PROF. DR. MEHMED HADŽIĆ

PRAVO NA PLAĆU

Sarajevo, 10. 12. 2019. godine

Pravo na plaću

■ Plaća je važna pravna, ekonomska, fiskalna i socijalna kategorija

■ Predstavlja propisani ili ugovoreni novčani iznos koji je poslodavac dužan

isplatiti zaposleniku za obavljeni rad u određenom vremenskom razdoblju,

odnosno

■ Plaća se definira kao novčani iznos, koji je poslodavac dužan isplatiti

zaposleniku u skladu sa pravnim propisom, kolektivnim ugovorom,

pravilnikom o radu , odnosno ugovorom o radu ili drugim aktom o

zasnivanju radnog odnosa, za rad koji je lično zaposlenik obavio za

poslodavca u određenom vremenskom razdoblju prema prethodno

utvrđenim osnovama i mjerilima.

Teorije o plaći

■ Teorija ponude i potražnje- rezultat djelovanja zakona ponude i potražnje, a)

plaća kao kontraprestacija prestaciji rada, a) plaća kao stvar slobodne

pogodbe

■ Teorija o plaći prema radu- eliminiranje razlika zaposlenih po raznim osnovama

(društvene privilegije, uslovi rada, diskriminacija po rasi, spolu, nacionalnosti i

dr.). Problemi u vezi sa pitanja visine, strukture, realne vrijednosti)

■ Mješovita teorija o plaći- svaki sistem plaća predstavlja dio određenog

društvenog ambijenta, pa time i sistema socijalne sigurnosti i pravnog sistema

uopšte.

Načela reguliranja i utvrđivanja plaće

1. Načelo individualizacije plaće,

2. Načelo nediskriminacije

3. Načelo motivacije i neposredne materijalne zainteresiranosti,

4. Načelo neutralizacije,

5. Načelo zakonitosti i legitimnosti,

6. Načelo impersonalnosti

Pravo na plaću u konvencijama MOR-a

■ Konvencija br. 100 o jednakom plaćanju muškaraca i žena iz 1951. godine-

princip jednakosti nagrađivanja muškaraca i žena za rad jednake vrijednosti na

sve radnike.

■ Nagrađivanje podrazumjeva nadnicu ili običnu, osnovnu ili minimalnu plaću i

sve i sve druge koristi koje se isplaćuju neposredno ili posredno u novcu ili

naturi, od strane poslodavca radniku na osnovu zaposlenja

Pravo na plaću u konvencijama MOR-a

■ Konvencija br. 131 o utvrđivanju minimalnih plaća sa posebnim osvrtom na zemlje u razvoju iz 1970. godine- svaka članica MOR-a koja ratificira ovu konvenciju obavezuje se da će ustanoviti sistem minimalnih nadnica koji obuhvata sve grupe radnika čiji uvjeti zaposlenja zahtjevaju njihovu zaštitu.

■ Minimalne nadnice će imati zakonsku snagu i neće se moći smanjivati, au slučaju da se ne primjenjuju odgovorna osoba ili osobe podliježu odgovarajućim krivičnim ili drugim sankcijama

■ Prilikom utvrđivanja potrebno je uzeti u obzir:

1. Potrebe radnika i njihovih porodica, vodeći računa o općem nivou plaća u zemlji, troškovima života, davanjima iz socijalnog osiguranja i relativnom životnom standardu drugih grupa

2. Ekonomske faktore uključujući zahtjeve ekonomskog razvitka, nivoe produktivnosti i potrebu da se postigne i održi visok nivo zaposlenosti.

Sistemi plaćanja (B. Lubarda)

■ Fleksibilni sistem plaćanja- decentralizovani sistem plaćanja koji se ogleda u regulisanju zarada na nivou kolektivnog ugovora kod poslodavca, u kome se minimalna zarada utvrđuje na relativno niskom nivou (oko jedne trećine prosječne zarade)- predstavnik SAD

■ Rigidan sistem plaćanja- sloboda ugovranja između poslodavaca i radnika je znatno više ograničena institucijom minimalne zarade utvrđene uobičajeno na nacionalnom nivou, kao i granskim k. u. Veći nivo zaštite nego u fleksibilnom modelu (po načelu in favorem labaratoris). Visok nivo minimalne zarade

Zarada po osnovu učinka i zarada po osnovu vjernosti (B. Lubarda)

■ Zarada po osnovu učinka- dio zarade koji ovisi o radnom učinku, a koji u

pravilu ne utiće na visinu osnovne plaće (razne vrste doprinosa i povećanja u

proizvodnji i kvailtetu roba i usluga, uštede resursa i energije)

■ Zarada po osnovu vjernosti- premije staža procenat zarade zbog vjernosti

radnika istom poslodavcu, ali i kao motivacioni faktor da se radnik zadrži u

radnoj sredini.

Zakoni o radu BiH

■ Zakoni o radu BiH reguliraju opći režim plaća na sljedeći način:

1. Normativni okvir uređivanja plaće zaposlenika,

2. Normativni okvir za najnižu plaću i načelo in favorem labaratoris,

3. Periodi i načini isplate plaće,

4. Pravo na povećanu plaću,

5. Pravo na naknadu plaće,

6. Zaštita plaće

Plaća prema ZOR-u FBiH

■ Plaća zaposleniku se utvrđuje:

1. Kolektivnim ugovorom,

2. Pravilnikom o radu,

3. Ugovorom o radu,

■ Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu se sastoji od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ukoliko je ostvaren i prava na povećanu plaću u zakonom predviđenim slučajevima

Osnovna plaća

■ Osnovna plaća: najniži iznos koji se radniku mora isplatiti za puno radno vrijeme,

za posao odgovarajuće skupine složenosti, normalne uvjete i rezultate rada.

■ Osnovna plaća je proizvod: najniže neto satnice(osnovice), koeficijenta složenosti

poslova koje radnik obavlja i ostvarenog fonda sati.

■ Elementi za utvrđivanje osnovne plaće: najniža plaća i koeficijent složenosti

poslova.

■ Osnovna plaća radnika utvrđuje se na osnovu:

a) mjesečnog fonda ostvarenih sati rada

b) vrijednosti radnog sata i

c) koeficijenta posla radnog mjesta.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU („Službene novine FBiH“, broj 89/18) na snazi od 17.11.2018.)

1) Plaća radnika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i

ugovorom o radu.

2) Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od: a) osnovne

plaće; b) dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i c) uvećane plaće

iz člana 76. ovog zakona.“.

3) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju se elementi za određivanje

osnovne plaće i dijela plaće po osnovu radnog učinka.

4) Radni učinak definiše poslodavac u skladu sa općim propisima, kolektivnim

ugovorom ili pravilnikom o radu.".

Koefocijent složenosti poslova radnog mjesta

■ Složenost svake grupe poslova utvrđuje se kao koeficijent složenosti za

obavljanje poslova na određenom radnom mjestu kroz odnos između grupa

poslova od najjednostavnijeg do najsloženijeg.

■ Kriteriji za utvrđivanje složenosti poslova su:

a) značaj radnog mjesta u poslovanju,

b) potreban stepen obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta/stručne

spreme,

c) radno iskustvo,

d) vještine,

e) stepen odgovornosti radnog mjesta i dr.

Pravo na povećanu plaću- ZoR i OKU

■ Zaposlenik ima pravo na povećanu plaću za:

1. Otežane uvjete rada,

2. Prekovremeni rad- najmanje 25% neto satnice ,

3. Noćni rad- najmanje 25% neto satnice ,

4. Rad na dan sedmičnog odmora- najmanje 15% neto satnice ,

5. Rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici- najmanje 25% neto

satnice,

6. Godine radnog staža kod poslodavca- 0,4% za svaku godinu radnog staža

(provedenog kod istog poslodavca ,

■ Dodaci se međusobno ne isključuju

Najniža plaća

■ Element osnovne plaće;

■ Najniža plaća određuje se na osnovu cijene rada utvrđene

kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu: najniža satnica.

Čl. 78-nakon izmjena i dopuna ZoR-a

1) Vlada Federacije utvrđuje najnižu plaću nakon konsultacija sa

Ekonomsko-socijalnim vijećem.“

2) Najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđene

kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

3) Vlada Federacije će na prijedlog Federalnog ministarstva finansija u

saradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz

prethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijeti

propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže

plaće iz stava (1) ovog člana.”

4) Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od

plaće utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Radni učinak

■ Poslodavac unaprijed utvrđuje radne normative i standarde, odnosno radni

učinak definiše poslodavac u skladu sa općim propisima, kolektivnim

ugovorom ili pravilnikom o radu;

■ Kriteriji na osnovu kojih se utvrđuje radni učinak su: kvaliteta izvršenih

poslova, obim obavljenog posla, rok izvršenja poslova, odnos zaposlenog

prema radnim obavezama i sl..

■ Ako nisu utvrđeni normativi i kriterijumi za vrednovanje ostvarenih rezultata

rada- smatra se da je radnik, za radno vrijeme provedeno na radu, ostvario

normalni radni učinak.

■ Pod normalnim radnim učinkom podrazumijeva se izvršenje radnih zadataka

na radnom mjestu na osnovu plana i programa organizacije rada, te uputa i

naloga odgovornih osoba.

Pravo na naknadu plaće

■ Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za:

1) Godišnji odmor,

2) Privremenu nesposobnost za rad (bolovanje)

3) Porođajno odsustvo/plaćeno odsustvo

4) Zbog prekida rada zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (viša sila,

privremeni zastoj u proizvodnji)

Isplata plaće (član 79 ZOR-a FBiH)

■ Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, u razdobljima isplate koja ne mogu biti dulja od 30 dana,

■ Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu,

■ Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće,

■ Pojedinačne isplate plaće nisu javne

Obračun plaće

■ Poslodavac koji ne isplati plaću u roku ili je ne isplati u cjelosti, dužan je do

kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće radniku uručiti obračun plaće

koju je bio dužan isplatiti

■ Ovaj obračun plaće smatra se izvršnom ispravom

Prisilno obustavljanje plaće/naknade plaće

■ Poslodavac ne može bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika,

svoje potraživanjeprema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili

nekog njenog dijela odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela

naknade plaće

■ Plaća ili naknada plaće se može prisilno obustaviti, u skladu sa propisom

koji regulira uzvršni postupak. (jednapolovina,preko 1000 KM dvije trećine)

Hvala na pažnji!