

Sakib Đogaz 47 47 0 0

Adil Abdurahmanović 49 49 0 0

Asim Salihović 60 60 0 0

Edhem Ibrahić 49 49 0 0

Zijad Sulejmanović 45 45 0 0

Šaćir Nalić 12 12 0 0

Bahrudin Suljić 33 33 0 0

Nurija Jusić 43 43 0 0

Mujo Hasić 34 34 0 0

Abdulah Hodžić 36 36 0 0

Namik Mustafić 28 28 0 0

Senahid Košpić 53 53 0 0

Sadik Salkić 19 19 0 0

Abdulah Mustafić 17 17 0 0

Mustafa Spahić 45 45 0 0

Salih Mustafić 4 4 0 0

Iso Suljić 53 53 0 0

Asim Jusić 38 38 0 0

Sadik Jusić 37 37 0 0

Ramo Alić 16 16 0 0

Bajro Selimović 58 58 0 0

Senahid Krdžić 34 34 0 0

Adisa Šehomerović 1 1 0 0


54

Behadil Čardaković 47 47 0 0

Fahro Smajilović 37 37 0 0

Suvad Mustafić 6 6 0 0

Alija Malić 5 5 0 0

Behajia Smajić 1 1 0 0

Amila Jusić 1 1 0 0

Azira Memić 1 1 0 0

Nezir Memić 1 1 0 0

Azra Šehomerović 1 1 0 0

Kadrija Huseinović 16 16 0 0

Suljo Karić 5 5 0 0

Ejub Delić 33 33 0 0

Nusret Salkić 1 1 0 0

Alisa Suljić 1 1 0 0

Nihad Mehmedović 1 1 0 0

Ibran Salkić 1 1 0 0

Šukrija Husejnović 5 5 0 0

Nermina Čakanović 1 1 0 0

Admir Alić 1 1 0 0

Zaha Delić 1 1 0 0

Safet Nalić 1 1 0 0

Sabit Delić 1 1 0 0

Fadila Alić 6 6 0 0

Emir Košpić 1 1 0 0

Ehlimana Murathodžić 1 1 0 0

Ismeta Suljić 1 1 0 0

Nisveta Suljić 1 1 0 0

Enis Košpić 1 1 0 0

Mirfet Suljić 1 1 0 0

Jasmina Jusić 1 1 0 0

Rukija Mehmedović 2 2 0 0

Ahmet Tepić 2 2 0 0

Fatima Salihović 1 1 0 0

Ramiz Jusić 1 1 0 0

Arnel Alić 1 1 0 0

Admir Hodžić 1 1 0 0

Mensur Mulalić 1 1 0 0

Hajreta Gluhić 7 7 0 0

Senida Krdžić 1 1 0 0

Omer Jahić 2 2 0 0

Senad Krdžić 1 1 0 0


55

Šaban Kadrić 1 1 0 0

Mirsada Alić 1 1 0 0

Hamed Mujić 1 1 0 0

Miodrag Đokić 1 1 0 0

Asmir Jusić 1 1 0 0

Amil Jusić 1 1 0 0

Malda Avdurahmanović 1 1 0 0

Dinka Zemunović 1 1 0 0

Asim Salkić 1 1 0 0

Sidik Mehmedović 1 1 0 0

Amel Alić 1 1 0 0

Čamka Jusić 1 1 0 0

Munib Hasić 1 1 0 0

Bahrija Hasić 1 1 0 0

Avdo Mustafić 1 1 0 0

Salim Mešić 1 1 0 0

Domavia 49 49 0 0

FEROS 15 12 3 0

Adopt video materijal 11 0 0 11

UKUPNO: 2083 2069 3 11

PLANIRAMO:

U postupku prikupljanja arhivskih jedinica sačinjen je plan potencijalnih donatora mate-

rijala za potrebe projekta. U planu je prikup-

ljanje materijala, najviše fotografija, od fizič-

kih lica i institucija, a cilj je da se dobar dio

identifikovanih korisnika posjeti, a preuzeti

materijal obradi do kraja godine.

PROBLEMATIKA:

Bitno je napomenuti i činjenicu da postoji

određen broj slučajeva, kako u prethodnoj, tako i u ovoj godini, gdje su ciljani donatori

materijala iskazali nezainteresovanost za ovaj

projekat. Jedan od razloga leži u činjenici da

donatori sa fotografijama i drugim materijal-

ima daju i jedna dio intime, iako postoje metode čuvanja i brige, ali i zakonske

obaveze prema kojim arhiv funkcioniše.


56

Pozitivna činjenica je da smo i pored redovnih aktivnosti na radu s prikup-ljanjem i obradom arhivske građe, došli do tri osobe kojima smo vratili

pronađene dokumente, među kojima su bile školske diplome i radne knjižice

s kojim su oni stekli zakonsku osnovu za utvrđivanje radnog staža i reguli-

sanje penzije.

U toku kompletnog procesa prikupljanja, obrade i arhiviranja građe neoph-

odno je zadržati jednakost i kontinuitet u različitim postupcima upravljanja

građom, održivost cjeline i neophodnu snalažljivost u različitim postojećim materijalima zbog čega je osmišljena posebna procedura i pravilnik po kojem

postupaju odgovorna lica projekta Dokumentacioni centar.


57

OSMAČE I BREŽANI

MEĐUNARODNA NAGRADA CARLOS SCARPA ZA VRT

XXV IZDANJE

Podstičući različite inicijative u težnji da bi se srebrenička poslijeratna svak-

odnevnica uskladila elementarnim potrebama stanovništva, članovi ADOPTa

pokreću različite projekte vezane za realne potrebe zajednice, žitelje Srebre-

nice i njihove egzistencijalne svakodnevnice.

Jedan od takvih projekata zasigurno je i uzgoj heljde na planinskim selima

Osmače i Brežani (jedno bošnjačko, drugo

srpsko selo) kako bi se, vraćajući staroj trad-

iciji, iznašao plan uspostave života kakvog su

žitelji ovih sela imali prije Genocida.

Fondacija „Benetton Studi Ricerche“ iz Trev-

iza (I), koja od 1990. godine dodjeljuje Međun-

arodnu nagradu Carlos Scarpa za vrt, donosi

odluku od dodjeli Nagrade projektu uzgoja

heljde na selima Osmače i Brežani nazvan

„Sijući povratak“. Nagrada se dodjeljuje mjes-

tima bogatim prirodnim vrijednostima, izum-

ima, sjećanju, ali i cilju i svrsi kojoj jedan

projekat služi.

OSMAČE I BREŽANI

Odluka žirija (Dijelovi teksta iz Publikacije “Međunarodna nagrada Carlo

Scarpa za vrt, XXV Izdanje, 2014. godine; Fondacija Benetton Studi Ricerche)

Žiri Međunarodne nagrade Carlo Scarpa za Vrt jednoglasno je odlučio da

posveti dvadesetpeto izdanje Osmačama i Brežanima, selima u Podrinju, na

području Istočne Bosne, na granici sa Srbijom. Nalazimo se na visoravni

iznad Srebrenice, izbrazdanoj vodenim vijugama i nalik na jezgru oraha,

stisnutoj unutar dubokih jaruga velike, krivudave Drine, sudbonosne rijeke

u istoriji i kulturi Evrope, granici, ali ujedno i poveznici civilizacija koje su se

susrele u Balkanskoj regiji. Teritorija ispred koje je neizbježno zapitati se o

suprotnostima između ljepote prirode i sveprisutnih znakova rata, čiji su


58

tragovi još uvijek vidljivi. Osmače i Brežani čine zajedno jedno od mnogih

mjesta u Bosni i Hercegovini iz kojih je prije dva deseteljeća otrgnut život iz

zajednice, uništen njihov dugogodišnji multikulturalni suživot, a preživjeli su

posvuda. Među njima, sa vlastitim svjedočanstvom i iskustvom, jedna mala

grupa porodica poljoprivrednika i stočara već par godina unazad pokušava

da pronađe put za povratak i tok sjećanja, izgradi nove odnose među ljudima,

obnovi neophodnu vezu između prostora koji će koristiti, zemlje koju će

obrađivati, kuća koje će popraviti, ljudskih odnosa koje treba ponovo stvoriti.

“Prije rascjepa”, 1991. godine, Osmače su imale 942 stanovnika, a Brežani

273. Od 1993. do 2002. godine ovdje nije bilo nikoga. Danas, stotinjak oso-

ba živi u zaseocima oko Osmača.

Ovaj prostor izgleda kao arhipelag sela, autentičnih zajednica koje su

međusobno udaljene i po nekoliko stotina metara, raširene na dvadesetak

kvadratnih kilometara, na visini između 900 i 1.000 metara nadmorske

visine, obilježene tokovima vode, nacrtane livadama i šumama. Svako selo je

sastavljeno od različitog broja porodičnih kuća, odvojenih jedne od drugih, ali

ipak zajedno toliko da se može definisati prostor i ime mjesta na kojem su

izgrađene.

Odnos sela je bez hijerarhije i bez središta, što nas iznenađuje. Ali, u

stvarnosti, naseljeni arhipelag koji daje oblik jednom multikulturalnom

mikrokosmosu se formira unutar granica prostora i prisutnosti znakova

različitih sjećanja i manifestacija svetog, različitih vjerskih objekata, malim

grobljem, malim obilježjem sa imenima poginulih, raskrsnicom sa fontanom

kao mjestom okupljanja za osobe koje prolaze i za životinje koje pasu.

Do izražaja dolazi simbolički značaj škole koja je “prije” imala više od 500

učenika iz raznih sela u jednom lijepom i “modernom” školskom objektu iz

sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, danas u ruševinama, u centru

velikog proplanka između šuma naselja Osmača i onih iz Brežana.

Put povratka je krenuo od dvije hiljade i neke godine i odvija se u okviru

teškog procesa prorade i iznalaženja načina za malim naprecima, dok još

uvijek sve osobe, kuće, korov koji je prekrio livade, nastavlja pokazivati teži-

nu jedne trauma i dugotrajnog odsustva.


59

Od završetka rata prošlo je sedam godina izbjeglištva, dijaspore, progonstva,

prije nego se 2002. godine registruju prvi povraci. Ovaj fenomen se dešava u

cijelom Podrinju, teritoriji koja je administrativno podijeljena na više općina,

među njima i Srebrenicu i Bratunac, u kojim su nastanjene desetine manjih

mjesnih zajednica, od kojih se 19 nalazi u opštini Srebrenica, uključujući i

Mjesnu zajednicu Brežane, u čiji sastav ulazi i selo Osmače.

Mali koraci povratka i njihova moć da se uskoro pretvore u energiju potrebnu

da se ostane, na svom putu pronalaze bliskost i solidarnost, stvarane godina-

ma i nepobitnim činjenicama, koje se nikad nisu ugasile. A sva ova bosanska

dešavanja crpe snagu iz razmišljanja Alexander Langera (Vipiteno/Sterzing

1946. - Firence 1995. godine), osobi koja je prošla kroz ratne godine ostavlja-

jući majeutičku podlogu bez koje se ne može. Posebno Deset tačke za suživot,

1994. godine, postavio je teoretsku i praktičnu bazu za pronalazak puta za

povratak, ističući da su „mješovite međuetničke grupe, koliko god male bile,

pionirski začeci kulture suživota“.

Godine 2005, uz aktivno sudjelovanje Fondacije Alexander Langer i Tuzl-

anske Amice, nekoliko mladih različite etničke i nacionalne pripadnosti i

različite vjerske tradicije, koji su 1995. bili djeca, zajedno stvaraju neform-

alnu grupu Adopt Srebrenica, kako bi razmislili o svojoj budućnosti i perspe-

ktivama za svoj grad.

Tokom narednih godina desetak porodica je započelo dijalog, a kasnije, kao

prave i autentične pionirske vrste, načinile su odlučujući korak povratka u

sela visoravni, kako bi ponovo počeli obrađivati zemlju očeva i majki, ponovo

je zavoljeli, brinuli se o njoj. I u jednom takvom kontekstu, u 2010. godini,

na Osmačama se počinje sa poljoprivrednim eksperimentom uzgoja heljde,

jednoj od mnogobrojnih započetih inicijativa u raznim zonama Podrinja, kao

instrument za razmjenu znanja i prakse koja uključuje operatere i tehničare

iz raznih internacionalnih realnosti, u raznim sektorima agro/šumarsko/

stočarske ekonomije, posebno u uzgoju žitarica, voća, sitnog voća i uzgoju

ovaca i goveda.

Teško je dati tačan broj svih saradnika i prijatelja ovog kolektivnog iskustva

u brizi prema zemlji koje se dešava u Srebrenici, o ovim porodicama koje žive

i rade na Osmačama i Brežanima, ali ćemo neke, osim već navedenih Fond-

acija Alexander Langer i Tuzlanske Amice, spomenuti: Centar za mir Općine


60

Venecija, Agronomi i Šumari bez granica iz Padove, Zadruga organske

poljoprivrede El Tamiso i Udruženje za saradnju i solidarnost iz Padove.

Projekat koji je trenutno u toku radi na poboljšanju uzgajanja heljde i drugih

vrsta prilagođenih uvjetima tla i datom mjestu, nosi značajan naziv „Sijući

povratak“ i podržan je od strane Tavola Valdese (Valdeški sto). U avgustu

2013. godine je pokrenuta, oko grupe Adopt Srebrenica, i internacionalna

mreža solidarnosti koja uključuje razne gradove i kulturne centre.

Međunarodna Nagrada Carlo Scarpa za Vrt se uključuje u ovu grupnu sliku

ideja i inicijativa, definirajući djelimično vlastitu ulogu i svoj poseban dopr-

inos u pokušaju da se izbliza razumije, sa obavezom da se bolje spoznaju

duboki razlozi koji vežu osobe pojedinačno, grupe porodica ili male grupe

zajednica u mjestu naseljenom njihovim sjećanjima i namjerama. Razlozi i

veze toliko jake da im dozvoljavaju da se suoče, kao što se vidi iz slučaja

Osmača i Brežana, i prevaziđu jaz koji se čini nepremostiv. Dijalog sa

protagonistima i njihovo direktno svjedočenje nam pomaže da vidimo koji

najprikladniji način može biti i koji najkorisniji alati, počevši od obrade

zemlje, kako bi se preuzela briga o fizičkom ambijentu i široj slici života

mjesta koje je označeno nedavnom traumom, posljednjim teškim akumulir-

anim slojem na beskonačnim geopolitičkim metamorfozama u dugoj istoriji i

širokoj euromediteranskoj geografiji.

Ovo mjesto, ova dešavanja, pomažu nam da shvatimo smisao i vrijednost

iskustva malih socioekonomskih razmjera i visoke građanske vrijednosti, koje

se svrstava, sa simboličkim značajem, u rasprostranjeni fenomen “povratka

zemlji”. Izbliza i hitno, daju nam na znanje potrebu za izgradnjom multikul-

turalnog prostora, ne u smislu dijeljenja po razlikama, nego kao jedinstvenog

prostora za suživot različitih.

Dvojici protagonista, predstavnika i svjedoka ispred svojih zajednica, svojih

kultura, svojih sela - Muhamedu Avdiću i Veliboru Rankiću, žiri je odlučio

dodijeliti Pečat Carlo Scarpa, kako bi izrazili osjećaj privrženosti, blizine i

ohrabrenja, kao potvrdu predanosti u spoznaji i podizanju svijesti svima o

poteškoćama, o nadama u njihovom naporima i kako bi im se zahvalili na

životnoj lekciji, vrlo aktuelnoj i univerzalnoj, koja dolazi iz njihove zapan-

jujuće snage otpora sa visoravni.


61

(U)MJESTO ŽIVOTA ILI „IZGLED UNIŠTENE PROŠLOSTI“

Svaki sastavljeni redak posvećen Srebrenici teško da može preživjeti unošenje i suviše subjektivnog stava pisca koji, vođen prenaglašenim emocijama, zna

zapisati i ono što njegovom čitatelju i nije od nekog naročitog značaja, ali...

Potreba za objašnjavanjem vlastitog gledišta čezne za opravdanjem od strane

onog koji će pročitati te redove.

Već nam istorijski tragovi potvrđuju značaj

područja u kojem se nalazi Srebrenica, prije

svega privredi koja se razvijala zahvaljujući izobilju dobara u mineralima i drvetu. Postoje

činjenice koje potvrđuju da su još praistorijski

žitelji Balkana, pleme Ilira, nastanjivali podr-

učje Srebrenice koristeći se mineralima skro-

mno ih eksploatirajući iz planina kojima je

ona okružena.

Naravno, područje zbog svog rudnog bogat-stva postaje interesantno rastućoj evropskoj

civilizaciji Rimljanima, koji zapravo usposta-

vljaju i prve poznate naseobine u vidu rudni-

čkog municipija Domavia, a nedaleko od njega

(isto na teritoriji opštine Srebrenica) i Munici-

pium Malvesiatium, sve zbog rudnog bogatstva, ali i strateškog značaja kojeg

je kroz ljudsku istoriju činila rijeka Drina, poznata kao okosnica civilizacija.

Već od praistorijskog perioda, pa kroz cijelo geografsko, civilizacijsko, kultu-rno trajanje... Srebrenica biva interesantna kao područje u kojem postoji

značajno bogatstvo izraženo u materijalnim omjerima, ali, zahvaljujući baš

tome postaje zanimljiva za pokretanje ili ostvarivanje određene privredne

djelatnosti što je za sobom povuklo i značajan razvoj u oblasti kulture.

Nakon Drugog svjetskog rata, ali najviše u osamdesetim godinama prošlog

vijeka, Srebrenica je ostvarila svoj, istorijski gledano, najveći privredni razvoj.

Zahvaljujući, prije svega, ozbiljnom rukovodstvu opštine Srebrenica (to nije uvijek slučaj!) od proste eksploatacije i prodaje prirodnih sirovina privredno

se uznapredovalo u fazu kada je od prirodnog resursa rađen finalan proizvod,

tako da je proizvodni asortiman krajnje upotrebe počinjao s lokalnim resu-

rsom i završavao s finalizovanim proizvodom.

NASLOVNICA PUBLIKACIJE


62

Kratak uvodni osvrt na istorijski razvoj privrede u Srebrenici bio je neoph-odan, zapravo, radi objašnjenja, ali i boljeg razumijevanja koncepta projekta

„(U)Mjesto života“.

Pronalazeći, prikupljajući i istražujući materijale i informacije za projekat

„Dokumentacioni centar“ saznajemo vrlo značajne stvari o načinu života

stanovnika prijeratne Srebrenice. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine

u opštini Srebrenica živjelo je 36.666 stanovnika. Iako nisu svi bili radno

aktivni, oni koji jesu uglavnom su radili u lokalnim privrednim organiza-cijama koncipiranim na socijalističkom principu udruženog rada, a, kao

privredni centar regije, radno mjesto u srebreničkim preduzećima nalazili su

i stanovnici susjednih opština: Bratunac, Milići, Vlasenica, Ljubovija (Srbija).

Veza između privrede i Dokumentacionog

centra je očigledna. Pokazatelji načina života,

odnosa ljudi prema javnom dobru, međulju-

dskih odnosa i slično, vidi se kroz ekonomsku

snagu žitelja jednog mjesta. Kako bi osigurali svoju egzistenciju Srebreničani su činili pokr-

etačku snagu lokalne privrede, koja je u

vrhuncu svoje ekspanzije, osamdesetih godi-

na prošlog vijeka, značajno doprinijela razvo-

ju ove lokalne zajednice.

Samo rudnik „Olova i cinka - Sase“ upošlja-

vao je više od hiljadu radnika, kako u primar-nom domenu eksploatacije rude, tako i u

privrednim organizacijama koje je uspost-

avljao za ove potrebe (Flotacija, Tehničke istr-

age, Remont.).

Privredni resursi pomogli su na uspostavljanju značajnog niza modernih

fabrika i postrojenja smještenih u industrijskim zonama u Potočarima, Zele-

nom Jadru i Skelanima, gdje je radilo nekoliko hiljada uposlenika.

Nažalost, danas sliku jednog takvog živog mjesta možemo posmatrati samo s

istorijskog stanovišta. Rat u Jugoslaviji, odnosno Bosni i Hercegovini, u značajnoj mjeri uništio je infrastrukturu ove države, između ostalog i privr-

ednu, koja je pretrpjela značajnu štetu u tranzicijskom periodu između

socijalističkog u kapitalistički sistem koji je sa sobom donio proces privati-

zacije društvene svojine čime je doprinio devastiranju i zatvaranju privred-

nih postrojenja.


63

Kako je Srebrenica pretrpjela značajne posljedice prouzrokovane ratnim dešavanjima, kao i zločinom genocida nad bošnjačkim stanovništvom, došlo

je i do potpunog uništenja privrede, kako u materijalnom smislu uništavan-

jem objekata, sredstava za proizvodnju... tako i uništavanjem stanovništva

koje je bilo važno u svim proizvodnim procesima.

Ideja za projekat je zapravo bila da se značajni objekti u kojima su bila

smještena lokalna preduzeća zabilježe (fotografišu) u stanju u kojem se

trenutno nalaze. Iako vjerujemo da je ovo jedan prelazni period u vremenu i istoriji ovog mjesta, isto tako vjerujemo da je ovo prelazni period u lokalnoj

privredi koja čeka oporavak opstruisan političkim nesuglasicama i vještački

prouzrokovanim tenzijama.

Nekoliko hiljada fotografija privrednih objekata bilo je načinjeno kao dokaz za

stanja u kojem se nalazi privreda Srebrenice, a prvobitno su prikazane na

izložbi organizovanoj 26. maja 2018. godine u objektu devastiranog restorana

„Lovac“ u Srebrenici, dok će kasnije ova ideja biti predstavljena u skromnoj

knjižici s informacijama i fotografijama.

Nakon štampanja i promocije knjige, izložba je bila ponovljena u avgustu iste te godine u sklopu „Međunarodne sedmice sjećanja 2018“. Cilj ove ideje zapr-

avo jeste skretanje pažnje na stanje privrede koja ipak čini primarni uslov za

oporavljanje jedne zajednice, posebno one koja je u značajnoj mjeri uništena

kao naša.

(U)MJESTO ŽIVOTA – SADRŽAJ PUBLIKACIJE

Nakon izvršenog procesa privatizacije skoro sva važnija preduzeća postala su

privatno vlasništvo. Nažalost, tek je rudnik „Olova i cinka“ nakon obavljenog

procesa privatizacije još uvijek u funkciji, ali sa značajno smanjenim omjerom

uposlenika nego što je to ranije bio slučaj.

Nekadašnja fabrika akumulatora, jedan od najobimnijih i investicijski

najzahtjevnijih objekata na teritoriji Srebrenice, tokom rata činila je bazu UN

vojnicima, a i mjesto u kojem su žrtve genocida 11. jula 1995. godine potražili zaštitu od mirovnih snaga. Danas je ovaj objekat prefunkcionisan i služi kao

muzej Genocida u Srebrenici i u sastavu je Memorijalnog centra Potočari. Na

ovom mjestu bi trebalo istaći da je značajan broj žrtava genocida sahranjenih

na mezarju u Potočarima imalo svoje mjesto i funkciju u mehanizmima

srebreničke privrede. Svjedoci tog vremena se sjećaju gužve koju su stvarale mase radnika koji su svakodnevno odlazili i dolazili u svoju smjenu. Danas

je to samo dio prošlosti.


64

U samoj Industrijskoj zoni u Potočarima, kao najvećoj u Srebrenici, u publi-kaciju fotografija uvrštena su tri objekta: Zgrada Fabrike betonskih

elemenata koja je bila u vlasništvu preduzeća GP „Radnik“ Srebrenica (više

ne postoji), zatim Tvornica frikcionih elemenata „FEROS“ Potočari u kojoj su

se proizvodile kočione obloge za putnička i teretna vozila i objekat u kojem su

održavana vozila Transportnog preduzeća „Srebrenicaprevoz“.

Kako je turizam predstavljao važan

dio srebreničke privrede, u publika-ciju su uvrštene i fotografije Hotela

„Argentarija“ i Hotela „Domavia“, kao

i restorna „Lovac“. Zahvaljujući pozn-

atom izvorištu Guber voda postojali

su određeni investitori koji su pokr-

enuli proces obnove ovih smještajnih kapaciteta, kako bi turisti banjskog

lječilišta na raspolaganju imali potp-

unu turističku uslugu. Kao i mnogo

toga i ovaj je projekat ispolitiziran i zaustavljen.

Kad je riječ o turističkim kapacitetima, u Publikaciju su uvrštene i fotogra-

fije devastiranog objekta koji se nalazi na nekada vrlo atraktivnom izletištu

„Bijele vode“.

Iako drvnoprerađivačka industrija u Srebrenici danas postoji u nekom skro-

mnijem segmentu, nekadašnja Fabrika stolica u Zelenom Jadru, čekajući

bolje dane, lagano nestaje.

U publikaciju su uvršteni i objekat vodovodnog rezervoara u mjestu „Bojna“, ali i Osnovna škola u Osatu, kao primjer nekada značajne sfere društva,

obrazovanje, koje danas sanja dolazak učenika.

Pored ovih 10 uvrštenih objekata napravljene su i fotografije devastirane otk-

upne stanice nekadašnjeg UPIa u Osatu.

Sigurno da je broj preduzeća značajno veći, ali je realnost takva da ona

preduzeća koja danas funkcionišu to rade u dosta manjoj mjeri od prvih

godina od njihovog stavljanja u pogon.


65

ZNAČAJ PUBLIKACIJE

Publikacija je štampana u 500 primjeraka

na B/H/S jeziku, a zatim i prevedena na engleski jezik i štampana u istom broju

primjeraka.

Na 78 strana, koliko ima publikacija, uni-

jete su fotografije i, doduše, oskudne inf-

ormacije o 9 privrednih objekata i osno-

vnoj školi u Osatu. Sačinjen je i skroman

opis istorije Srebrenice u nekim njenim najznačajnijim fazama, ali i informacije

koje su važne kako bi predstavili rad i

djelovanje Udruženja „ADOPT Srebrenica“.

Vođeni nekim ličnim motivima, vezanim

snažnim emocijama kada je u pitanju pro-

šlost, ponekad u svom ličnom djelovanju,

ali i kao Udruženje, sebi dajemo za pravo da budemo subjektivni što ipak ima

određene veze sa stvaranjem života (u)mjestu gdje ovog ima sve manje.

Zbog toga publikacija (U)Mjesto života treba da predstavlja dokument koji pokazuje jedno stanje u vremenu, stanje koje će, nadamo se uskoro, prera-

sti ruševine i ponovo postati što je bilo – Život.


66

KO SU SREBRENIČANI?

POČETAK. NAČIN. RAZMIŠLJANJE...

U neprestanoj potrazi za vlastitim identitetom stalno se spotičemo mišlju o

pripadnosti grupi koja, nekada, ne pripada nama, a kojoj sami, opet, nekada

ne pripadamo.

Radeći na prikupljanju fotografija za Dokumentacioni centar nastojimo

prepoznati što više tragova o postojanju vrste života, kakav danas spada u

svijet iluzije, i jednog mjesta, grada, posebnog u tome što je, iako ubijan,

uspijevao nadživjeti samog sebe.

Šta je grad bez ljudi ? Nedovršen identitet ničega. Tako sam je ništa.

Vjerujem da ne bi bilo zgoreg da se, sa nekog naučnog stanovišta, utvrdi klasifikacija pripadnosti jednom mjestu, identitetu cjeline utkane u genetski

kod, njegovoj istoriji, životu (što je uvijek sadašnjost) i njegovim planovima

(okrenuti ka budućnosti).

Za sebe mogu reći da sam Srebreničanin

po, najmanje, tri osnova: Istoriji, odnosno

korijenima ili precima, po rođenju i po

stanovanju (življenjem u Srebrenici).

Međutim, baš kroz prikupljanje fotografija

na kojima bi, je li, po prvobitnoj zamisli,

trebali biti motivi Srebrenice i Srebrenič-ana, dolazim u neku vrstu dileme. Naime,

baš na tim fotografijama ponekad je teško

razlikovati one koje bi mogle biti dio arhiva od onih koje nisu u skladu sa

konceptom istog. Nerijetko dolazimo u posjed fotografija osoba koje, niti

istorijom, niti rođenjem ne pripadaju ovoj sredini, a stanovanjem, življenjem, zapravo, jesu Srebreničani. Ali, kako odrediti vremenski dijapazon stanovanja

i posvećenost jedne ličnosti da svojim identitetom ostavi trag u identitetu

jednog mjesta?

Na drugoj strani imamo osobe koje nisu tu, ali istorijom i rođenjem imaju

stečenu pripadnost ovom podneblju, sa dvojnom pripadnošću identitetu dru-

gog mjesta...

Tokom rata, ali i poslije, svjedoci smo brisanja slojeva identiteta iz identiteta

jednog mjesta. Primjeri tome su brojni: Ubijanje i protjerivanje jedne grupe

stanovništva, uništavanje svega što se veže za tu grupu, a opet... ta namjera


67

je, zapravo, u svojoj krajnosti neizvodiva, ma koliko značajna, obimna i teška bila. Ostaje neizvodiva. Možeš srušiti džamiju i crkvu, ubiti muslimana i

pravoslavca, zapaliti spomenike kulture i objekte, poravnati groblje... brisati

svaki vidljivi trag... ipak, suština ostaje u nevidljivom, jer to je nemoguće

izbrisati. Identitet mjesta, makar mu promijenio ime, srušio sve što ga čini,

zapalio i temelje... svaki mogući objekat, izgradio druge, naselio nove ljude... To je vidljivo. To je samo površina. To je dio strukture trajnog identiteta, ispod

kojeg sve ono uništeno još uvijek je postojeće, prisutno i živo.

Na objektu devastiranog restorana „Lovac“, u Srebrenici, postoji tabla na

kojoj je nekada bilo ispisano ime građevinskog inženjera zaslužnog za

izgradnju ovog objekta. Ime je bilo ispisano, a nakon rata izbrisano tupim

predmetom. Iako ime više nije čitljivo, da li ovaj kritičar i korektor može izbr-

isati identitet ovog objekta u koji su satkane uspomene generacija Srebre-

ničana, koji krasi razglednice Srebr-enice i kojeg je izgradio građevinski

inženjer čije je ime uklonjeno s table

sjećanja?

Drugi primjer mogu biti folderi radn-

ika iz fabrike FEROS u Potočarima.

Svaki uposlenik imao je svoj dosije,

kako onaj prije rata, tako i oni koji su radili poslije. Naravno, neposredno

nakon rata u FEROSu nije bilo niti

jednog uposlenika Bošnjaka, ali je

ostala dokumentacija, koja je izbačena iz fascikli na kojima su stajala njihova

imena i preko kojih su zalijepljena imena novih radnika.

U suštini, iako komplikovano stanje, mislim da nema mnogo filozofije i da

čovjek vremenom sebe zasluži u identitet jednog mjesta...

Bekir Halilović


68

ADOPT U BUDUĆNOSTI

U trenutku kada je iza nas 14 godina od ideje koja je podstakla osnivanje, danas već formalne organizacije ADOPT, postavlja se pitanje uspostavljanja

strukture koja će biti okosnica budućeg razvoja i kretanja organizacije u

periodu ispred nas.

U začetku, tada neformalne grupe ADOPT, stajala je misao o stvaranju

„pokreta“ sastavljenog od onih koji dijele ideju suživota, ljudi koji dolaze iz

različitih nacionalnih i religijskih zajednica, koji će pokrenuti otvoreni dijalog

o onome što se desilo stanovništvu Srebrenice, a što je često zapostavljano ili degradirano, da bi principe suživota bazirali na zajedništvu onih koji dijele

jedinstven životni prostor.

Ideja o pomirenju „strana“ koje su ne tako davno bile u ratnim sukobima, čiju

istoriju prate tragedije, zločini... a čiji je zločinački vrhunac bilo izvršenje

genocida, pokazala se kao izrazito teška i puna nepovjerenja. Ideja o usp-

ostavi života jednih s drugima, nasuprot životu jednih pored drugih, od samog

početka činila se kao irealna u mjestu koje je satkano grobovima, u mjestu u kojem, evidentno je, postoji više mrtvih nego živih ljudi, a opet život se trebao

nastaviti...

I pored nedefinisanih državnih i političkih ideja za rješavanje kompleksnog

nacionalnog pitanja u Bosni i Hercegovini, pitanja koje ima izrazito negat-

ivan uticaj za društveni, privredni i svaki drugi razvoj države, a ponajviše

mjesta kao što je Srebrenica, nevladine organizacije, udruženja kao što je

ADOPT, pokazala su se kao značajna u smislu djelovanja u spajanju i jačanju

komunikacije među ljudima i stvaranje preduslova za život dostojan čovjeka.

Pored projekata koji su do sada realizovani kroz udruženje ADOPT, a od kojih su zasigurno najznačajniji Dokumentacioni centar i Međunarodna sedmica

sjećanja, bilo je i onih koji su uživali neformalno postojanje kroz platformu

koja je omogućila „dijalog bez posljedica“, mjesto gdje se mogla saslušati i

druga, često nepoznata, strana ili priča.

Uvidjevši da ideja oko koje je uspostavljen ADOPT zasigurno ima prostora da

živi u budućnosti neophodno je razmišljati o sljedećim koracima poslije kojih

bi se trebali stvoriti trajni „projekti“ koji će imati značaj u kulturi razumij-

evanja i približiti dijalog utemeljen na zajedničkim vrijednostima stanovništva

Srebrenice.


69

MUZEJSKA POSTAVKA

U procesu prikupljanja građe za projekat Dokumentacionog centra došli smo

do materijala koji, pored kulturne, zasigurno ima i istorijsku vrijednost. Pažnju smo posvetili prikupljanju nedokumentacijskog materijala kojeg bi

nepraktično bilo izložiti u samo elektronskom obliku. Zbog toga ideja o

uspostavljanju muzejske zbirke kojoj bi bilo faktičkog pristupa, koja će s

jedne strane biti trajna i opipljiva zaostavština, ali i promotor Dokumen-

tacionog centra, što bi značajno uspostavilo povjerenje prema Udruženju onih koji su još skeptični po pitanju doniranja privatne građe u Dokumentacioni

centar.

„DIJALOG BEZ POSLJEDICA“

Dijalog bez posljedica, u formi ideje, zamišljen kao panel predavanje gdje bi nešto stariji Srebreničani iz različitih nacionalnih i religijskih zajednica, koji

poznaju prijeratni način življenja u ovom mjestu, kazivali svoju životnu priču

iz tog perioda. Panel „Dijalog bez posljedica“ zamišljen je kao periodično pred-

avanje gdje bi se tonski i/ili video dokumentovao ovaj način izlaganja i tako

sačuvao za dolazeće generacije. Panel bi imao za cilj približiti široj populaciji

iskustva iz perioda kada su svi u Srebrenici bili na samo jednoj strani.

PRIRODA I ISTORIJA SREBRENICE

Grad koji svjedoči postojanje u posljednja dva milenija može se pohvaliti

bogatom kulturno-istorijskom baštinom, ali i podnebljem raznovrsnih priro-dnih dobara. O mnogim kulturnim ili prirodnim „pojavama“ u Srebrenici

izvršena su detaljna istraživanja i publikovana mnogobrojna pojašnjenja,

međutim, još uvijek nedostaje takav prostor (elektronska ili materijalna zbir-

ka) koji bi znamenitosti Srebrenice sakupio i prikazao na jednom mjestu.

DOKUMENTACIONI INSTITUT „ADOPT SREBRENICA“

Možda i zvuči kao ogroman poduhvat koji se trenutno čini nerealnim, ali ipak

ne treba isključiti ideju da bi se kroz dalji razvoj postojećih projekata,

ponajviše Dokumentacionog centra, od današnjeg Udruženja mogao osnivati

naučni institut koji bi kroz profesionalno djelovanje mogao s istraživačko-naučnog aspekta posvetiti pažnju i, još važnije, na jednom mjestu prikupiti

arhivsku, istorijsku, kulturnu i drugu materijalnu i nematerijalnu građu koju

bi Srebrenici i budućnosti u njoj mogle ponuditi odgovore na pitanja za

kojima danas tragamo.


70


71

HILJADU FOTOGRAFIJA O SREBRENICI U OKVIRU PROJEKTA 'ADOPTA'

AUTOR: FENA

Podijeli:

Izvor: N1

Udruženje građana "Adopt“ Srebrenica realizira projekt Dokumentacionog centra u okviru

kojeg se nastoji skupiti što više video i foto materijala, kao i različitih vrsta dokumenata

iz prijeratnog perioda.

Dosad je prikupljeno više od hiljadu različitih dokumenata i fotografija s ciljem očuvanja sjećanje

na Srebrenicu i njene sugrađane.

"Kada su napuštali Srebrenicu u ratu, ljudi nisu razmišljali da ponesu lične predmete koja

predstavlja sjećanje na bitne ljude. Mi kroz projekt prikupljamo te dokumente koje javno

objavljujemo na platformi 'Arkos' kao profesionalnu arhivsku platformu, gdje ljudi mogu

tražiti fotografije onih koji ih zanimaju. Nastojimo da prikupimo što više fotografija, kako

bi ih objedinili na internet portalu, te ujedno se prisjetili vremena iza nas. Na fotografijama

je slika Srebrenice koju mi pokušavamo ponovo da vratimo i oživimo", rekao je predsjednik

Skupštine Udruženja "Adopt“ Srebrenica Bekir Halilović.

Projekt je pokrenut radi prikupljanja fotografija porodicima koje su izgubili svoje najmilije tokom

rata.

"Želimo da prikupimo fotografije s opisom, te da ih objavimo u javnosti, kako bi njihovi

najmiliji imali uspomene na njih. Kada neko na fotografiji vidi dragu osobu, primjetan je

osjećaj koji je teško opisati, neka neopisiva emocija", naglašava Halilović.

Udruženje "Adopt“ dobitnik je brojnih nagrada, a osnovano je s ciljem promocije kulture

međuetničkog suživota, mira, poštivanja ljudskih prava i zaštite manjina, antidiskriminacije i

nenasilnog upravljanja konfliktima.

"Kroz rad Udruženja je prošlo mnogo ljudi i radilo se na mnogo projekata, poput projekta

'Sedmica sjećanja' s namjerom predstavljanja onog što se dogodilo prije 20 godina. Projekt je

trajao nekoliko godina, i na neki način je zamijenjen drugim projektima. Ove godine u augustu

je planirana 'Sedmica sjećanja', a planiran je i dolazak grupe iz Italije", najavio je Halilović.

http://ba.n1info.com/journalist13/FENA-




72

U Srebrenici panel-diskusija "Budućnost na tragovima prošlosti" Mladi ljudi zbog prošlosti osjećaju posljedice te ne vide svjetliju budućnost.

Avaz.ba 27.08.2018. 14:34

U sklopu Međunarodne sedmice sjećanja, koju organizira Udruženje građana "Adopt“ Srebren-ica, danas je u tom gradu održana panel-diskusija o temi "Budućnost na tragovima prošlosti“.

Član Udruženja "Adopt“ Bekir Halilović smatra da je o ovoj temi važno razgovarati posebno zbog mladih ljudi.

- Stvarni problemi se vrlo često zataškavaju stvarima koji nisu od nekog strateškog značaja za stanovništvo Srebrenice. Ono o čemu smo danas govorili je vrlo važno za mlade generacije koji masovno napuštaju našu zemlju. Mislim da je posljedica toga što se vrlo malo govorilo o prošlosti

- stav je Halilovića.

Navodi, također, kako mladi ljudi zbog prošlosti osjećaju posljedice te ne vide svjetliju budu-

ćnost.

Jedan od učesnika panel-diskusije bio je i novinar i bloger Srđan Puhalo, koji je najavio da će

razgovarati s građanima Srebrenice o različitim temama.

- Danas će biti prikazan film o pozitivnim primjerima i ponašanju ljudi u ratu. Mislim da je veoma

važno da se vide pozitivni primjeri, ne samo u Srebrenici nego u cijeloj BiH. Meni je interesantno da čujem razmišljanja građana Srebrenice može li se nešto promijeniti – istakao je Puhalo.

Međunarodna sedmica sjećanja će trajati do 30. avgusta, a predviđene su različlite aktivnosti koje se realiziraju uz finansijsku podršku provincije Bolzano iz Italije, kao i Fondacije Aleksan-dar Langer (Alexander). Planirane su izložbe, panel-diskusije, prezentacije knjiga, ali i susreti s građanima i upoznavanje sa Srebrenicom.

U okviru manifestacije, koja je počela prije tri dana obilaskom Memorijalnog centra Potočari, sutra je planirana radna akcija uređenja prirodno-historijskog lokaliteta u naselju Učina Bašča.

Međunarodna sedmica sjećanja prvi put je organizirana 2007. godine u Srebrenici, s ciljem pokretanja dijaloga o dešavanjima iz proteklog rata i suočavanja s prošlošću.


73

LETTURE: I Fiori di Srebrenica. Città della memoria, città della speranza redazione 10 Gennaio 2016 di Giulia Levi La Fondazione Alexander Langer ha pubblicato il quaderno tematico “I fiori di Srebrenica”, in collaborazione con la rivista “Una Città”. Il testo è dedicato a 10 anni di relazioni intessute fra la Fondazione Langer e la Bosnia-Erzegovina. Un rapporto iniziato nel 2005 con la consegna del premio Langer a Irfanka Pasagic (Tuzlanska Amica), e proseguito negli anni successivi con la nascita di Adopt

Srebrenica. Con questo quaderno abbiamo voluto tornare su alcune tappe fondamentali di questo percorso attraverso le riflessioni sorte dagli incontri coltivati in questi anni. E’ possibile scaricare per intero il quaderno a questo link. Ascolto e memoria Tra i vari contributi proposti, Yael Danieli ci parla della rottura operata dal trauma nel sistema identitario di un individuo e della “cospirazione del silenzio”. Un silenzio che ha accompagnato anche i crimini della guerra in Bosnia. In tali circostanze l’ascolto diventa condizione primaria per provare a ridare dignità alle persone, a riconoscere il dolore dell’altro. Abbiamo parlato di come misurarsi con la memoria di eventi traumatici del passato durante la Settimana Internazionale della Memoria 2014 facendoci aiutare dalle parole di Primo Levi. Parole che provengono da un’esperienza diversa e lontana nel tempo, ma che offrono chiavi di lettura universali. Giorgio Mezzalira pone la questione del difficile rapporto tra memoria comune e pluralità delle memorie, problema che accomuna la Bosnia al Sudtirolo dei tempi di Langer e dei nostri: “fare memoria significa pensare al passato per prendersi cura del presente”. Ma quale passato? La ricerca sui fatti e i numeri di una guerra sono il primo passo per sfuggire alle manipolazioni. Nemanja e Zarko Zekic (Adopt Srebrenica) in collaborazione con lo Humanitarian Law Centerdi Belgrado ricostruiscono la cronologia del genocidio di Srebrenica. Vivere a Srebrenica Perché vivere oggi a Srebrenica? Muhamed Avdic e Velibor Rankic raccontano la sfida del ritorno nei luoghi dell’infanzia e il giornalista Marinko Sekulic presenta la cronaca dei primi ritorni dei profughi dal 1998 in poi, nella raccolta di storie nel volume di recente pubblicazione “Come riferisce l’inviato da Srebrenica”. Le pagine sul Centro di Documentazione Adopt Srebrenica presentano un importante lavoro di ricerca sulla vita in città prima della guerra, testimonianze di un passato di convivenza. Srebrenica anche come luogo di vita, dunque, dove è difficile ma possibile affrontare i nodi del passato. Il Premio Langer 2015 ad Adopt Srebrenica ribadisce questa speranza. Così come il fatto che quest’anno Euromediterranea 2015 si è tenuta in Bosnia per ricordare il forte rapporto fra Langer e l’area balcanica. Fabio Levi ripercorre i 10 giorni della manifestazione, dalla conferenza internazionale di Tuzla “Può esistere un’Europa che non sia multiculturale?”all’11 luglio, giorno della commem-orazione del genocidio. Nel testo inedito “La lezione bosniaca” del novembre 1992, Alexander Langer coglie con lungimir-anza la sfida lanciata dal conflitto bosniaco: “Oggi chi lavora sulla pace…deve approfondire molto la questione dell’esclusivismo etnico. Questo riguarda anche le nostre società. Rischia di prevalere l’idea che…ogni convivenza non può che portare conflitti, pertanto è meglio evitarla”. Come scrive Irfanka Pasagic, “Srebrenica deve diventare la città della memoria. Ma anche la città della speranza. La città nella quale impareremo delle lezioni. E speriamo che questa volta vengano imparate veramente. Perché non si ripeta, come si sta ripetendo oggi in Siria, in Ucraina…”

http://www.unacitta.it/flip/srebrenica/

http://www.alexanderlanger.org/it/853/3597

http://www.alexanderlanger.org/it/877

http://www.alexanderlanger.org/it/873/3714


74

23.06.2015. u 10:05

Internacionalna nagrada Alexander Langer za 2015. godinu Nagrađeno udruženje Adopt Srebrenica

Naučni komitet Fondacije Alexander Langer odlučio je da dodijeli Internacionalnu nagradu Alexander Langer za 2015. godinu udruženju Adopt Srebrenica. Dodjela nagrade će biti u Bolc-anu dana 2.7.2015, u okviru otvaranja tradicionalnog susreta "Euromediterranea 2015.” koji će se održati od 3. do 11. jula u Bosni i Hercegovini (Tuzla, Sarajevo Srebrenica).

Udruženje Adopt Srebrenica

Ideja o projektu Adopt Srebrenica rađa se 2005. godine prilikom dodjele Internacionalne nagrade Alexander Langer dr Irfanki Pašagić, psihijatrici rodom iz Srebrenice, za njen trud u pružanju pomoći ženama žrtavama nasilja već od početka bosanskog konflikta. Među početnim ciljevima

projekta bila je i želja da se pokuša pronaći potencijal mješovite međuetničke grupe u kontekstu koji je duboko obilježen posljedicama konflikta, posebno kako bi se favorizovao razvoj inicijativa međukulturalnog dijaloga, rada na memoriji, nenasilnog upravljanja sukobima, posebno usmjer-enim na mlade generacije, koje su stisnute između neizdrživog tereta onoga što se desilo i teškog

napora da gledaju naprijed.

Ovih godina odrađen je veliki rad zasnovan prvenstveno na izgradnji veza i dijaloga (sa osoba-ma i sa teritorijom) čime je grupa Adopt Srebrenica porasla i ojačala, postavši priznatom na lokanom i internacionalnom nivou u promociji kulture međuetničkog suživota, mira, poštivanja

ljudskih prava i zaštite manjina, antidiskriminacije i nenasilnog upravljanja konflikima. Adopt Srebrenica, nakon 10 godina postojanja kao neformalna grupa, 2015. godine postala je udruženje.

Međunarodna sedmica sjećanja

Udruženje Adopt Srebrenica je jedan od organizatora Međunarodne sedmice sjećanja koja se od 2007. godine svakog ljeta održava u Srebrenici. Tokom godina ova međunorodna manifestacija proširila je vlastite aktivnosti na druge gradove u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj uključujući sve više institucija, udruženja i istraživačkih centara, lokalnih i međunarodnih.

Cilj Međunarodne sedmice sjećanja od početka je bio da se zadrži pozornost i međunarodno prisustvo u Srebrenici i da se stvore mjesta gdje bi bilo moguće razgovarati o dešavanjima iz prošlosti favorizujući slušanje i poređenje između različih stana priča.

U svakom izdanju uzeli su učešće stručnjaci međunarodnog prava i ljudskih prava, novinari,

pisci, istraživači, predstavnici omladinskih centara i volonterskih udruženja. Predložene aktiv-nosti konferencije i seminari, predstave i pozorišne radionice, koncerti, kinematogrfske proj-ekcije i tematske radionice usmjerene su kako lokalnom stanovništvu tako i međunarodnim učesnicima.

Svaka Međunarodna sedmica predviđa posjete Memorijalnom centru Potočari, Identifikacionom centru u Tuzli i drugim mjestima sjećanja, kao i susrete sa dr Irfankom Pašagić na temu prerade traume. Takođe, seminari i performansi o mislima i tekstovima Alexandra Langera, a posebno o


75

"Pokušaju dijaloga za međuetnički suživot” (prevedeni na lokalni jezik), određuju vodilje raznih obrađenih tema i definišu kvalitet pristupa prema lokanoj situaciji.

Dokumentacioni centar Adopt Srebrenica

Još jedna od glavnih aktivnosti Udruženja Adopt Srebrenica je i Dokumentacioni centar, osnovan sa ciljem uspostavljanja jedne uske veze sa historijom i sa teritorijom Srebrenice. Na početku našeg odnosa sa mladima iz grupe, jedno od prvih pitanja koje smo podijeli sa njima bilo je koje bi to mogle biti konkretne radnje koje bi oni mogli primjeniti kako bi pozitivno djelovali u svom

kontekstu, duboko obilježenom sukobom iz devedesetih godina.

Počelo se razmišljajući o dugoročnim posljedicama rata i genocida: načinu na koji su duboko obilježeni međuljudski odnosi, i smrt tolikog broja osoba, pripadnika različitih generacija. Osim smrti i bolnog procesa pronalaženja i identifikacije žrtava rata koji je uvijek traje, smanjenje

zajednice je dovelo do naglog prekida prenosa sjećanja i društveno-antropoloških vrijednosti spoznaje, poštivanja i međuetničkih odnosa, koji su je u prošlosti karakterisali. Danas, sjećan-ja i društeveno-antropološki odnosi su duboko određeni surovostima rata i duboko podijeljeni u grupnim pričama koja su često u međusobnom konfliktu.

Udruženje Adopt Srebrenica, tokom godina, definisalo je mjesto u ovom smjeru, otkrivajući u istraživanju i proučavanju slika i dokumentacionog materijala (fotografije, članci iz vremena prije rata) ogroman potencijal za rekonstrukciju poveznog tkiva njihove zajednice. Prikupljanje

dokumentacionog materijala koje smo strukturisali sa mladima iz Srebrenice se vrti oko jedne šire oblasti: potrage za identitom. Radi se o potrazi za ličnim identitetima - kako nestalih osoba tako i preživjelih - prvenstveno kroz prikupljanje fotografija, ali i potragu za kolektivnim ident-itetom (zajednice, teritorije), čijem ponovnom sklapanju mogu doprinijeti te slike. Polje potrage

za identitetom, individualnim i kolektivnim - i njegov odnos sa sjećanjem jedan je aspekt za kojim tragamo i eksperimentišemo ovih posljednjih godina. U ovom poslu jedan važan aspekat čini prepričavanje priča koje se kriju iza prikupljenog dokumentacionog materijala.

Prepričavanja koja predstavljaju individalno sjećanje osoba sa dokumentacionog materijala, ali i aktera istraživanja (članovi operativne grupe Adopt Srebrenica) i zajednice, traumatično slom-ljene u svom kontinuitetu identiteta tragedije konflikta. Individualna i kolektivna sjećanja koja mogu prepričavati historiju teritorije, shvaćene kao zajedničke teritorije, fizičkog prostora u

kojem individualni i kolektivni identiteti razvijaju vlastiti odnos sa sjećanjem. I na taj način pokušati izgraditi mostove između sukobljenih priča stvarajući uslove za dijalog kroz priznanje "priče drugoga”, kao subjekta koji je dio ove zajedniče teritorije.

"International Network for Srebrenica” U ljeto 2013. godine nekoliko talijanskih općina i udruženja potpisalo je protokol o razumij-evanju kao podršku za projekat Adopt Srebrenica, stvarajući mrežu "International Network for

Srebrenica”. Osnovanu mrežu čine akteri koji godinama učestvuju u Međunaorodnoj sedmici sjećanja i koji su se uvijek trudili da sarađuju za širenje aktivnosti Adopt Srebrenice na vlastitoj teritoriji.

Tokom ovih godina na stotine talijanskih srednjoškolaca učestvovalo je u susretima sa članovima Adopt Srebrenice, kako u Italiji tako i kroz putovanja u Bosnu i Hercegovinu. Mladi iz Adopt Srebrenice su odlični sagovornici u stanju da izraze svoju realnost i otvore prostor za razmišljanje na temu sjećanja i sukoba.

Mrežu "International Network for Srebrenica” čine: Autonomna provincija Bolcano – Kabinet-


76

Koperacija za razvoj, Općina Bolcano, EURAC Evropska akademija iz Bolcana, Općina Venecija, Općina Trst, Centar za mir E. Balducci iz Ćezene, Općina Peskara, Općina Penne (PE), Općina Caramanico Terme (PE), AICCRE Abruzzo, Gruppo/Skupina 84 (TS), Miladonnambiente i Bao-

bab Pescara. Izjava Naučnog komiteta Fondacije Alexander Langer

"Od 1995.godine, od datuma prvog genocida u Evropi nakon drugog svjetskog rata, Srebrenica je napuštena u jednom stanju izolacije i marginalizacije koja nema poređenja čak ni u zemlji kao što je Bosna, žrtvi cjelokupno velikog napuštanja od strane međunarodne zajednice a posebno Evrope. Baš zahvaljujući svijesti o toj marginaliziranosti i o tome koliko je štetno nepriznanje

upozorenja koje proizilazi iz njihovog grada, ta grupa mladih, koja se godinama obnovila, znala je da potvrdi u svakodnevnoj praksi razloge za život i sastanak protiv nasilja i svih oblika etniče ili nacionalne zatvorenosti.

U tom duhu, koji je bio osnov za stvaranje Dokumentacionog centra o historiji i značaju Srebrenice, Fondacija Langer prepoznala je puni kontinuitet sa idejama i praksama Alexandra Langera: od mladalačkih dana kada je osnovao prvu mješovitu grupu između pripadnika različitih jezičkih skupina u Alto Adige-u/ Južnom Tirolu do napora tokom njegovih posljedn-

jih godina, kao zastupnika u Evropskom parlamentu i animatora Verona Foruma, kako bi se suprostavio najokrutnijim učincima ratng sukoba izazvanog raspadom Jugoslavije. Zahvalj-ujući tom kontinuitetu Fondacija kao da u ovogodišnjoj nagradi vidi neku vrstu prijenos svjedočanstva između različitih zemalja, Italije i Bosne, ali koje pripadaju istom evropskom

kontekstu, i između jedne generacije, one Langerove, sa vlastitim korjenima i vlastitim motivic-ijama iz ´900 i druge, mlađe, kojoj je suđeno da djeluje za slične ciljeve u realnosti novog stoljeća”. (tuzlarije.net)


77

Pressemitteilung: 25.06.2010. 12:16

"Adopt Srebrenica": Zwischenbilanz einer internationalen Zusammenarbeit Pressekonferenz "Adopt Srebrenica" im Stadtratssaal

Bosnische Helferinnen stellen Projekt im Rathaus vor "Adopt Srebrenica - International Cooperation for Memory" wurde 2005 als Projekt geboren, als die im Sommer 2005 gekürte Alexander Langer Preisträgerin Irfanka Pasagic aus Srebenica eine enge Zusammenarbeit mit der Alexander Langer Stiftung begann und die Idee in

den Raum warf, junge Menschen für die "Dialogkultur" in Bosnien zu begeistern und mit einer Reihe von Projekten den Austausch, Begegnungen, Kontakte und vor allem Netzwerke entstehen zu lassen. Heute arbeiten 15 junge Bosnierinnen im Rahmen des einzigen interethnishen Proje-kts in Srebrenica "Adopt Srebrenica". Eine Kerngruppe ist dieser Tage zu Gast in Bozen, um die

hiesigen Kontakte zu erneuern und die Zusammenarbeit mit der Stadt Bozen zu bekräftigen. Die Stadtverwaltung unterstützt seit Jahren das Projekt, u.a. über Kursförderungen, Hilfe zur Selbsthilfe usw.. Seitdem hat sich ein Freundschaftsverhältnis zwischen den Städten entwickelt.

Während der heutigen Pressekonferenz im Rathaus wurde dieser Gedanke der Kooperation als hilfreich in der Friedensarbeit nochmals unterstrichen. Auch helfen die Kontakte im Ausland

das internationale Interesse wachzuhalten für die Schwierigkeiten der Bevölkerung nach Krieg und Genozid. Die jungen Gäste (Valentina Gagic, Dijana Jukic, Muhamed Avdic, Almir Dudic) stehen jeweils für Einzelprojekte im Rahmen von "Adopt Srebrenica": Sie vertreten damit Aspekte der Kommunikation, der universitären Bildung, der Frauenunterstützung, der Jugendarbeit,

aber auch der Seniorenarbeit (mit einer Skype-Initiative). An der Vorstellung im Rathaus nahmen neben den jungen ehrenamtlichen Helferinnen auch Edi Rabini von der Stiftung Alexander Langer, auch Chiara Visca vom Theaterverein Sagapó (dieser ist seit Jahren mit der Clown Therapy in Srebrenica anwesend) und Andrea Rizza als Dolmetscher der Alexander Langer

Stiftung teil. Kulturstadträtin Patrizia Trincanato zeigte sich überzeugt von der Bedeutung dieser Art der Förderung und Zusammenarbeit der Stadtverwaltung und erneuerte den Willen, mit der Unterstützung für "Adopt Srebrenica" fortzufahren. Auch das Bozner Stadtarchiv ist Teil der Kooperation, durch Austausch unter Historikerinnen und Dokumentationszentren.

Der Besuch der Helferinnen aus Bosnien wollte nicht nur die letzten Jahre Tätigkeit in

Srebrenica Revue passieren lassen, sondern auch als "Hebamme dienen" für die Vorbereit-ungen zur heurigen vierten Ausgabe der Woche "International Cooperation For Memory", die heuer vom 1. bis zum 8. August in Tuzla, Sarajevo und Srebrenica stattfindet und an der sich auch die Bozner Teilnehmerinnen des Masterlehrgangs "Friedensarbeit und Konfliktmediatoren" bete-

iligen werden.


78

SADRŽAJ

SREBRENICA – PREGLED KROZ ISTORIJU..............................................................7 SREDNJOVIJEKOVNI PERIOD.................................................................................9 OSMANLIJSKO DOBA............................................................................................11 AUSTROUGARSKI PERIOD....................................................................................11 SREBRENICA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA.......................................................12 TITOVA JUGOSLAVIJA...........................................................................................14 GENOCID U SREBRENICI......................................................................................15 SREBRENICA DANAS.............................................................................................17 ADOPT SREBRENICA.............................................................................................18 MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA..................................................................23 PRVA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA.........................................................24

DRUGA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA.....................................................28 TREĆA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA......................................................32 ČETVRTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA.................................................34 PETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA.........................................................37 ŠESTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA.......................................................38 SEDMA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA.....................................................39 OSMA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA........................................................40 DEVETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA....................................................42 DESETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA....................................................43 DOKUMENTACIONI CENTAR ADOPT SREBRENICA................................................45 OSMAČE I BREŽANI – MEĐUNARODNA NAGRADA CARLOS SCARPA ZA VRT.........57 (U)MJESTO ŽIVOTA...............................................................................................61

KO SU SREBRENIČANI?.........................................................................................66 ADOPT U BUDUĆNOSTI.........................................................................................68 DODACI.................................................................................................................70 SADRŽAJ...............................................................................................................78


79

VAMA KOJI NISTE ODUSTALI OD NAS

Edi Rabini

Dr Irfanka Pašagić Andrea Rizza Goldstein

Giulia Levi

....

ČINIMO SVIJET BOLJIM

DOBRO ČINEĆI


80

adopt srebrenica – priČa o nama · 2019. 9. 10. · adopt srebrenica – priČa o nama 4...

Documents