Abazija �

Aabazija Smetnja ili nemogućnost hoda-nja. Posljedica je oštećenja malog mozga ili čeonog režnja velikog mozga. Katkada može biti posljedica psihogenih faktora (> konverzivni poremećaj). Sz

ABBA > rotacija u eksperimentu

abnormalno Ono, što odstupa od > nor-malnoga. Već prema tome kako se defi-nira "normalno", a. može imati različita značenja: 1. ako se "normalno" definira kao "uobičajeno", "najčešće", onda a. znači neobično, rijetko, atipično (npr. abnormalno ponašanje); 2. ako se "nor-malno" definira kao "zdravo", "idealno pravilno" i sl., onda a. znači bolesno ili defektno; 3. ako je "normalno" ono što je općenito društveno usvojeno (a to je u različitim povijesnim razdobljima, razli-čitim kulturama i različitim dijelovima svijeta istog vremenskog razdoblja razli-čito), onda je a. ono što odstupa od neke društvene norme; 4. ako je "normalno" sve ono što je "prirodno", onda je a. sve što je neprirodno. Značenje pod 1. vrlo je često, ali je pri tome problem u kojoj mjeri nešto treba biti atipično pa da bi-smo to mogli proglasiti abnormalnim. U znanosti se u tom slučaju često postavlja-ju statistički kriteriji, pa recimo "nor-malno" može biti sve što se nalazi unutar raspona od –1 do +1 standardne devijaci-je. U pogledu društvenih normi ponaša-nja, tu postoje velike razlike među poje-dinim društvima, kao i varijacije unutar iste društvene skupine. U medicini i psi-hologiji (naročito kliničkoj) poseban je

problem postavljanje > granice između normalnoga i nenormalnoga. P

abreagiranje Naziv kojim se u > psiho-analizi označava oslobađanje potisnutih čuvstava ponovnim proživljavanjem po-četne situacije u mašti, kroz verbalizaci-ju ili akciju. Popularno, naziv se koristi za slobodno izražavanje čuvstava koja su bila izazvana vremenski i prostorno uda-ljenim događajem. (sin. katarza) Kr

absence l. Oblik epileptičkog > petit mal napadaja, koji se očituje u kratkotrajnom pomućenju svijesti. 2. U psihoanalizi a. označava kratkotrajan, histerični gubi-tak svijesti. Kr

abulija (grč. a - ne + bule - odluka, volja) Donekle zastario izraz za snažan pore-mećaj svih onih procesa koje svrstavamo pod pojam > volje. Očituje se kao smanje-nje sposobnosti donošenja odluka ili po-kretanja nekih akcija, pri čemu želja da se nešto učini kao da postoji, ali ne i mogu-ćnost odlučivanja i izvršavanja, tj. ne po-stoji energija za izvođenje akcije. Također se očituje u ravnodušnosti prema poslje-dicama akcije. Naziv se upotrebljava sa-mo za prave patološke poremećaje. P

abusus (lat. zloupotreba) U psihologiji na prvom mjestu označava neprikladnu, prekomjernu i po osobu štetnu upotrebu alkohola, droga i/ili lijekova. U novije vrijeme a. označava i svaki oblik tjele-snog ili psihičkog zlostavljanja djece od strane roditelja ili zaštitnika ili neke dru-ge osobe. Kr

a.indd 7 30.1.2008 9:50:22

acetilkolin (Ach) Vrsta > neuro­transmitera. Omogućuje prijenos živča-nih impulsa sa živčanih stanica na po-prečno-prugaste mišiće i na glatke miši-će s kojima su u vezi parasimpatička živ-čana vlakna autonomnog živčanog su-stava. Nalazi se i u različitim područjima u središnjem živčanom sustavu. Sz

acetilkolinesteraza (AchE) Enzim koji razgrađuje neurotransmiter > acetilko-lin. Sz

Ach > acetilkolin

ACTH > adrenokortikotropni hormon

adaptacija (lat. ad - k, kod, uz + aptus - zgodan, prikladan) U običnom govoru upotrebljava se u smislu prilagođavanja, privikavanja, preuređenja, preudešava-nja. 1. Svaka promjena u strukturi ili/i funkciji organizma koja ga čini sposo-bnijim za održavanje života ili za produ-ženje vrste. 2. Promjene u osjetljivosti osjetnog organa nastale kao posljedica produženog (kontinuiranog ili repetiti-vnog) podraživanja; očituje se u smanji-vanju > apsolutne osjetljivosti za istovr-sni podražaj; neurofiziološki manifestira se u smanjivanju početne frekvencije živčanih impulsa. Senzorna adaptacija vrlo je izrazita u području vida, dodira, njuha, okusa, dok je u području sluha re-lativno slabo izražena. Obratan proces je rekuperacija (> rekuperacija vida u tami, > adaptacija na svjetlo). 3. Promjene u tijeku učenja koje se očituju u djelotvor-nijem ponašanju uz manji utrošak ener-gije. 4. U pedagogiji, proces privikavanja učenika na školsku situaciju (način izvo-đenja nastave, nastavnikovo ponašanje, udžbenike, udovoljavanje školskim i do-maćim zadacima, školsku disciplinu itd.); promjene u nastavnom radu u cilju približavanja nastavnih sadržaja intere-

sima učenika. 5. U medicini, opći sin-drom adaptacije označava pojave u orga-nizmu nastale tijekom dužeg djelovanja štetnih agensa; pojam uveo Hans Selye. (v. razina adaptacije). Ko

adaptacija na svjetlo Smanjenje osje-tljivosti vidnog sustava pri izlaganju svjetlu koje se očituje u povećanju > apsolutnog limena. Proces traje otprilike 15-60 sekundi nakon čega se osjetljivost ustali na određenoj razini, ako se okolno osvjetljenje ne mijenja. Brza, početna komponenta procesa (u vremenu kraćem od nekoliko desetinki sekunde) pripisuje se funkciji živčanih struktura u mrežnici oka (bipolarne, ali i druge stanice), a sporiji dio procesa razgradnji > fotopi-gmenta. Izlaganje povećanoj rasvjeti prati redovito i sužavanje > zjenice. Obratan proces je > rekuperacija vida u tami. Ko

adaptacija na tamu > rekuperacija vida u tami

adaptacijski sindrom > opći adaptacij-ski sindrom

adaptometar Uređaj za određivanje tije-ka, brzine ili stupnja senzorne > adapta-cije praćenjem promjena u liminalnoj osjetljivosti. Poznat je npr. Nagelov ada-ptometar za praćenje promjena osjetlji-vosti u području vida. Ko

adekvatni podražaj U osjetnoj psiholo-giji i psihofizici označuje sve fizikalne i kemijske agense koji, djelujući na osjetne organe, izazivaju osjete, a na koje su se osjetni sustavi tijekom evolucije prilago-dili. Tako npr. za vidni osjetni organ ade-kvatni podražaj predstavljaju elektroma-gnetski valovi u relativno uskom podru-čju valnih dužina 6x10-6 metara; za osje-tni organ sluha adekvatni podražaj su ti-traji zraka u rasponu od oko 20 do oko 20

acetilkolin (Ach)�

a.indd 8 30.1.2008 9:50:22

000 Hz itd. (v. inadekvatni podražaj) Ko

adenohipofiza > hipofiza

adijadohokineza Nemogućnost izvođe-nja brzih alternirajućih pokreta kao što je npr. naizmjenično lupkanje prstima. Posljedica je oštećenja malog mozga. Sz

adipsija Odsutnost žeđi, usprkos nedo-statku vode u organizmu. Javlja se kod nekih psihičkih oboljenja. Kod životinja može biti posljedica uništenja lateralnog dijela hipotalamusa. Sz

aditivna skala Svaka > skala (opažanja i/ili mjerenja) na kojoj je numeričke vri-jednosti opravdano podvrgnuti aritmeti-čkoj operaciji zbrajanja. Ko

aditivno miješanje boja > miješanje boja

adolescencija (lat. mladenaštvo) Adole-scencija (u užem smislu) počinje oko 15. godine. To je dob čovjekova psihičkog i tjelesnog razvoja koje nastupa nakon za-vršenog puberteta i traje do početka zre-losti (u ranim dvadesetim godinama ži-vota). Adolescenti, mladići i djevojke, već su postigli spolnu zrelost, a uglavnom i tjelesnu razvijenost. Međutim, još traje emocionalni i intelektualni razvoj, stjeca-nje izvjesnih profesionalnih znanja i vje-ština. Adolescencija nije samo biološka već i društveno-povijesna kategorija. U primitivnim društvima mladi već nakon puberteta postaju zreli ljudi jer odmah mogu obavljati relativno jednostavne po-slove i sudjelovati u društvenom životu. U suvremenim uvjetima, osobito u razvije-nim industrijsko-urbanim sredinama, to nije moguće, već je mladima i nakon pu-berteta potrebno daljnje učenje, vježba-nje, pripremanje za uspješno obavljanje

radnih i društvenih funkcija. F

adrenalin Hormon srži > nadbubrežne žlijezde. Luči se pri povećanoj aktivnosti simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava. A. povisuje arterijski tlak, ubr-zava metabolizam u svim stanicama tije-la, ubrzava protok krvi kroz skeletne mi-šiće, povećava koncentraciju glukoze u krvi. Ti učinci omogućuju pojačanu akti-vnost živog bića u stanjima fizičkog ili/i psihičkog > stresa. U središnjem živča-nom sustavu a. je neurotransmiter (> bi-ogeni amini). (sin. epinefrin) Sz

adrenalne žlijezde > nadbubrežne žlije-zde

adrenergičan Oznaka za strukturu koja oslobađa ili na nju djeluje > adrenalin. Adrenergički neuron: živčana stanica koja kao neurotransmiter koristi nora-drenalin. Adrenergički receptor: pose-bna vrsta molekule (kemoreceptora) u membrani živčane ili mišićne stanice na koju djeluje noradrenalin i tako omogu-ćuje prijenos živčanih impulsa s jedne živčane stanice na drugu ili pak sa živča-ne stanice na mišić. Sz

adrenokortikotropin > adrenokortiko-tropni hormon

adrenokortikotropni hormon (ACTH) Hormon koji se izlučuje iz prednjeg dije-la > hipofize. Pod utjecajem adrenokorti-kotropnog hormona luče se kortikostero-idi iz kore > nadbubrežne žlijezde. Sz

afagija Odsutnost gladi usprkos nedo-statku hranjivih tvari u organizmu. Kod životinja se javlja kao posljedica ošteće-nja lateralnog dijela hipotalamusa. Sz

afazija Naziv za niz govornih poremeća-ja, koji se očituju u otežanom oblikova-nju govornih simbola, otežanom govor-nom izražavanju ili razumijevanju govo-

afazija �

a.indd 9 30.1.2008 9:50:23

ra, a uzrokovani su funkcionalnim ili or-ganskim lezijama pojedinih dijelova mo-zga. A. se javlja u različitim oblicima, ovisno o lokalizaciji lezije. Temporalno-parijetalne lezije u > Wernickeovu po-dručju izazivaju tzv. senzornu a., kod koje, uz sačuvanu slušnu osjetljivost za tonove, dolazi do poteškoća u razumije-vanju značenja izgovorenih riječi. Senzor-na a. ne mora biti praćena i poteškoćama u artikulaciji, iako govor bolesnika može biti agramatičan, a katkada čak i potpu-no nerazumljiv, pa se tada radi o tzv. žar-gonskoj afaziji. Lezije u frontalnom dije-lu mozga, gdje se nalazi > Brocino po-dručje za govor, izazivaju tzv. motornu a., kod koje je onemogućeno aktivno izgovaranje riječi, iako je pokretljivost usana i jezika neoštećena, a razumijeva-nje govora relativno sačuvano. Uz ova dva osnovna oblika afazije, postoji i tzv. amnestična ili nominalna a., kod koje je sačuvano i razumijevanje riječi i mogu-ćnost njihova izgovaranja, ali su zabora-vljeni nazivi predmeta, osoba ili drugih misaonih sadržaja. Kod opsežnijih lezija ili većeg broja oštećenja u različitim po-dručjima mozga javljaju se i drugi, rjeđi oblici afazičnih poremećaja. Kr

afekt Kratkotrajna, burna i intenzivna čuvstvena reakcija, praćena promjenama u radu srca, krvnom tlaku, disanju, radu probavnih i eliminatornih organa, te en-dokrinih žlijezda. Često se javljaju i vanjske manifestacije, poput nesuzdrža-nog plača ili smijeha. Afekti utječu i na kognitivno funkcioniranje pa se stoga uzimaju u obzir u sudskoj evaluaciji dje-la počinjenog u afektu. Kr

afektacija Svakodnevni izraz koji znači prenemaganje, neprirodno pretvaranje, pretjerano gestikuliranje u govoru i po-našanju, a u svrhu postizanja određenog

efekta kod drugih ljudi. P

afektivne psihoze Zastarjeli naziv za > poremećaje raspoloženja. Kr

afektivni ton 1. Čuvstvena obojenost nekog doživljaja; 2. ugoda ili neugoda vezana uz neki podražaj. Kr

afektivnost 1. Cjelokupan raspon čuv-stvenih doživljaja; 2. tendencija čuvstve-nog reagiranja. Ponašanje se naziva "afe-ktivnim" kada je izazvano jakim čuv-stvima. Kr

aferentan (lat. affero - prinosim) Oznaka za živčana vlakna koja dovode živčane impulse u neku strukturu središnjeg živ-čanog sustava s periferije osjetnog susta-va ili iz nekog drugog dijela živčanog su-stava. Sz

afilijativni motiv Socijalni motiv koji je izražen u težnji pojedinca da bude u pri-sutnosti drugih ljudi, da se s njima zdru-žuje i povezuje. Afilijativna sklonost je posebno izražena u situacijama koje iza-zivaju neugodu, neizvjesnost, doživljaj ugroženosti i strah. Psihološka funkcio-nalna osnova afilijacije je u smanjenju neugode zbog prisutnosti drugih i u obja-šnjenju situacije, povećanju kognitivne jasnoće, što je omogućeno usporedbom (v. socijalna komparacija) s drugim oso-bama koje su u istoj situaciji. Reakcije drugih osoba osnova su za razumijeva-nje i razrješenje kognitivno nejasnih si-tuacija, za ocjenu (ne)prikladnosti oso-bnog doživljaja tih situacija i vlastitog ponašanja. K

afirmativna hipoteza > direktivna hi-poteza

afonija (grč. a - ne + fone - glas) Gubitak glasa ili jaka promuklost bilo zbog nekih anatomsko-fizioloških bilo psiholoških razloga. P

afazija10

a.indd 10 30.1.2008 9:50:23

afrodizijak Sredstvo za poticanje ili po-jačavanje seksualne želje i seksualne po-tencije. F

AGCT (Army General Classfication Test) Grupni test općih intelektualnih sposobnosti korišten u američkoj vojsci tokom II. svjetskog rata, nakon čega je ušao u civilnu upotrebu. Sadrži testove verbalnog faktora, numeričkog rezonira-nja i perceptivno-spacijalnih relacija. Š

ageuzija Odsutnost okusne osjetljivosti. Sz

agnozija Nemogućnost strukturiranja osjetnih informacija i prepoznavanja objektivnih struktura uz sačuvanu mo-gućnost doživljavanja pojedinih osjeta. Posljedica je disfunkcije sekundarnih senzornih područja u mozgu (> sekun-darna moždana područja). Ovisno o lo-kalizaciji disfunkcije razlikuje se velik broj različitih agnozija. Optička agnozi-ja: nemogućnost prepoznavanja predme-ta na osnovi vidnih informacija. Nastaje pri povredi zatiljnog režnja. Stereoagno-zija (sin. astereognozija, taktilna agno-zija): nemogućnost prepoznavanja pre-dmeta na osnovi dodira. Posljedica je po-vrede u tjemenom režnju. Senzorna afa-zija: nerazumijevanje riječi i govora na bolesniku poznatom jeziku. Posljedica je povrede sljepoočnog režnja u dominan-tnoj hemisferi (> cerebralna asimetrija). Amuzija: poremećeno percipiranje slo-ženih ritmičkih odnosa zvukova. Poslje-dica je povrede sljepoočnog režnja u sub-dominantnoj hemisferi. Sz

agonist 1. Mišić koji zajedno s grupom drugih mišića djeluje na isti zglob tako da njime izvode istu kretnju. (sin. siner-gist) 2. Kemijska tvar koja pospješuje djelovanje određenog > neurotransmite-ra. Sz

agorafobija > fobija

agrafija Nemogućnost pisanja zbog ozljede u mozgu. Sz

agramatizam Poremećaj > govora koji se očituje u teškoćama subjekta da se u govoru služi gramatičkim strukturama. Ako subjekt ne može gramatički pravil-no oblikovati svoje iskaze, to se smatra ekspresivnim agramatizmom; ako pak ne razumije gramatičku strukturu iskaza koji sluša (ili čita), onda je riječ o impre-sivnom agramatizmu. F

agresija Fizičko ili verbalno ponašanje koje se očituje u neprijateljstvu prema osobama ili predmetima i namjeri da im se nanese šteta. Agresiju mogu izazvati različite zapreke, konflikti i doživljaji osobne ugroženosti. Česti izvor agresije su frustracije o čijem intenzitetu ovisi koliko će biti pobuđene agresivne težnje i impulsi. Tako a. kojoj je u osnovi sr-džbom potaknuta namjera da se nekome nanese šteta, bol i ugrozi njegov integri-tet predstavlja impulzivnu ili neprijatelj-sku agresiju. Međutim, postojanje ta-kvih agresivnih impulsa nije primarno za > instrumentalnu agresiju - oblik po-našanja kojem je osnovna svrha postiza-nje nekog cilja, pri čemu je nanošenje štete žrtvi sporedno i bez značenja za agresora. Kako je agresivno ponašanje najčešće socijalno nepoželjno i nastoji se socijalizacijom suzbiti, to su smjer agre-sije i oblik njezina izražavanja pod zna-tnim utjecajem socijalnih faktora. Fru-stracije i druga navedena stanja ne dovo-de uvijek do agresije (> frustracija­agre-sija, hipoteza) nego se u tim situacijama javljaju i drugi oblici reagiranja. Osim toga, kada agresivni poticaji i prevlada-ju, postoji niz osobnih i socijalnih činila-ca koji određuju hoće li a. biti otvoreno pokazana ili će biti inhibirana; kamo će

agresija 11

a.indd 11 30.1.2008 9:50:23

biti usmjerena i koji će oblik poprimiti. Stoga a. nije uvijek usmjerena na izvore koji su pobudili agresivne poticaje (di-rektna agresija), nego može biti premje-štena na druge, zamijenjene ciljeve (> pomaknuta agresija). Fizička a. i drugi oblici otvorenog izražavanja bijesa i ne-prijateljstva mogu biti inhibirani tako da se a. javi samo na prikrivenom, verbal-nom planu (zajedljivost, ismijavanje). Ove razlike u izražavanju i inhibiciji po-jedine vrste i smjera agresije povezane su s razlikama u statusu i moći koju ima-ju ciljevi agresije, ugrađene su u socijal-ne norme i dio su socijalizacijskog isku-stva zasnovanog na reakcijama okoline. K

agresija, instrumentalna > instrumen-talna agresija

agresija, neprijateljska > agresija

agresivnost Osobina socijalnog ponaša-nja osobe za koju je karakterističan na-pad, agresija. Relativno je trajna i stabil-na osobina koja usmjerava ponašanje u različitim socijalnim situacijama, a oči-tuje se u čestom doživljaju srdžbe i bije-sa, u lakom nalaženju brojnih ciljeva za direktnu i indirektnu agresiju, u svadlji-vosti, negativizmu i prkosu prema auto-ritetima. K

aha-doživljaj Izraz potječe od psihologa Bühlera, koji je tako nazvao nenadano rješenje nekog problema, koje se pojavi kao neki "bljesak" u svijesti. Nakon što se dugo mučio rješavanjem nekog pro-blema, čovjeku najednom "sine" rješe-nje, i pri tome katkada povikne "aha"- pa otuda i naziv fenomena. Takav nagli uvid u rješenje posljedica je nenadanog shva-ćanja cjelokupne strukture (> Gestalt) problema. U povijesti znanosti poznati su slučajevi da istraživaču nekog kom-

pleksnog problema nenadano "sine" rje-šenje. U rješavanju nekih računskih za-dataka a.d. može se jasno doživjeti u času kada nam je npr. zadatak da izraču-namo sumu brojeva od 1 do 10, pa naje-dnom shvatimo da se radi o 5 uzastopnih suma 11 (1+10, 2+9, 3+8, 4+7, 5+6 , da-kle 5 x 11 = 55). P

AIDS (SIDA) Sindrom stečene imuno-deficijencije izazvan HIV retrovirusom, koji suprimira rad stanica imunološkog sustava, a neposredno napada i određene stanice u središnjem živčanom sustavu i plućima. Za sada se AIDS ne može lije-čiti, a sprečavanje je moguće samo psi-hološkim djelovanjem, tj. mijenjanjem stavova i ponašanja, naročito rizičnog seksualnog ponašanja. Kr

akcijski potencijal Kratkotrajna depola-rizacija i ponovna polarizacija membra-ne živčane stanice. Posljedica je promje-ne u propustljivosti stanične membrane, ponajprije za ione natrija i kalija, do koje dolazi u povodu djelovanja nekog po-dražaja. A.p. se u obliku živčanog impul-sa širi živčanim vlaknom. Sz

akcijsko istraživanje Vrsta eksperi-mentalnog istraživanja koje je prvi zami-slio i provodio K. Lewin u istraživanjima utjecaja koji ima grupna diskusija i do-nošenje odluka u grupnoj situaciji na promjene stavova i ponašanja. Za a.i. ka-rakteristična je usmjerenost na životna pitanja koja za sudionike (ispitanike) imaju praktičan značaj. Utjecaj poduze-tih akcija provjerava se u svakodnevnim životnim situacijama, a kao mjere pro-mjena izazvanih akcijom koriste se indi-katori realnog ponašanja. Svrha istraži-vanja je analiza pokrenutih akcija i pro-cesa da bi se došlo do spoznaja koje se mogu neposredno koristiti za unapređi-vanje tih akcija i procesa, te za postiza-

agresija12

a.indd 12 30.1.2008 9:50:23

nje socijalno poželjnih ciljeva planira-njem i provođenjem novih akcija. Time a.i. sadrže dinamički slijed i odnos teo-rijskih pretpostavki, na osnovi njih pla-niranih i poduzetih akcija i ponovnih empirijskih provjeravanja posljedica ko-je su te akcije izazvale. (sin. akcijski ek-speriment) K

akinezija Djelomičan ili potpun gubitak mogućnosti izvođenja voljnih pokreta zbog patoloških promjena u mozgu. Može predstavljati i funkcionalni gubi-tak pokretljivosti. Tako se kod životinja javlja kao obrambena reakcija kad nepo-kretnost smanjuje vjerojatnost da će ži-votinja biti zamijećena. Kod čovjeka se najčešće javlja kao reakcija na bol. Sz

akomodacija 1. Opći termin koji se ka-tkada upotrebljava u jednakom ili sli-čnom značenju kao > adaptacija, tj. u smislu prilagođavanja ili pripreme orga-nizma za podraživanje. 2. Akomodacija leće je refleksni proces mijenjanja oblika (zadebljanja) očne leće koji omogućuje da predmeti koji se nalaze na različitim udaljenostima od oka uvijek imaju oštru sliku na mrežnici. 3. Pojava da živčana stanica ne reagira na podražaj čiji se in-tenzitet postupno povećava. 4. U konce-pciji J. Piageta o kognitivnom razvoju djeteta, jedan je od dva mehanizma koji-ma dijete održava kognitivnu ravnotežu sa svojom okolinom. Kad se prvi put sre-tne s kakvom novom pojavom, dijete ju najprije nastoji uklopiti u poznate mu već pojave; to je mehanizam > asimilaci-je. A. je zapravo mijenjanje kognitivnih struktura: dijete izgrađuje novi pojam. Novom pojmovnom strukturom dijete opet uspostavlja kognitivnu ravnotežu sa svojom okolinom. 5. Spontano nastao ili namjerno izazvan proces usklađivanja socijalnih odnosa, usmjeren na ublaža-

vanje ili otklanjanje nesklada i sukoba unutar grupe, među grupama i većim so-cijalnim skupinama. Ovi procesi pro-mjena, približavanja i usklađivanja, mo-gu poprimiti različite oblike kao što su npr. sporazumijevanje i dogovaranje, uza-jamni ustupci, posredovanje odgovornih osoba, raščlanjivanje složenog konflikta na manje dijelove koje je lakše korak po korak rješavati i sl. U ovom smislu sve se rjeđe koristi jer obuhvaća niz složenih procesa i, danas već detaljno razrađenih, specifičnih postupaka kojima se nastoje ublažiti ili ukloniti suprotnosti, napetosti i konflikti među pojedincima i socijal-nim skupinama. Ko

akomodacija leće > akomodacija

akomodacija živčane stanice > akomo-dacija

akrofobija > fobija

akromatizam > sljepoća za boje

akromatopsija Stanje u kojem su sve vi-dne percepcije bezbojne, kao npr. kod nekih životinjskih vrsta, koje ne vide bo-je. Kod čovjeka se takvo stanje naziva > sljepoća za boje. P

akromatski (grč. a - ne + chroma - boja) Doslovno značenje bilo bi bezbojan. U području vidne percepcije tim se termi-nom označuju perceptivni doživljaji cr-nog, sivog ili bijelog. Ko

akromatsko gledanje Kad vidni doži-vljaji imaju akromatsku kvalitetu, tj. kad ono što gledamo vidimo kao manje ili više sivo (u rasponu od crnog do bijelog), govorimo o akromatskom gledanju. A. g. u normalnim prilikama ovisi o većem broju faktora, kao i o njihovoj interakciji: jesu li podraženi samo > štapići, a ne i > čunjići; reflektira li podražajna struktura elektromagnetske valove svih valnih du-

akromatsko gledanje 13

a.indd 13 30.1.2008 9:50:24

ljina tzv. > vidljivog spektra ili samo neke; kakav je stupanj refleksije podra-žajne strukture. Zatim ovisi o > satura-ciji bojom; o > svjetlini podražajne stru-kture; o perceptivnoj konstantnosti svje-tlina i boja (> konstantnost percepcije). Ko

akromegalija Divovski rast (naročito ruku, nogu, nosa, brade, glave), koji se pojavljuje nakon što je završilo normal-no razdoblje čovjekova rasta. A. je uzro-kovana hiperprodukcijom hormona rasta u > hipofizi, što može biti znak tumora hipofize. P

aksodendritička sinapsa > sinapsa

akson Izdanak koji izlazi iz tijela živča-ne stanice. Funkcija mu je prijenos živ-čanih impulsa od staničnog tijela na dru-ge živčane stanice, mišićna vlakna ili žli-jezde. Sz

aksonski brežuljak Mjesto gdje se ak-son nastavlja na stanično tijelo. Na akson-skom brežuljku nastaje živčani impuls. Sz

aksonski transport Proces prijenosa molekula koje se sintetiziraju u tijelu živ-čane stanice prema kraju aksona (antero-gradni transport), odnosno proces prije-nosa molekula s kraja aksona prema sta-ničnom tijelu (retrogradni transport). A.t. igra važnu ulogu u procesima prijenosa živčanog uzbuđenja s jedne stanice na drugu omogućujući da se kemijske tvari koje posreduju pri prijenosu uzbuđenja, a sintetiziraju se u staničnom tijelu, tran-sportiraju na kraj aksona. A.t. je od zna-čenja i pri regeneraciji ozlijeđenih živča-nih vlakana. Sz

aktivacija Često spominjan konstrukt u suvremenoj psihologiji, koji nije jedno-značno određen. Najčešće označava sta-

nje opće pobuđenosti organizma, koje može varirati uzduž kontinuuma omeđe-nog na donjem kraju komom i dubokim snom, a na gornjem kraju stanjem ma-ksimalne ekscitacije, kakvo imamo npr. pri snažnim afektima. Aktivacijska teo-rija smatra razinu aktivacije značajnom odrednicom ponašanja i pretpostavlja da postoji "obrnuti U" odnos između razine aktivacije i uspješnosti u različitim djela-tnostima: postoji neka optimalna razina aktivacije uz koju je uspješnost veća nego uz nižu ili višu razinu aktivacije (> Yerkes­Dodsonov zakon). Na fiziolo-škom planu, povećana aktivacija se oči-tuje kao opće povećanje uzbuđenosti sre-dišnjih živčanih struktura, popraćeno povećanjem tonusa u većem dijelu živča-nog sustava, koje, u nekim granicama, pospješuje sve fiziološke i psihofiziolo-ške funkcije organizma. Postoje indicije da razina aktivacije ovisi u znatnoj mjeri o aktivnosti retikularnog aktivacijskog sustava (> ascendentni retikularni akti-vacijski sustav), koji - pobuđen impulsi-ma što ih prima iz osjetnih sustava te iz korteksa i pojedinih supkortikalnih stru-ktura - svojim difuznim kortikofugal-nim putovima regulira razinu kortikalne aktivacije. Povećana aktivnost nekih di-jelova ARAS-a ima za posljedicu pove-ćanje frekvencije i smanjenje amplitude EEG valova (tzv. desinkronizaciju elek-trične aktivnosti mozga), koja se smatra glavnim kortikalnim indikatorom akti-vacije. Uz to se kao mjere aktivacije ko-riste još i različiti indikatori autonomne aktivnosti (tjelesna temperatura, fre-kvencija pulsa, krvni tlak, elektroder-malne reakcije, sekrecija adrenalina itd.), kao i neke bihevioralne mjere (npr. opća razina fizičke aktivnosti, mišićna tenzi-ja). Nažalost, ispitivanja pokazuju da je stupanj kovarijacije ovih indikatora akti-

akromatsko gledanje14

a.indd 14 30.1.2008 9:50:24

vacije malen, a to ozbiljno dovodi u pita-nje sam pojam aktivacije kao jedinstvene dimenzije. Š

aktivni odmor Zamjena radne aktivno-sti nekom drugom, obično laganom i ugodnom aktivnošću, u cilju odmaranja i oporavka od rada. Laka tjelovježba i ra-zgibavanje, sudjelovanje u nekoj lakšoj sportskoj igri, šetnja u prirodi i sl. najče-šći su primjeri aktivnog odmaranja. Takav je način odmaranja povoljan za suzbija-nje "difuznog" umora, koji nastaje pri la-kšem psihomotornom radu, "umora zasi-ćenja", koji prati repetitivni rad i poslove koji uključuju dugotrajno motrenje i per-ceptivnu kontrolu, te "mentalnog umo-ra", koji je posljedica intenzivnog intele-ktualnog rada. A.o., s jedne strane, po-spješuje neke fiziološke funkcije organi-zma, a, s druge, omogućuje emocionalno rasterećenje i popuštanje psihičke nape-tosti, koja često prati radnu aktivnost. Š

akumetar > audiometrija

akupunktura Postupak za liječenje ne-kih bolesti koji potječe iz stare Kine. Sastoji se u zabadanju dugačkih tankih igala u određene točke na tijelu. Najčešće se upotrebljava za smanjivanje ili otkla-njanje boli. Efikasnost akupunkture u ot-klanjanju boli tumači se pretpostavkom da postupak dovodi do lučenja > endorfi-na, koji blokiraju prijenos živčanih im-pulsa iz receptora za bol. Sz

akutni stresni poremećaj Kratkotrajni reaktivni > disocijativni ili/i anksiozni poremećaj, koji nastaje tijekom izlože-nosti djelovanju snažnog stresora (npr. traumatski događaji, gubitak bliske oso-be, teže ranjavanje i sl.) ili neposredno nakon toga. A.s.p. ne traje duže od mje-sec dana, a tijekom tog razdoblja otežava

normalno funkcioniranje. Očituje se u bilo kojoj kombinaciji ovih simptoma: > stupor, > derealizacija, > depersonaliza-cija, > amnezija, mišićna napetost, umor, čuvstvena otupjelost, ponovno proživlja-vanje traumatskog događaja, smetnje spa-vanja, srdžba, uzbuđenost ili osjećaj bes-pomoćnosti. Kr

akvafobija > fobija

alalija > mutizam

albedo "Bjelina" ili snaga odraza neke površine, koja se određuje omjerom iz-među količine svjetla što ga površina odražava i ukupne količine svjetla koja pada na površinu. Potpuno bijela mat po-vršina, koja u cijelosti reflektira i raspr-šuje primljeno svjetlo, imala bi albedo 1. Š

albinizam Naslijeđeni nedostatak pi-gmenta u koži, kosi i šarenici očiju, koji se očituje vrlo svijetlom kožom, gotovo bijelom kosom i svijetlom šarenicom. Al-bini su slijepi za boje (> sljepoća za boje). P

aldosteron Hormon iz skupine minera-lokortikoida koji se luče iz kore > nadbu-brežne žlijezde. Regulira metabolizam natrija i kalija. Sz

aleksija Potpun gubitak osposobljenosti za čitanje, najčešće uzrokovan ošteće-njem ili oboljenjem struktura u sredi-šnjem živčanom sustavu koje su anatom-sko-fiziološka osnova procesa čitanja. Kada je gubitak osposobljenosti za čita-nje samo djelomičan, govori se o > disle-ksiji ili legasteniji. F

aleksitimija (grč. a - bez + leksitimija - riječi za čuvstva) Relativno nov pojam u psihosomatici (uveden 1977), kojim se označava posebna psihološka struktura psihosomatskih bolesnika, čije su osno-

aleksitimija 15

a.indd 15 30.1.2008 9:50:24

vne karakteristike: teškoće u prepozna-vanju i verbalizaciji čuvstvenih doživlja-ja, otežana upotreba simbola, te zaoku-pljenost nevažnim, praktičnim detaljima problema pred kojim se nalaze. Pojava aleksitimije povezuje se sa zloporabom droga ili lijekova, te > posttraumatskim stresnim poremećajem, a pretpostavlja se da bi mogla igrati određenu ulogu i u nastanku i održavanju alkoholizma. Kr

aleli Dva gena koja kontroliraju isto svoj-stvo, npr. boju očiju. Sz

alergija Psihički ili fiziološki uvjetova-na abnormalna reakcija imunološkog su-stava na neke neškodljive tvari ili podra-žaje, koji u većine ljudi ne izazivaju bilo kakvu reakciju. Očituje se u bolovima, edemima, ekcemima, poremećajima di-sanja, mučnini i u nizu drugih simpto-ma, a smatra se i da je u osnovi astme i nekih drugih bolesti. Sklonost alergiji je uglavnom naslijeđena, iako se alergije, naročito one psihički uvjetovane, stječu i u tijeku života. Kr

alertnost Stanje optimalne > aktivacije, koje se očituje u povećanoj pozornosti i spremnosti na reagiranje. Š

alfa blok Desinkronizacija > alfa valo-va, uvjetovana pojavom novog podražaja u okolini živog bića, čuvstva ili mentalne aktivnosti, npr. računanja. Sz

alfa moto-neuron Velika živčana stani-ca u kralježničkoj moždini čiji izdanak vodi živčano uzbuđenje u poprečno pru-gaste (skeletne) mišiće. Sz

alfa-numerički Onaj koji sadrži ili upo-trebljava i slova i brojeve istovremeno. Š

alfa pogreška > pogreška tipa 1 i tipa 2

alfa receptor Vrsta adrenergičkih rece-

ptora (> adrenergičan) čijim posred-stvom dolazi do kontrakcije glatkih miši-ća. Sz

alfa ritam > alfa valovi

alfa test Prvi grupni test verbalnog tipa za ispitivanje stupnja intelektualnog ra-zvoja, upotrijebljen u SAD u tijeku Prvog svjetskog rata za selekciju časničkog ka-dra. Upotrebljava se povremeno i danas, a pogodan je stoga što sadrži zadatke ko-jima se uspješno ispituje brzina razumi-jevanja i izvršavanja zapovijedi. P

alfa valovi Oblik moždanih valova fre-kvencije 8 do 13 titraja u sekundi. Javljaju se na elektroencefalografskoj snimci kod budnog, ali opuštenog čovjeka. (sin. alfa ritam, Bergerov ritam) Sz

algezija Osjetljivost za bolne podražaje. Sz

algezimetar (algeziometar, algometar) Uređaj za mjerenje osjetljivosti za bol izazvanu pomoću mehaničkih (npr. igla), termalnih ili električnih podražaja. Ko

algoritam Određeni propisani slijed operacija ili zahvata, koji, ako ga se to-čno pridržavamo, mora dovesti do rješe-nja nekog zadatka ili do odluke kako rje-šenje mora izgledati. Ovamo spadaju npr. sve matematičke operacije, od je-dnostavnih (recimo množenje decimal-nih brojeva s 10 tako da se decimalni za-rez pomakne za jedno mjesto nadesno) pa sve do kompleksnih (npr. primjena nekih složenih formula). U a. možemo ubrojiti i različite "korak po korak" po-stupke za sastavljanje nekog uređaja ili za popravak nekog sustava. No problem u vezi s algoritmom je taj što kod mnoš-tva problema i donošenja odluke o tome kako valja postupiti ne znamo kojim bi-smo ih algoritmom riješili, ili je a. lako

aleksitimija16

a.indd 16 30.1.2008 9:50:24

naći, ali je on toliko dugotrajan da pra-ktički postaje neizvediv: među nekoliko desetaka tisuća nekog proizvoda sigurno ćemo otkriti one koji su defektni, jedino ako ih pregledamo jedan po jedan. No to bi oduzelo suviše vremena, pa se obično prihvaćaju druge, manje sigurne, ali ne-usporedivo kraće metode. Algoritam za-pravo spada među > heuristike, tj. među pomagala u rješavanju različitih zadata-ka i donošenja oduka o postupanju, ali budući da je on jedino posve uspješno pomagalo, a druga nas pomagala (> prin-cip raspoloživosti, > princip usidrava-nja, > princip reprezentativnosti) mogu navesti na pogrešno rješenje (naročito > princip usidravanja), to neki psiholozi a. smatraju da se razlikuje od heuristika i/ili da su heuristici procesi koji ne uklju-čuju a. i ne osiguravaju nalaženje rješe-nja. P

alijenacija (lat. alienatio - otuđenje) 1. Poremećaj u doživljavanju, koji se sastoji u tome da se inače poznati sadržaji doži-vljaja čine stranim i nepoznatim. 2. Značajna kategorija Marxove filozofije, čiji sadržaj, međutim, nije jednoznačno određen u suvremenoj literaturi. Prema jednom stajalištu, a. bi bila povijesna po-java ili društveno stanje u kojem rezulta-ti djelatnosti čovjeka (njegovi materijal-ni i duhovni produkti, društveni odnosi) izmiču njegovoj kontroli i postavljaju se njemu nasuprot kao jedna izvanjska sila, koja djeluje u skladu s njemu nepoznatim i od njega nezavisnim zakonima. A. je, drugim riječima, takvo stanje u kojem se čovjek ne može manifestirati kao slobo-dno, svestrano i stvaralačko biće. Izvor tom stanju bili bi društvena podjela rada i privatno vlasništvo. Prema drugom sta-jalištu, a. je individualno-psihološka ka-tegorija; svojevrstan osjećaj nelagode, bespomoćnosti, besmislenosti i izolacije,

što ga doživljavaju pojedinci u određe-nim društvenim odnosima. Š

alkoholizam Dugotrajno i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića, koje do-vodi do niza promjena u doživljavanju i ponašanju, te šteti zdravlju i onemoguća-va zadovoljavanje socijalno-ekonomskih zahtjeva koje društvo pred pojedinca po-stavlja. Usprkos brojnim fiziološkim, psi-hijatrijskim, psihoanalitičko-psihološkim i sociološkim istraživanjima, još nema dovoljno sveobuhvatnog tumačenja uzro-ka alkoholizma. Unutar medicinskog mo-dela nije definitivno potvrđeno postoja-nje genetičkih dispozicija, endokrinolo-ških ili biokemijskih poremećaja, mo-ždanih lezija ili disfunkcija, pa tako nije općenito prihvaćeno ni stajalište da je a. bolest. Kako se izjednačavanjem alkoho-lizma s bolešću skida i odgovornost s al-koholičara, sve se više prihvaća model socijalnog učenja, koji a. smatra socijal-no naučenim oblikom ponašanja, koje se održava nizom neposrednih potkreplje-nja fiziološke, psihološke ili socijalne prirode. Kr

alkoholizam kao oblik "bijega" Jedan od mnogobrojnih oblika > obrambenih mehanizama. Među raznovrsnim fakto-rima koji pridonose alkoholizmu važan je i faktor "bijega iz realnosti": pokusi s laboratorijskim životinjama pokazali su da u konfliktima istodobnog privlačenja i odbijanja (> konflikt) alkohol smanjuje gradijent odbijanja te se tako pod utjeca-jem alkohola (ili droge) konflikt ublažu-je, pa stoga i frustracija i anksioznost smanjuju. (v. bjegovi, bijeg u bolest) P

alkoholna psihoza > Korsakovljev sindrom

allocortex > archipallium

alter ego (lat. drugo ja) 1. U psihodi-namskim teorijama oznaka za podsvje-

alter ego 1�

a.indd 17 30.1.2008 9:50:25

sni i nesvjesni dio ličnosti; 2. osoba koja je pojedincu toliko bliska da je doživlja-va kao dvojnika. Kr

alternativna hipoteza Svaka > hipoteza koja predstavlja alternativu hipotezi koja je podvrgnuta provjeri (> statističke hi-poteze, > nul­hipoteza). Ko

altruizam Naklonost i težnja prema do-brobiti drugih; briga za druge, čiji su in-teresi stavljeni iznad osobnih interesa i koristi. A. se očituje u postupcima koji su usmjereni prema koristi drugih ljudi, a nisu potaknuti očekivanjem recipročne koristi ili nagrade iz vanjskih izvora. Osim toga, altruističnim ponašanjem na-zivaju se samo takvi postupci koji su svjesni, sadrže namjeru da se nekome pomogne i koji zahtijevaju određeno žr-tvovanje ili odricanje. Prema ovakvom određenju, altruistično ponašanje je po-sebna vrsta > prosocijalnog ponašanja koje ima specifičnu motivacijsku osno-vu. Tako se npr. empatijske reakcije, po-buđene percipiranom ili zamišljenom ne-voljom druge osobe, smatraju važnom osnovom altruističnog ponašanja. (v. em-patija) K

Alzheimerova bolest Bolest koja je po-sljedica progresivne atrofije kore velikog mozga. Očituje se u intelektualnoj > de-terioraciji, teškoćama u govoru, prepo-znavanju i baratanju predmetima (afazi-čko-agnostičko-apraktički sindrom), te u > gubitku kontakta s realnošću. U uzna-predovalim fazama bolesti bolesnici su u potpunosti ovisni o tuđoj skrbi. A. b. obi-čno se javlja u petom ili šestom desetlje-ću života. U bolesnika s A. b. učestale su dvije vrste degenerativnih promjena mo-ždanog tkiva: > amiloidni plakovi i > ne-urofibrilna klupka. Te su promjene naro-čito izražene u moždanim strukturama uz koje su vezane složene kognitivne

funkcije, posebno različite vrste pamće-nja. Za razvoj A. b. postoje genetičke di-spozicije. Za osobe koje od oba roditelja naslijede ključni gen za pojavu A. b. po-stoji više od 90% vjerojatnosti da će obo-ljeti, a oko 60 % ako naslijede gen samo od jednog roditelja. Za sada ne postoji djelotvoran lijek za A.b. Sz

amakrine stanice Sloj živčanih stanica u mrežnici oka. Tvore postranične (late-ralne) veze među retinalnim stanicama. Sz

Amala i Kamala > divlja djeca

amaurotska idiotija Zastarjeli naziv za Tay-Sachsov sindrom, nasljednu degene-rativnu bolest središnjeg živčanog susta-va, čiji su glavni simptomi progresivni gubitak vida, mišićna slabost i izrazita intelektualna subnormalnost. Kr

ambidekstrija (lat. ambo - oba + dexter - desni, spretan) Podjednaka spretnost i snaga pri upotrebi lijeve i desne ruke, odnosno desne i lijeve strane tijela. Š

ambivalencija (lat. ambo - oba + valere - vrijediti) 1. Istodobno postojanje dvaju suprotnih čuvstava, vrijednosti, raspolo-ženja i sl. u jednoj osobi. Izraz a. u psiho-logiju je uveo Bleuler da bi označio isto-dobno postojanje dvaju antagonističkih čuvstava kod nekih duševnih bolesnika (npr. ljubavi i mržnje). P

ambivertiranost (lat. ambo - oba + ver-tere - okretati) Karakteristika ličnosti koja se sastoji u tome da se u pojedincu u podjednakoj mjeri nalaze karakteristike > introvertiranosti (okrenutosti "prema unutra") i > ekstravertiranosti (okrenu-tosti "prema van"). A. može biti zaista neko stalno "srednje stanje" između in-trovertiranosti i ekstravertiranosti, ali je katkada samo oznaka (i rezultat mjere-

alter ego1�

a.indd 18 30.1.2008 9:50:25

nja) za introvertiranost u jednim, a ek-stravertiranost u drugim situacijama. P

ambliopija Nejasan (dvostruki) vid koji se javlja kao posljedica razrokosti ili pre-komjernog uživanja alkohola i nekih dro-ga. Sz

amencija Stari naziv za > intelektualnu subnormalnost. P

Amesova soba Najpoznatija u seriji de-monstracija optičkih varki u prosuđiva-nju dubine prostora što ih je 1935. g. izveo A. Ames, a sastoji se od sobe koja pod jednim kutom gledanja jednim okom izgleda normalna, ali budući da je zapra-vo vrlo nepravilna po dubini i visini, lju-di i predmeti u njoj čine se nenormalno veliki ili maleni. (v. sliku) P

Stvarni izgled sobe (gore) i doživljaj, što ga ima promatrač gledajući jednim okom kroz

otvor na zidu (dolje)

amfetamin > uzbuđujuća sredstva

amigdala (lat. corpus amygdaloideum) Sustav od nekoliko nakupina živčanih

stanica u dubini prednjeg dijela sljepoo-čnog režnja velikog mozga. Dio je > lim-bičkog sustava. Sudjeluje u regulaciji bi-otičkih potreba i čuvstvenog doživljava-nja i ponašanja, te nekih oblika pamće-nja. Uništenje a. dovodi katkada do ne-stanka agresivnosti kod ljudi i životinja. (sin. amigdaloidne jezgre) Sz

amiloidni plakovi Ožiljci u moždanom tkivu građeni od degenerirajućih neuro-na i abnormalnih proteina koji se zovu amiloid. Nalaze se u bolesnika koji bolu-ju od > Alzheimerove bolesti. Sz

amnezija Gubitak pamćenja za određe-no vremensko razdoblje ili za određene događaje. Najčešće se javlja kao poslje-dica traume mozga ili patoloških pro-mjena u nekim moždanim područjima, a može biti i posljedica jakog, neugodnog čuvstva. Može biti privremena ili trajna. Anterogradna amnezija: nemogućnost dosjećanja događaja koji su se zbili na-kon traume koja je dovela do amnezije. Retrogradna amnezija: nemogućnost do-sjećanja događaja koji su prethodili trau-mi koja je uzrokovala amneziju. Organski uzrokovane amnezije obično dovode do zaboravljanja svega što se u određenom razdoblju zbilo, dok psihogeno uvjetova-na amnezija dovodi do nemogućnosti do-sjećanja samo pojedinih događaja. Sz

amniocenteza Postupak uzimanja stani-ca iz amnionske tekućine u kojoj se nala-zi fetus. Oljuštene stanice fetusa izvlače se, uz istodobni ultrazvučni nadzor, po-moću igle kroz trbušnu stjenku majke. Analizom izdvojenih stanica ispituje se postoje li neki kromosomatski ili genski poremećaji. Kr

amok Rijedak, akutni psihički poreme-ćaj, koji se javlja osobito kod Malajaca, iako u sličnim oblicima postoji i u dru-

amok 1�

a.indd 19 30.1.2008 9:50:25