aaggeenncciijjaa zzaa rraazzvvoojj ii kkoonnttrroolluu … · 2020. 1. 30. · aaggeenncciijjaa...

AAAgggeeennnccciiijjjaaa zzzaaa rrraaazzzvvvooojjj iii kkkooonnntttrrrooollluuu sssiiiggguuurrrnnnooossstttiii ddd ... ooo... ooo ...

z a z a š t i t u n a r a d u , z a š t i t u o d p o ž a r a i z a š t i t u o k o l i š a

Sjedište Tenja, Osječka 163 ● OIB 87619828902 ● žiro račun 2402006-1100101397

Telefon +385 31 275 257●fax +385 31 275 254●mob. +385 98 980 1111, +385 99 480 1111

www.arks.hr [email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

IZGRADNJA LAGUNE ZA ZBRINJAVANJE GNOJOVKE I TEKUĆEG DIGESTATA UKUPNOG KAPACITETA 26.200,00 m3 na k.č. 5010/2, k.o. ČEPIN

FARME MUZNIH KRAVA MALA BRANJEVINA KAPACITETA 1374 UG

Nositelj zahvata: Farma muznih krava Mala Branjevina d.o.o. Osijek, Đakovština 3

Voditelj tima:

Marija Junušić, dipl. ing. preh. tehn.

Stručni tim: Vanjski suradnici Inspekt-ing d.o.o.:

mr. Zlatko Benc, dipl. ing. Vladimir Žnidaršić, dipl. ing. stroj. Berislav Blažević, dipl. ing. el. Nino Benc, mag. dipl. ing. el. Mario Milovčić, dipl. ing. stroj. Danijela Josipović, dipl. ing. preh. tehn. Gabrijela Bokšić, dipl. ing. kem. tehn. Ivan Bašić, dipl. ing. el.

Direktor:

mr. Zlatko Benc, dipl. ing.

Osijek, srpanj 2014.

http://www.arks.hr/

zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

FARMA MUZNIH KRAVA MALA BRANJEVINA D.O.O.

Agencija za razvoj i kontrolu sigurnosti d.o.o. 1




Sadržaj

UVOD ................................................................................................................................................... 5 1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................. 16

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata .............................................................................................. 16 1.2. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa ......................................................................... 22 1.3. Prikaz varijantnih rješenja zahvata ....................................................................................... 25 1.4. Postojeći objekti na farmi ..................................................................................................... 25 1.5. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces .................................................... 31 1.6. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ......... 31 1.7. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ................................ 32

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................................... 32 2.1. Lokacija zahvata .................................................................................................................. 32 2.2. Podaci o usklađenosti zahvata s prostorno planskom dokumentacijom............................... 34

2.2.1. Usporedba izračuna broja uvjetnih grla iz prostorno planske dokumentacije i važećeg propisa 41

2.3. Planirani zahvat u odnosu na ekološku mrežu ..................................................................... 42 3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ............................................. 45

3.1. Mogući utjecaji zahvata na SASTAVNICE okolišA tijekom pripreme i izgradnje .................. 45 3.2. Mogući utjecaji zahvata na okoliš tijekom korištenja zahvata ............................................... 45

3.2.1. Utjecaji zahvata na zrak ................................................................................................ 45 3.2.2. Utjecaji zahvata na vode ............................................................................................... 46 3.2.3. Utjecaji zahvata na tlo ................................................................................................... 48 3.2.4. Utjecaji uslijed nastajanja otpadnih tvari ....................................................................... 49

3.3. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja .................................................................... 50 3.4. Opis mogućih utjecaja zahvata na zaštićana područja ........................................................ 50 3.5. Opis mogućih utjecaja zahvata na ekološku mrežu ............................................................. 50 3.6. Opis obilježja utjecaja na okoliš ........................................................................................... 50

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ............................... 50 5. IZVORI PODATAKA .................................................................................................................... 51

5.1. Dokumentacijski materijal .................................................................................................... 51 5.2. Zakoni i propisi ..................................................................................................................... 51




UVOD

Farma muznih krava Mala Branjevina d.o.o., Osijek, Đakovština 3, kapaciteta 1374 UG, nositelj je zahvata: izgradnja lagune za zbrinjavanje gnojovke i tekućeg digestata ukupnog kapaciteta 26.200,00 m3 na k.č.br. 5010/2, k.o. Čepin, jugozapadno od mjesta Čepin, na području osječko-baranjske županije. Farma muznih krava Mala Brajevina d.o.o., Osijek, Đakovština 3, OIB 69118990195; registrirana u Trgovačkom sudu u Osijeku. Upisana je u upisnik poljoprivrednih gospodarstava prema Rješenju, Klasa: UP/I 320-01-01/10-01/10, UR. broj: 343-12-10/10-2, izdano u Osijeku 28.01.2010. godine. Matični identifikacijski broj MIBPG-a je 202447. Za farmu muznih krava Mala Branjevina ukupnog kapaciteta 1170 UG ishođena je uporabna dozvola, Klasa: UP/I°-361-05/08-01/1011, Urbroj: 2158/1-01-22/11-08-6 SK, Osijek, 06.06.2008. Sadašnji kapacitet farme, u pogledu kategorija goveda je 1374 UG:

- Krave muzne - ukupno 1008 kom., maksimalno 1008 UG - Junice od 7 do 15 mjeseci – ukupno 581 kom., maksimalno 294 UG

(od 6-12 mjeseci: 179 kom; od 13-15 mjeseci: 179 kom; od 16-24 mjeseca: 223 kom) - Telad od 0 do 6 mjeseci – ukupno 476 kom., maksimalno 72 UG

Farma muznih krava Mala Brajevina d.o.o., Osijek, Đakovština 3, ishodila je Rješenje o izvedenom stanju za farmu muznih krava Mala Branjevina, ukupnog kapaciteta 1374UG: Klasa: UP/I-361-03/12-06/753, Urbroj: 2158/1-01-22/12-13-7 MM, Osijek, 09.02.2013. godine.

Nositelj zahvata je za navedeni zahvat u obvezi provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (N.N. 61/14), Priloga III, točka 1. Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura, podtočka 1.6 - Građevine za intenzivan uzgoj stoke i drugih životinja kapaciteta većeg od 500 uvjetnih grla. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi nadležno Upravno tijelo u županiji. Elaborat služi kao prilog zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, kako je definirano u čl. 25 st. 3., Uredbe, sa sadržajem prema Prilogu VII Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (N.N. broj 61/14), te sadrži moguće utjecaje zahvata na okoliš i prijedlog mjera zaštite okoliša. Za potrebe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, od postojećih dokumenata vezanih uz zahvat, korištena je sljedeća dokumentacija:

- Uporabna dozvola za farmu muznih krava Mala Branjevina, Klasa: UP/I°-361-05/08-01/1011, Urbroj: 2158/1-01-22/11-08-6 SK, Osijek, 06.06.2008.

- Preslika zahtjeva za izdavanje vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih tehnoloških i sanitarnih voda na Farmi Mala Branjevina., Osijek, 03.kolovoza 2011.

- Preslika rješenja Ministarstva poljoprivrede, Uprava veterinarstva, KLASA: UP/I-322-08/12-01/151, URBROJ: 525-10/0529-12-2, Zagreb, 28.prosinca 2012.

- Rješenje o izvedenom stanju, Klasa: UP/I-361-03/12-06/753, Urbroj: 2158/1-01-22/12-13-7 MM, Osijek, 09.02.2013., pravomoćno od 15.03.2013.

- Vodopravni uvjeti, Klasa: UP/I-325-01/14-07/3827, Ur.broj: 374-22-3-14-2, Osijek, 03.07.2014.

- Glavni građevinski projekt 04/13 GP, Izgradnja lagune za zbrinjavanje gnojovke i tekućeg digestata ukupnog kapaciteta 26.200,00 m3, VALENČAK d.o.o., Našice, svibanj 2014.




VODOPRAVNI UVJETI




1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata

Glavnim građevinskim projektom obuhvaćena je izgradnja lagune za zbrinjavanje gnojovke i tekućeg digestata ukupnog kapaciteta 26.200,00 m3 u Čepinu, izvan granica građevinskog područja mjesta Čepin, na k. č. br. 5210 / 2, k. o. Čepin, ukupne je površine 31.605,00 m2. Glavni projekt je izrađen u skladu s dokumentima Prostornog plana uređenja Općine Čepin (Službeni glasnik Općine Čepin, br. 01/07 , 1/12 i 11/12 - ispravak) i ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu. Građevinska parcela će se formirati parcelacijom predmetne čestice k. č. br. 5010 / 2, na način prikazan na prijedlogu parcelacije (planirani AB potporni zidovi biti će na granici između predmetne čestice k. č. br. 5010 / 4 i k. č. br. 5010 / 2). Odcijepljeni dijelovi čestice 5010 / 2, površine 380,00 m2, će se pripojiti čestici 5010 / 4. Parcelacijom susjedne čestice k. č. br. 5010 / 6, na način prikazan na prijedlogu parcelacije, odcijepiti će se dio čestice 5010 / 6, površine 1.460,00 m2, koji će se pripojiti ostatku čestice 5010 / 2 te će se dobiti jedinstvena čestica ukupne površine 32.685,00 m2.




Laguna za zbrinjavanje gnojovke i tekućeg digestata biti će vodonepropusna građevina dimenzija:

- dno lagune: širina 40,00 m dužina 100,00 m

- s nasipom: širina 73,50 m dužina 133,50 m

- širina vrha nasipa: 4,00 m

- vrh nasipa: prosječno 4,50 m iznad kote okolnog uređenog terena

- dno lagune: prosječno 1,50 m ispod kote okolnog uređenog terena

- visina punjenja: 5,50 m (0,50 m ispod vrha nasipa) Kapacitet lagune je (105,5 x 45,50 x 5,50)(visina -0,5 m)-200 (za rampu) = 26.200,00 m3 Nivo punjenja je planiran 0,50 m ispod vrha nasipa te se time omogućava prihvat oborina u slučajevima kada je laguna popunjena punim kapacitetom.

Qkob = F x i x

F – ortogonalna površina lagune 5.824,00 m2 i - intenzitet oborina - 250 l / sec po hektaru

- koeficijent oticanja – 1,00 Q = 0,5824 x 250,00 x 1,00 = 145,60 l/sec 111,50 x 51,50 x 0,50 = 2.871.125,00 litara 2.871.125,00 litara / 145,60 l / sec = 19.719,27 sec

Pri planiranom punom kapacitetu lagune, te pri max. intezitetu oborina za cca 5 ½ sati nivo punjenja bi dosegnuo vrh nasipa. Kako je planirano da u isto vrijeme nova laguna i postojeća laguna nisu maksimalno popunjene, kod ekstremnih količina oborina je predviđeno prepumpavanje u susjednu lagunu. Udaljenost pokosa lagune od sjeveroistočne međe (k. č. br. 5400) iznosi 12,00 m, od sjeverozapadne međe (k. č. br. 5010/1), iznosi 50,90 m. Udaljenost ograde predmetne parcele od gornjeg ruba korita kanala na k. č. br. 5304, k. o. Čepin iznosi 5,00 m, mjereno okomito na os kanala. Pri izboru pozicije lagune vodilo se računa o niz različitih kriterija:

- Priroda tla

- Topografija

- Dubina podzemnih voda

- Potencijal za fermentaciju tla

- Stabilnost tla

- Moguća tlačna opterećenja u bliskoj okolini

- Geometrijska ograničenja

- Lokalno raspoloživi materijali




Iskaz površina i obračunskih veličina (HRN ISO 9836):

BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA

a (m) b (m) k P (m2)

otvoreni prostor 133,50 x 73,50 x 0,25 = 2.453,06

UKUPNO: 2.453,06

OBUJAM GRAĐEVINE

a (m) b (m) h (m) O (m3)

otvoreni prostor 133,50 x 73,50 x 1,00 = 9.812,25

UKUPNO: 9.812,25

Za sprječavanje mogućih propuštanja unutar gnojnice postaviti će se podloga od geotekstila otpornog na probijanje prije postavljanja geomembrane, sa sljedećim svojstvima :

- načinjen od ne-tkanoga, pletenog, kratko-vlaknastog 100 % polipropilena

- masa po jedinici površine (EN 965) ≥ 300 g/m2

- vlačna čvrstoća (ISO 10319) ≥ 20 kN (uzdužno i poprečno)

- otpornost na probijanje (EN ISO 12236) ≥ 2 kN. Za izgradnju lagune predviđena je završna obloga vodonepropusne membrane i geotekstila sljedećih svojstava :

- debljina: 1,5 mm

- boja: crna

- vlačna čvrstoća (ISO R 527): 9 N/mm2

- propusnost za vodu (NF EN 14150): < 4×10–6 m3/m2/dan

- trajnost (EN 12224): 25 godina

- propusnost za metan (plin) (ASTM D1434): 2,225×10–3 m3/m2/dan

- velika otpornost na ultraljubičaste zrake (NF EN ISO 12226); 4000 h

- statička probojnost (EN ISO 12236): 0,7 kN




Tlocrt i presjeci lagune




Predmetna čestica će se ograditi prozračnom ogradom od čeličnog pocinčanog pletiva na betonskim stupovima, visine ograde 1,80 m. Nakon izgradnje okoliš parcele će se urediti sadnjom niskog zelenila. Na predmetnoj parceli neće se izvoditi priključci na komunalnu infrastrukturu, jer je punjenje i pražnjenje lagune predviđeno pokretnom opremom ( samohodnim strojevima) te je planirano izvesti samo kolni priključak preko k. č. br. 5010 / 6, koja je također u vlasništvu investitora. Kolni pristup laguni će se izvesti širine 4,00 m, na susjednu česticu ( k. č. br. 5010 / 6 ), te se preko izvedenih putova spaja na državnu cestu D – 7. Udaljenost od iste iznosi 900,00 m.

1.2. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa

Laguna se planira izgraditi u svrhu rasterećenja postojećih laguna na okolnim farmama i bioplinskom postrojenju. Postojeći kapaciteti na farmi zadovoljavaju šestomjesečno zbrinjavanje, ali zbog vremenskih neprilika ili plodoreda može doći do prekomjernog punjenja laguna na pojedinim lokacijama te se planira izvesti dodatni skladišni prostor. Prema I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/13) predviđeno je apliciranje gnojovke, gnojnice i digestata iz lagune s prikazom obradivih poljoprivrednih površina koje investitor obrađuje. Uvjeti i način primjene gnojiva :

1) Gnojiva se koriste na način da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe :

postizanje stabilnog, visokog i isplativog prinosa dobre kakvoće,

optimalna opskrba usjeva hranjivima,

održavanje ili popravljanje plodnosti tla. 2) Osnovni ciljevi gnojidbe podrazumijevaju vrstu, količinu i oblik biljnih hranjiva te način i

vrijeme korištenja koji osiguravaju :

najveću iskoristivost dodanih hranjiva,

najmanji gubitak hranjiva,

najmanji prijenos hranjiva u vode,

zaštitu okoliša. 3) Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir :

očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa,

količina hranjiva u tlu na temelju kemijske analize tla,

hranjiva unesena u tlo gnojidbom,

hranjiva iznesena iz tla prinosom,

pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla,

uvjeti i tehnološki postupci tijekom proizvodnje. 4) Kemijska analiza tla provodi se za sljedeće parametre :

sadržaj ukupnog, nitratnog i amonijskog dušika (N),

sadržaj fosfora (P2O5),

sadržaj kalija (K2O),

pH tla,

sadržaj humusa u tlu. 5) Kemijska analiza iz točke 2. ovoga članka provodi se u laboratorijima za analizu tla,

svake proizvodne godine, na uzorcima tla s najmanje jedne četvrtine poljoprivrednih površina gospodarstva.

6) Uz primjenu načela navedenih u točki 1. ovoga članka, gnojidba dušikom ne može biti viša od količine propisane u Dodatku II. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa.

Evidencija korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu vodi se kako je propisano u Dodatku III. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa. Opća načela korištenja gnojiva :




1) Gnojiva s dušikom se unose u tlo u vrijeme pogodno za agrotehničke zahvate, osim u slučajevima kada je to ovim Programom zabranjeno.

2) Na poplavljenim područjima gnojivo se unosi u tlo po završetku razdoblja poplave. 3) Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se

osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva te mogućnost ravnomjerne raspodjele, sa što manjim gubicima.

4) Kod primjene mineralnih gnojiva mora se osigurati da nema preklapanja prohoda rasipača/raspodjeljivača, odnosno stvaranja dvostrukih prohoda ili praznih mjesta na poljoprivrednoj površini.

5) U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće zabrana primjene gnojiva s dušikom provodi se sukladno odredbama posebnog propisa kojim se određuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta gdje nije zabranjena primjena gnojiva s dušikom provode se mjere i uvjeti propisani ovim Programom.

U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:

170 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena nakon isteka razdoblja iz alineje 1. ove točke.

Primjena gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru. U cilju smanjivanja gubitaka dušika stajski gnoj primjenjuje se kako slijedi:

gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, pri čemu treba voditi računa o stadiju vegetacije, vremenskim razmacima primjene, temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti,

na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo,

stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla,

gnojovku prije gnojenja treba promiješati. Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunata na UG, propisana je u Tablici 2. Dodatka I. ovoga Programa. U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se:

gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače;

gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna.

Zabranjena je primjena gnojiva:

na tlu zasićenom vodom,

na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem,

na zamrznutom tlu,

na poplavljenom tlu,

na nepoljoprivrednim zemljištima,

na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode,

na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više,

na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka,

pomiješanog s otpadnim muljem,

podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami

Apliciranje gnojovke i digestata na poljoprivredne površine vršiti će se prema navedenom propisu svakih 6 mjeseci – 2 puta godišnje.




KAPACITET LAGUNE = 26.200.000,00 litara - količina dušika u digestatu i gnojovci 0,5 %

26.200.000,00 kg x 0,5 % = 131.000,00 kg 131.000,00 kg / 170 kg / ha = 770,59 ha

Potrebna površina za nesmetano odlaganje gnojovke iz lagune iznosi 770,59 ha, a nositelj zahvata je ugovorno osigurao ukupne zemljišne površine od 783,13ha. Apliciranje se planira dva puta godišnje :

1. turnus u proljetnom periodu = 387,78 ha 2. turnus u jesenskom periodu = 395,35 ha

U K U P N O : 783,13 ha Ciklusi apliciranja gnojovke i digestata s katstarskim česticama i površinama : I CIKLUS APLICIRANJA ( OŽUJAK I TRAVANJ )

redni

broj

katastarska

čestica

katastarska

općinavlasnik

površina

( m² )

1. 214/1 Dopsin Republika Hrvatska 176.495,00

2. 214/2 Dopsin Republika Hrvatska 551,00

3. 215 Dopsin Republika Hrvatska 356.741,00






















25. 4881 Čepin Republika Hrvatska 165.782,00





3.877.758,00 I CIKLUS APLICIRANJA ( OŽUJAK I TRAVANJ )




II CIKLUS APLICIRANJA ( LISTOPAD I STUDENI )

redni

broj

katastarska

čestica

katastarska

općinavlasnik

površina

( m² )







7. 4975/1 Čepin Republika Hrvatska 269.599,00















3.953.513,00 II CIKLUS APLICIRANJA ( LISTOPAD I STUDENI )

Prema grafičkom prikazu vidljivo je da poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske u direktnoj višegodišnoj koncesiji Novog Agrara d.o.o. Površina poljoprivrednih zemljišta predviđenih za apliciranje gnojevke iz lagune iznosi cca 783,00 ha.

1.3. Prikaz varijantnih rješenja zahvata

Nisu razmatrana varijantna rješenja zahvata.

1.4. Postojeći objekti na farmi

Na predmetnoj lokaciji u Čepinu, sjeverozapadno od državne ceste DC 7 ( Osijek – Đakovo ), na k. č. br. 5004/1, k. o. Čepin, vlasnika Farma muznih krava Mala Branjevina d.o.o. iz Osijeka, Đakovština 3, izgrađena je farma muznih krava Mala Branjevina, ukupnog kapaciteta 1170 UG, za koju je izdana Uporabna dozvola: Klasa: UP / I° - 361 – 05 / 08 – 01 / 1011, Urbroj: 2158 / 1 – 01 – 22 / 11 – 08 – 6 SK, u Osijeku, 06. lipnja 2008. godine. Nakon proširenja farme ishođeno je Rješenje o izvedenom stanju za farmu muznih krava Mala Branjevina, ukupnog kapaciteta 1374 UG, Klasa: UP/I-361-03/12-06/753, Urbroj: 2158/1-01-22/12-13-7 MM, Osijek, 09.02.2013., pravomoćno od 15.03.2013. Veličina i površina postojećih građevina na farmi: Ukupna površina zemljišta pod građevinama iznosi 37.160,00 m2.

1 GOSPODARSKA ZGRADA - STAJA ZA MUZNEKRAVE 1 2007,00 m2

2 GOSPODARSKA ZGRADA - STAJA ZA MUZNEKRAVE2 2008,00 m2






5 GOSPODARSKA ZGRADA - RODILIŠTE 1857,00 m2

6 GOSPODARSKA ZGRADA - STAJA ZA TELAD 1857,00 m2

7 GOSPODARSKA ZGRADA - STAJA ZA GOVEDA STAROSTI OD 6 DO 12 MJESECI

989,00 m2


391,00 m2

9 GOSPODARSKA ZGRADA - SUHOSTAJA 2570,00 m2

10 GOSPODARSKA ZGRADA - STAJA ZA JUNICE U PRIPUSTU I STEONE JUNICE

2577,00 m2


450,00 m2

12 GOSPODARSKA ZGRADA - STAJA ZA MUŠKU TELA D ST A ROSTI DO 2 MJESECA

352,00 m2

13 GOSPODARSKA ZGRADA - IZMUZIŠTE 1125,00 m2

14 GOSPODARSKA ZGRADA - CESTOVNA VAGA 163,00 m2

15 GOSPODARSKA ZGRADA - BAZEN ZA GNOJNICU 125,00 m2

16 GOSPODARSKA ZGRADA - DEPONIJ ZA STAJNJAK

2664,00 m2

17 GOSPODARSKA ZGRADA - DEPONIJ ZA STAJNJAK

2845,00 m2

18 GOSPODARSKA ZGRADA -RASHLADNA KOMORA ZA LEŠINE

35,00 m2

19 GOSPODARSKA ZGRADA - PROSTORIJE ZA DJELATNIKE I SKLADIŠTE

103,00 m2

20 GOSPODARSKA ZGRADA - PRAONICA I SKLADIŠTE

164,00 m2

21 SILOS

36,00 m2

22 GOSPODARSKA ZGRADA - SKLADIŠTE STOČNE HRANE

1040,00 m2

23 HORIZONTALNI SILOSI

4796,00 m2

24 NADSTREŠNICA - SJENIK 1

1189,00 m2

25 NADSTREŠNICA - SJENIK 2

573,00 m2

26 GOSPODARSKA ZGRADA - VODOTORANJ

2845,00 m2

27 GOSPODARSKA ZGRADA - H1DROCEL1 PRERADA VODE

30,00 m2

28 TRAFOSTANICA

42,00 m2

29 GOSPODARSKA ZGRADA -ALATNICA

158,00 m2

30 GOSPODARSKA ZGRADA - UNP SPREMNICI

34,00 m2

31 GOSPODARSKA ZGRADA - BAZEN ZA GNOJNICU IZ STAJE MUZNIH KRAVA

100,00 m2

32 GOSPODARSKA ZGRADA - SEPARATOR 20,00 m2

ukupno: 37160,00 m2

ŠUMA MALA BRANJEVINA 26142,00 m2

DVORIŠTE MALA BRANJEVINA 120980,00 m2

k.č.br. 5004/1 , k. o. Čepin 184282,00 m2

Čestica je ograđena prozračnom ogradom od čeličnog pocinčanog pletiva na betonskim stupovima, visine ograde 1,80 m. Opskrba vodom farme riješena je iz vlastitih bunara.

Na k. č. br. 5010/2, k. o. Čepin nalazi se deponija gnojovke (25000 m3) za potrebe skladištenja digestata, tehnološkog ostatka kod anaerobne fermentacije stajskog gnojiva, kao sirovine u proizvodnji bioplina u bioplinskim postrojenjima u blizini farme, a koristi se kao visokovrijedno organsko gnojivo za gnojenje poljoprivrednih površina. Deponija je ograđena prozračnom ogradom od čeličnog pocinčanog pletiva na betonskim stupovima, visine ograde 1,80 m. Kolni pristup parceli je omogućen preko postojeće farme muznih krava i preko postojećeg bioplinskog postrojenja MB 2, istog vlasnika, te preko njih na državnu cestu D 7. Smještaj građevina je u skladu s važećim dokumentima prostornog uređenja i prikazan je na posebnoj geodetskoj podlozi u sljedećem prikazu:




Na farmi se uzgajaju mliječne krave pasmine kanadski Holstein, visokog genetskog potencijala što je uz suvremene principe hranidbe preduvjet za visoku proizvodnju i kvalitetu mlijeka. Pored farme su radi jednostavnijeg, sigurnijeg i bržeg odvijanja tehnološkog procesa, odnosno zbrinjavanja organskog otpada s farme, izgrađena dva kogenerativna bioplinska postrojenja u kontejnerskoj izvedbi, koja kao ulaznu sirovinu koriste organski otpad s farme – stajski gnoj i gnojnicu za dobivanje bioplina iz kojeg se proizvodi električna i toplinska energija. Pored bioplina nastaje digestat kao tehnološki otpad, anaerobno razgrađen supstrat bogat makro i mikro nutrijentima, koji se koristi kao gnojivo na poljoprivrednim površinama.

Krave se grupiraju po nivou proizvodnje, a hranidba je za svaku proizvodnu grupu posebna. Mužnja se obavlja u suvremenom izmuzištu koje je u mogućnosti pratiti sve produktivne i reproduktivne parametre vezane za proizvodni ciklus krava. Zbrinjavanje stajnjaka obavlja se tako da se stajnjak putem skrepera odstranjuje s blatnog hodnika u kanal za odvod tekućeg stajskog gnoja i dalje u sabirnu jamu i na separator. Iz sabirne jame se gnojovka podzemnim tlačnim cjevovodom transportira u sabirnu jamu bioplinskog postrojenja (150 m3) odakle ide u proces proizvodnje bioplina. Kruti stajnjak odvodi se direktno u sustav doziranja krute sirovine u bioplinsko postrojenje. Digestat, kao tehnološki otpad u proizvodnji bioplina, odlazi u otvorenu lagunu i koristi se za gnojenje poljoprivrednih površina koje je tvrtka ugovorno osigurala u tu svrhu. Ženska telad se odgajaju do bređe junice te se uključuju u proizvodnju mlijeka, a muška telad se drži do 30 dana starosti nakon čega se prodaju. Životinje se drže slobodno i nevezano. Muzne krave u laktaciji smještene su u dvije staje za muzne krave. Jedna staja je rodilište i prostor za držanje zasušenih krava. Od objekata za držanje životinja na farmi se još nalaze i staja za telad do 14 dana, dvije staje za odgoj podmlatka i staja za bolesne krave. Muzne krave su u sistemu slobodnog držanja sa ležištima na toplom podu tzv. „lige boks“ s dodatkom sjeckane slame koja je pomiješana s vapnom. Prostor u staji s pojedinačnim ležištima podijeljen je prema zahtjevima dnevnog ritma ponašanja krava i poslova koji se u staji rutinski svakodnevno obavljaju. Prostor za ležanje i odmor životinja organiziran je u obliku pojedinačnih ležišta (ležišnih boksova), što podrazumijeva proizvodnju tekućeg gnoja (gnojovke) bez upotrebe stelje. Prostor za kretanje životinja unutar staje čine hodnici između redova boksova, odnosno između redova boksova i krmnog stola. To su tzv. prljavi ili blatni hodnici na kojima se obavlja svakodnevno izgnojavanje. Uzgoj teladi je u pomoćnim objektima na farmi. Hranidba i držanje teladi je organizirano prema dobnoj skupini s ciljem što bolje pripreme teladi za budući odgoj podmladka. Mužnja proizvodnih žvotinja obavlja se u izmuzištu tipa Rotolaktor sa 36 muznih mjesta, kapaciteta 160 krava na sat. Protočnost muznih krava je bez zadržavanja, kontinuirano kroz objekt izmuzišta. Krave se muzu na jednom mjestu dva puta na dan, a mlijeko se putem miljekovoda transportira zatvorenim putem na hlađenje u spremnike za mlijeko kako bi se pripremilo za transport u mljekaru. Izmuzište je zatvoreno, dobro osvijetljeno i prirodno ventilirano tako da osigurava higijenske uvjete mužnje. Muzne krave su raspoređene kružno i postavljene tako da muzači iz središnjeg dijela izmuzišta poslužuju goveda muznim jedinicama preko kojih se mlijeko muze u odjeljenje za prihvat mlijeka. Mužnja se obavlja automatski i kontrolirana je kompjutorski. Mlijeko u toku mužnje nema kontakt s vanjskom sredinom. Iz vimena preko muzne jedinice, mljekovoda i sistema za podhlađivanje ide u cisternu. Muzna jedinica automatski pada s vimena nakon obavljene mužnje. U sklopu izmuzišta nalazi se i prostor za tretman životinja, zajedničke prostorije za radnike na farmi, strojarnica, skladište, prostorije za veterinara, mljekarnica i prostorije za tehnologa. Tehnologija ishrane se zasniva na principu hranidbenog stola. Hrana je dostupna svim životinjama tijekom cijelog dana. Prostor za hranjenje podijeljen je na krmni ili hranidbeni stol i prostor na kojemu borave životinje za vrijeme hranjenja, a to je hodnik između reda ležišta i krmnog stola. Podjelu na ta dva dijela čini krmna pregrada do koje krave svojevoljno dolaze u nekoliko navrata tijekom dana. Napajanje stoke odvija se putem pojilica čiji se broj zasniva na omjeru 20 životinja po pojilici. Voda je na taj način dostupna




životinjama tijekom cijelog dana u neograničenim količinama. Opskrba farme vodom je iz vlastitih bunara koja se preko uređaja za obradu vode i vodospreme koristi za napajanje goveda, sanitarne potrebe zaposlenika, pranje opreme za mužnju i pranje objekata.

1.5. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Pitka voda na farmi Mala Branjevina se troši za sljedeće namjene: - voda za piće za goveda - voda za sanitarne potrebe zaposlenih radnika - voda za pranje opreme u izmuzištu - voda za pranje objekata Potreba za vodom za piće za goveda je prikazana u sljedećoj tablici:

Kategorija Lit./grlo dnevno

Broj grla Dnevno cca l

Telad 20-35 476 14280

Junice 35-55 581 29050

Muzne krave 130-190 1008 171360

Ukupno 214.690

Za zaposlene radnike računa se potrošnja vode od 100 l/d po radniku što za 40 zaposlenih radnika čini dnevno oko 4 m3

Procjena količine vode za pranje opreme u izmuzištu je oko 3 m3 na dan Procjena količine vode za pranje objekata (podovi, blatni hodnici, piste) je oko 15- 20 m3 na dan. Ukupna dnevna potreba vode je prema tome oko 242 m3 na dan. Hrana - silaža, sijeno, sjenaža, mineralne smjese, pšenične posije, po govedu potrošnja iznosi oko 25 kg dnevno. Sredstvo za čišćenje i dezinfekciju (posjeduje sigurnosn-tehnički list i vodopravnu dozvolu izdanu od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva).

1.6. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Otpadne vode - sanitarne otpadne vode - vode od pranja opreme (laktofriza i opreme za mužnju) Sanitarne vode odvode se putem zatvorenog sistema kanalizacije do uređaja za biološko pročišćavanje i ispustiti u melioracijski kanal. Tehnološke otpadne vode iz izmuzišta se sakupljaju u egalizacijskom bazenu, po potrebi neutraliziraju i postepeno ispuštaju na uređaj za biološko pročišćavanje. Kruti stajski gnoj, gnojovka i gnojnica – cjelokupna dnevna količina odlazi direktno u bioplinsko postrojenje za proizvodnju bioplina u kojem nakon procesa anaerobne digestije nastaje digestat, razgrađena sirovina u kojoj su zbog tretmana u procesu anaerobne digestije znatno smanjeni neugodni mirisi, te se koristi kao organsko gnojivo na poljoprivrednim površinama osiguranim ugovorom između Farme muznih krava Mala Branjevina d.o.o. i tvrtke Novi Agrar d.o.o. Uginule životinje – (prosječni mortalitet od 2 %) odlažu se u kontejner za prihvat, pothlađivanje i uskladištenje životinjskog otpada do odvoza u kafileriju.




Otpad koji nastaje na farmi selektivno se sakuplja, odvozi i zbrinjava:

- miješani komunalni otpad (broj otpada iz Kataloga otpada 20 03 01)

- ambalaža od papira i kartona (broj otpada iz Kataloga otpada 15 01 01) koja potječe od pakiranja repromaterijala

- plastična ambalaža - polietilenska folija koja nastaje u procesu kod postavljanja podloge za držanje životinja (stelja), odnosno u postupku raspakiravanja bala slame (broj otpada iz Kataloga otpada 15 01 02)

- ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima (broj otpada iz Kataloga otpada 15 01 10*) koja nastaje kod procesa održavanja higijenskih uvjeta životinja, izmuzišta i objekata za držanje životinja i pratećih objekata.

- infektivni otpad (broj otpada iz Kataloga otpada 18 02 02*)

- otpadna životinjska tkiva, uginule životinje (broj otpada iz Kataloga otpada 02 01 02)

1.7. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. Lokacija zahvata

Farma muznih krava Mala Branjevina d.o.o. na kojoj se izvodi zahvat izrađena je na k.č.br. 5004/1, k.o. Čepin, sjeverozapadno od državne ceste DC 7 (Osijek – Đakovo) u osječko-baranjskoj županiji. Građevinska čestica nalazi se izvan granica građevinskog područja i ukupne je površine 184.282,00 m2. Čestica je ograđena prozračnom ogradom od čeličnog pocinčanog pletiva na betonskim stupovima, visine ograde 1,80 m, na način da niti jednim svojim dijelom ne prelazi zamišljenu vertikalnu ravninu položenu na među između susjednih čestica, a sama čestica je uređena i ozelenjena parternim zelenilom. Kolni pristup parceli je izveden na državnu cestu D 7. Širina kolnog priključka iznosi 5,00 m, na samom ulazu na farmu je izvedena klizna kapija širine 6,00 m. Građevna čestica na kojoj se nalazi planirani zahvat u prostoru graniči sa sljedećim katastarskim česticama:

R. br. k. č. br. k. o. Vlasnik

1. 5004 / 2 Čepin 1 / 1 Novi agrar d. o. o., Osijek, Đakovština 3

2. 5011 / 1 Čepin 1 / 1 Republika Hrvatska

3.

5400 5401 5402 5403

Čepin 1 / 1 Općina Čepin

4. 5406 / 2 Čepin 1160 / 1801 Općina Čepin 641 / 1801 FMKMB d. o. o. OSIJEK, Đakovština 3

5. 659 Dopsin 1 / 1 Opće dobro – državne ceste kojom upravljaju Hrvatske ceste d. o. o., Zagreb, Vončinina 3




Lokacija je sa svih strana je okružena poljoprivrednim zemljištem, a s državnom cestom D7 je spojena lokalnim priključkom. U njezinom okruženju se nalaze naselja Beketinci (2 km), Vuka (3 km), Dopsin i Vladislavci (2,5 km). Građevinska čestica k.čk. br. 5010/2 k.o. Čepin, na kojoj se planira izgradnja lagune za zbrinjavanje gnojovke i tekućeg digestata farme muznih krava Mala Branjevina nalazi se također izvan granica građevinskog područja i graniči sa sljedećim katastarskim česticama :

R. br. k. č. br. k. o. Vlasnik

1. 5010 / 1 Čepin 1 / 1 Republika Hrvatska

2. 5010 / 4 Čepin 1 / 1 Novi agrar d. o. o., Osijek, Đakovština 3

3. 5010 / 6 Čepin 1 / 1 Farma muznih krava Mala Branjevina d. o. o., Osijek, Đakovština 3

4. 5400 5402

Čepin 1 / 1 Općina Čepin

2.1.1. Prikaz makrolokacije farme

Topografski prikaz lokacije s označenom lokacijom farme




Prikaz makrolokacije farme

2.2. Podaci o usklađenosti zahvata s prostorno planskom dokumentacijom

Lokacija Farme muznih krava Mala Branjevina na kojoj se planira izgradnja lagune nalazi se jugozapadno od mjesta Čepin, Općina Čepin, Osječko-baranjska županija. Izjavom projektanta da je glavni građevinski projekt za izgradnju lagune za zbrinjavanje gnojovke i tekućeg digestata, pod brojem 04/13 GP, od svibnja 2014. godine, izrađen u skladu s dokumentima Prostornog plana uređenja Općine Čepin, (Službeni glasnik Općine Čepin, br. 01/07, 1/12 i 11/12-ispravak). Projekt je usklađen i s Izmjenama i dopunama Prostornog plana Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik, br. 04/10)




Izvadak iz Prostornog plana uređenja Općine Čepin, (Službeni glasnik Općine Čepin, br. 01/07):

Kartografski prikaz korištenja i namjene površina s označenom lokacijom farme




Izvadak iz Izmjena i dopuna Prostornog plana Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik, br. 04/10):




2.2.1. Usporedba izračuna broja uvjetnih grla iz prostorno planske dokumentacije i važećeg propisa

Model izračuna uvjetnih grla razlikuje se u prostorno plansko dokumentaciji, odnosno u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik, br. 04/10), u odnosu na koeficijente u I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, NN 15/13:

DOMAĆA ŽIVOTINJA UG/DOMAĆOJ ŽIVOTINJI

Odrasla goveda starija od 24 mjeseca

1,0

Goveda starosti od 12 do 24 mjeseca

0,6

Goveda starosti od 6 do 12 mjeseca

0,3

Rasplodni bikovi 1,4

Telad 0,15

Konji 1,2

Ždrebad 0,5

Ovce i koze 0,10

Janjad, jarad 0,05

Krmače 0,3

Nerasti 0,4

Izmjene i dopune Prostornog plana Osječko-baranjske županije (Županijski




glasnik, br. 04/10)

Svinje u tovu od 25 do 130 kg 0,15

Odojci 0,02

Kokoši nesilice 0,004

Tovni pilići 0,0025

Purani 0,02

Kunići i pernata divljač 0,002

I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

Isčitavanjem neke dokumentacije u vlasništvu Farme muznih krava Mala Branjevina d.o.o. (Idejni projekt 44/13 IAP, Rekonstrukcija farme muznih krava Mala Branjevina kapaciteta 1422 UG izgradnja boksova za hranu, vertikalnog silosa, bunara, sabirne jame za gnojovku; Vodopravni uvjeti uz navedeni idejni projekt) može se vidjeti navedeni broj uvjetnih grla 1422, za isti broj životinja 2065. Za sadašnje stanje, broj uvjetnih grla, u odnosu na isti broj životinja 2065 i starost životinja, određen je prema I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, NN 15/13, Dodatak I., Tablica 1., i iznosi 1374 UG.

2.3. Planirani zahvat u odnosu na ekološku mrežu Lokacija na kojoj je farma smještena je u naselju Mala Branjevina, Općina Čepin, Osječko-baranjska županija. Mikrolokacija farme je već uređena parcela na kojoj se nalazi farma muznih krava. Južno od lokacije na udaljenosti od cca 200 m prolazi kanal Korpaš na koji se nastavlja mreža kanala za površinsku odvodnju i navodnjavanje. Na udaljenosti od 1 300 m južno od lokacije protječe rijeka Vuka. Prema izvatku iz karte staništa Državnog zavoda za zaštitu prirode, lokacija farme je u području u kojem je stanišni tip svrstan prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa:

- I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama Prema izvatku iz baze podataka Nacionalne ekološke mreže, kako je prikazano na karti ekološke mreže, predmetna lokacija ne nalazi se na području ekološke mreže niti u blizini područja zaštićenim Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Na lokaciji farme nisu zabilježene zaštićene biljne ili životinjske vrste prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09). Uz predviđene mjere zaštite okoliša, ne očekuje se negativan utjecaj zahvata na bioekološka obilježja područja.




3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1. Mogući utjecaji zahvata na SASTAVNICE okolišA tijekom pripreme i izgradnje

Tijekom pripreme i izvođenja radova mogući su utjecaji na tlo, vode, zrak, zatim utjecaji opterećenja okoliša od nastanka otpada. Postoji mogućnost onečišćenja tla i voda izlijevanjem naftnih derivata i motornih ulja u okoliš iz strojeva i vozila građevinske mehanizacije. U slučaju onečišćenja naftnim derivatima razliveni sadržaji će se ukloniti uz korištenje sredstava za upijanje naftnih derivata, odlagati u posebne posude i predati ovlaštenom sakupljaču. Utjecaj na kakvoću zraka moguć je od prašine i ispušnih plinova građevinske mehanizacije. Ovaj utjecaj ograničen je na lokaciju izvođenja radova, privremenog je karaktera i neće imati značajnijeg utjecaja na okoliš. U okolišu će se javljati buka od rada građevinske mehanizacije i vozila na gradilištu. Farma je udaljena od najbližeg naselja oko 2000 m, utjecaj buke je privremenog karaktera i također neće imati značajnog utjecaja na okoliš i stanovništvo. Tijekom gradnje nastajati će građevinski otpad, kruti ambalažni otpad i miješani komunalni otpad. S građevinskim otpadom postupati će se prema Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom, NN 38/08. Kruti ambalažni i komunalni otpad će se odvojeno skupljati i privremeno skladištiti na mjestu nastanka te predavati ovlaštenom sakupljaču. Bušenje zdenca izvesti će se prema zadanim vodopravnim uvjetima.

Obzirom na navedeno ne očekuju se značajniji negativni utjecaji na okoliš tijekom pripreme i izvođenja radova.

3.2. Mogući utjecaji zahvata na okoliš tijekom korištenja zahvata

3.2.1. Utjecaji zahvata na zrak

Obzirom da se tekući stajski gnoj dnevno, odmah po nastanku, koristi kao sirovina u proizvodnji bioplina, na lokaciji nema fermentacije gnojiva, te je tako smanjena mogućnost razvijanja plinovitih produkata razgradnje organskih tvari u gnojivu, koji uzrokuju pojavu neugodnih mirisa (amonijak, sumporovodik, merkaptani), pri čemu je negativan utjecaj na kakvoću zraka sveden na najmanju moguću mjeru. Digestat koji se skladišti u deponiji gnojovke uključujući i planiranu lagunu, fermentirani je ostatak u procesu proizvodnje bioplina u kojem su fermentacijom smanjeni neugodni mirisi, stoga tijekom skladištenja nema negativnih utjecaja na kakvoću zraka. Vezano za djelatnost farme, nepovoljni utjecaji na zrak mogu nastati i prilikom nekontroliranog istjecanja rashladnog medija iz sustava za hlađenje mlijeka u izmuzištu. Kao mjeru zaštite zraka vrši se kontrola sustava redovitim servisiranjem jednom godišnje prema čl. 27. Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 92/12), te kontrola popunjenosti sustava rashladnim plinom koju provodi ovlašteni servis. Obzirom na navedeno ne očekuju se značajni negativni utjecaji na kakvoću zraka.




3.2.2. Utjecaji zahvata na vode

Negativan utjecaj zahvata na podzemne vode moguć je uslijed propuštanja i pojave procjednih voda iz lagune. U svrhu smanjenja negativnih utjecaja na podzemne vode provesti će se ispitivanja vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti lagune za zbrinjavanje gnojovke i tekućeg digestata sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ( NN 03 / 11 ) koje obavlja ovlaštena pravna osoba te će o istom izdati izvještaj o ispitivanju. Ispitivanja vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti lagune za zbrinjavanje gnojovke i tekućeg digestata obavljati će se periodično u rokovima propisanim čl. 6. st. 4. Pravilnika o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda NN 03/11. Ispitivanje obavlja ovlaštena pravna osoba koja će o istom izdati izvještaj o ispitivanju. Za praćenje vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti lagune za zbrinjavanje gnojevke i tekućeg digestata biti će postavljen uređaj za uzimanje uzoraka vode, piezometar, na odabranom mjestu u svrhu mjerenja kvalitete eventualno procijednih voda iz laguna. Na lokaciji farme, u obavljanju djelatnosti, mogući negativni utjecaji na površinske i podzemne vode su od: - sanitarnih otpadnih voda - otpadnih voda iz dezbarijera - otpadnih voda od pranja objekata - oborinskih otpadnih voda - procjednih voda s deponija za gnoj - kanalizacijskog sustava i postrojenja za obradu otpadnih voda Na farmi su provedene sljedeće mjere u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na vode: Sanitarne otpadne vode iz sanitarnih prostorija i otpadne vode iz dezbarijera odvode se putem zatvorenog sustava kanalizacije do uređaja za biološko pročišćavanje vode, nakon čega se ispuštaju u prirodni recipijent, sukladno vodopravnim uvjetima. Voda od pranja objekata za držanje stoke i objekta za mužu, kanalizacijskim sustavom odvoditi će se u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Za pranje se koriste dozvoljena sredstva za dezinfekciju i za provođenje zdravstvenih i higijenskih mjera, nabavljene od ovlaštene tvrtke, koja imaju sigurnosno tehnički list i vodopravnu dozvolu. Vodopravnom dozvolom će biti propisani parametri kojima će se pratiti kakvoća otpadnih tehnoloških i sanitarnih voda. Sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda će redovito čistiti i održavati ovlaštena pravna osoba. Ispitivanje vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti sustava, sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, NN 03/11, obavljati će također ovlaštena pravna osoba. Izraditi će se Pravilnik o radu i održavanju sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda sukladno čl. 60., 151.,152. Zakona o vodama, NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13. Onečišćene oborinske vode s deponija stajnjaka sakupljati će se u sabirnu jamu, iz koje će se sadržaj precrpljivati u bazen za prihvat gnojnice s depoa stajnajka. Bazen za gnojnicu je spojen s postojećim




bioplinskim postrojenjem u vlasništvu tvrtke Farma muznih krava Mala Branjevina, te će se gnojnica s onečišćenim oborinskim vodama koristiti kao sirovina za proizvodnju bioplina u bioplinskom postrojenju. Sabirna jama za odvodnju onečišćenih oborinskih voda s depoa stajnjaka, prema vodopravnim uvjetima izvesti će se vodonepropusno, da osigura strukturalnu stabilnost i funkcionalnost sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, NN 03/11. Prije puštanja u rad potrebno je ispitati vodonepropusnost sukladno čl. 63. i 68. Zakona o vodama, NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13. Na podzemne i površinske vode mogu utjecati otpadne vode ukoliko nekontrolirano dospiju u podzemlje ili vodotok. Na farmi Mala Branjevina sva voda koja se koristi za napajanje životinja i sanitarne potrebe crpi se iz vlastitih zdenaca. Voda koja se koristi pojavljuje se kasnije kao urin koji se miješa sa steljom ili sanitarnom otpadnom vodom. Za zaštitu podzemnih voda od onečišćenja stajskim gnojem i gnojovkom na samoj farmi redovito će se obavljati kontrola podzemnih voda koja se provodi analizom vode na zdencima koji se koriste za vodoopskrbu i na tri pijezometra koji su na određenim mjestima na farmi. Također će se redovito kontrolirati vodonepropusnost, strukturalna stabilnost i funkcionalnost sustava odvodnje tekućeg stajskog gnoja, sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda u rokovima propisanim čl. 6. Pravilnika o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda NN 03/11, čime će se spriječiti mogući slučajevi iznenadnog onečišćenja voda. Mjere zaštite okoliša utvrđene u gore navedenom, provode se sukladno čl. 56.,59.,60.,61.,64.,65., 151., 152. Zakona o vodama, NN 153/09, 130/11, 56/13., i prema čl. 4., 5., 6. Pravilnika o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda NN 03/11, u rokovima propisanim čl. 6. istog Pravilnika. Primjena tekućeg gnojiva (digestata) na poljoprivrednim površinama vršiti će se prema I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, NN 15/13, u kojem je propisana najveća količina dušika životinjskog podrijetla koja se smije upotrebljavati na hektar poljoprivrednog zemljišta i ta količina iznosi:

- 210 kg/ha dušika u razdoblju od 4 godine od dana stupanja na snagu I. Akcijskog Programa - 170 kg/ha nakon isteka razdoblja od 4 godine

Obzirom da jedno uvjetno grlo (500 kg žive vage) daje kroz stajnjak godišnje 70 kg N, broj uvjetnih grla na farmi Mala Branjevina iznosi 1374UG, ukupno kroz stajnjak godišnje nastaje 96180 kg N. Za tu količinu dušika potrebno je minimalno 458 ha godišnje u prve četiri godine i 565,76 ha godišnje nakon isteka prvog četverogodišnjeg razdoblja. Kako Farma muznih krava Mala Branjevina, prema sklopljenom ugovoru s tvrtkom Novi Agrar d.o.o., raspolaže s 783,13ha poljoprivrednih površina, ne očekuje se negativan utjecaj na vode. Također prema I. Akcijskom programu, u cilju smanjivanja gubitaka dušika, digestat će se primjenjivati na način da se vodi računa o stadiju vegetacije, vremenskim razmacima primjene, o temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti, zatim na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo, jednakomjerno rasporediti po površini tla, a tekući gnoj prije gnojenja treba promiješati. U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se gnojenje tekućim gnojem na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače, kao i po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna. Zabranjena je primjena gnojiva: – na tlu zasićenom vodom, – na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem,




– na zamrznutom tlu, – na poplavljenom tlu, – na nepoljoprivrednim zemljištima, – na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode, – na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više, – na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka, – pomiješanog s otpadnim muljem, – podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami.

Tvrtka će voditi Evidenciju korištenja gnojiva na poljoprivrednim površinama kako je propisano u

Dodatku III. I. Akcijskog programg zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog

podrijetla, NN 15/.

Primjenjujući navedene mjere ne očekuju se negativni utjecaji na kvalitetu podzemnih i

površinskih voda.

3.2.3. Utjecaji zahvata na tlo

Do negativnog utjecaja zahvata na tlo može doći kod primjene tekućeg digestata ili gnojovke na poljoprivrednim površinama, ako se na poljoprivredne površine bacaju prevelike količine gnojiva. Posljedica toga bila bi zagađenje tla prevelikim količinama nitrata iz gnojiva.

Negativan utjecaj na tlo moguć je kod primjene nefermentiranog stajskog gnoja ukoliko nisu dovoljni kapaciteti za smještaj šestomjesečnog razdoblja prikupljanja stajskog gnoja. Farma muznih krava Mala Branjevina zadovoljava kapacitetima za smještaj krutog i tekućeg stajskog gnojiva i digestata kako je propisano čl. 13. I. Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, NN 15/13 u Dodatku I, Tablica 4. Depoi za kruto stajsko gnojivo izgrađeni su od vodonepropusnog betona, kapaciteta jedan 5328 m3 (2664 m2 s visinom zidova od 2 m), a drugi 5690 m3 (2845 m2 s visinom zidova od 2 m). Uz oba depoa je ocjedna sabirna jama za tekući dio nastao prilikom padalina, dimenzija 2,4 x 2,4 x 2,4 m, iz koje se osoka prepumpava u bazen za gnojnicu koja se koristi u proizvodnji bioplina. Obzirom da su kanali za dovod gnojovke i jama za gnojnicu izgrađeni od vodonepropusnog materijala, mala je vjerojatnost izlijevanja u tlo, odnosno u vodotok. Postojeća laguna za skladištenje digestata je površine 10525 m2 i zapremine od oko 25.000 m3, izgrađena kao zemljani iskop okrugle izvedbe, obložena je vodonepropusnom geomembranom od polietilenskog materijala visoke gustoće. Planirana izgradnja lagune za smještaj gnojovke i digestata je dodatnog kapaciteta 26200 m3. Digestat, kao tehnološki otpad bogat makro i mikro nutrijentima, služi kao organsko gnojivo, raspodjeljuje se po ratarskim površinama 783,13 ha u koncesiji tvrtke Novi Agrar d.o.o., prema sklopoljenom ugovoru između tvrtke Farma muznih krava Mala Branjevina d.o.o. i tvrtke Novi Agrar d.o.o. Kruti stajski gnoj ne rasprostire se na poljoprivredne površine već se odmah po nastajanju koristi kao sirovina za proizvodnju bioplina u bioplinskom postrojenju. Digestat, fermentirani ostatak pri proizvodnji bioplina iz stajskog gnojiva, dva puta godišnje se odvozi i koristi za gnojenje poljoprivrednih površina. Prema čl. 12. I. Akcijskog programa zaštite voda od




onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, NN 15/13, u okviru korištenja stajskog gnoja, u ovom slučaju digestata, mora se vršiti kemijska analiza gnojiva najmanje dva puta godišnje, a prije primjene na poljoprivredne površine. Kemijska analiza se provodi za sljedeće parametre:

- sadržaj suhe tvari stajskog gnoja,

- sadržaj ukupnog i amonijskog dušika (N),

- sadržaj fosfora (P2O5),

- sadržaj kalija (K2O),

- pH stajskog gnoja. Također je potrebno pratiti onečišćenje poljoprivrednog zemljišta prema uvjetima koji proizlaze iz Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14), kako ne bi došlo do prekomjernog onečišćenja tla teškim metalima i organskim onečišćujućim tvarima. U proizvodnom procesu uzgoja muznih krava na farmi Mala Branjevina je 1374 UG., te je prema Načelima dobre poljoprivredne prakse dopušteno opterećenje poljoprivrednog zemljišta s 2,4 UG/ha. Stoga je za zbrinjavanje stajskog gnoja godišnje potrebno minimalno 572,5 ha poljoprivrednih površina. Farma muznih krava Mala Branjevina osigurala je ugovorno s tvrtkom Novi Agrar d.o.o. dovoljno poljoprivrednih površina za zbrinjavanje stajskog gnoja. Osim toga redovito se kontrolira odvoz i primjena prema Planu gospodarenja gnojivima i vodi se Evidencija korištenja gnojiva na poljoprivrednim površinama. Obzirom da jedno uvjetno grlo (500 kg žive vage) daje kroz stajnjak godišnje 70 kg N, broj uvjetnih grla na farmi Mala Branjevina iznosi 1374 UG, ukupno kroz stajnjak godišnje nastaje 96180 kg N. Za tu količinu dušika potrebno je minimalno 458 ha godišnje u prve četiri godine i 565,76 ha godišnje nakon isteka prvog četverogodišnjeg razdoblja. Za zbrinjavanje stajskog gnoja za 1374 UG, prema dopuštenom opterećenju poljoprivrednog zemljišta s 2,4 UG/ha, godišnje je potrebno 572,5 ha poljoprivrednih površina, koje je poljoprivredno gospodarstvo Farma muznih krava Mala Branjevina osigurala je ugovorno s tvrtkom Novi Agrar d.o.o. 783,13 ha što je dovoljno poljoprivrednih površina za zbrinjavanje stajskog gnoja. Obzirom na sve navedeno ne očekuju se negativni utjecaji na tlo.

3.2.4. Utjecaji uslijed nastajanja otpadnih tvari

Utjecaji na onečišćenje tla tijekom rada na farmi mogući su od slijedećih vrsta otpada, ukoliko se otpadom ne gospodari na propisani način:

miješani komunalni otpad (broj otpada iz Kataloga otpada 20 03 01)

ambalaža od papira i kartona (broj otpada iz Kataloga otpada 15 01 01) koja potječe od pakiranja repromaterijala

plastična ambalaža - polietilenska folija koja nastaje u procesu kod postavljanja podloge za držanje životinja (stelja), odnosno u postupku raspakiravanja bala slame (broj otpada iz Kataloga otpada 15 01 02)

ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima (broj otpada iz Kataloga otpada 15 01 10*) koja nastaje kod procesa održavanja higijenskih uvjeta životinja, izmuzišta i objekata za držanje životinja i pratećih objekata.

infektivni otpad (broj otpada iz Kataloga otpada 18 02 02*)

otpadna životinjska tkiva, uginule životinje (broj otpada iz Kataloga otpada 02 01 02) Uz pojedinu vrstu otpada naznačen je kataloški broj otpada prema Katalogu otpada (Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, N.N. broj 50/05, 39/09). Sve vrste otpada odvojeno se skupljaju i skladište u za to namijenjenim posudama, a o nastanku i tijeku otpada vode se očevidnici. Odvoz i zbrinjavanje otpada obavljaju ovlaštene tvrtke s kojima su sklopljeni

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_963.html





ugovori o odvozu otpada. Navedene mjere o gospodarenju otpadom sukladne su odredbama članka 44. i 45. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (N.N. broj 94/13).

Obzirom na primijenjen propisani način gospodarenja otpadom ne očekuje se značajan negativan utjecaj na okoliš.

3.3. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja Lokacija na kojoj se nalazi farma je zračnom linijom dovoljno udaljena od državne granice te ne postoji mogućnost prekograničnih utjecaja.

3.4. Opis mogućih utjecaja zahvata na zaštićana područja

Lokacija same farme, a tako i lokacija zahvata je izvan zaštićenih područja.

3.5. Opis mogućih utjecaja zahvata na ekološku mrežu

Lokacija zahvata se nalazi izvan područja ekološke mreže, kako je prikazano na kartografskim prikazima s ucrtanim zahvatom, te neće imati utjecaja na ekološku mrežu.

3.6. Opis obilježja utjecaja na okoliš Utjecaji na zrak - nastaju razvijanjem plinovitih produkata razgradnje organskih tvari u laguni, pri čemu se pojavljuju neugodni mirisi, u ovisnosti o vremenskim prilikama, izravno bi utjecali na kakvoću zraka. Utjecaji na tlo i vode od mogućeg nekontrolirane primjene stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama također bi imali karakter izravnih utjecaja na kakvoću voda i tla. U slučaju dugotrajne nekontrolirane primjene stajskog gnoja na poljoprivredne površine onečišćenje bi imalo i kumulativni karakter. 4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA Primjenom tehnologije koja je usklađena s važećim propisima prema kojima se primjenjuju navedene mjere zaštite okoliša nema potrebe za dodatnim propisivanjem mjera zaštite okoliša te se može zaključiti da nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš.




5. IZVORI PODATAKA

5.1. Dokumentacijski materijal

1. Glavni građevinski projekt 04/13 GP, Izgradnja lagune za zbrinjavanje gnojovke i tekućeg digestata ukupnog kapaciteta 26.200,00 m3, VALENČAK d.o.o., Našice, svibanj 2014.

2. Prostorni plan uređenja Općine Čepin, (Službeni glasnik Općine Čepin, br. 01/07, 1/12 i 11/12-ispravak).

3. Izmjena i dopuna Prostornog plana Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik, br. 04/10):

5.2. Zakoni i propisi

1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) 2. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) 3. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) 4. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). 5. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) 6. Zakon o veterinarstvu (NN 82/13,148/13) 7. Zakon o gradnji (153/13) 8. Zakon o prostornom uređenju (153/13) 9. Uredba o procjeni utjacaja zahvata na okoliš (NN 61/14) 10. Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08) 11. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada 8NN 50/05, 39/09) 12. Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) 13. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) 14. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN

81/99, 142/08) 15. Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici

Hrvatskoj (87/12) 16. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 92/12) 17. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07) 18. Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) 19. Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i korištenih količina voda ( NN 81/10) 20. Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13) 21. Zakon o zaštiti od buke, NN (30/09, 55/13) 22. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04 23. Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke, NN

91/07 24. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru, NN 156/08 25. Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne

kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11) 26. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda NN 05/11 27. Načela Dobre poljoprivredne prakse 28. Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03,40/07,14/14) 29. Pravilnik o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji (NN 10/10) 30. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 09/14) 31. Pravilnik o sadržaju Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima

poljoprivrednog podrijetla 07/13





32. I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla 15/13

33. Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (NN 65/13) 34. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13) 35. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14) 36. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže

(NN 15/14)

37. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima 88/14

aaggeenncciijjaa zzaa rraazzvvoojj ii kkoonnttrroolluu … · 2020. 1. 30. · aaggeenncciijjaa...

Documents