13a EUROCODE 5Botaničke vrsteDrvena građa

Proizvodi na bazi drvaSpajala

Sveučilište u Splitu; Građevinsko-arhitektonski fakultet

Đuro Nižetić, dipl. ing. građ.Vicko Tomić

EN 1990 – EC0 Osnove projektiranja EN 1991 – EC1 Djelovanja na konstrukcije EN 1992 – EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija EN 1993 – EC3 Projektiranje čeličnih konstrukcija EN 1994 – EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija od čelika i betona EN 1995 – EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija EN 1996 – EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija EN 1997 – EC7 Projektiranje u geotehnici EN 1998 – EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potresno djelovanje EN 1999 – EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija

EN 1995-1-1:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-1: Općenito – Opća pravila i pravila za visokogradnju EN 1995-1-2:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-2: Općenito – Proračun požarne otpornosti EN 1995-2:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 2: Mostovi

LITERATURA: [1] DIN 1052 : 1969-10 [2] HRN U.D0.001 1983. (Materijali) HRN U.C9.200 1984. (Konstrukcije od monolitnog drva i ploča) HRN U.C9.300 1984. (Lamelirane lijepljene konstrukcije) HRN U.C9.500 1984. (Zaštita) [3] DIN 1052 : 1988-04 [4] DIN V ENV 1995-1-1; 1994-06

[5] DIN 1052 : 2004-08 Design of timber structures General rules and rules for buildings [6] EN 1995-1-1: 2004 Eurocode 5: Design of timber structures General rules and rules for buildings [7] HRN ENV 1991-1; 2004-12 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije

1. dio: Osnove projektiranja (ENV 1991-1:1994) [8] A. Bjelanović, V. Rajčić Drvene konstrukcije prema europskim normama Hrvatska sveučilišna naklada Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb 2005.

Botaničke vrste i klasifikacija

HRN i DIN 1052:1988–04

ČETINARI – JELA, SMREKA I BOR : I, II, (III) klasa

LIŠĆARI – HRAST I BUKVA : I i II klasa

Četinari – klase čvrstoće (tablica F.6)

KLASIFIKACIJE PREMA DIN 4074-1 I DIN 4074-2 ZA DRVO ČETINARA VIZUALNA KLASIFIKACIJA : I klasa → klasa čvrstoće C30 II klasa → klasa čvrstoće C24 (I) III klasa → klasa čvrstoće C16 (II) STROJNA KLASIFIKACIJA : Piljena građa izuzetno velike nosivosti → klasa čvrstoće C40 Piljena građa natprosječne nosivosti → klasa čvrstoće C35 Piljena građa standardne nosivosti → klasa čvrstoće C24 (I) Piljena građa male nosivosti → klasa čvrstoće C16 (II)

SMREKA (SMRČA) – PICEA ABIES European spruce, Rotficht, Rottanne Raste u sjevernoj Europi i planinskim predjelima srednje i južne Europe. Uvijek zeleno, 30 – 60 m visoko drvo. Ravno valjkasto deblo promjera 0,6 – 1,2 m. Gustoća 300 – 700 kg/m³. Dobro se i brzo suši, sklona dekoloraciji i uvtanju. Dobro se i lako obrađuje, dobro se lijepi, lijepo se polira. Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ). KLASA C16: fm,k = 16 N/mm² E0,mean = 8 000 N/mm² ρk = 310 kg/m³

SMREKA

JELA (OBIČNA) – ABIES ALBA Silver fir, Edeltanne, Weisstanne Raste u srednjoj, zapadnoj i južnoj Europi. Uvijek zeleno 40 - 65 m visoko drvo. Ravno valjkasto deblo promjera do 1,0 m. Gustoća 300 – 750 kg/m³. Dobro se i brzo suši, neznatno sklona uvrtanju, donekle sklona pucanju. Dobro se i lako obrađuje, dobro se lijepi, teško se polira i tokari. Spada u 4. klasu otpornosti (mala otpornost ). KLASA C16: fm,k = 16 N/mm² E0,mean = 8 000 N/mm² ρk = 310 kg/m³

JELA OBIČNA

BOR OBIČNI – PINUS SILVESTRIS Redwood, Weisskiefer, Rotkiefer Široko rasprostranjen u Europi i u sjevernoj Aziji. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno i vitko deblo promjera 0,5 – 1,0 m. Gustoća 300 – 860 kg/m³. Suši se bez poteškoća. Dobro se i lako obrađuje, dobro se tokari a loše polira. Spada u 3. i 4. klasu otpornosti (drvo srednje i male otpornosti ). KLASA C24: fm,k = 24 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 350 kg/m³

BOR OBIČNI

ARIŠ EUROPSKI – LARIX DECIDUA European larch, Gemeine Lärche Europski ariš raste u Alpama, Karpatima i Sudetima. Listopadno drvo visine do 50 m. Ravno i vitko deblo promjera 0,6 – 1,0 m. Gustoća 350 – 850 kg/m³. Dobro se suši, sklon uvrtanju. Dobro se i lako obrađuje, teško pili, dobro se polira. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti). KLASA C24: fm,k = 24 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 350 kg/m³

ARIŠ EUROPSKI

DUGLAZIJA – PSEUDOTSUGA MENZIESII Douglas fir, Douglaskiefer Po prirodi američko drvo, raste u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i u Kanadi, preneseno u Europu. Uvijek zeleno drvo visine do 100 m. Deblo je ravno, promjera do 4,0 m. Kora je u mladosti glatka i siva, u starijoj dobi smeđa, duboko ispucana, plutasta, debela (do 20 cm). Gustoća 320 – 750 kg/m³. Dobro se suši, stabilnih je dimenzija. Dobro se obrađuje, dobro se lijepi. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti ). KLASA C30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 12 000 N/mm² ρk = 380 kg/m³

DUGLAZIJA

SOUTHERN PINE – PINUS PALUSTRIS Longleaf Pine, Sumpfkiefer Raste u Sjevernoj i Srednjoj Americi. Uvijek zeleno drvo visine do 50 m. Deblo je uspravno, promjera do 1,2 m. Kora dosta dugo glatka - sivozelena, kasnije ispucana - tamna. Gustoća 300 – 670 kg/m³. Lako se suši. Lako se obrađuje, nešto lošije se polira. Trajnost velika. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti). KLASA C30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 12 000 N/mm² ρk = 380 kg/m³

SOUTHERN PINE

WESTERN HEMLOCK – TSUGA HETEROPHYLLA Alaska pine, Tsuga, Westliche Raste u Sjevernoj Americi i u Kanadi. Uvijek zeleno drvo visine do 50 m. Deblo promjera do 2,0 m, ravno, krošnja čunjasta. Gustoća 300 – 900 kg/m³. Lako se suši. Dobro i lako se obrađuje, dobro se lijepi, fino se polira. Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ). KLASA C35: fm,k = 35 N/mm² E0,mean = 13 000 N/mm² ρk = 400 kg/m³

WESTERN HEMLOCK

YELLOW CEDAR – CHAMAECYPARIS NOOTKATENSIS Nootka cypress, Yellow cypress, Alaska cedar Raste u planinama pacifičke obale Sjeverne Amerike i Kanade, od Aljaske do Oregona. Uvijek zeleno drvo visine do 40 m. Deblo je ravno, promjer debla do 1,8 m, krošnja piramidalna. Gustoća 380 – 800 kg/m³. Lako se suši, slabo se uteže, stabilnih je dimenzija. Dobro se obrađuje, fino se tokati i polira, može se lijepiti. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA C40: fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 14 000 N/mm² ρk = 420 kg/m³

YELLOW CEDAR

Lišćari – klase čvrstoće (tablica F.8)

HRAST LUŽNJAK – QUERCUS ROBUR European Oak, Stieleiche, Traubeneiche Lužnjak je drvo nizinskih šuma Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije. Listopadno drvo, visoko i preko 40 m. Krošnja mu je široka, deblo ravno, promjera 0,6 – 0,9 m. Gustoća 480 - 980 kg/m³. Teško i sporo se suši, jako se uteže i puca. Lako se obrađuje, fino se polira i tokari. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 10 000 N/mm² ρk = 530 kg/m³

HRAST LUŽNJAK

TIK (PRAVI) – TECTONA GRANDIS Teak, Teakholz Raste u Jugoistočnoj Aziji, od prirode u Myanmaru (ex. Burma). Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Deblo je ravno i vrlo dugo, promjera 0,4 – 1,0 m. Drvo je masna izgleda, sjajno, u svježem stanju jakog karakterističnog mirisa. Gustoća 440 – 800 kg/m³. Teško i sporo se suši, sklon pucanju. Lako se obrađuje, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 10 000 N/mm² ρk = 530 kg/m³

TIK

KERUING – DIPTEROCARPUS SPP Yang, Keruing Raste u Jugoistočnoj Aziji. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno dugo deblo promjera 0,7 – 1,2 m. Gustoća 500 – 950 kg/m³. Teško i dugo se suši, puca i uvće se. Dobro se obrađuje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm² E0,mean = 10 000 N/mm² ρk = 530 kg/m³

KERUING

BUKVA (EUROPSKA) – FAGUS SYLVATICA Beech, Gemeine Buche Naše najraširenije šumsko drvo, rasprostranjeno u centralnoj i južnoj Europi. Listopadno drvo, visoko do 40 m. Krošnja joj je čunjasta, deblo ravno, promjera 0,5 – 1,0 m. Gustoća 490 – 910 kg/m³. Kod sušenja jako se uteže, uvija i puca. Suši se teško i sporo, dobro se obrađuje, polira i tokari. Spada u 5. klasu otpornosti (neotporno drvo). KLASA D35: KLASA D40: fm,k = 35 N/mm² fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 10 000 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 560 kg/m³ ρk = 590 kg/m³

BUKVA (EUROPSKA)

AFZELIA – AFZELIA AFRICANA Douisse, Papao Raste u zapadnoj Africi. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno dugo deblo promjera 0,6 – 1,2 m. Gustoća 500 – 900 kg/m³. Teško i dugo se suši, jako se uteže. Dobro se obrađuje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 590 kg/m³

AFZELIA

MERBAU – INTSIA BIJUGA Merbau, Muluccan iron-wood, Merbau Staništa: jugoistočna Azija Drvo visine do 50 m, deblo ravno, promjera debla 0,8 – 1,0 m. Gustoća 540 – 1000 kg/m³. Teško se suši, slabo se uteže, vrlo je stabilnih dimenzija. Teško ali dobro se obrađuje, vrlo fino se polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 590 kg/m³

MERBAU

ANGELIQUE – DICORYNIA GUIANENSIS Tapaiuna, Basralocus Raste u kišnim šumama Južne Amerike. Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo. Ravno dugo deblo promjera do 1,5 m. Gustoća 500 – 1150 kg/m³. Teško i dugo se suši, jako se uteže. Dobro se obrađuje, može se lijepiti, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm² E0,mean = 11 000 N/mm² ρk = 590 kg/m³

ANGELIQUE

AZOBE (BONGOSSI) – LOPHIRA ALATA Ekki, Esore, Aba, Bakundu Raste u zapadnoj Africi i Guyani. Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo. Ravno vrlo dugo deblo promjera do 2,0 m, krošnja razmjerno malena, kuglaste forme. Gustoća 650 – 1300 kg/m³. Teško i dugo se suši, jako se uteže. Teško se obrađuje, slabo se lijepi, fino se blanja i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D60: fm,k = 60 N/mm² E0,mean = 17 000 N/mm² ρk = 700 kg/m³

AZOBE (BONGOSSI)

IPE – TABEBUIA SPP Ipe, Lapacho, Bethabara Raste u kišnim šumama Srednje i Južne Amerike. Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo. Ravno dugo deblo, čisto do 30 m, promjera do 1,8 m. Gustoća 600 – 1150 kg/m³. Teško i dugo se suši, jako se uteže. Teško se obrađuje, vrlo fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D60: fm,k = 60 N/mm² E0,mean = 17 000 N/mm² ρk = 700 kg/m³

IPE

Drvena građa i proizvodi na bazi drva

PUNO DRVO ČETINARA (PD) SOLID SOFTWOOD VOLLHOLZ AUS NADELHOLZ (NH) PUNO DRVO LIŠĆARA (PD) SOLID HARDWOOD VOLLHOLZ AUS LAUBHOLZ (LH) LIJEPLJENO LAMELIRANO DRVO (LLD) GLUED LAMINATED TIMBER (GLULAM) BRETTSCHICHTHOLZ (BSH) FURNIRSKI NOSAČI STRUCTURAL VENEER LUMBER (SVL) SVL Veneer – furnir ; Lumber – tehničko drvo (am)

FURNIRSKA PLOČA LAMINATED VENEER LUMBER (LVL) FURNIERSCHHICHTHOLZ (FSH) TROSLOJNA I PETEROSLOJNA ŠPERPLOČA 3-PLY CORE & 5-PLY CORE PLYWOOD DREI & FÜNFSCHICHTPLATTEN (BRETTSPERRHOLZ) ŠPERPLOČA PLYWOOD SPERRHOLZ PLOČA IVERICA PARTICLEBOARD SPANPLATTE-FLACHPRESSPLATTE (FP) PLOČA VLAKNATICA FIBREBOARD HOLZFASERPLATTE (HFD) OSB – PLOČA OD SLOŽENOG KRUPNOG IVERJA ORIENTED STRAN BOARD (OSB) OSB-FLACHPRESSPLATTE

DRVENA GRAĐA I PROIZVODI NA BAZI DRVA OBLA GRAĐA GREDE GREDICE PILJENA GRAĐA PLATICE ("PUNTIŽELI") DASKE LETVE LIJEPLJENI LAMELIRANI NOSAČI FURNIRSKI NOSAČI FURNIRSKE PLOČE ŠPERPLOČE PLOČASTI PROIZVODI PLOČE IVERICE PLOČE VLAKNATICE OSB PLOČE

PODJELA PILJENE GRAĐE PREMA DIN-u 4074-1 LETVE b < 80 mm d ≤ 40 mm DASKE b ≥ 80 mm d ≤ 40 mm PLATICE („PUNTIŽELI“) b > 3d d > 40 mm GREDE b ≤ h ≤ 3b b ≥ 40 mm

GREDA, GREDICA

Klasifikacija lijepljenih lameliranih nosača

Vanjske lamele: 1/6 visine nosača, ali najmanje dvije lamele.

Najmanje karakteristične vrijednosti čvrstoća na savijanje zupčastih nastavaka lamela u N/mm2

Debljina lamela Najveća debljina lamele smije iznositi kod četinara 32 mm [2] i [5]. Najmanja debljina lamele smije iznositi 6 mm [5]. Zakrivljeni lijepljeni nosači prema [5] R – radijus zakrivljenosti nosača t – debljina lamele Zakrivljeni nosači radijusa zakrivljenosti R uporabne klase 1 i 2 tretiraju se kaoravni nosači ako je R ≥ 230 · t. Kod nosača uporabne klase 3 ovo vrijedi za radijus zakrivljenosti R ≥ 205 · t. Najmanji dopušteni radijus zakrivljenosti je R ≥ 150 · t pri čemu je potrebnosmanjiti debljinu lamele prema: t ≤ 13 + 0,4 [ R/t – 150 ] (sve u mm) Manji radijusi zakrivljenosti od R = 150 · t nisu dopušteni.

Dimenzije poprečnog presjeka Najveća širina jedne lamele može iznositi po HRN200 mm (prema EC5 do 220 mm). Ako se zahtijeva veća širina lamele se morajuizvesti iz dva dijela. Širina poprečnih presjekaovako izvedenih nosača može iznositi do najviše300 mm (prema EC5 - 280 mm). Poprečni preklopiu dva susjedna sloja moraju biti veći od dvijedebljine lamele. Alternativno, veće širine presjeka odnosno krutostinosača dobiju se slaganjem 2 ili 3 nosača u blok iliizvođenjem komponiranih poprečnih presjeka.

Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet

Hvala na pažnji.

w w w . g r a d s t . h r