aberantno ponašanje i motoričke sposobnosti
TRANSCRIPT
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
1/21
Teme, 2002, 3:371-382.
ABERANTNO PONAANJE I MOTORIKE SPOSOBNOSTI
PREDKOLSKE DECE
Gustav Bala
Fakultet fizike kulture u Novom Sau
Institut za kriminoloka i socioloka istraivanja
Ankica Hoek i Konstantin Momirovid
Institut za kriminoloka i socioloka istraivanja
Na uzorku o 92 prekolska eteta primenjena je baterija o 7
motorikih testova i tri osnovne antropometrijske mere, a poaci o
aberantnom ponaanju ece prikupljeni su o roitelja. Relacije
motorikih sposobnosti i aberantnog ponaanja nakon parcijalizacije
efekata obi, visine, teine i koliine masnog tkiva analizirane su
biparcijalnom metoom kanonike analize kovarijansi. Tri znaajne
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
2/21
kvazikanonike korelacije izmeu motorikih faktora i faktora aberantnog
ponaanja, sve tri rea veliine 0.50, mogle su se objasniti: 1) uticajem
poremedaja neuralne regulacije i kontrole na poremedaje motorikih
funkcija, 2) posledicom efekata kontrole ekscitativnih procesa u
centralnom nervnom sistemu i na moalitete ponaanja i na one motorike
funkcije koje zavise od regulacije tonusa, 3) negativnim uticajem
subkortikalne inhibicije na alternativno ukljuivanje i iskljuivanje
agonista i antagonista.
Kljune rei: aberantno ponaanje, motorike sposobnosti, prekolska eca
UVOD 2
U vie prethonih istraivanja (Ismail, Gruber, 1971; Mrakovid, Greelj, Metiko
i Orekovid, 1974; Ismail, 1976; aura, 1976; Kurelid, Momirovid, Mrakovid i turm,
1979; Horga, 1976; Kule, 1977; Horga, 1979) naeno je a postoje znaajne, a poneka
i supstancijalne korelacije izmeu osobina linosti, koje oreuju moalitet ponaanja,
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
3/21
procenjenih po raznim moelima konativnog funkcionisanja, i motorikih sposobnosti
kod ispitanika koji su se nalazili u relativno stacionarnoj fazi konativnog i motorikog
razvoja. Iako su u tim istraivanjima obijene znaajne negativne veze izmeu
anksioznosti i koorinacije, i takoe znaajne, ali jo vede negativne veze izmeu
disocijacije i koordinacije, pozitivne veze primarne agresivnosti i snage, ali negativne
veze izmeu snage i sekunarne agresivnosti, kao i vrlo sloene i teorijski neoekivane
veze izmeu ekstraverzije i brzine pokreta, izglea a taj problem nije ozbiljnije
interesovao ni psihologe ni kineziologe, jer se u poslednjih 20 godina na ovim prostorima
nije moglo nadi ozbiljnije objavljeno istraivanje o relacijama osobina linosti i
motorikih imenzija.
Naalost, i pore velikih napora uloenih u tu svrhu, nije bilo mogude pronadi
raove u kojima su analizirane relacije aberantnog ponaanja i motorikog funkcionisanja
ispitanika koji su jo u razvoju, a pogotovo prekolske ece.
Zbog toga je cilj ovog raa bio a se analizira povezanost aberantnog ponaanja i
motorikih sposobnosti prekoske ece.
METODE
Ispitanici su bili prekolska eca, oba pola, uzrasta o 4 o 7 goina, koja su
pohaala jenu sportsku kolu za malu ecu u Novom Sau. Efektiv uzorka dece iznosio
je 92, a uzrast svako eteta oreen je u intervalima o po 6 meseci, a u tabelama se
javlja kao varijabla DOB.
Podaci su prikupljeni upitnikom1
koga su, uz pomod psihologa, ispunjavali
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
4/21
roditelji. Spisak 36 simptoma, zajedno sa njihovim kodnim oznakama, prikazan je u
tabeli 1. Prethona analiza binarno koiranih ogovora (Bala, Hoek, Momirovid, 2001).
pokazala je a nije bilo isputenih ogovora, a oekivana vrenost ni u jenoj varijabli
nije bila jednaka nuli, da su razlike ece razliite obi, u intervalima o po 6 meseci, u
gotovo svim varijablama bile statistiki beznaajne, a u onima u kojima su bile znaajne
(plaljivost i povuenost) numeriki veoma male, i a su razlike izmeu eaka i
evojica u najvedem broju varijabli bile statistiki beznaajne, a numeriki neznatne u
onim varijablama u kojima su bile znaajne (manifestacije agresivnosti ko eaka, a
manifestacije plaljivosti ko evojica).
1
Ovaj upitnik su sastavili Hoek, Momirovid i Bala ekstenzijom standardne liste simptoma aberantnih
poremedaja ko male ece koju su, u jenom ranijem istraivanju, primenili Hoek i Pouka (1990). Ova
ekstenzija uinjena je tako a omogudi registraciju poremedaja pet ominantnih sistema za regulaciju i
kontrolu neuralnih funkcija, pretpostavljenih kibernetikim moelom konativnog funkcionisanja
(Momirovid, Horga i Bosnar, 1982; 1984; Momirovid, Wolf i Damonja, 1992; Momirovid, Wolf,
Damonja i Hoek, 1993).
3
Tabela 1. Simptomi aberantnog ponaanja
Broj Simptom Kod
01 Roitelji esto moraju a ga teraju a jee NEJEDE
02 Iz sna ga poneka bue runi snovi SNOVI
03 Poneka se ponaa previe agresivno AGRES
04 Previe je ivahno IVAH
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
5/21
05 Ima obiaj a grize nokte NOKTI
06 Dogodi mu se da se pomokri u krevet MOKRI
07 Prilino je neposluno NEPOSL
08 esto se svaa sa rugom ecom SVAA
09 esto se ogaa a se potue s rugovima POTUE
10 Previe je plaljivo PLALJ
11 Prilino je plaljivo PLALJ
12 Previe je povueno u sebe POVU
13 Boji se mraka MRAK
14 Boji se pasa PSI
15 Poneka mui ivotinje MUI
16 Prilino je nepoverljivo NEPOV
17 Lako se zbuni ka neto treba a urai ZBUNI
18 Prilino je nespretno NESPRE
19 Prilino je svojeglavo SVOJEG
20 Voli a lae LAE
21 Poneka otima igrake o ruge ece OTIMA
22 Druga deca ga izbegavaju IZBEGA
23 Previe je razmaeno RAZMA
24 esto menja raspoloenje bez nekog viljivog razloga RASPOL
25 Prilino je tvroglavo TVRDOG
26 Prilino je neureno NEURED
27 Jako se ljuti ako ne obije ono to eli LJUT
28 Dogoilo se a je neto uzelo bez ozvole KRADE
29 Ponekad zamuckuje ZAMUC
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
6/21
30 Previe je stiljivo STIDLJI
31 Ka je ljuto vie i baca stvari oko sebe BACA
32 Poneka pokuava a plaem iznui ono to eli PLAE
33 Desilo se a kae a ga niko ne voli NEVOLE
34 esto se ogaa a pokvari ili razbije svoje igrake RAZBI
35 Suvie je osetljivo OSETLJ
36 Dogaa se a u govoru pobrka reosle rei REDRE
Za procenu biolokog rasta, kao i za obijanje bolje i istije slike o motorici male
dece, koristile su se najosnovnije antropometrijske mere za procenu longitudinalne
imenzionalnosti skeleta, volumena i mase tela i potkonog masnog tkiva. To su sleede
mere, izveene prema Internacionalnom biolokom programu: 1) telesna visina (VISI), 2)
telesna teina (TEI) i 3) koni nabor nalaktice (NABN). 4
Na osnovu moela motorikih sposobnosti orasle ece i omlaine, (Kurelid i
sar., 1975; Greelj, Metiko, A. Hoek i Momirovid, 1975) oabran je uzorak sleedih
motorikih testova: 1) test Poligon natrake, 2) test Taping rukom, 3) test Duboki
pretklon, 4) test Skok ualj iz mesta, 5) test Poizanje trupa, 6) test Izraj u
zgibu i 7) test Tranje 20 m.
Opis mernih instrumenata (motorikih testova) at je sasvim saeto, a etaljnije,
sa celokupnom stanarizacijom testova, moe se nadi u priruniku Sportska kolica
razvoj motorikog ponaanja ece (Bala, 1996). Detaljnije o manjim moifikacijama,
odnosno prilagoavanju ovom uzrastu ece, kao i o pouzanosti naveenih motorikih
testova, moe se nadi ko Bale (1999). U tom istraivanju konstatovano je a su svi
analiziranih motoriki testovi imali obru pouzanost.
1. POLI - Poligon natrake. Dete je trebalo a etvoronoke unatrag pree ualjenost o
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
7/21
10 m i a je savlaa penjanjem unaza preko poklopca veskog sanuka i provlaenjem
kroz okvir sanduka. Merilo se vreme u desetinkama sekunde.
2. TAPI - Taping rukom. U roku od 15 sekundi dete je trebalo da dominantnom rukom
naizmenino uara ve ploe na asci za taping, a rugu ruku a ri izmeu ploa.
Rezultat je bio broj naizmeninih vostrukih uaraca.
3. PRET - Duboki pretklon. Dete je izvoilo to ublji pretklon na klupici sa vertikalnim
lenjirom, koji je bio sa nultim krajem gore a 40. cm je bio u ravni stopala deteta, dok se
ostalih 40 cm nalazilo ispod te ravni. Rezultat je bio dubina dohvata u centimetrima.
4. SKOK - Skok ualj iz mesta. Dete je sunono skakalo sa neelastinog kraja reuter
oskone aske na tepih na kojem su bili obeleeni centimetri. Rezultat je bio uina
skoka u centimetrima.
5. PODT - Poizanje trupa. Iz leanja na leima, savijenim kolenima i ukrtenih ruku na
suprotnim ramenima, dete se podizalo u sed i odmah vradalo u leedi poloaj. Pomodnik
ispitivaa je priravao stopala etetu. Rezultat je bio broj pravilnih poizanja u se (ne
ue o 60 sekuni).
6. IZDR - Izraj u zgibu. Dete se postavilo u zgib u visu pothvatom i trebalo je a to
ue izri taj poloaj (braa izna ipke). Rezultat je bilo vreme izraja u esetinkama
sekunde.
7. T-20 - Tranje 20 m. O linije starta o linije cilja, koje su meusobno ualjene 20 m,
ete je tralo u paru sa rugim etetom maksimalnom brzinom. Rezultat je bilo vreme
tranja u esetinkama sekune.
Svi motoriki testovi su primenjeni tako to su eca u svakom testu pre formalnog
merenja imala probni pokuaj izvoenja ogovarajudeg motorikog zaatka. Takav
postupak je primenjen na osnovu rezultata istraivanja u kome su analizirani postupci za
najbolje i najekonominije tretiranje rezulta motorikog testiranja pomodu kompozitnih
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
8/21
testova (Bala, 1999).
Zbog toga to, u ovom uzrastu, postoji visoka veza obi i morfolokih
karakteristika sa uinkom u motorikim testovima, i slaba, ali u nekim sluajevima
znaajna veza i sa simptomima aberantnog ponaanja, iz rezultata su parcijalizovani
efekti obi, visine, teine i koliine masnog tkiva, procenjene naborom nalaktice.
Naravno, uzorak ispitanika je bio i suvie mali za primenu kanonike korelacijske
analize, pa je primenjena biparcijalna metoa kanonike analize kovarijansi (Momirovid,
Dobrid i Karaman, 1983). U tu je svrhu primenjen program QCRYP (Momirovid, 2001).
5
REZULTATI I DISKUSIJA
Kroskorelacije instrumentalnih varijabli i varijabli koje su bile predmet analize
prikazane su u tabelama 2 i 3. U tabeli 4 su kroskorelacije motorikih varijabli i varijabli
za procenu aberantnog ponaanja nakon parcijalizacije instrumentalnih varijabli, odnosno
obi i varijabli za procenu osnovnih morfolokih karakteristika ece. Za ovaj efektiv
uzorka ece svi koeficijenti korelacije koji su vedi o .205 znaajni su sa mogudom
grekom o 5%, a vedi o .267 uz 1% greke prilikom zakljuivanja o stvarnoj korelaciji.
Table 2. Kroskorelacije obi i antropometrijskih varijabli sa motorikim varijablama
DOB VISI TEI NAB
POLI -.646 -.486 -.311 .189
TAPI .680 .534 .376 -.075
PRET -.093 -.055 -.147 -.327
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
9/21
SKOK .643 .580 .278 -.354
PODT .662 .571 .504 -.008
IZDR .264 .176 .013 -.353
T-20 -.766 -.666 -.465 .141
Tabela 3. Kroskorelacije dobi i antropometrijskih varijabli i
varijabli za procenu aberantnog ponaanja
DOB VISI TEI NAB
NEJEDE -.203 -.197 -.303 -.237
SNOVI .197 .083 .104 .211
AGRES -.136 -.113 -.004 .077
IVAH -.096 -.045 .013 .054
NOKTI -.136 -.119 .003 .187
MOKRI -.105 -.020 -.025 -.039
NEPOSL -.147 -.178 -.091 .046
SVAA .155 .149 .197 .201
POTUE -.058 .003 .084 .127
PLALJ -.004 -.118 -.120 -.223
PLALJ .119 .125 .122 .007
POVU .108 .114 -.048 -.116
MRAK .105 .088 .053 .033
PSI .093 .143 .065 .097
MUI -.006 .051 .128 .170
NEPOV -.122 -.044 -.091 -.010
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
10/21
ZBUNI -.070 -.089 -.186 -.061
NESPRE -.063 .052 .028 .010
SVOJEG -.177 -.164 -.167 -.006
LAE -.115 -.188 -.159 -.061
OTIMA -.160 -.229 -.259 -.178
IZBEGA .136 .127 .160 .287
RAZMA -.137 -.215 -.135 -.057 6
RASPOL -.122 -.243 -.207 -.164
TVRDOG -.098 -.125 -.033 .115
NEURED -.093 -.096 .033 .054
LJUT -.271 -.246 -.148 -.121
KRADE -.218 -.216 -.141 .043
ZAMUC .105 .069 -.055 -.121
STIDLJI .098 .135 .061 -.068
BACA -.167 -.175 -.138 -.193
PLAE -.230 -.286 -.257 -.103
NEVOLE -.151 -.126 -.089 .049
RAZBI -.262 -.236 -.200 -.127
OSETLJ .142 .099 .113 .100
REDRE -.120 -.202 -.175 -.067
Tabela 4. Kroskorelacije motorikih varijabli sa varijablama za procenu aberantnog
ponaanja nakon parcijalizacije obi i morfolokih karakteristika
POLI TAPI PRET SKOK PODT IZDR T-20
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
11/21
NEJEDE .245 -.121 .015 -.118 -.122 -.128 .106
SNOVI .116 .020 .005 .084 -.002 .169 .025
AGRES .038 -.098 -.011 -.036 -.013 -.007 .044
IVAH .003 -.060 -.112 .016 .024 -.091 -.136
NOKTI -.016 .007 .024 .015 .115 -.062 -.007
MOKRI -.048 .035 -.041 .184 .233 .296 -.133
NEPOSL .083 -.190 -.093 -.069 .068 .006 -.092
SVAA .045 -.014 -.175 -.142 -.074 -.125 .101
POTUE -.097 -.131 -.089 -.147 -.133 -.069 .008
PLALJ .062 -.144 .017 .027 -.049 .080 .038
PLALJ .040 -.056 -.237 .002 -.102 -.066 .039
POVU .070 -.168 -.057 -.046 -.249 .183 .071
MRAK -.096 .175 .041 .217 .152 .149 -.152
PSI .033 .173 .116 .072 .083 .009 -.009
MUI -.097 .008 -.074 .052 -.034 -.031 -.031
NEPOV .023 -.108 -.024 .065 .053 -.011 -.006
ZBUNI .096 -.131 -.035 -.124 -.081 -.086 .292
NESPRE .005 .156 .072 -.012 -.119 -.136 .197
SVOJEG .215 -.157 -.134 -.135 .028 -.140 -.015
LAE .023 -.100 -.111 -.177 -.044 .038 -.064
OTIMA -.108 -.146 .050 -.075 .018 -.017 -.078
IZBEGA .039 -.078 -.088 -.143 -.036 .003 .011
RAZMA .117 -.139 -.117 -.005 .068 .070 -.021
RASPOL .060 -.124 .142 -.049 -.103 -.001 .192
TVRDOG .104 -.220 -.063 -.210 -.097 -.224 .058
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
12/21
NEURED -.144 .125 -.122 .051 .010 .081 -.178
LJUT .053 -.165 -.089 .038 -.019 -.093 .096
KRADE .000 .038 -.027 .023 .195 .185 -.109
ZAMUC -.102 -.136 .013 -.007 .057 -.170 -.043
STIDLJI -.001 -.131 .122 .050 -.107 .049 .178
BACA -.093 -.077 -.122 .065 .214 .153 -.084 7
PLAE -.063 .097 -.153 .083 .021 .139 -.056
NEVOLE -.091 -.148 -.148 -.045 .058 -.098 .072
RAZBI -.090 .015 .041 -.072 .020 -.073 .128
OSETLJ -.058 -.093 -.292 -.082 -.056 -.097 -.024
REDRE -.025 -.108 .040 -.120 .015 -.152 .104
U tabeli 5 nalaze se informacije o sklopovima i strukturi kvazikanonikih faktora
aberantnog ponaanja ispitane prekolske ece. Prvi kvazikanoniki faktor u prostoru
aberantnih simptoma ima znaajne veze sa simptomima: treba ga terati a jee, ne mokri
u krevet, prilino je neposluno, esto se svaa sa rugom ecom, esto se potue sa
drugom ecom, previe je plaljivo, prilino je plaljivo, ne boji se mraka, ne boji se
pasa, lako je zbunjivo, prilino je svojeglovo, ruga ga eca izbegavaju, menja
raspoloenja, prilino je tvroglavo, previe je stiljivo, suvie je osetljivo i pobrka
reosle rei. U osnovi svih ovih simptoma je faktor koji se moe efinisati kao
agresivno i isocijativno moulirani poremedaj neuralne regulacije i kontrole.
Drugi kvazikanoniki faktor je u znaajnoj vezi sa vedinom simptoma koji su
negativno orijentisani u onosu na ponuenu skalu ogovora, pa se moe zakljuiti a se
radi o faktoru koji bi se mogao definisati kao odsustvo aberantne simptomatologije.
Tredi kvazikanoniki faktor u osnovi ima anksioznost, poto ga znaajno efiniu
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
13/21
sleedi simptomi:iz sna ga poneka bue runi snovi, plaljivo je, plaljivo je, povueno
je u sebe, zbuni se ka neto treba a urai, previe je razmaeno, esto menja
raspoloenje, previe je stiljivo.
Korelacije ovih faktora pokazuju da su oni relativno nezavisni (tabela 6).
Tabela 5. Sklop (a) i struktura (f) kvazikanonikih faktora aberantnog ponaanja
a1 a2 a3 f1 f2 f3
NEJEDE .375 .067 .191 .378 -.031 .209
SNOVI -.104 -.129 .455 -.046 -.185 .468
AGRES .121 -.295 .092 .181 -.332 .149
IVAH .087 -.405 -.249 .140 -.380 -.176
NOKTI -.134 -.076 -.131 -.130 -.031 -.129
MOKRI -.372 -.326 .214 -.298 -.295 .239
NEPOSL .175 -.554 -.011 .272 -.583 .092
SVAA .333 -.132 -.252 .337 -.150 -.206
POTUE .312 -.192 -.125 .337 -.227 -.070
PLALJ .157 -.109 .363 .204 -.196 .393
PLALJ .254 -.133 .261 .298 -.221 .302
POVU .184 .202 .563 .191 .078 .544
MRAK -.409 -.305 .085 -.349 -.246 .104
PSI -.206 .020 -.155 -.221 .081 -.173
MUI .052 -.074 .029 .067 -.088 .045
NEPOV .103 -.247 .093 .154 -.280 .141
ZBUNI .484 .098 .253 .486 -.029 .274
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
14/21
NESPRE .282 .327 -.168 .211 .304 -.199
SVOJEG .318 -.518 -.041 .407 -.568 .068
LAE .015 -.446 -.072 .088 -.437 .002 8
OTIMA -.035 -.215 .046 .007 -.216 .078
IZBEGA .237 -.063 -.011 .248 -.103 .017
RAZMA .086 -.388 .319 .179 -.456 .389
RASPOL .230 .115 .273 .231 .029 .272
TVRDOG .387 -.446 -.114 .458 -.496 -.012
NEURED -.121 -.361 -.061 -.061 -.329 -.011
LJUT .147 -.404 .134 .229 -.452 .211
KRADE -.216 -.432 -.044 -.143 -.387 .010
ZAMUC .175 -.037 -.216 .165 -.033 -.197
STIDLJI .281 .352 .457 .253 .227 .421
BACA -.175 -.591 .188 -.055 -.591 .271
PLAE -.198 -.341 .022 -.136 -.309 .062
NEVOLE .097 -.382 -.266 .144 -.356 -.196
RAZBI .215 -.255 -.303 .237 -.244 -.245
OSETLJ .199 -.360 .010 .263 -.397 .083
REDRE .427 -.011 -.289 .407 -.040 -.254
Tabela 6. Korelacije kvazikanonikih faktora aberantnog ponaanja
f1 f2 f3
f1 1.000 -.178 .076
f2 -.178 1.000 -.163
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
15/21
f3 .076 -.163 1.000
Prvi kvazikanoniki motoriki faktor (tabela 7) praktino je generalnog tipa, sem
gipkosti, ali je negativno orijentisan. Zbog toga se moe efinisati kao poremedaj
motorikih funkcija.
Tabela 7. Sklop (a) i struktura (f) kvazikanonikih faktora motorike
a1 a2 a3 f1 f2 f3
POLI .520 .046 .458 .608 .193 .561
TAPI -.608 .372 -.434 -.649 .220 -.469
PRET -.267 .782 .195 -.150 .794 .306
SKOK -.775 .043 .060 -.760 -.026 -.072
PODT -.544 -.256 .007 -.569 -.311 -.144
IZDR -.720 -.098 .719 -.599 -.026 .568
T-20 .619 .364 .190 .692 .468 .377
Drugi kvazikanoniki motoriki faktor je ominantno efinisan varijablom za
procenu gipkosti, a u manjoj meri i varijablom za procenu repetitivne snage, koja je
negativno orijentisana. Moe se zakljuiti a se rai o kontroli miidnog tonusa i
izvesnim potekodama u mobilizaciji energije.
Tredi kvazikanoniki motoriki faktor je ogovoran za uu mobilizaciju energije
(statika, izometrijska snaga) i alternativno ukljuivanje agonista i antagonista u
realizaciju onih motorikih zaataka ije izvoenje za malu ecu zahteva neto ue 9
vremena. Izglea a se ovaj faktor moe efinisati kao poremedaj u alternativnom
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
16/21
ukljuivanju miida agonista i antagonista.
Korelacije kvazikanonikih motorikih faktora(tabela 8) praktino su statistiki
beznaajne, pa su i ti faktori relativno nezavisni.
Tabela 8. Korelacije kvazikanonikih faktora motorike
f1 f2 f3
f1 1.000 .104 .182
f2 .104 1.000 .204
f3 .182 .204 1.000
Sva tri para kvazikanonikih faktora imaju veoma sline i statistiki znaajne
korelacije (tabela 9). Prema tome, potrebno je efinisati sve tri relacije izmeu
ogovarajudih parova kvazikanonikih faktora.
Tabela 9. Kvazikanonike korelacije i testovi znaajnosti
rho ro2 ftest sig
f1 .528 .279 34.795 .000
f2 .507 .257 31.079 .000
f3 .505 .256 30.891 .000
Prva generalna veza izmeu motorikog faktora i faktora aberantnog ponaanja je,
gotovo sigurno, uticaj poremedaja neuralne regulacije i kontrole na poremedaje
motorikih funkcija.
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
17/21
Veza izmeu rugog para kvazikanonikih faktora je nastala, verovatno, kao
posledica efekata kontrole ekscitativnih procesa u centralnom nervnom sistemu i na
moalitete ponaanja, i na one motorike funkcije koje zavise od regulacije tonusa.
Iz korelacije tredeg para kvazikanonikih faktora vii se a anksioznost ima, kao i
ko oraslih ispitanika, negativan uticaj na motoriku efikasnost male ece, to se
manifestuje sporijim pokretima, naroito alternativnog tipa, ali i slabijom koordinacijom.
To je, verovatno, posledica negativnog uticaja subkortikalne inhibicije na alternativno
ukljuivanje i iskljuivanje agonista i antagonista.
ZAKLJUAK
Aberantno ponaanje male ece je znaajno povezano sanjihovim motorikim
funkcionisanjem. Meutim, nije u potpunosti reeno pitanje: a li takvo ponaanje
efinie motoriko funkcionisanje, ili motoriko funkcionisanje, pore ostalog, oreuje
normalno ili aberantno ponaanje, ili su ta va, veoma vana,inamika stanja samo u
korelaciji u prekolskom uzrastu. Na osnovu obijenih rezultata ovog istraivanja moe
se zakljuiti:
- veza izmeu agresivnog i isocijativno mouliranog poremedaja neuralne
regulacije i kontrole i poremedaja motorikih funkcija moe se objasniti uticajem
poremedaja neuralne regulacije i kontrole na poremedaje motorikih funkcija; 10
- veza izmeu faktora koji je efinisan kao osustvo aberantne simptomatologije i
kontrole miidnog tonusa i izvesnim potekodama u mobilizaciji energije, moe se
objasniti, verovatno, kao posledica efekata kontrole ekscitativnih procesa u centralnom
nervnom sistemu i na moalitete ponaanja, i na one motorike funkcije koje zavise o
regulacije tonusa;
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
18/21
- veza izmeu anksioznosti male ece iporemedaja u alternativnom ukljuivanju
miida agonista i antagonista ukazuje a je to, verovatno, posleica negativnog uticaja
subkortikalne inhibicije na alternativno ukljuivanje i iskljuivanje agonista i
antagonista.
LITERATURA
1. Bala, G. (1996). Sportska kolica - Razvoj motorikog ponaanja ece. Novi Sa:
Kinesis.
2. Bala, G. (1999): Motor behaviour evaluation of pre-school children on the basis of
diferent result registration procedures of motor test performance. Proceedings of the
6th International Scientific Conference of the International Association of Sport
Kinetics in cooperation with the Faculty of Sport-University of Ljubljana, "Sport
Kinetics '99", Ljubljana, 62-65.
3. Bala, G. (1999): Some problems and suggestions in measuring motor behaviour of
pre-school children. Kinesiologia Slovenica, 5 (1-2), 5-10.
4. Bala, G., Hoek, Momirovid, K. (2001). Uestalost nekih simptoma aberantnog
ponaanja ece o 4 o 7 goina. Tehniki izvetaj. Beogra: Inistitut za
kriminoloka i socioloka istraivanja.
5. Greelj, M., Metiko, D., Hoek, A., Momirovid, K. (1975). Moel hijerarhijske
strukture motorikih sposobnosti. 1. Rezultati obijeni primjenom jenog
neoklasinog postupka za procjenu latentnih imenzija. Kineziologija, 5: 7-81.
6. Horga, S. (1976). O nekim relacijama izmeu anksioznosti i koorinacije. Disertacija.
Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu.
7. Horga, S. (1979). Relacije konativnih karakteristika i motorikih sposobnosti.
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
19/21
Kineziologija, 9 (1-2.), 91-105.
8. Hoek, A., Pouka, S. (1990). Socijalni status i poremedaji u ponaanju ece
prekolske obi. Peagoki ra, 45, 4:392-398.
9. Hoek, A., Momirovid, K., Bala, G. (2001). Latentna struktura nekih simptoma
aberantnog ponaanja ece o 4 o 7 goina. Tehniki izvetaj. Beogra: Institut za
kriminoloka i socioloka istraivanja.
10. Ismail, A.H., Gruber, J.J. (1971). Integrated development - Motor aptitude and
intellectual performance. Columbus: Charles E. Merrill Books, INC.
11. Ismail, A.H. (1976). Povezanost izmeu kognitivnih, motorikih i konativnih
karakteristika. Kineziologija, 6 (1-2), 47-57.
12. Kule, B. (1977). Neke relacije izmeu agresivnosti i snage. Disertacija. Zagreb:
Fakultet fizike kulture.
13. Kurelid, N., Momirovid, K., Stojanovid, M., turm, J., Raojevid, . Viskid-talec,
N. (1975). Struktura i razvoj morfolokih i motorikih imenzija omlaine. Beogra:
Institut za nauna istraivanja Fakulteta za fiziko vaspitanje. 11
14. Momirovid, K., Dobrid, V., Karaman, . (1983). Canonical covariance analysis.
Proceedings of 5. International symposium 'Computer at the Uniuversity', 463-473.
15. Momirovid, K. (2001). QCRYP: An algorithm an a program for bipartial
quasicanonical correlation analysis. Technical report. Belgrade: Institute of
criminological and sociological research.
16. Momirovid, K., Horga, S., Bosnar, K. (1982). Prilog formiranju jenog kibernetikog
modela strukture konativnih faktora. Kineziologija, 14, 5: 83-108.
17. Momirovid, K., Horga, S., Bosnar, K. (1984). O mogudnosti sinteze nekih teorija
linosti na osnovu jenog kibernetikog moela konativnih faktora. ovek i
zanimanje, 4: 3-6.
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
20/21
18. Momirovid, K., Wolf, B., Damonja, Z. (1992). KON 6. Kibernetika baterija
konativnih testova. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.
19. Momirovid, K., Wolf, B., Damonja, Z., Hoek, A. (1993). Generalni neurotizam:
Teorija i merenje. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.
20. Mrakovid, M., Greelj, M., Metiko, D., Orekovid, I. (1974). Relacije izmeu nekih
motorikih sposobnosti i konativnih faktora. Kineziologija, 4 (1), 30-41.
21. aura, T. (1976). Kanonike korelacije izmeu patolokih faktora linosti i nekih
testova motorikih sposobnosti. Magistarski ra. Zagreb: Fakultet fizike kulture.
ABERRANT BEHAVIOUR AND MOTOR ABILITIES
OF PRE-SCHOOL CHILDREN
Gustav Bala, Ankica Hoek an Konstantin Momirovid
SUMMARY
Data on 7 motor tests, 3 basically anthropometric measures and 36
aberrant behaviour symptoms were gathered of a sample of 92 pre-school
children. In order to analyse the relation between aberrant behaviour and
motor abilities, the effect, the bipartial method of canonical covariance
analysis with partialisation of age, body height, body weight and
subcutaneous fat tissue was applied. Three significance quasicanonical
correlations, all of order of magnitude of 0.50 could be explained by: 1)
influence of the neural regulation disorder on the disorder of motor
-
7/21/2019 Aberantno Ponaanje i Motorike Sposobnosti
21/21
functions, 2) effects of the control of ectitation process on the motor functions
which depend on tonus regulation, 3) negative influence of subcortical
inhibition on alternative inervation of the agonist and antagonist muscles.
Key words: aberrant behaviour, motor abilitiesi, pre-school children